VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Cvijanović: Povećanje plata i penzija neće biti jedina mjera

    Cvijanović: Povećanje plata i penzija neće biti jedina mjera

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović uvjerena je da će povećanje plata i penzija od deset odsto pomoći ličnim budžetima građana, te je poručila da to neće biti jedina mjera kojom će se u narednom periodu pomoći stanovništvu u trenutku rasta cijena i inflacije.

    Cvijanovićeva vjeruje da Vlada Srpske, u skladu sa svojim obećanjima, može da poveća plate i penzije.

    “Vremena jesu teška i ovo su stvari koje su na neki način indukovane spoljašnjim krizama, ali ne možemo da živimo izvan te krize. Kao i svaka ekonomija, osjećamo snažne posljedice”, rekla je Cvijanovićeva novinarima u Novom Gradu.

    Ona je zaključila da je važno što je Vlada Srpske, u dogovoru sa socijalnim partnerima, utvrdila da bi povećanje plata i penzija trebalo da bude jedna od prioritetnih mjera.

  • Vladimir Putin: Od petka se plin mora plaćati u rubljama

    Vladimir Putin: Od petka se plin mora plaćati u rubljama

    Ruski predsjednik Vladimir Putin je izjavio kako od petka države koje kupuju plin iz Rusije, moraju ga plaćati u rubljama ili ugovori neće biti ispoštovani.

    U televizijskom obraćanju Putin je rekao da će prelazak na rublje ojačati državni suverenitet.
    “Strani kupci moraju otvoriti račune u ruskim bankama koji će biti u rubljama i ugovori će se nastaviti poštovati”, poručio je Putin.

    Ove nove mjere su usmjerene najviše prema Njemačkoj i Poljskoj koji su veliki kupci plina iz Rusije. Ipak njemački ministar ekonomije, Robert Habeck je rekao kako je Berlin spreman za svaku Putinovu odluku po pitanju plina.

    Jučer su iz njemačke vlade objavili da je Putin njemačkom kancelaru Olafu Scholzu rekao da će idućeg mjeseca plaćanje biti u eurima kao i obično.

    Zahtjev da se plaća u rubljama je ruski odgovor na sankcije koje su zapadne zemlje uvele nakon invazije na Ukrajinu. Plin iz Rusije osigurava 40% evropskih potreba za plinom, ali su neke države kao Njemačka, Italija, Poljska više ovisne o ruskom plinu od drugih država.

    Treba istaći da je Evropska unija nedavno dogovorila sa Amerikom isporuku plina koji bi u određenoj mjeri trebao nadomjestiti ruski plin. Ovim ugovorom je omogućeno da Sjedinjene Američke Državi prodaju Evropskoj uniji dodatne količine ukapljenog plina, jednako 10% količine koju EU nabavlja iz Rusije.

    Ipak, ukoliko Putin ustraje na svojoj odluci da plin naplaćuje u rubljama, to će stvoriti veliku glavobolju za Evropu.

  • Odgovor Putinu: Biden pušta u opticaj najveću količinu nafte iz rezervi u istoriji

    Odgovor Putinu: Biden pušta u opticaj najveću količinu nafte iz rezervi u istoriji

    Bidenova administracija razmatra puštanje u opticaj do 180 miliona barela nafte tokom nekoliko mjeseci iz Strateških rezervi nafte (SPR), izjavila su četiri američka izvora, dok Bijela kuća pokušava sniziti cijene goriva.

    Taj bi potez bio treći put da su Sjedinjene Države iskoristile svoje strateške rezerve u posljednjih šest mjeseci, i bilo bi najveće oslobađanje u skoro 50-godišnjoj istoriji SPR-a.

    Do sada, ovi potezi nisu uspjevali sniziti cijene jer je svjetska potražnja skoro dostigla nivoe prije pandemije, dok je ponuda globalno pooštrena.

    Cijene nafte su porasle otkako je Rusija napala Ukrajinu krajem februara, a Sjedinjene Države i saveznici odgovorili su velikim sankcijama Rusiji, drugom po veličini izvozniku sirove nafte u svijetu. Nafta Brent, svjetska referentna vrijednost, skočila je na oko 139 dolara ranije ovog mjeseca, najviše od 2008. godine, i bila je blizu 110 dolara po barelu u trgovanju u Aziji u četvrtak.

