VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Cijene gasa ove godine su više za 700 posto

    Cijene gasa ove godine su više za 700 posto

    Cijene prirodnog gasa diljem svijeta porasle su za 700 posto, postajući pokretačka snaga u novom hladnom ratu, dok nestašica goriva prijeti recesijom.

    Trenutno je prirodni gas najtraženija roba na svijetu i ključni pokretač globalne inflacije. Vrijednost ove robe bilježi cjenovni skok koji je ekstreman čak i po standardima turbulentnih tržišta, a iznosi oko 700 posto u Evropi u odnosu na prošlu godinu, što gura kontinent na ivicu recesije.

    Energetska kriza u srcu je nove ere sukoba velikih sila, toliko je intenzivna da se širom Zapada namjere za borbu protiv klimatskih promjena potiskuju u zadnji plan.

    Sada je gas ono što je nekada bila nafta u oblikovanju geopolitike, i nema ga dovoljno.

    Rat u Ukrajini podigao je krizu na novi nivo, oduzimanjem ključnih zaliha. Rusija smanjuje isporuke u Evropu čiji zvaničnici tvrde da svakako žele da prestanu kupovati energente od Moskve.

    Borba za popunjavanje te praznine pretvara se u svjetski stampedo, jer se zemlje utrkuju da osiguraju oskudne zalihe tečnog prirodnog gasa za predstojeću zimu na sjevernoj hemisferi.

    Vlasti Njemačke tvrde da bi nestašice plina mogle izazvati kolaps, budući da se država suočava s neviđenom opasnošću da kompanije i potrošači ostanu bez struje.

    Glavni gasovod Sjeverni tok kojim se ruski gas prenosi u Njemačku trebao bi biti zatvoren 11. jula zbog održavanja, a sve je veći strah da ga Moskva možda neće ponovo otvoriti.

    Lideri G7 traže načine da ograniče prihode koje Rusija osigura zahvaljujući prodaji gasa, što joj pomaže u finansiranju invazije na Ukrajinu, a siromašnije zemlje koje su izgradile svoje energetske sisteme na principu kupovine jeftinog gasa sada se bore da ga priušte.

    Prirodni gas nekada se veoma brzo razmjenjivao na fragmentiranim regionalnim tržištima, a sada, uprkos tome što se čini da se princip globalizacije povlači sa svjetskih tržišta, gas ide u suprotnom smjeru.

    Cijene gasa u Evropi i Aziji povećale su se za više od 60 posto, dok su nasuprot tome, u SAD-u cijene goriva pale za skoro 40 posto. Gas je jeftiniji u SAD-u iako je tokom ove godine već dva puta poskupio.

    Zbog situacije na globalnim tržištima, države napuštaju svoje politike borbe protiv klimatskih promjena i sada su spremne finansirati više projekata opskrbe gasom. No, to neće biti dovoljno jer države van Rusije mogu pronaći samo djelomična rješenja za energetsku krizu, te zato upozorenja o padu evropskih ekonomija izazvana krizom opskrbe gasom svakim danom eskaliraju.

    Bogate države poput Njemačke pokušavaju se nositi sa energetskom krizom, dok je ona za zemlje u razvoju već uzrokovala katastrofalne posljedice.

  • BiH rekorder u regionu po inflaciji

    BiH rekorder u regionu po inflaciji

    Inflacija u Bosni i Hercegovini ubjedljivo je najviša u odnosu na zemlje regiona, što i ne čudi, jer, kako tvrde ekonomisti, vlasti u Bosni i Hercegovini jedine su koje nisu adekvatno reagovale na divljanje cijena, prije svega energenata, ali i osnovnih životnih namirnica.

    U Bosni i Hercegovini inflacija u maju iznosila je 14,4 odsto, u Srbiji 10,4, dok je u Hrvatskoj majska inflacija bila 10,8 odsto. Stopa inflacije u Crnoj Gori u maju ove godine u odnosu na maj prošle izonosila je 11,7 odsto, dok je u Sloveniji inflacija u maju bila 8,1 odsto, s tim da je u junu porasla za još 2,3 odsto.

    Ovaj rast inflacije u Sloveniji za ekonomiste je znak da će junska inflacija u BiH biti daleko veća od sadašnjih 14,4 odsto.

