VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Odobreno više od 10 miliona KM podsticaja za povećanje plata radnika

    Odobreno više od 10 miliona KM podsticaja za povećanje plata radnika

    Ministarstvo privrede i preduzetništva odobrilo je sredstva u iznosu većem od 10 miliona KM za 516 privrednih subjekata koji su u petom obračunskom periodu (jul – decembar 2021. godine) isplatili uvećanu platu za 19.752 radnika.

    Zahtjeve za podsticaj za povećanje plate radnika, za navedeni obračunski periodje podnijelo ukupno 576 privrednih subjekata koji su imali mogućnost da do 1. marta 2022. godine podnesu zahtjev putem aplikacije “e-podsticaj”” koja se nalazi na sajtu Ministarstva privrede i preduzetništva.

    • Ukupan iznos podsticaja na povećanje plata koji je odobren od 1. obračunskog perioda (jul – decembar 2019. godine), zaključno sa današnjim danom iznosi oko 32 miliona KM – saopšteno je iz Ministarstva.

    Obrada preostalog dijela zahtjeva je u finalnoj fazi nakon čega će uslijediti isplata sredstava za podsticaje za povećanje plata.

  • ECB će podići svoje kamate – tri puta ove godine

    ECB će podići svoje kamate – tri puta ove godine

    Evropska centralna banka (ECB) će povećati svoje kamate tri puta ove godine kako bi ugušila inflaciju, tvrde ekonomisti u anketi Blumberga.

    Oni svoje stavove zasnivaju na sve raširenijem mišljenju među kreatorima politike ECB da je potrebno hitno delovati.

    Upravni savet ECB će postepeno podizati kamatu na depozite banaka u julu, septembru i decembru kako bi ona do kraja godine dostigla 0,25 odsto, pokazuju rezultati Blumbergove ankete.

    Kamata na glavne operacije refinansiranja biće, prema mišljenju ekonomista, povećana u septembru i decembru sa sadašnjih nula posto na 0,5 procenata.

    Istovremeno, učesnici ankete procenjuju da će privreda evrozone nastaviti ekspanziju ove godine uprkos rastućim izazovima zbog rata u Ukrajini, pri čemu predviđaju da će bruto domaći proizvod 19-članog monetarnog bloka zabeležiti rast od 2,8 posto u 2022. i od 2,3 procenta u narednoj godini, što za 0,1 procentni poen niže za obe godine nego što su ranije predviđali.

    S druge strane, ekonomisti su povećali stopu očekivane inflacije na 6,7 posto za ovu godinu, dok za 2023. prognoziraju usporavanje rasta potrošačkih cena na 2,6 odsto, odnosno na 1,9 procenata u 2024, što je ispod cilja ECB, navodi njujorška agencija.

  • Hoće li doći do rasta kamatnih stopa u BiH?

    Hoće li doći do rasta kamatnih stopa u BiH?

    Kreditna zaduženost građana Bosne i Hercegovine kod komercijalnih banaka u posljednje vrijeme umjereno raste, a najviše su se podizali nenamjenski potrošački krediti, kazali su iz Centralne banke BiH, ustvrdivši kako će rast kamatnih stopa na domaćem tržištu u određenoj mjeri odrediti odluke Evropske centralne banke (ECB).

    Kreditna zaduženost stanovništva kod komercijalnih banaka u martu 2022. godine iznosi 10,5 milijardi maraka, dok je na kraju 2021. godine iznosila 10,4 milijardi maraka, potvrdili su iz Centralne banke BiH.

    Navode kako kreditna zaduženost bh. građana umjereno raste tako da je godišnji rast u martu iznosio 5,5 odsto.

    Na početku godine, dodaju, došlo je do kratkotrajnog smanjenja kredita, ali su nakon toga opet počeli rasti, dok je u cijeloj 2021. godine bilježen porast za razliku od recesijske 2020. godine u kojoj nije bilo značajnijeg rasta kredita.

    Visoka stopa inflacije
    Visoka inflacija uticala je i na rast kamatnih stopa pa su pojedine ključne centralne banke u borbi s rastućom inflacijom pribjegle povećanju kamatnih stopa.

    Tako je FED u martu 2022. godine podigao kamatne stope za 25 baznih poena, nakon čega je početkom maja uslijedilo drugo povećanje kamatnih stopa za 50 baznih poena te se kamatne stope kreću u rasponu od 0,75-1 odsto.