    U jutarnjoj trgovini u Aziji, američka naftna referentna vrijednost West Texas Intermediate bila je niža za 5,6 posto, dok je nafta Brent pala za 4,8 posto niža.

    Vijest o potencijalnom velikom oslobađanju nafte od strane SAD-a stigla je uoči sastanka Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njenih saveznika uključujući Rusiju koji se treba održati danas.

    Očekuje se da će grupa najvećih zemalja proizvođača nafte, poznata kao OPEC+, držati svoj postojeći dogovor o postepenom povećanju proizvodnje.

  • Njemačka: Evropa neće morati da gas plaća u rubljama

    Njemačka: Evropa neće morati da gas plaća u rubljama

    Njemačka vlada saopštila je danas da je od Rusije dobila uvjeravanja da evropske kompanije neće Moskvi morati da plaćaju isporuke gasa u rubljama, javlja DW.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u telefonskom razgovoru njemačkom kancelaru Olafu Šolcu da evropske kompanije mogu da nastave da gas plaćaju u evrima i dolarima, saopšteno je iz Šolcovog kabineta, kako je prenio DW.

    Rojters javlja, pozivajući se na portparola njemačke vlade, da je Šolc poslije razgovora s Putinom izjavio da će Njemačka nastaviti da plaća ruski gas u evrima ili dolarima, kao i da je Putin prenio kancelaru Šolcu da se ništa neće promijeniti za evropske partnere uprkos planu da se plaća u rubljama.

    DW prenosi i saopštenje Kremlja poslije razgovora dvojice lidera u kojem se navodi da su se Šolc i Putin složili da eksperti dvije države nastave dalje diskusije o ovom pitanju.

    TAS S prenosi da je portparol njemačke Vlade Štefen Hebeštrajt poslije razgovora dvojice lidera saopštio da se Rusija slaže da joj evropski partneri gas plaćaju u evrima preko Gasprom banke, koja će ta plaćanja konvertovati u rublje.

    Hebeštrajt je saopštio da je Putin Šolcu prenio da će Rusija prihvatati plaćanja iskljkučivo u evrima i da će, kao što je to i ranije bio slučaj, ta plaćanja biti transferisana na Gasprom banku.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je danas novinarima da plaćanja u rubljama svakako neće stupiti na snagu počev od sutra, 31. marta, navodi TAS S.

    ”Plaćanja i isporuke su dugačak proces.To ne znači da sve ono što će biti isporučeno sutra treba da do večeri bude plaćeno (u rubljama)””, naveo je Peskov, kako prenosi ruska agencija.

  • Investitori povlače kapital iz BiH

    Investitori povlače kapital iz BiH

    Investitori iz Bosne i Hercegovine su u zadnjem kvartalu prošle godine počeli povlačiti svoj kapital iz države, pokazuju podaci Agencije za unapređenje stranih investicija u Bosni i Hercegovini (FIPA).

    U saopštenju ove agencije se navodi da, prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH, direktna strana ulaganja u toku prošle godine sa procijenjenim zadržanim zaradama iznose 869,9 miliona KM i veća su za 22,1 odsto u odnosu na 2020, kada je zabilježeno po platnom bilansu 712,7 miliona KM.

    Kako su “Nezavisne” ranije pisale, direktna strana ulaganja za period januar – septembar 2021. godine iznosila su 1,049 milijardi KM, što je predstavljalo povećanje od 65 odsto u odnosu na 2020. godinu.

    Ovo znači da je, umjesto da se u zadnjem kvartalu dodatno poveća broj investicija, on smanjen i to za 179,1 miliona KM.

    Iz FIPA su za “Nezavisne” rekli da su prilikom objave informacije o DSI u periodu januar – septembar istakli da su uz pozitivnu vijest o značajnom povećanju DSI napomenuli da su preliminarni podaci podložni naknadnim revizijama te se nadaju da će značajno povećanje biti registrovano i na godišnjem nivou za 2021. godinu.