    “Mi imamo najdirektnije prenošenje inflacije. Jedino kod nas vlasti nisu preduzele mjere u pravcu smanjivanja cijena goriva i energenata niti su ograničavale rast cijena. Neki su pokušali bar malo ublažili, a mi nismo ni pokušali i to je ta neka razlika”, rekao je za “Nezavisne novine” ekonomista Marko Đogo.

    Kada je riječ o inflaciji u Bosni i Hercegovini, jedan od najvećih uzroka je svakako cijena hrane, koja raste daleko brže nego u zemljama Evropske unije.

    Primjera radi, zaključno s aprilom, cijena hrane u BiH za godinu dana porasla je za malo više od 20 odsto, dok je taj rast u Evropskoj uniji iznosio malo manje od devet odsto. Istovremeno, značajan uticaj na inflaciju u Bosni i Hercegovini imale su i cijene energenata, prije svega nafte, a u ovom trenutku Bosna i Hercegovina jedina je zemlja u regionu koja u tom smjeru nije intervenisala.

    “Mnoge zemlje su pokušale da intervenišu na hranu, doduše nije Crna Gora, ali Srbija i Hrvatska su sigurno. U Sloveniji je, recimo, cijena nafte niža nego u Republici Srpskoj, što je dosta čudno, i značajno niža nego u susjednoj Austriji, što znači da su oni reagovali i što pokazuje da se mikropolitikama može napraviti nešto za sebe i građane”, naglasio je Đogo.

    Inače, kada je riječ o evrozoni, majska inflacija iznosila je 8,1 odsto i ono što zabrinjava jeste da i dalje raste, s obzirom na to da je u junu iznosila 8,6 odsto. Navjeća stopa inflacije zabilježena je u Estoniji – čak 22 odsto, a slijede je Litvanija sa 20,5 i Letonija sa 19 odsto. Najmanja inflacija zabilježena je na Malti i to 6,1 odsto, Francuskoj 6,5, Finskoj 8,1 itd.

    Prognoze evropskih ekonomista kada je riječ o inflaciji nisu optimistične, a s ozbirom na to da Bosna i Hercegovina uvozi inflaciju, gotovo je sigurno da će se negativni trendovi nastaviti i u budućnosti.

    Bruno le Maire, francuski ministar finansija, nedavno je rekao da je Evropa usred vrhunca inflacije, koja će trajati najmanje do kraja godine, ali da se očekuju visoki nivoi do kraja 2023, kada će čak i nakon 2023. godine inflacija biti strukturalno viša od onoga što doživljavamo posljednjih nekoliko decenija.

    Stručnjaci u BiH, prije svih Centralna banka Bosne i Hercegovine, već jednom su revidirali svoje procjene u vezi s inflacijom i prognozirali su rast u prvom polugodišnu od 9,2 odsto, što će sasvim sigurno biti premašeno s obzirom na to da je inflacija u januaru bila 7,4 odsto, u februaru 8,7, martu 11, aprilu 14,1 i maju 14,4 odsto.

    “Usporavanje inflacije očekujemo u drugom polugodištu, prvenstveno zbog baznog efekta iz 2021. godine i pretpostavke odsustva daljeg intenzivnog rasta cijena hrane i energenata”, naveli su krajem marta iz Centralne banke BiH.

    Visina inflacija
    Bosna i Hercegovina 14,4%
    Srbija 10,4%
    Hrvatska 10,8%
    Crna Gora 11,7%
    Slovenija 8,1%

  • Restrikcija struje zasad nije opcija za BiH

    Restrikcija struje zasad nije opcija za BiH

    Nezahvalno je prognozirati da li će BiH do kraja ove godine poput pojedinih zemalja Evrope, ali i svijeta, biti prinuđena na uvođenje određenih restrikcija i mjera štednje po pitanju potrošnje energenata, prije svih, električne energije.

    Ovo je mišljenje stručnjaka iz oblasti energetike, koji za “Nezavisne novine” poručuju da se o tome ne bi smjelo ni razmišljati jer, kako kažu, bar kada je u pitanju proizvodnja struje BiH nema nikakvih problema.

    Kalendarsko ljeto najjače evropske ekonomije koriste da se zbog neizvjesne situacije u Ukrajini spreme za zimu, a pojedine nedostatak gasa već pokušavaju nadomjestiti štednjom u potrošnji električne energije. Ide se do toga da se čak šalju poruke stanovništvu da smanje “nepotrebnu” potrošnju struje, poput paljenja klimauređaja ili stvari neophodnih za ličnu higijenu.

