VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • CEFTA: Izvoz iz BiH stigao uvoz

    CEFTA: Izvoz iz BiH stigao uvoz

    Pokrivenost uvoza izvozom Bosne i Hercegovine sa zemljama CEFTA u prvih sedam mjeseci iznosila je skoro 100 odsto, podaci su Agencije za statistiku BiH.

    Naime, kako su iz Agencije istakli za “Nezavisne novine”, u periodu januar – juli 2022. godine izvoz iz Bosne i Hercegovine u zemlje CEFTA iznosio je milijardu i 942 miliona KM, što je za 60,7 odsto više nego u istom periodu 2021. godine.

    “U istom periodu uvoz je iznosio milijardu i 953 miliona KM, što je za 33,5 odsto više nego u istom periodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 99,4 odsto”, kazali su iz Agencije. U sedam mjeseci ove godine u Crnu Goru izvezeni su proizvodi u vrijednosti 329 miliona KM, dok je iz ove zemlje uvezena roba za oko 49 miliona KM.

    U Sjevernu Makedoniju u ovom periodu plasirano je oko 95 miliona KM, dok su iz ove zemlje stigli proizvodi vrijedni 108 miliona KM.

    U Srbiju je izvezena roba vrijedna 1.424.281.000 KM, dok je iz Srbije došla u vrijednosti 1.737.623.000 KM.

    “U ostale zemlje CEFTA i područja u periodu januar – juli plasirani su proizvodi u iznosu od 93.238.000 KM, dok ih je uvezeno za 57.521.000 KM”, stoji u podacima BHAS-a. U periodu januar – juli prošle godine izvoz iz BiH u zemlje CEFTA iznosio je milijardu i 202 miliona KM, dok je uvoz iznosio milijardu i 450 miliona KM, te je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 82,9 odsto.

    Aleksandar Ljuboja, ekonomski analitičar, istakao je da BiH u prilog idu dva sektora, energetika i ugalj, te ako se definiše pravi odnos unutar BiH što se tiče potreba za drvnim sortimentima, i u toj sferi može da se ostvari značajniji izvoz.

    “Pokrivenost izvoza uvozom je posljedica izvoza pojedine robe koja je u ovom momentu tražena u zemljama CEFTA. Rezultati koje imamo kada je u pitanju robna razmjena bili bi još bolji ukoliko bi se našlo političkog sluha da se shvati važnost inicijative “Otvoreni Balkan”, kako bi se BiH pridružila ovoj inicijativi. Ova kriza je ukazala na to da treba da razvijamo regionalne inicijative, da radimo na razmjeni roba i usluga, radne snage i kapitala sa onima koji su nama slični po finansijskoj moći, kulturološkim tradicijama i infrastrukturnom jednakošću”, kazao je Ljuboja.

    Ekonomista Slaviša Raković, rekao je za “Nezavisne” da ovaj podatak govori da je vjerovatno došlo do daljeg produbljavanja tržišta između Bosne i Hercegovine i zemalja regiona.

    “Privrednici što više rade zajedno u dobrim uslovima koje CEFTA nudi, omogućavaju rast trgovine u svakom pogledu. Vjerujem da je i apsolutni nivo trgovine porastao i ovo ne samo da je dobro za BiH, već za cijeli region koji obuhvata CEFTA”, naglasio je Raković.

    Ekonomista Igor Gavran smatra da su neki od razloga za ovakav skor ograničenja izvoza određenih proizvoda koje je uvodila u ovom periodu Srbija kao najveći izvoznik u CEFTA i država iz koje mi najviše uvozimo.

    “Samim time naš uvoz bi morao biti manji. Tu su i rast cijena, a i tražnja za određenim proizvodima koje mi izvozimo, ali teško je reći koliko od ovoga je privremeno, a koliko je znak da se ukupni odnosi u CEFTA mijenjaju i da ćemo održati ili unaprijediti ovaj nivo pokrivenosti”, zaključio je Gavran.