    “Razlozi mogu biti, između ostalog, poslovanje s gubitkom, negativni iznosi po osnovu ranijih zaduženja, povlačenje kapitala po različitim osnovama, ali ne i nužno povlačenje investicija. Ovaj negativan iznos zabilježen u četvrtom kvartalu 2021. godine ne znači da je došlo do povlačenja investicija. Ističemo činjenicu da je iznos ulaganja prema platnom bilansu iz 2021. godinu veći za 22,1 odsto u odnosu na 2020”, rekli su iz Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH, pojašnjavajući ukupan iznos DSI za 2021. godinu.

    Dodali su da u posljednje dvije godine BiH bilježi porast investicija, a samim tim i povećanje broja zaposlenih. Nemanja Vasić, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, kazao je da zbog nesigurnosti poslovanja investitori povlače svoje investicije.

    “Jednostavno nema poslovne sigurnosti u Bosni i Hercegovini za strane investitore. Informisan sam da je na jednom sastanku bankara u Italiji bio razgovor o nesigurnosti poslovanja u BiH i da se jednostavno dobijaju sporovi bez nekih argumenata. Nesigurnost uloženog kapitala u ovoj državi je osnovni motiv za povlačenje investicija. Sve dok ne profunkcioniše pravosudni sistem koji može garantovati sigurnost ulaganja, investitori neće ulagati u BiH”, kazao je Vasić.

    Ekonomista Igor Gavran smatra da je jedino logično objašnjenje za smanjenje broja investicija u posljednjem kvartalu prošle godine povlačenje investicija iz BiH.

    “Riječ je o značajnom kapitalu. Nema logike da ima ikakve veze s aktuelnim dešavanjima u Ukrajini, jer je to bilo prošle godine. S obzirom na to da je prošla godina bila godina ekonomskog oporavka, nije bilo očekivati povlačenje investitora”, rekao je Gavran.

    Dodao je da je iznenađen što ulaganja nisu veća.

    “Mislim da bi ovo trebalo dalje istražiti. Moglo bi biti o nekoj kompaniji koja je imala gubitke izvan BiH, pa ga je povukla s našeg tržišta kako bi pokrila te gubitke, ali to je samo nagađanje. Nadam se da je riječ o privremenom povlačenju, a ne napuštanju tržišta. Bosni i Hercegovini je svaka marka, a ne milion KM, dragocjena, tako da ovaj podatak treba zabrinuti”, istakao je Gavran.

    Edin Dacić, predsjednik Upravnog odbora kompanije “Standard” iz Prnjavora i predsjednik Savjeta stranih investitora RS, rekao je da nema informacije da se investitori povlače iz Bosne i Hercegovine, ali da je osnovni problem s kojim se ova firma suočava nedostatak radne snage.

    “Mi rastemo i jačamo iz godine u godinu, ali je problem što ne možemo naći radnu snagu da se širimo. Radnici odlaze, i to ne u Banjaluku, nego u Njemačku i Austriju”, kazao je Dacić.

  • Dodik tvrdi da će u Srpskoj do kraja godine prosječna plata dostići 600 evra

    Dodik tvrdi da će u Srpskoj do kraja godine prosječna plata dostići 600 evra

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik najavio je da će od 1. maja u Republici Srpskoj krenuti povećanje penzija i socijalnih davanja, a od 1. avgusta i plata, i to za 10 odsto.

    Idemo sa povećanjem davanja realnom sektoru, kako bi se i tu povećale plate radnicima, istakao je Dodik, te izrazio uvjerenje da će u Republici Srpskoj do kraja godine prosječna plata dostići 600 evra.

    On je istakao da su krizna vremena, ali da Republika Srpska ima određene rezerve.

    – Obično su one u svim državama koncentrišu na dva mjeseca potreba. Republici Srpskoj je potrebno 150.000 tona nafte i naftnih derivata, koja mjesečno troši oko 80.000 tona. Šta će biti nakon dva mjeseca, ko više zna, ali je racionalno očekivati da će se normalizovati stanje za 60 dana – izjavio je Dodik za N1.

    Prema njegovim riječima, Republika Srpska je razgovarala sa svojim partnerima, ruskom kompanijom koja se bavi prometom naftnih derivata i koja u svakom momentu ima dovoljne količine za potrebe Srpske.