    Takođe, Bank of England je 5. maja 2022. godine povećala referentnu kamatnu stopu za 25 baznih poena i ona trenutno iznosi 1%, što je najviši nivo u posljednjih 13 godina.

    Iz Centralne banke BiH napominju kako je Evropska centralna banka zadržala referentne kamatne stope nepromijenjenima, premda se priprema za niz postepenih povećanja kamatnih stopa koja će referentnu kamatnu stopu dovesti u pozitivnu teritoriju.

    “U našim bankama, kamatne stope na kredite pretežno se vežu za EURIBOR, kamatnu stopu na europskom novčanom tržištu te će sigurno odluke ECB-a u određenoj mjeri determinirati kretanje kamatnih stopa na domaćem tržištu”, kažu iz Centralne banke.

    Visoke stope inflacije, dalje navode, bilježe se na globalnom nivou i mogle bi se zadržati i u 2022. godini, imajući u vidu strukturne poremećaje na tržištu energenata uzrokovane izbijanjem rata u Ukrajini, novi kineski lockdown i njegov uticaj na globalne lance snabdijevanja, kao i činjenicu da kompanije povećavaju plate jer se suočavaju s deficitom radnika.

    Kolika je štednja građana u bankama?
    Prema posljednjim raspoloživim podacima Centralne banke BiH na kraju marta 2021. godine ukupni depoziti stanovništva iznosili su 13,78 milijardi maraka.

    Ukoliko se promatra ročna struktura depozita stanovništva, kratkoročni i dugoročni depoziti iznose 4,98 milijardi maraka, dok depoziti po viđenju i transakcijski računi iznose 8,80 milijardi maraka.

    Upitani koliko se često ažuriraju podatci u Centralnom registru kredita poslovnih subjekata i fizičkih osoba u BiH, iz Centralne banke kažu kako banka podatke ažurira odmah po njihovom prijemu, nakon čega su ažurirani podaci dostupni korisnicima podataka.

    “Dakle, ažuriranje podatka u registru je u realnom vremenu, ali nakon što Centralna banka zaprimi ispravno dostavljene podatke od strane sudionika koji dostavljaju podatke o zaduženjima fizičkih osoba i poslovnih subjekata”, naglašavaju iz Centralne banke BiH.

  • “Radovan Višković, uz podršku 17. ministarstva, pod noge bacio parlament”

    “Radovan Višković, uz podršku 17. ministarstva, pod noge bacio parlament”

    Odavno smo naučili da u Republici Srpskoj postoje zaključci koji su obavezujući i oni koji su manje obavezujući za vlast, pa je tako ne mali dio onih koji nikada nisu ni ugledali svjetlost dana.

    a 54.118 zaposlenih u oblasti zdravstva, policije, obrazovanja, uprave i pravosuđa 15. decembra je usvojen najvažniji zaključak, za radnike on ima referendumsku snagu, jer se napokon ukazala mogućnost da se nakon 14 godina ispravi nepravda i vrati topli obrok. Takav zaključak je dobio jednoglasnu podršku poslanika vlasti i opozicije.

    Moram da napomenem da je isti obavezujući za Vladu Republike Srpske na čijem čelu se nalazi Radovan Višković. Imajući u vidu da do sada niko nije pridavao mnogo značaja usvojenim, a nerealizovanim zaključcima, osim kada se neko trebao prozvati izdajnikom, za nas u sindikatu zaključak od 15. decembra 2021. je svetinja od koje nećemo odustati, makar pojedince morali okarakterisati kao izdajnike radnika.

    Zašto? Zato što smo vidjeli da Višković ne želi radnicima javnog sektora da vrati topli obrok i regres, a znate, to su ona prava što im pripadaju po Zakonu o radu Republike Srpske koji bi trebalo da važi za sve zaposlene u Republici Srpskoj! Vlada Republike Srpske je najveći poslodavac u Republici Srpskoj i nema pravo da diskriminiše svoje zaposlene, a da istovremeno proganja poslodavce u realnom sektoru za poštovanje tih istih prava.