    Teško da je iko mogao predvidjeti da će se svijet od februara suočiti s ukrajinskom krizom, pa se zato ne može predvidjeti ni šta čeka građane BiH do kraja 2022. godine, kaže Edin Berberović, vanredni profesor na Politehničkom i Mašinskom fakultetu Univerziteta u Zenici.

    U razgovoru za “Nezavisne novine” prvo na šta Berberović podsjeća jeste da se zemlje Evrope ponovo vraćaju procesu proizvodnje električne energije putem uglja u termoelektranama, a sve kako bi izbjegle dodatne probleme zbog smanjene isporuke ruskog gasa.

    On pojašnjava koliko je gas važan i za BiH.

    “Mi ne znamo kakva nas zima čeka. Mi u Zenici imamo gradsku toplanu koja takođe zavisi od ruskog gasa. Jednim dijelom se spaljuje prirodni gas, drugim dijelom koksni gas iz njihovih tehnoloških postrojenja”, kaže Berberović.

    Ekonomista Zoran Borović poručuje da nadležni u BiH ni u kom slučaju ne bi trebalo da dozvole scenario u kome se građani pozivaju na ekonomičniju potrošnju električne energije ili bilo kog drugog energenta jer je izvoz, prije svega struje, na visokom nivou.

    “Uvijek možemo reći da taj dio koji izvozimo ostavimo našem stanovništvu, bez obzira na to da li je u pitanju grijanje ili nešto drugo. Ne bi trebalo da bude problema jer dok god izvozimo znači da imamo viška iznad onoga koliko se troši”, navodi Borović za “Nezavisne novine”.

    Ipak, Borović kaže da je jedna stvar što nadležni ne bi smjeli dopustiti da se uvedu restrikcije, a sasvim druga da li će tako i postupiti ukoliko dođe do ovog problema…

    “Zavisno od vlasti kako se u tom trenutku postave i odluče, ali oni mogu reći: ‘Mi izvozimo bez obzira na to što će biti problema ovdje na domaćem tržištu’. Oni mogu reći građanima da se ne griju na struju. Vidjećemo šta ćemo dalje”, ističe Borović.

    U sjenci priče o potrošnji za kućne potrebe ne smije ostati pitanje da li građani u Republici Srpskoj i BiH mogu očekivati i poskupljenje struje za domaćinstva do kraja ove godine… Prema riječima naših sagovornika, ni to ne bi trebalo da se desi. Međutim, Berberović ističe da se ne smije zaboraviti da od 1. januara 2023. godine počinje da se primjenjuje mehanizam prilagođavanja karbona na granicama, odnosno CBAM mehanizam (Carbon Border Adjustment Mechanism), koji podrazumijeva uvođenje taksa na izvoz CO2, koje će se početi naplaćivati od strane svih izvoznika proizvoda i električne energije, odnosno uvoznika u EU.

    “To bi značilo da bismo od 1. januara sljedeće godine mogli da očekujemo da će oni proizvodi i usluge, a time i električna energija koja se dobija iz fosilnih goriva, morati biti dodatno plaćani prilikom izvoza u zemlje EU. Zanima me kako će se tada sve naše elektroprivrede postaviti. Da li će moći biti električna energija jeftina kao što je sada ili neće”, pojašnjava Berberović za “Nezavisne novine” i očekuje da navedeno neće biti u potpunosti u primjeni odmah od sljedeće godine, ali da će biti uvedeno do 2026. godine, do kada je krajnji rok.

  • Vozači duguju 73,6 miliona za kazne

    Vozači duguju 73,6 miliona za kazne

    Vozači u Bosni i Hercegovini za saobraćajne prekršaje koje su počinili i za koje su im napisane kazne duguju 73.644.947 KM.

    Iz Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) BiH rekli su za “Nezavisne” da vozači u Federaciji BiH duguju 54.724.742 KM, a vozači iz Republike Srpske 15.526.493 KM.

    “Vozači u Brčko distriktu duguju za kazne počinjene u saobraćaju 3.393.712 KM”, naveli su iz IDDEEA.

    Kako su istakli, sarajevska opština Stari grad ima najviše dužnika za kazne, a ukupni dug iznosi 271.963 KM.

    “Za saobraćajne prekršaje u BiH u toku ove godine izdat je 401.331 prekršajni nalog”, kazali su iz Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH.

    Prema njihovim riječima, najveća kazna za saobraćajni prekršaj u toku ove godine od 3.400 KM izdata je licu kao jedinstvena novčana kazna sticajem više pojedinačnih novčanih kazni zbog kršenja saobraćajnih propisa.