    – Bili smo spremni da na mjesec ukinemo akcizu na gorivo, a onda da vidimo kako će se cijene dalje kretati. Kao što se vidi one su se stabilizovale, čak su i nešto niže, ali nisu na prethodnom nivou – rekoa je Dodik i dodao da bi kupci iz Hrvatske i Srbije povukli sve zalihe iz BiH, ako bi cijene goriva bile niže za 20 do 30 feninga.

    On je rekao da je prioritet da na tržištu BiH ima dovoljno nafte i naftnih derivata, kao i da BiH i Republika Srpska moraju učiniti sve da na pumpama ima dovoljno goriva za zdravstveni, ali i svaki drugi sektor.

    Dodik je ponovio da bi svi u zemlji trebalo da se sada solidarišu, pa i građani, koji bi trebali da racionalnije troše gorivo.

    On je rekao da je Kabinet srpskog člana Predsjedništva smanjio vozni park za 50 odsto.

    Govoreći o radu Savjeta ministara, srpski član Predsjedništva je rekao da taj organ radi u skladu sa svojim zakonskim ovlaštenjima.

    – Ovo je propast bosanskohercegovačke politike, jer oni koji moraju da slijede odluke organa BiH, kao što su odluke Predsjedništva, unilateralno nastupaju, kao što to rade (Šefik) Džaferović, (Željko) Komšić, (Bisera) Turković – istakao je Dodik, te naveo da nikada nigdje nije otišao sam, već su uvijek bili prisutni i predstavnici kabineta druga dva člana Predsjedništva.

    Kada je riječ o djelovanju Ministarstva inostranih poslova u Savjetu ministara

    Dodik je naglasio da resorni ministara Bisera Turković ne može iznositi spoljno-političke stavove, a da prethodno nisu usvojeni na sjednici Predsjedništva BiH.

    Govoreći o svom mnadatu na funkciji srpskog člana Predsjedništva BiH, Dodik je naveo da ga je dobio od naroda, te da ga treba završiti kako narod u Republici Srpskoj to očekuje.

    – Hodajući po terenu, vidio sam da ljudi podržavaju ono što radim, da im je svega dosta u BiH, da je ovo podvala za srpski narod koji hoće da održi svoj identitet – rekao je Dodik, te dodao da se srpski narod ne osjeća bezbjedno u BiH, sa stanovišta pritisaka.

  • Rublja ostaje: Putin i Šolc o Ukrajini i plaćanju ruskog gasa

    Rublja ostaje: Putin i Šolc o Ukrajini i plaćanju ruskog gasa

    Ruski predsjednik Vladimir Putin i njemački kancelar razgovarali su danas telefonom i razmijenili mišljenja o posljednjem krugu pregovora Rusije i Ukrajine koji su održani u Istanbulu, saopštio je Kremlj.

    U saopštenju se navodi da su se Putin i Šolc dotakli pitanja bezbjedne evakuacije civila iz područja sukoba, prije svega iz Mariupolja.

    Iz pres-službe Kremlja ističu da je Putin govorio o odluci da Rusija svoj gas naplaćuje isključivo u rubljama.

    Kremlj je napomenuo da se promjena procedure plaćanja uvodi zbog činjenice da su članice EU, suprotno međunarodnom pravu, zamrznule devizne rezerve Banke Rusije, javio je TASS.

    Osim toga, Putin i Šolc saglasili su se da će o promjeni načina plaćanja ruskog gasa razgovarati stručnjaci dvije zemlje.

    “Naglašeno je da odluka ne bi trebala da vodi ka pogoršanju ugovornih uslova za evropske kompanije koje uvoze ruski gas”, navodi se u saopštenju.

  • Vlada RS želi regulisati korištenje digitalne imovine

    Vlada RS želi regulisati korištenje digitalne imovine

    Vlada RS predložila je izmjene zakona o platnom prometu s ciljem smanjenja troškova bankarskih transakcija za socijalne kategorije.

    Kako je rekla Zora Vidović, ministar finansija Republike Srpske, neke od predloženih novina su da penzioneri plaćaju manje naknade, a za sedam transakcija manjih od sto maraka vrijednosti bi bile besplatne.

    Jedna od izmjena odnosi se i na izmjene Zakona za hartije od vrijednosti kojim bi bilo regulisano pitanje digitalne imovine poput kripto valuta, a druga izmjena odnosi se na uključivanje odredbi o sprečavanju pranja novca i terorističkih aktivnosti.