  • Austrija protiv ograničenja cijene ruskog gasa

    Austrija protiv ograničenja cijene ruskog gasa

    Austrija ne može trenutno glasati za prijedlog Evropske komisije o uvođenju ograničenja cijene ruskog gasa, najavilo je Ministarstvo energetike Austrije povodom sastanka ministara energetike EU.

    Iz Ministarstva je saopšteno da se radi prije svega o pitanju sankcija, a ne energetsko političkom pitanju.

    • Koliko god bolno bilo mi smo i dalje ovisni od ruskog gasa – naglašava Beč.

    Ministarstvo je prve prijedloge Evropske komisije ocijenilo kao korake u ispravnom pravcu.

    Ministarka energetike Leonore Gevesler će na sastanku sa kolegama iz članica EU zatražiti da se cijena smanji pametnim mjerama za smanjenje potrošnje struje.

  • Litar mlijeka biće kao litar goriva

    Litar mlijeka biće kao litar goriva

    Proizvođači mlijeka iz Republike Srpske traže povećanje otkupne cijene mlijeka na minimalno 1,20 KM, što je za više od 50 odsto veća od trenutne, te bi u narednom periodu mlijeka moglo dodatno da poskupi.

    Dodatni problem predstavlja i ograničenje izvoza i povećanje cijene mlijeka od strane Srbije, koja jedino nije zabranila da se mlijeko izvozi u Sjevernu Makedoniju i Albaniju, koje su članice “Otvorenog Balkana”.

    Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača mljekara Republike Srpske, istakao je da su na sastanku s proizvođačima tražili da cijena bude minimalno 1,20 KM po litru.

    “Trenutno prodajemo mlijeko od 0,53 do 0,80 KM po litru, zavisno od klase, i to nam se nikako ne isplati. Već pet godina tražimo plavi dizel, a ne dobijamo ga. Nema više ko da proizvodi mlijeko. I po cijeni od 1,20 KM ćemo izgubiti proizvođače”, rekao je Usorac za “Nezavisne”.

    Dodao je da više nema uvoznog mlijeka, ali ni mesa.

    “U maloprodaji je mlijeko i do 2,50 KM, a nama se plaća 0,80 KM, pa vidite koliko se uzima novca. Mlijeko će enormno poskupjeti i sirotinja više neće moći da ga kupuje, nego samo političari koji primaju 8.000 KM platu”, naveo je Usorac.

    Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS, rekao je da zabrana izvoza iz Srbije ne bi trebalo da napravi veće poremećaje na našem tržištu, s obzirom na kapacitete mlijeka s kojima Republika Srpska i Bosna i Hercegovina raspolažu.

    “Oni ne samo da mogu da podmire domaće tržište, nego i da povećaju proizvodnju i mogućnost plasmana na inostrano tržište. Ovo je možda i šansa za domaće mljekare”, kazao je Blagojević.

    Ipak, s druge strane, kako kaže Blagojević, problem bi mogao biti ukoliko dođe do zabrane izvoza nekih proizvoda kojih kod nas nema u tolikim kapacitetima.

    “Srbija nije zabranila izvoz u Albaniju i Sjevernu Makedoniju, koje su članice ‘Otvorenog Balkana’, i one se uzajamno pomažu ukoliko dođe do nestašice nekih proizvoda u nekoj od ovih zemalja. Ovo je još jedan pokazatelj kolika je neophodnost da BiH pristupi ‘Otvorenom Balkanu’, posebno u ovim kriznim situacijama”, naglasio je Blagojević.

    Zdravko Marinković, predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH, kazao je da kada je u pitanju mljekarska industrija, treba se dugoročno razmišljati da se stočarstvo značajno razvija i subvencioniše kako bi se obezbijedila sirovinska baza.