    “Najčešće kazne koje su napisane ove godine su: ‘vozač koji se vozilom na putu kreće brzinom koja je za više od 10 km/h do 20 km/h veća od dozvoljene brzine’; ‘vozač koji nema kod sebe odgovarajuću vozačku dozvolu ili je ne pokaže na zahtjev ovlaštenog lica’; ‘vozač koji u saobraćaju na putu upravlja motornim vozilom prije sticanja prava na upravljanje motornim vozilom’; ‘vozač ili drugo lice koje se za vrijeme vožnje u motornom vozilu ne veže bezbjednosnim pojasom’ i ‘vozač koji u saobraćaju na cesti upravlja vozilom koje nema ispravne propisane uređaje i opremu, osim uređaja za upravljanje, uređaja za zaustavljanje, uređaja za spajanje vučnog i priključnog vozila, tahografa i pneumatika'”, naglasili su iz IDDEEA.

    Nikola Ćopić, doktorand na studijama za bezbjednost saobraćaja i član Koordinacione grupe za bezbjednost saobraćaja RS, istakao je za “Nezavisne novine” da kazne za prekršaje u saobraćaju nisu velike, jer da su velike, bilo bi manje saobraćajnih nezgoda, vozača u alkoholisanom stanju i pod dejstvom psihoaktivnih supstanci.

    “Očigledno kazne nisu dovoljno rigorozne da bi dale određeni efekat kako bi se smanjio broj prekršaja. Problem je što nema dovoljno prevencije, pogotovo kada je riječ o edukaciji najmlađih učesnika u saobraćaju, a represija nije u tolikoj mjeri velika da bi dala željeni efekat. Kazne bi trebalo povećati kroz izmjenu zakonske regulative, jer bi se tako smanjio broj saobraćajnih prekršaja”, pojasnio je Ćopić.

    Naveo je da prvenstveno treba raditi na prevenciji, a paralelno sa prevencijom ići sa represijom, kako bi se uticalo na nove vozače u saobraćaju da poštuju saobraćajne propise, a smanjio broj onih koji prekršaje čine ponovo.

    “Postavljanjem dodatnih radara samo je porastao broj prekršajnih naloga i to drastično, a vozači se i dalje ponašaju neodgovorno. Zbog povećanog broja pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova na terenu, svjedočimo rastu broja prekršajnih naloga i sankcionisanih učesnika u saobraćaju koji su kršili saobraćajne propise, što implicira da ćemo onog momenta kada se smanji broj policijskih snaga na terenu svjedočiti većem broju saobraćajnih nezgoda sa težim posljedicama. Nije loše rješenje koje se već primjenjuje od strane nekih sudova, a to je oduzimanje vozila od vozača koji su dužni za saobraćajne prekršaje. To se pokazalo kao efikasna mjera i pozitivno je dočekano u javnosti”, zaključio je Ćopić za “Nezavisne novine”.

    Najčešće kazne koje su napisane ove godine

    • Vozač koji se vozilom na putu kreće brzinom koja je za više od 10 km/h do 20 km/h veća od dozvoljene brzine;
    • Vozač koji nema kod sebe odgovarajuću vozačku dozvolu ili je ne pokaže na zahtjev ovlaštenog lica;
    • Vozač koji u saobraćaju na putu upravlja motornim vozilom prije sticanja prava na upravljanje motornim vozilom;
    • Vozač ili drugo lice koje se za vrijeme vožnje u motornom vozilu ne veže bezbjednosnim pojasom;
    • Vozač koji u saobraćaju na putu upravlja vozilom koje nema ispravne propisane uređaje i opremu, osim uređaja za upravljanje, uređaja za zaustavljanje, uređaja za spajanje vučnog i priključnog vozila, tahografa i pneumatika.

  • Košarac: BiH prvi put bilježi suficit u robnoj razmjeni sa zemljama CEFTA

    Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac izjavio je da je ohrabrujuća činjenica da BiH prvi put bilježi suFicit u robnoj razmjeni sa zemljama CEFTA.

    Podaci nadležnih institucija govore da je prvi put pokrivenost uvoza izvozom nadmašila 100 odsto i u prvom kvartalu iznosila je 102,8 odsto, a u drugom kvartalu 102,6.

    Ministar Košarac je naglasio da je u okviru CEFTA, najvažniji spoljnotrgovinski partner BiH i dalje Srbija, sa kojom u proteklom periodu bilježi poboljšanje robne razmjene.