    Vidovićeva je rekla da ove odredbe postoje na nivou BiH ali tvrdi da se loše provode.

    Vlada je, između ostalog, razmatrala i odobravanje javnih investicija a odobrila je uknjiživanje imovine na Republiku Srpsku, odnosno Rafineriju Brod, da ta imovina ne bi bila oduzeta.

  • Njemačka se priprema: Rano upozorenje zbog mogućeg prekida isporuke gasa

    Njemačka se priprema: Rano upozorenje zbog mogućeg prekida isporuke gasa

    Njemačka vlada priprema se za mogući prekid isporuka gasa iz Rusije. Ministar ekonomije Robert Habek proglasio je nivo “ranog upozorenja” plana za vanredne situacije.

    Zbog ruskog rata protiv Ukrajine i spora s Rusijom u vezi s plaćanjem za isporuke gasa Evropi, njemački ministar ekonomije Robert Habek (Zeleni) proglasio je nivo ranog upozorenja plana za vanredne situacije sa gasom, piše DW.

    “Sigurnost snabdijevanja zagarantovana”
    Ovo služi kao mjera predostrožnosti, rekao je Habek u Berlinu. “Važno je naglasiti da je sigurnost snabdijevanja zagarantovana”, dodao je on, a prenosi njemačka agencija dpa.

    Prema planu za vanredne situacije, postoje tri nivoa krize. Nivo ranog upozorenja znači da postoje konkretne, ozbiljne i pouzdane indikacije da može doći do događaja koji će vjerovatno dovesti do značajnog pogoršanja situacije u snabdijevanju gasom – i vjerovatno dovesti do aktiviranja alarmnog ili vanrednog nivoa.

    Na nivou vanredne situacije, došlo bi do značajnog poremećaja u snabdijevanju gasom. Država bi morala da interveniše kako bi obezbijedila snabdijevanje gasom posebno “zaštićenih kupaca” – to su privatna domaćinstva, ali i bolnice, vatrogasne jedinice i policija.

    Problemi kakvih nije bilo od Drugog svjetskog rata
    U slučaju da se obustavi isporuka gasa iz Rusije, njemačka privreda bi pretrpjela veliku štetu. Njemački magazin “Špigel” u onlajn-izdanju ukazuje da predstavnici udruženja privrede očekuju probleme kakvih nije bilo od Drugog svjetskog rata. Industriji je za mnoge procese neophodan gas: u hemijskoj industriji, proizvodnji aluminijuma ili čelika.

    “Trenutno nema uskih grla u snabdijevanju”, rekao je Habek. “Ipak, moramo povećati mjere predostrožnosti kako bismo bili spremni u slučaju eskalacije s ruske strane.”

    Kada je proglašen nivo ranog upozorenja, okupio se i krizni tim. Taj tim analizira i procjenjuje situaciju snabdijevanja kako bi se, ako je potrebno, mogle preduzeti dalje mjere za povećanje sigurnosti snabdijevanja.

    “Smanjite potrošnju što je više moguće”
    Prema navodima Habekovog ministarstva, trenutno je i dalje zagarantovano snabdijevanje svih njemačkih potrošača gasa. Ipak, od sada se od svakog potrošača gasa – od privrede, pa do privatnih domaćinstava, takođe traži da što je više moguće smanje potrošnju. Dobavljači gasa i operateri gasovoda dužni su da redovno procjenjuju situaciju za saveznu vladu. Država, međutim, još nije intervenisala.

    Trgovci i dobavljači gasa, operateri prenosnih i distributivnih sistema preduzimaju mjere “bazirane na tržištu” za održavanje snabdijevanja gasom. Prema navodima Ministarstva, one podrazumijevaju i korišćenje fleksibilnosti na strani nabavke, korišćenje skladišta gasa i optimizaciju tokova opterećenja.