    “Kada je krenula kriza vezana za Ukrajinu, bilo je problema u snabdijevanju nekim robama kao što su žitarice i sirovine u toj oblasti. Tada je rečeno iz Srbije da neće biti problema za region, i

    Srbija se tada regionalno ponašala. Ovo što se sada dešava za mlijeko je odgovor na potrebe ‘Otvorenog Balkana’ i sasvim normalna objava da se ograniči izvoz na sve ostale, osim na zemlje s kojima Srbija ima otvorenu saradnju. Ovo pokazuje da bismo trebali da radimo u tom pravcu da se nađemo u društvu te trojke, jer ne znamo šta će se dešavati sa drugim robama.

    Poremećaji su dnevni i pitanje je kako možemo odgovoriti na to i kojim mjerama”, objašnjava Marinković.

    Iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH su naveli da je u prvih osam mjeseci iz Srbije uvezeno 5.747.026 kilograma mlijeka i mliječnih proizvoda ukupne vrijednosti 11.238.015 KM.

    “U istom periodu prošle godine uvezeno je mlijeka i mliječnih proizvoda u iznosu od 11.281.757 KM”, kazali su iz UIO BiH.

  • Vrijednost funte u odnosu na dolar najniža još od 1985., teški problemi za novu britansku premijerku

    Vrijednost funte u odnosu na dolar najniža još od 1985., teški problemi za novu britansku premijerku

    Vrijednost britanske funte u odnosu na dolar najniža je od 1985. godine – jedna funta iznosi 1,15 dolara. Ovo je posljedica reakcije investitora na ekonomske namjere nove premijerke Velike Britanije Liz Truss.

    Truss je jučer, 6. septembra, izabrana za premijerku, i to u trenutku jedne od najtežih ekonomskih kriza u historiji zemlje. Inflacija u ovoj državi iznosi više od 10 posto.

    Znatan pad vrijednosti funte u odnosu na dolar nakratko se desio u martu 2020., nakon što je Velika Britanija konačno istupila iz Evropske unije. No, ovako drastičan pad vrijednosti posljednji put se desio 1985. kada je premijerka bila, također konzervativka Margaret Thatcher.

    Najava nove predsjednice vlade da će sniziti poreze i povećati zaduživanje uzrokovalo je zabrinutost na tržištu duga. Nakon inflacije, i u Velikoj Britaniji sve je izvjesnija recesija.

    Vrijednost dolara u međuvremenu raste. Vrijednost funte u odnosu na američku valutu ove godine je niža za 15 posto. Vrijednost funte u odnosu na evo je niža za jedan posto, objavila je američka televizijska kuća CNBC.

  • Srpska otvorena za sve investitore čije namjere odgovaraju njenim dugoročnim prioritetima

    Srpska otvorena za sve investitore čije namjere odgovaraju njenim dugoročnim prioritetima

    Investiciono-razvojna banka Republike Srpske zajedno sa Vladom Republike Srpske i u partnerstu sa Prointerom ITSS, uspješno je organizovala Drugu investicionu konferenciju “Invest Srpska 2022” koja je pod sloganom “Investirajte u Srpsku” održana u periodu od 5. do 7. septembra 2022, u Prijedoru.

    Na jednom mjestu, konferencija je okupila veliki broj relevantnih učesnika iz poslovne i akademske zajednice, javnog sektora, finansijskih i ostalih partnerskih institucija IRBRS iz regiona i šire.

    Konferencija se bavila aktuelnim globalnim dešavanjima i njihovim uticajima na domaća društveno-ekonomska kretanja i investicionu atraktivnost Republike Srpske u međunarodnim okvirima.

    S obzirom na ciljeve i očekivanja od Druge investicione konferencije, u nastavku se daju najznačajniji zaključci i poruke konferencije, kako bi se doprinijelo daljem pozicionisanju Republike Srpske na listi poželjnih investicionih destinacija:

    Ključne komparativne prednosti Republike Srpske u privlačenju stranih investicija su dobar geostrateški položaj, blizina evropskog tržišta i dostupni prirodni resursi koji, uz racionalno korišćenje mogu biti okosnica daljeg privrednog rasta i razvoja Srpske.