    • Odlične političke odnose srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i predsjednika Republike Srpske Željke Cvijanović sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem prati poboljšanje ekonomskih veza i saradnje, što je važno i korisno za sve građane. O tome najbolje govori podatak da je izvoz u Srbiju povećan za više od 80 odsto, prvenstveno zahvaljujući izvozu električne energije i uglja – rekao je Košarac za Srnu.

    On je istakao da podaci relevantnih institucija ukazuju da je ove godine izvoz u zemlje CEFTA iznosio 1,4 milijarde KM, što je za 71,3 odsto više nego u istom periodu 2021. godine, a uvoz 1,3 milijarde KM, što je za 41,6 odsto više nego u istom radzoblju protekle godine.

    • Značaj regionalne saradnje i povezivanja najbolje se ogleda kroz ekonomske parametre. Mi bilježimo dobre rezultate u spoljnotrgovinskoj razmjeni, ali uspjeh bi bio još veći da smo dio pozitivnih regionalnih tokova u okviru inicijative Otvoreni Balkan – poručio je Košarac.

    On je istakao da Republika Srpska podržava regionalno povezivanje, slododan protok ljudi, roba i kapitala, te u potpunosti zagovara stvaranje uslova za što bolje poslovno okruženje.

    Košarac je ponovio stav da domaći privredni sektor ne smije biti taoc političkih predrasuda dijela struktura iz Federacije BiH.

    • Nećemo odustati od Otvorenog Balkana, jer brinemo za naše privrednike i nećemo ih ostaviti na cjedilu, bez obzira na to šta o tome mislili Šefik Džaferović, Željko Komšić i slični, koji očigledno žele da domaći privredni sektor ostane crna rupa na Zapadnom Balkanu – poručio je ministar Košarac.
  • Prevoznici parkirali kamione, bojkotuju točenje goriva i ne idu na utovar robe

    Prevoznici parkirali kamione, bojkotuju točenje goriva i ne idu na utovar robe

    Prevoznici su jutros u znak protesta zbog previsokih cijena goriva odlučili da parkiraju svoje kamione, bojkotuju točenje goriva na benzinskih pumpama, te da ne idu na utovar robe.

    Kazao je ovo za “Nezavisne novine” Nikola Grbić predsjednik Udruženja prevoznika za međunarodni unutrašnji transport RS, koji je naveo da su oni ove proteste najavili u proteklih sedam dana.

    “Ovo je jedan vid protesta, ali ovaj put nećemo blokirati puteve ili organizovati protestne vožnje. To smo uradili prije dva mjeseca i nije bilo nikakvog rezultata”, rekao je Grbić.

    Dodao je da ovim žele da neko iz nadležnih institucija shvati da su prevoznici u velikom problemu.

    “Treba da shvate da treba da sjednu sa nama i razgovaraju, da riješimo ovaj naš problem jer nikad do sada, od doba korone pa do danas, nijedna institutcija nije razgovarala sa nama, bez obzira što smo uputili mnogo dopisa”, kazao je Grbić.

    Koliko će ovaj protest trajati prema Grbićevim riječima teško je reći.

    “Svi prevoznici bi bili najsretniji da nas danas pozovu da nađemo neko rješenje koje je prihvatljivo i za nas i za institucije”, rekao je Grbić, dodajući da žele da imaju efekte od svog rada, te da mogu da zadrže radnike.

    “Ako ne bude poziva da se riješe problemi vidjećemo u narednim danima koji su nam koraci, da li nastavljamo dalje protestvovati ili odustati”, naveo je Grbić.

    Istakao je da ako nastave ignorisati utovar robe to može dovesti do nestašice svih roba i dovesti do većih problema.

    “Nadam se da nikome nije stalo do toga, ni institucijama a ni nama, jer gubimo posao. Sa ovom cijenim goriva mi imamo učešće od oko 70 odsto, jednostavno nemamo više od naše realizacije ni nulu, već idemo i ispod nule”, zaključio je Grbić za “Nezavisne”.

  • Ćorić ne očekuje poskupljenje putarine

    Ćorić ne očekuje poskupljenje putarine

    Gradnja auto-puta od Banjaluke do Prijedora sprovodi se po planu, a Prijedorska petlja i prvi kilometar trase trebalo bi da dobiju građevinsku dozvolu ovog mjeseca, istakao je ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Nedeljko Ćorić.