    Radovan Višković bi trebalo da shvati, kada mu se obrate budžetski i fondovski sindikati, da mu se obraćaju kao poslodavcu, jer mi smo oni koji predstavljaju tih 54.118 zaposlenih. O platama budžetskih korisnika on nema šta da priča i pregovara s Rankom Mišić; njih dvoje sa Unijom udruženja poslodavaca treba da pričaju o Opštem kolektivnom ugovoru u Republici Srpskoj kojeg, nažalost, nemamo punih šest godina, jer ih poslodavci ne konstatuju po tom pitanju. Tu počinje i završava sva priča oko njihove uloge u sindikalnom svijetu!

    Što se tiče plata budžetskih i fondovskih korisnika, to je apsolutno u nadležnosti granskih sindikata koje će Radovan morati napokon početi uvažavati u punom kapacitetu. Ukoliko nemaš snage da se suočiš sa svojim radnicima, brate, pokupiš se i ideš kući, nema tu puno palamuđenja. Kada pred zgradom Vlade RS imaš sindikat policije, tri sindikata iz oblasti zdravstva koja okupljaju 2/3 zaposlenih i kada imaš većinski sindikat javne uprave pred vratima, moraš se počešati po glavi i zapitati se šta se dešava. Možda će ga upitati stranački šef, šta se to dešava?!

    Poruka je jasna – topli obrok nema alternativu. Sve do danas nije bilo ovakvih muka po Radovana oko plata budžetskih korisnika, jer tu je uvijek bilo sedamnaesto ministarstvo predvođeno odlikovanim sindikalnim maršalom, koje je verifikovalo sve političke odluke Vlade RS. Nažalost, posljednje odluke su dotakle dno, jer su kolege sindikalci pristali da igraju za direktore i rukovodioce, dok su istovremeno izdali radničku klasu. Za tu njihovu nepravednu zajebanciju Vlada RS će potrošiti ozbiljan novac, a neće postići efekat koji je trebalo.

    Ovakvo povećanje će najvećem broju radnika donijeti simbolično povećanje u odnosu na inflaciju, dok će manjina zaposlenih dobiti ogromno povećanje u odnosu na većinu zaposlenih. Tu nema socijalne pravde, jer je jedino topli obrok isti za sve, i za čistačicu i za direktora! Priča o linearnom povećanju je demagoška i nema efekta u ovoj krizi za većinu zaposlenih kada inflacija divlja. Možda radnici mogu da izdrže još koji mjesec, ali kako godina bude odmicala kriza i nestašica će biti sve veća, a samim tim i nezadovoljstvo 54.118 zaposlenih.

    Sve je to moglo biti i drugačije da je Višković poštovao zaključak NSRS, koji ga je obavezao da sa sindikatima nastavi da vodi pregovore i pripremi nove zakone kojima će se riješiti ovi problemi, ali je on ipak izabrao da sa sindikatima “sedamnaestog ministarstva”, koje je smješteno u Domu sindikata, zaključi bilo kakve Odluke o cijeni rada, makar one bile nezakonite i makar ti sindikati ne imali kredibilitet za takve odluke, samo kako bi mogao da baci pod noge odluku narodnih poslanika. Nakon što je uvidio da nije ispravno postupio, premijer Višković je u emisiji “Telering” iznio niz neistina, od čega je jedino ispravno moje ime izgovorio. Sve ostalo je netačno, od broja zaposlenih i famoznih 200 miliona KM za naše zahtjeve. Ukoliko mu to služi da bi nas u javnosti predstavio kao nerazumne pregovarače, nije uspio, provalio ga narod. Ukoliko mu to ipak služi kao alibi Dodiku kada ga bude pitao šta se to dešava, onda i možemo da ga razumijemo, jer je njegova odluka neracionalna i nerazumna.

    Možda interpelacija ipak stvari postavi na svoje mjesto, jer ostalo je da vjerujemo u one koji su glasali da se vrati topli obrok, da će podržati interpelaciju, ako drže do svog digniteta i digniteta NSRS. Ipak je njih narod birao i biraće ih ponovo u oktobru.

    Među glasačima je i 54.118 zaposlenih koji će budno pratiti njihovo djelovanja, jer će to za njih ipak biti vodilja kako će glasati u oktobru.

  • Dodik: U narednom periodu odluka o ograničenju cijena hljeba

    Dodik: U narednom periodu odluka o ograničenju cijena hljeba

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik najavio je danas da će se u narednom periodu ići na donošenje odluke o ograničenju cijena hljeba.