    I do sada je, Vlada Republike Srpske kontinuirano radila na unapređenju domaćeg investicionog ambijenta, prije svega putem stimulativne poreske i politike davanja podsticaja u privredi.

    Veliki investicioni ciklus od oko četiri milijarde KM koji je pokrenula Vlada Republike Srpske u oblastima putne infrastrukture i energetike predstavlja značajni impuls realizaciji i privatnih investicija, kako domaćeg tako i stranog kapitala.

    Ovo iz razloga jer se radi o pozitivnoj poruci potencijalnim investitorima u pogledu stabilnosti našeg političkog, poslovnog i, u konačnici investicionog ambijenta. Međutim, dodatno je prepoznata potreba za:

    • pristupanjem inicijativi “Otvoreni Balkan”, što podrazumijeva preduzimanje značajnih aktivnosti i napora na usklađivanju naših procedura sa zahtjevima koji proizilaze iz ove inicijative. Procjena je da za ova usklađivanja potreban period od oko 12 mjeseci;

    • uključivanje u rad platforme “Invest otvoreni Balkan”, čije je uspostavljanje najavljeno u okviru inicijative “Otvoreni Balkan”. Platforma je namijenjena promociji investicionih potencijala i privlačenju stranih investitora u zemlje članice inicijative;

    • većom efikasnošću u sprovođenju administrativnih procedura, na svim nivoima;

    • nastavkom i dodatnim inteziviranjem započetih aktivnosti na digitalizaciji javne uprave što, samo po sebi doprinosi poboljšanju poslovne efikasnosti i ukupne atraktivnosti Republike Srpske za nova ulaganja;

    • dodatnim jačanjem kvlatiteta i konkurentnosti domaće radne snage, kroz unapređenje obrazovnog sistema, njegovo usklađivanje sa potrebama i preferecijama privrede te primjenu tzv. dualnog obrazovanja.

    Razvojne banke imaju značajnu ulogu kada je u pitanju investiciona promocija. Uloga razvojnih finansijskih institucija ogleda se u pružanju promotivne, logističke i finansijske podrške kod realizacije novih ulaganja, konceptualno i strateški usaglašenih sa nacionalnim razvojnim prioritetima.

    Za uspjeh u tim procesima, saradnja sa komercijalnim bankama ima veliki značaj. Prema zaključcima konferencije, ključni pravci jačanja uloge i odgovornosti razvojnih banaka u području investicione promocije prepoznati su u sljedećem:

    • angažovanje na identifikovanju investicionih mogućnosti i pripremi konkretnih projekata, na nacionalnom, lokalnom i individualnom – poslovnom nivou, kao i pružanje podrška u pronalaženju potencijalnih investitora koji bi bili spremni učestvovati u njihovoj realizaciji (uspostavljanje baze dostupnih projekata za finansiranje).

    • uspostavljanje i kontinuirani razvoj inovativnih instrumenata za ublažavanje svih oblika komercijalnih i nekomercijalnih rizika koji prate ulaganja, a mogu doprinijeti i poboljšanju konkurentnosti naših izvoznika, posebno u kontekstu aktuelnih gestrateških poremećaja. Uvođenje ovih instrumenata ostvarivo je kroz saradnju sa specijalizovanim finansijskim institucijama ili putem integrisanja funkcije osiguranja u vlastite poslovne modele razvojnih banaka;

    • jačanje saradnje javnog sa komercijalnim finansijskim sektorom na realizaciji projekata koji podržavaju nove investicije te dalju ekspanziju već postojećih ulaganja domaćih i stranih investitora. Primjena instrumenata osiguranja od rizika ima potencijal da doprinese ublažavanju percepcije političkog rizika od strane investitora. Nepovoljna politička percepcija prevashodno je povezana sa složenom ustavnom i političkom strukturom BiH.