    Ćorić je naveo da će do kraja oktobra biti eksproprisano skoro 40 odsto zemljišta za navedenu trasu.

    On kaže da bi gradnja dionice auto-puta od Bijeljine do Rače trebalo da počne za koji dan, te da je u toku priprema gradilišta za tu trasu.

    “Ko će graditi dionicu od Vukosavlja do Brčkog biće poznato ovih dana, jer je tender za izbor firme za taj projekat zatvoren u srijedu, 29. juna”, rekao je Ćorić za “Glas Srpske” i dodao da za sada nema naznaka da bi u Srpskoj mogla poskupjeti putarina.

    Govoreći o izgradnji aerodroma u Trebinju, Ćorić je naglasio da se od ovog projekta neće odustati i da nadležna javna preduzeća u Trebinju, ali i svi oni koji učestvuju u projektu rade na obezbjeđivanju komunalne infrastrukture.

    Kada je riječ o otvaranju fabrike papira i cementa u Srpskoj, koju su najavili Kinezi, Ćorić je naveo da je to u paketu investicija koje kineske kompanije planiraju realizovati.

  • Cijena peleta snižena

    Cijena peleta snižena

    Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je 15. juna donijelo odluku o privremenoj zabrani izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata, ogrjevnog drveta i proizvoda od drveta. Cilj donošenja ove odluke je bio da se smanje cijene u Bosni i Hercegovini.

    Prema odluci koju je donijelo Vijeće ministara ograničen je izvoz određenih vrsta neobrađenog drveta čije su dimenzija poprečenog presjeka najmanje 15 centimetara. Ovakva odluka je ostavila mogućnost da se izvoze proizvodi čije su dimenzije poprečnog presjeka ispod 15 cm.

    Prema podacima Vanjskotrgovinske komore za prva četiri mjeseca 2022. godine 90,1 posto izvoza je otpadalo na proizvode čiji je izvoz zabranjen odlukom Vijeća ministara. U principu to znači da će iz Bosne i Hercegovine nastaviti izvoz određenih drvnih proizvoda. Prema informacijama koje je Klix.ba dobio određeni broj izvoznika će izvoz nastaviti prilagođavajući se ovim pravilima.

    Iz kompanije Drvosječa su za Klix.ba su potvrdili da će doći do sniženja cijene peleta, tako će umjesto 640 KM tona peleta kod ovog trgovca koštati 590 KM, također i cijena drva će biti manja za 10 KM. Iz ove kompanije očekuju da će u budućim sedmicama uspjeti dogovoriti daljnje snižavanje cijena.

    Ipak, mnogi izvoznici su nezadovoljni odlukom i tvrde da im je ugrožen opstanak i vrše pritisak na vlasti da ukinu zabrane. Kako Klix.ba saznaje jedna od kompanija u Mrkonjić Gradu je 300 radnika poslala na Zavod za zapošljavanje. U Vanjskotrgovinskoj komori kažu da će kompanije koje imaju godišnje ugovore osjetiti negativne posljedice, ali intenzitet negativnih posljedica zavisi i od vrste sklopljenih ugovora.

    “Kompanije koje su isključivo izvozile šumske sortimente (ogrijevno drvo i pelete) imat će probleme ukoliko ne budu u mogućnosti da te količine prodaju na domaćem tržištu. Poseban problem su cijene, tako da je i pitanje da li će doći do smanjenja cijena energenata ( ogrijevno drvo i pelet), kako bi i kupovina na domaćem tržištu bila veća. Pilane ovom odlukom ne bi trebale biti ugrožene, jer nije zabranjen izvoz rezane građe,” pojašnjavaju iz VTK BiH.

    U kompaniji Euroholz kažu da proizvode dasku i od ostatka materijala briket. Kao najveći problem navode to što imaju ugovore sa firmama u Njemačkoj i Austriji i da ne znaju šta ih čeka jer ne mogu ispoštovati ugovore. Kako je glavna djelatnost pravljenje daske kažu da nije ugrožen opstanak ove kompanije.

  • Ustanak holandskih farmera, blokade zbog đubriva i stoke

    Ustanak holandskih farmera, blokade zbog đubriva i stoke

    Holandski poljoprivrednici, ljuti zbog planova Vlade koja od njih može da zahtijeva da koriste manje đubriva i smanje stočni fond, počeli su danas proteste blokiranjem distributivnih centara supermarketa u nekoliko gradova.