    Nakon što je njemačka vlada proglasila nivo ranog upozorenja, odmah je uslijedila reakcija na evropskom tržištu gasa, piše “Špigel”. Tako je cijena na evropskom referentnom tržištu TTF za isporuke u aprilu u roku od jednog minuta porasla sa 110 na 114 evra po megavat-času, a tokom jutra se popela na 123 evra.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin najavio je prošle nedjelje da će Rusija isporučivati gas Njemačkoj i drugim “neprijateljskim državama” samo u zamjenu za plaćanje u rubljama. To bi podržalo rusku valutu, koja je zbog sankcija pod pritsikom. Međutim, grupa ekonomskih lidera G7, uključujući i Njemačku, kao i Evropska unija u cjelini, protive se plaćanju gasa u rubljama. Habek je potvrdio da bi, ako Rusija prihvata plaćanje uvoza gasa samo u rubljama, to predstavljalo kršenje privatnih ugovora o snabdijevanju, piše DW.

  • Stručnjaci tvrde: Ako se prekine isporuka gasa u Evropu, slijedi globalna energetska kriza

    Stručnjaci tvrde: Ako se prekine isporuka gasa u Evropu, slijedi globalna energetska kriza

    Eventualni prekid isporuke ruskog gasa u Evopu može dovesti do globalne energetske krize, visokih cijena energenata i recesije širom Evrope, smatraju astručnjaci.

    Evropa je zavisna od ruskog gasa za grijanje i proizvodnju energije. Ruski gas čini oko 40 odsto ukupne evropske potrošnje. EU je ove godine uvozila ruski gas u vrijednosti od 200 do 800 miliona evra dnevno.

    Evropska komisija planira da smanji zavisnost EU od ruskog gasa za dvije trećine ove godine i da prekine oslanjanje na isporuke iz Rusije “mnogo prije 2030”.

    Međutim, ekonomisti navode da nije tako lako zamijeniti oko 1.550 teravat-sati ruskog gasa koji je isporučen EU u 2021. Evropa ne može da nadomjesti takvu nestašicu brzo, jer će to dovesti do rasta potražnje.

    U međuvremenu, povećan uvoz tečnog prirodnog gasa na već “tijesnom” tržištu tog energenta, izvršilo bi ogroman pritisak da cijene porastu. To bi bio veliki udarac evropskoj ekonomiji, koja već pati od visokih cijena energenata, prenosi Sputnik procjene stručnjaka.

    Produženi zastoj u snabdijevanju ruskim gasom mogao bi skupo da košta EU i da u nekim zemljama koje su izloženije fluktuacijama ruskog gasa, kao što su Njemačka ili Italija, dovede do vanrednih mjera.

    Postoji veliki rizik od globalne energetske krize. Rusija je najveći izvoznik prirodnog gasa na svijetu i drugi najveći izvoznik sirove nafte, poslije Saudijske Arabije – prema podacima Međunarodne energetske agencije.

    Zamjena ruskog gasa neće biti laka. Evropa će morati da kupuje gas na slobodnom tržištu, što znači da će, ukoliko kupuje od zemalja kao što su Katar i SAD, morati da plate više. To,takođe, znači i da gas koji evropske zemlje kupe neće moći da ode u druge zemlje.

    A to će dovesti do viših cijena gasa svugdje, jer će se zemlje međusobno nadmetati za ograničene količine.

    Rusija izvozi oko četiri miliona barela nafte dnevno Evropskoj uniji. Za razliku od gasa, čije snabdijevanje je regulisano dugoročnim ugovorima, cijena nafte je nestalna i zavisi od ponude i potražnje.

    Ukoliko Evropa, ipak, odluči da napusti rusku naftu zbog ruskog zahtjeva da joj se plaća u rubljama, cijene sirove nafte mogle bi da “skoče” na 200 dolara po barelu, pa čak i više, ocenjuju analitičari.

    Ukoliko Zapad uvede još sankcija, to povećava mogućnost da bi i druga ruska izvozna roba mogla da se plaća u rubljama, kao što su nafta, metali i žito.

    Do sada su EU i zemlje G7 odbile ruski zahtjev za prelazak na rublju kod plaćanja gasa. Rusija je saopštila da neće obezbjeđivati besplatan gas, sugerišući da je spremna da zavrne cjevovode.

    Ukoliko do toga dođe, Moskva će gubiti između 200 i 800 miliona dnevno. Međutim, Rusija bi mogla da preusmeri dio tog gasa ka Aziji.

    Evropa bi se, najvjerovatnije, suočila sa ekonomskom krizom kakva nije viđena od Drugog svjetskog rata, pošto bi rastuće cijene energenata poslale ekonomiju regiona u recesiju.