    U proteklom periodu, IRBRS je načinila značajan iskorak kada je u pitanju investiciona promocija Republike Srpske, primjenjujući modalitet direktnog i indirektnog promovisanja. S tim u vezi, ključne preporuke za inteziviranje aktivnosti na ovom polju su:

    • nastavak započetih aktivnosti IRBRS na promovisanju investicionih profila Republike Srpske i njenih lokalnih zajednica, zatim održavanje i kontinurano širenja informacionog sadržaja i obuhvata Baze za investitore;

    • uspostavljanja multisektorskih instrumenata, u saradnji sa drugim relevantnim institucijama Republike Srpske, za pružanje podrške kod prijema novih investitora. Ovo može uključivati administrativnu i logističku podršku kroz cjelokupni proces realizacije njihovih ulaganja;

    • sprovođenje projekata povezivanja domaćeg sa poslovnim sektorom naše dijaspore.

    Ključnu ulogu kod uspostavljanja i realizacije ovih projekata može preuzeti Inesticiono-razvojna banka, zajedno sa mrežom predstavništava Republike Srpske u inostranstvu.

    Republika Srpska raspolaže značajnim prirodnim potencijalima, posebno u područijima energetike i proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, rudarstva, drvoprerađivačke industrije i poljoprivrede. Prirodni potencijali otvaraju prostor novim ulaganjima gdje je imperativ na njihovom postavljanju u funkciju dinamičnog privrednog rasta i razvoja Republike Srpske.

    Usvajanjem Zakona o električnoj energiji i Zakona o obnovljivim izvorima energije, u Republici Srpskoj izgrađen je učinkovit i konkurentan formalni okvir za privlačenje ulaganja u oblast proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora.

    Mogućnosti poboljšanju investicione atraktivnosti poljoprivrednog sektora prepoznate su kroz:
    • povećanje sektorske produktivnosti, zahvaljujući sprovođenju stimulativne politike za nova ulaganja u modernizaciju i tehnološko opremanje poljoprivredne proizvodnje, kao i ulaganja na uspostavljanju sistema novodnjavanja što posebno dobija na značaju u okolnostima evidentnih klimatskih promjena i sve ekstremnijih vremenskih uslova;

    • dodatna ulaganja u povećanje domaćih prerađivačkih kapaciteta.
    Јedinice lokalne samouprave mjesta su na kojima investicije dostižu svoj puni potencijal i gdje su u najvećoj mjeri vidljivi njihovi stvarni efekti na poboljšanje standarda i uslova življenja svih naših građana.

    Međusobnom konkurencijom i takmičenjem lokalnih zajednica u privlačenju investicija pozitivno se utiče i na atraktivnost ukupnog investicionog ambijenta Republike Srpske.

    S tim u vezi, preporuke su sljedeće:

    • raditi na uspostavljanju i održavanju povoljnog (lokalnog) poslovnog okruženja, “prijateljski raspoloženog” prema novim ulaganjima domaćih i stranih investitora, kroz dostupne programe (poput programa BFC SEE – program sertifikacije opština sa povoljnim poslovnim okruženjem u jugoistočnoj Evropi);

    • veći angažman lokalnih administracija na privlačenju, stvaranju pretpostavki i pružanju podrške (administrativne, stručne, logističke) uspješnoj realizaciji investicija i drugih projekata od razvojnog značaja;

    • dodatno raditi na izgradnji i jačanju lokalne poslovne infrastrukture (uspostavljanje i opremanje poslovnih i industrijskih zona, tehnoloških parkova i inovacionih centara, slobodnih zona i sl.), u svim onim slučajevima gdje je prepoznat potencijal koji ova infrastruktura može imati kod privlačenje novih ulaganja.

    Sredstva za razvoj poslovne infrastrukture dostupna su kroz programe saradnje sa Vladom Republike Srpske, kao i donatorskim i drugim finansijskim organizacijama. Rad na njihovoj realizaciji zahtjeva odgovarajuće lokalne, administrativne kapacitete za pripremu projekata i upravljanje projektnim ciklusom.