    Dodik je naveo da rade sve da donose odluke u interesu naroda, te da je takva i odluka da se pomogne borcima, mladima i penzionerima sa po 100 KM.

    “To je početna mjera i u narednom periodu ići ćemo na donošenje odluke o ograničenju cijena hljeba”, naveo je Dodik na “Twitteru”.

    MILORAD DODIK CIJENA HLJEBA

  • Višković: Republika Srpska plodno tlo za ulaganje ljudima iz dijaspore

    Višković: Republika Srpska plodno tlo za ulaganje ljudima iz dijaspore

    ​Republika Srpska ima komparativne prednosti i može da ponudi našim ljudima u dijaspori, da ulažući u Srpsku ostvare profit, rekao je Radovan Višković premijer Srpske koji je danas otvorio Četvrti međunarodni sajam dijaspore u Cirihu.

    “Mi imamo stimulativne poreske stope, energente i spremni smo kao Vlada, da cijeneći bilo kog investitora, zavisno od njegove investicije, broja zaposlenih ljudi i ostalo, možemo dati i druge povlastice, kao što je povrat poreza i doprinosa i do tri godine za isplaćene plate za te zaposlene”, naveo je Višković, prenosi RTRS.

    Istakao je da Republika Srpska u odnosu na mnoge zemlje u okruženju ima jednu veliku prednost, a to je energetika.

    “Srpska i u ovom momentu, gdje mnoge zemlje u svijetu i Evropi muku muče sa energentima, prije svega sa električnom energijom , ima i viškove i izvozi električnu energiju”, poručio je on.

    Istakao je da Srpska ima ozbiljne potencijale i u vodi, vjetru i suncu.

    “Svako ima novac i želi da ga uveća može da dođe u Srpsku da ulaže u infrastrukturu, da ulaže u energetiku, banjski turizam, poljoprivredu jer mi smo prostor koji može da ponudi i organsku zdravu hranu, što mnoge evropske zemlje nisu u mogućnosti. Oni mnogu da proizvode velike količine, ali ne mogu da ponude kvalitet i ono što se zove zdrav proizvod, a Republika Srpska može, to su naše prednosti i naša želja da svim zainteresovanima to danas i poručimo”, dodao je Višković.

    Podsjetio je da je krajem prošle godine napravljen i registar dijaspore, kao i formirana direkcija za investicije, kako bi lakše došli do određenih informacija.

    “Smatram da na taj način možemo napraviti značajne iskorake u jednoj zajedničkoj saradnji”, istakao je on.

  • Standard bh. građana sve lošiji: Troškovi života skočili 410, a plate tek 74 KM

    Standard bh. građana sve lošiji: Troškovi života skočili 410, a plate tek 74 KM

    a godinu dana sindikalna potrošačka korpa poskupjela je za 410 KM, pokazuje računica Saveza samostalnih sindikata BiH, dok je plata, prema posljednjim dostupnim podacima, povećana za svega 74 marke.

    Preciznije, prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, sindikalna korpa je u aprilu prošle godine koštala 2.084 KM, a u istom mjesecu ove godine vrijednost joj je dostigla 2.494 KM.

    S druge strane, informacije Agencije za statistiku BiH pokazuju da je prosječna neto plata u BiH u aprilu 2021. iznosila 985 KM, a u februaru ove godine, što je i najsvježiji podatak, zarađivalo se, u prosjeku, 1.059 KM.U udruženjima za zaštitu potrošača ističu da je talas poskupljenja koji nas je zahvatio u proteklim mjesecima nepodnošljiv za brojne građane, kao i da rast cijena ne prati rast plata.

    Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne Travnik, smatra da i statistički podaci pokazuju da je životni standard bh. građana sve lošiji.

    “Osnovne životne namirnice, kao što su šećer, mlijeko, ulje i tako dalje, strahovito su poskupjele. Standard je definitivno pao, ljudi su se doveli u situaciju da jedva sastavljaju kraj s krajem, a pogotovo penzioneri”, rekao je Arnautović za “Nezavisne novine”.

    On kaže da se vlast ponaša prilično nezainteresovano da pomogne najugroženijim kategorijama stanovništva.

    “Imamo situaciju da su pojedini nivoi vlasti malo podigli plate uposlenima u državnim institucijama, ali taj rast plata, te rast penzija, ne prati rast cijena. Osim toga, ne postoji ni državna strategija zaštite domaće poljoprivredne proizvodnje, koja bi trebalo da bude osnova u ovom kriznom periodu kada ljudi preživljavaju, u smislu da država garantuje otkupne cijene poljoprivrednicima”, ocijenio je Arnautović.

    Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” Bijeljina, nije optimista po pitanju cjenovnika u narednom periodu. On smatra da će uslijediti nova poskupljenja i takođe ističe da je spas u podršci domaćoj proizvodnji.

    “Mi ne možemo platiti robu po cijenama koje su na svjetskom tržištu i moramo se osloniti na domaću proizvodnju. Potrebno je podsticati domaću proizvodnju kako bismo prevazišli ovu tešku situaciju”, naglasio je Vasilić u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Slaže se i Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, da je država zakazala, te da je morala bolje podsticati domaću proizvodnju.

    “Da imamo svoju proizvodnju, bilo bi nam puno lakše i ne bi nam drugi diktirali cijene. Država je to slabo prepoznala. Od ove godine nešto su povećali sredstva, ali i dalje nema zaštite domaće proizvodnje”, rekao je Bićo, koji smatra da je problem u prekomjernom uvozu.

    Inače, prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, kada je riječ o najnovijoj potrošačkoj korpi, najviše se troši na prehranu, i to 44,43 odsto, a slijede troškovi za stanovanje i komunalne usluge, koji iznose 14,50 odsto.

  • Bloomberg: Rublja je ove godine najbolja valuta na svijetu

    Bloomberg: Rublja je ove godine najbolja valuta na svijetu

    Američki poslovni portal Bloomberg je objavio da je rublja ove godine najbolja valuta na svijetu.

    Rusija je uspjela u tome kontrolom kapitala, ali, kako piše Bloomberg, od toga korist ima mali broj ljudi. Vrijednost rublje u odnosu na dolar jučer, 11. maja, je nastavila rasti nakon što je ponovo otvorena Moskovska berza, a koja je dva dana bila zatvorena zbog praznika.
    Njena vrijednost u odnosu na američku valutu je viša za 11 posto, u odnosu na početak godine. Bloomberg ju je svrstao među 31 valutom s najvećim rastom vrijednosti.


    Razlog za to jesu mjere koje je poduzela ruska vlada kako bi valutu zaštitila od negativnih posljedica sankcija Zapada. Osim što je nametnula kontrolu kapitala, izvoznike je primorala da prodaju devize i obavezala da se plin plaća u rubljama.

    Međutim, analitičari smatraju da rast vrijednosti i nije toliko impresivan zbog toga što je na mnogim tržištima onemogućeno trgovanje rubljom. Ipak je za mnoge iznenađujući ovaj rast s obzirom na težinu sankcija Rusiji.

  • Kvadrat u Banjaluci poskupio za 1.452 KM

    Kvadrat u Banjaluci poskupio za 1.452 KM

    Prosječna cijena novih prodatih stanova u prvom kvartalu ove godine povećana je za čak 1.452 marke po kvadratu u odnosu na isti period 2021.

    Kako je “Nezavisnim novinama” potvrđeno iz Republičkog zavoda za statistiku, kvadratni metar je, u prvom tromjesečju prošle godine, u gradu na Vrbasu prodavan za 2.175 maraka, a u istom periodu 2022. cijena mu je bila 3.627 KM.

    U agencijama za prodaju nekretnina ističu da cijene stanova diktira potražnja, koja je u Banjaluci ogromna, pa se većina stanova proda i prije nego što prvi bager dođe na parcelu gdje će zgrada nicati.

    “Mislim da je toliko poskupljenje neopravdano. Čim je povećana potražnja, i cijene rastu. A potražnja je povećana jer naši ljudi u inostranstvu vrlo teško mogu tamo da kupe nekretninu i onda taj zarađeni novac donose ovdje da bi sačuvali njegovu vrijednost. Ulažu ga u kupovinu stana da bi ga izdavali”, kaže za “Nezavisne novine” Senka Gatarić Vasilić, vlasnica banjalučke agencije “Euro-agent”.

    Sa druge strane, Savo Erić, predsjednik Udruženja poslodavaca građevinarstva i industrije građevinskog materijala Republike Srpske, ističe da je puno razloga zbog kojih su poskupjeli stanovi.