    Amsterdamski aerodrom Shiphol i KLM, holandski ogranak Er Fransa, savjetovali su putnicima da koriste javni prevoz, a ne automobile, da dođu do aerodroma, jer su grupe aktivista poljoprivrednika na društvenim mrežama navele da planiraju da traktorima blokiraju puteve, prenio je Rojters.

    Manja saobraćajna gužva registrovana je na auto-putevima na istoku zemlje i na trajektnim rutama na sjeveru, ali u blizini Shipfola nije bilo gužve.

    U središtu protesta su ciljevi doneseni prošlog mjeseca koji se odnose na smanjenje štetnih azotnih jedinjenja do 2030. godine, što je najnoviji pokušaj rješavanja problema koji muči zemlju godinama.

    Vlada je navela da je neophodno smanjiti emisiju azotnih oksida iz đubriva na poljoprivrednim gazdinstvima i upotrebu amonijaka u đubrivu, kao i smanjiti stočni fond za 30 odsto.

    Uzgoj krava, svinja i drugih životinja učinio je Holandiju vodećim emiterom štetnih supstanci u Evropi.

    Građevinska izgradnja i saobraćaj, takođe, doprinose emisiji štetnih supstanci.

    Holandski i evropski sudovi naložili su holandskoj vladi da riješi problem.

    Poljoprivrednici navode da su nepravedno izdvojeni, zbog čega kritikuju pristup Vlade.

    Današnji protest podržavaju brojne grupe poljoprivrednika, ali on nije centralno organizovan, prenosi Tanjug.

    Stvar je otišla dotle da je policija najavila da će svim sredstvima razbiti blokade, i da je i vojska u pripravnosti. “Reći ću vrlo jasno: nećemo tolerisati traktore oko Shiphola”, kazala je ministarka odbrane Kasja Olongren, prenosi DW.

    Napetost u zemlji može da se siječe nožem nakon više sedmica protesta farmera. Već su bivali blokirani auto-putevi, na ulicama i pred vladinim zgradama u Hagu su traktori i krave, paljene su bale sijena, pred kućama političara prskano stajsko đubrivo.

    Prošlog utorka su bijesni demonstranti stigli ispred stana Kristijane van der Val, ministarke nadležne samo za temu “prirode i nitrata”.

    To mjesto je i uvedeno početkom godine kako bi se uhvatilo u koštac s problemom koji mori ovu poljoprivrednu naciju – previše azotnih jedinjenja koja truju prirodu. Sedamdeset odsto njih potiče upravo od stočarstva, a Vlada jedino rješenje vidi u radikalnom smanjenju stočnog fonda – što seljake izvodi na ulice.

    Između dva zla
    “Znam kakve ovo ogromne posljedice ima za farmere”, rekla je Van der Val, predstavljajući plan u parlamentu sredinom juna. “To je užasno. Ali nemamo izbora. Priroda ne može da čeka.”

    Vlada premijera Marka Rutea ima jasnu većinu u parlamentu da progura planove i čini se da od njih ne odustaje. Karoline van der Plas, poslanica koja zastupa interese poljoprivrednika, oštro kritikuje: “Na korak smo od toga da se agrarni sektor počisti iz Holandije. To će naravno imati posljedica po građane.”

    Ova površinom mala zemlja spada u poljoprivredne kolose, gdje je u južnim dijelovima recimo broj svinja po kvadratnom kilometru daleko najviši u svijetu. Samo Sjedinjene Države izvoze više agrarnih proizvoda od Holandije, gledano po vrijednosti.

    Zato su i poljoprivredni lobiji dugo sprečavali promjene, a onda su one došle gotovo naprečac.

    Jer, Holandiju pritiskaju ne samo problemi zatrovanog zemljišta i narušenog biodiverziteta zbog masovne upotrebe nitrata i amonijaka, već i odluke evropskih (2018) i domaćih sudova (2019) prema kojima upotreba mora da se ograniči.

    Ko je tu žrtveni jarac?
    Prema planu Vlade, do 2030. emisija azota mora da se smanji i za po 70 odsto u pojedinim provincijama, posebno u regionima koji su u EU priznati kao oblasti zaštićene prirode. Stručnjaci kažu da za stočare to znači smanjenje emisija od barem pedeset odsto.

    Odavno je jasno da to može samo sa manje stočnog fonda, što bi uništilo egzistenciju mnogih seljaka. Vlasti još nisu precizirale plan niti da li će recimo isplaćivati odštete onima koji odustanu od stočarstva ili riješe da presele imanja u druge regione.