    Tokom konferencije, kao ključne prepreke dosadašnjeg procesa ulaganja prepoznate su u nepovoljnoj percepciji političke situacije u Bosni i Hercegovini i pravnoj nesigurnost, odnosno dugotrajnosti sudskih i drugih administrativnih postupaka.

    Prevazilaženje ovih prepreka zahtjeva uspostavljanje širokog konsenzusa na svim nivoima u Bosni i Hercegovini. Radi se o dugotrajnom procesu na čiji se ishod ne može čekati, barem kada je u pitanju rad na investicionoj promociji i pozicionisanju Republike Srpske na globalnoj mapi poželjnih mjesta za ulaganja.

    Globalne geostrateške poremećaje i krizu koju oni neminovno sa sobom nose, Republika Srpska dočekuje stabilna i otvorena za sve investitore čije namjere odgovaraju njenim dugoročnim prioritetima i viziji budućeg društveno-ekonomskog rasta i razvoja.

    Republika Srpska je dobro mjesto za ulaganja.

    Zato, Dobro došli u Republiku Srpsku!

    Zaključke konferencije, Investiciono-razvojna banka Republike Srpske uputiće Vladi Republike Srpske na razmatranje, u cilju zajedničke izrade konkretnih mjera i koordinisanja aktivnosti na investicionoj promociji Republike Srpske.

  • Ovo su predložene mjere EU za ublažavanje posljedica poskupljenja energenata

    Ovo su predložene mjere EU za ublažavanje posljedica poskupljenja energenata

    Predsjednica Komisije Evropske unije Ursula von der Leyen danas je objavila mjere kojima će se pokušati ublažiti posljedice poskupljenja energenata.

    Predstavila je plan Unije za redukciju potrošnje struje, ograničenje cijena struje proizvedene iz obnovljivih izvora energije, mehanizam solidarnosti koji će se finansirati od visokih profita kompanija iz industrije fosilnih goriva te za program pomoći vlasti javnim preduzećima.

    Von der Leyen je napomenula da su cijene struje, kako je navela, astronomski visoke te da je tržište znatno nestabilno. Ukazala je da postoji mogućnost da se odredi krajnja cijena za uvoz ruskog plina, zbog čega bi Rusija mogla obustaviti isporuku ovog energenta.

    “Moramo sniziti prihode kojima ruski predsjednik Vladimir Putin finansira užasan rat protiv Ukrajine”, poručila je.

    Prema njenim riječima, sada se iz Rusije u EU uvozi devet posto plina, dok se prije rata uvozilo 40 posto od ukupne uvezene količine plina. Ukazala je da je sada Norveška postala glavna izvoznica ovog energenta u Uniju.

    Naglasila je da se razmatra mogućnost ograničavanja cijena za sav plin koji se uvozi, osim za tečni plin (LNG), koji se smatra ključnom alternativom za ruski plin. No, nije izgledno da će se ova mjera iskoristiti u doglednoj budućnosti.

    “LNG je oskudan i može se preusmjeriti u različite regije. Želimo ostati konkurentni za dobavljače LNG-a, ali i da se pobrinemo da cijene ne budu visoke, već da budu pristojne”, izjavila je von der Leyen.

    Kako je objavio Euronews, navedene mjere odražavaju nastojanje da se balansira između intervencije na slobodnom tržištu i garantovanja da će snabdijevanje energentima biti sigurno.

    Neke od mjera

    Prijedlog za uštedu struje jeste da se ograniči njena upotreba u vrijeme kada je plin najznačajniji za njenu proizvodnju, a cijene potrošnje su više. Kako je kazala predsjednica Evropske komisije, to zahtijeva pametno smanjenje potražnje za strujom. U EU je ranije uspostavljen plan smanjenja potrošnje plina za 15 posto, i to do sljedećeg proljeća.