    “U Zvorniku je skok najmanji. Ovdje su novi stanovi bili od 1.400 do 1.600 maraka po kvadratu. Prije šest mjeseci niste mogli prodati stan za 1.700 ili 1.800 maraka. Sad koštaju 1.800 ili 1.900 KM, ali nema kupovine. Osim toga, dosta ljudi je stalo sa gradnjom, zato što su poskupjeli željezo, cement, aluminijumska stolarija, staklo i tako dalje”, rekao je Erić za “Nezavisne novine”.

    Pritom, kako je dodao, u Zvorniku lokaciju možete kupiti jeftinije nego, recimo, u Banjaluci ili u Bijeljini.

    “U Zvorniku lokaciju možete kupiti za 300.000, 400.000 ili 500.000 KM, u Bijeljini ne možete bez miliona, a u Banjaluci pretpostavljam bez 1,5 miliona, ako govorimo o boljoj lokaciji. Tu treba uzeti u obzir i cijene priključaka za komunalije. I, naravno, uticaj ima i potražnja. Gdje je veća potražnja, veće su i cijene. I još bih dodao, problem je i radna snaga. Izgubićemo je na ovaj način. Sve ide ka gore, ali to plate ne prate. Sada za isti novac ne možete naći keramičara ili vodoinstalatera”, rekao je Erić.

    Prodati stanovi paprenije su, sudeći prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, plaćani u još nekim gradovima Srpske, pa je tako cijena kvadrata u Bijeljini sa 1.362 skočila na 1.779 KM, a u Doboju sa 1.338 na 1.820 maraka.

    Na nivou Srpske, skok je takođe vrtoglav.

    “Prosječna cijena prodatih novih stanova u prvom tromjesečju 2022. godine u odnosu na prvo tromjesečje 2021. godine viša je za 37 odsto i u odnosu na prosječnu cijenu prodatih novih stanova u 2021. godini viša je za 33,1 odsto”, saopšteno je iz Republičkog zavoda za statistiku.

    Iz Zavoda je za “Nezavisne novine” potvrđeno da je u Banjaluci u prvom tromjesečju prošle godine prodato 156, a u istom periodu ove godine 119 novih stanova, dok je u Doboju prodaja sa 66 pala na 14 stambenih jedinica, a skok je zabilježen u Bijeljini – sa pet na čak 53 prodata stana.

    Broj prodatih završenih novih stanova u Republici Srpskoj u prvom tromjesečju 2022. godine manji je u odnosu na prvo tromjesečje 2021. godine za 0,3 odsto i u odnosu na prosječan broj prodatih novih stanova u 2021. godini manji je za 45,7 odsto.

  • Bitkoin ispod 29.000 dolara

    Bitkoin ispod 29.000 dolara

    Panična rasprodaja na kripto tržištima se nastavlja, pri čemu je vrijednost bitkoina pala ispod nivoa od 29.000 dolara.

    Najveća svjetska kriptovaluta je potonula za 2,42 odsto na 28.716,15 dolara, na trgovanju u srijedu uveče do 23:44 časa po istočnoameričkom vremenu, prema podacima Koin Metriksa. Eter se stropoštao za 4,93 procenta na 2,021,95 dolara, prenosi CNBC.

    Snažan pad kriptovaluta i akcija uslijedio je nakon što je američka Kancelarija za statistiku rada objavila da je inflacija u SAD porasla za 8,3 odsto na godišnjem nivou, nešto više od prognoza ekonomista koje je anketirala kompanija Dau Džons.

    Taj podatak je zabrinuo investitore i naveo ih da “izađu” iz rizične imovine, uključujući kriptovalute. Cijene kriptovalute su i dalje kreću u velikoj korelaciji sa indeksom S&P 500 i, odnedavno, s Nasdak Kompozitom.

    “Tržište kriptovaluta je pod pritiskom već neko vreme. FED ostaje pri podizanju kamate, što je, generalno, izazvalo veliki strah na tržištu, pa se tako nastavlja pad akcija i kripto imovine”, kaže Majkl Rinko, saradnik u brokerskoj kući AscendEks.

    Ovo je drugi put u ovoj nedjelji da je bitkoin pao na nivo od oko 29.000 dolara. Analitičari kažu da je nivo od 30.000 dolara psihološki prag za najveću kriptovalutu po tržišnoj kapitalizaciji i da bi mogao da potone još dublje ako sklizne ispod te granice.