    Kako piše Zidojče cajtung, seljaci misle da su žrtveni jarci. “Pitaju se šta je s potrošačima koji hoće što jeftinije meso? Šta je s trgovcima stočnom hranom, proizvođačima đubriva i pesticida, klanicama, bankama, svima koji zarađuju u sistemu?”

    Kako navodi ovaj list, to nalazi odjeka u medijima dok se u komentarima upozorava da društvo ne bi trebalo da povjeruje kako ima jednostavnih rješenja.

    “Napustite ove katastrofalne planove, razgovarajte sa nama o fundamentalno drukčijoj politici”, zahtijeva Bart Kemp, jedan od najpoznatijih vođa protesta. “Nemojte da mirne akcije farmera prerastu u pobunu farmera.”

    Doduše, prema opisu holandske policije, protesti odavno više nisu mirni. “Vidimo da akcije više nisu organizovane”, kaže šef policije Viljem Velders. “Udruženja poljoprivrednika kažu: svašta može da se desi, ali mi za to nismo odgovorni.”

    Problem i drugdje u EU?
    U jednom komentaru lista Noje rur cajtung iz Esena podsjeća se da presuda Evropskog suda o zaštićenim oblastima prirode važi za cijelu EU, ali da to kao da u Njemačkoj i drugdje još nisu shvatili. Komentator upozorava da će odnos poljoprivrede i zaštite prirode definisati naš život u budućnosti.

    U tom slučaju, piše list, nije od pomoći ako se problem prvo ignoriše, da bi se onda poljoprivrednici stavljali pred svršen čin.

    “Satjerani su u ćošak sa svojim imanjima: uzmi ili ostavi! Uzmi pare koje nudi Vlada i ugasi proizvodnju ili umri sporo. Poljoprivrednici neće ni jedno, ni drugo. Takav grubijanski pristup problemu nije primjeren”, zaključuje se u komentaru.

  • Za njemačke kupovine zaliha gasa 15 milijardi evra nedovoljno

    Za njemačke kupovine zaliha gasa 15 milijardi evra nedovoljno

    Klaus Miler, šef njemačkog energetskog regulatora Bundesnecagenture, upozorio je da kreditne linije od 15 milijardi evra (15,64 milijarde dolara) koje je vlada obezbijedila za kupovinu zaliha gasa možda neće biti dovoljne da se do zime napune skladišta.

    Njemačka je uključila alarmno zvono povodom potencijalne nestašice gasa reagujući na sve manje isporuke iz Rusije, usljed eskalacije energetskog sukoba između Zapada i Moskve nakon ruskog napada na Ukrajinu u februaru.

    Miler je, u intervjuu za magazin VirtšaftsVoše objavljenom danas, naveo da bi cijene gasa zbog smanjene ponude mogle da porastu u međuvremenu, zbog čega bi 15 milijardi evra moglo da bude nedovoljno da se skladišta napune do zime.

    Njemačka je na saveznom nivou uvela obavezu da se skladišta gasa popune 80 posto do oktobra i do 90 procenata do novembra. Trenutni nivoi zaliha u skladištima su oko 61 odsto.

    “Što cijena gasa više raste, to je skuplje da se dostignu zakonski ciljevi popunjenosti skladišta predviđeni za oktobar i novembar”, rekao je Miler, prenosi Rojters.

    Najveća evropska privreda takođe bi mogla da se suoči sa nestašicom gasa narednih mjeseci ukoliko dotok ruskog gasa gasovodom Sjeverni tok 1, koji treba da bude obustavljen u julu radi redovnog održavanja, ne bude nastavljen, dodao je Miler.

    “Na osnovu našeg nedavnog iskustva sa Rusijom, bilo bi neodgovorno da pretpostavimo da će sve biti u redu samo od sebe”, ocijenio je on.

    Njemačka je prošlog mjeseca aktiviala drugu fazu svog trodelnog plana za vanredne situacije s gasom nakon što je Rusija smanjila isporuke gasovodom Sjeverni tok 1. Posljednja treća faza kriznog plana predviđa da država uvede racionisanje potrošnje goriva.

    Njemački ministar ekonomije Robert Habek izjavio je u subotu da bi Rusija mogla da nastavi obustavu isporuka gasa Sjevernim tokom 1 i po isteku roka utvrđenog za redovan remont gasovoda.