    Još jedan prijedlog jeste i da se ograniči višak prihoda onih koji struju proizvode iz obnovljivih izvora energije, nuklearne energije i uglja, a imaju niže troškove proizvodnje. Von der Leyen je kao razlog za to istakla to što inframarginalni generatori, kako se ovi proizvođači struje još nazivaju, “nisu ni sanjali o ovolikim prihodima, koje i ne mogu tako brzo reinvestirati”.

    Poručila je da je došlo vrijeme da i građani, potrošači imaju koristi od niskih troškova za struju proizvedenu iz niskougljičnih izvora energije. Ova mjera mogla bi se primijeniti i na kompanije iz industrije fosilnih goriva.

    Ministri država EU će 9. septembra razmatrati mjere za ublažavanje posljedica poskupljenja energenata. Očekuje se da će najviše nesuglasica biti oko toga da li ograničiti cijenu na uvoz ruskog plina. Mađarska je prošle sedmice najavila da će s ruskom energetskom kompanijom Gazprom potpisati ugovor za isporuku dodatnih 5,8 miliona kubnih metara plina dnevno.

    Međutim, ako se saglasnost postigne, mjere bi se mogle primjenjivati po hitnoj proceduri. Među ranije odbačenim prijedlozima jeste i taj da se subvencionira cijena plina, jer se smatralo da će se time podstaknuti potrošnja ovog energenta te da će se time dodatno povećati energetska ovisnost o Rusiji, prenosi Euronews.

  • Proizvođači traže veće otkupne cijene mlijeka

    Proizvođači traže veće otkupne cijene mlijeka

    Proizvođači mlijeka u Republici Srpskoj traže da otkupna cijena mlijeka bude minimalno 1,20 KM po litri, što je za više od 50 odsto veća cijena od trenutne.

    Inače, trenutna otkupna cijena mlijeka u RS zavisno od klase kreće se od 0,53 do 0,80 KM.

    “Na sastanku sa proizvođačima tražili smo da cijena bude minimalno 1,20 KM po litri. Trenutno prodajemo od 0,53 do 0,80 KM i to se nama nikako ne isplati. Već pet godina tražimo plavi dizel, a ne dobijamo ga. Nema više ko da proizvodi mlijeko. I po cijeni od 1,20 KM ćemo izgubiti proizvođače”, rekao je za “Nezavisne” Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara RS.

    Dodao je da više nema uvoznog mlijeka, ali ni mesa.

    “U maloprodaji je mlijeko i do 2,50 KM, a nama se plaća 0,80 KM, pa vidite koliko se uzima novca. Mlijeko će enormno poskupiti i sirotinja više neće moći da kupuje, nego samo političari koji primaju 8.000 KM platu”, naveo je Usorac.

  • Kina pristala da ruski plin plaća u juanu i rublji

    Kina pristala da ruski plin plaća u juanu i rublji

    Ruska energetska kompanija Gazprom je saopštila da je potpisala sporazum s Kinom, kojim se najmnogoljudnija država na svijetu obavezala da će ruski plin plaćati u juanu i rublji, a ne u dolaru. Ovo je znak poboljšanja odnosa između Moskve i Pekinga.

    Direktor Gazproma Alexei Miller je izjavio da je sporazum u korist obje države. Prema njegovim riječima, ovim će se pojednostaviti izračuni i ovo će biti odličan primjer drugim kompanijama.

    Kinezi su informirani o tome u kojoj je fazi izgradnja plinovoda na istočnoj trasi na nazvanog “Snaga Sibira”, a kojim se povezuje ruska i kineska mreža plinovoda. Gazprom nije naveo kada će prestati plaćanje u dolaru, odnosno kada će početi plaćanje u kineskoj i ruskoj valuti.

    Ova promjena je dio nastojanja Rusije da se manje oslanja na dolar i euro, a što se desilo nakon što je Zapad nametnuo sankcije Rusiji zbog agresije na Ukrajinu. Rusija odnedavno pokušava poboljšati ekonomske odnose s Kinom, kao i nekim drugim zemljama.

    Rusija je ranije tražila od evropskih država da joj plin plaćaju u rublji. One koje su to odbile, prekinuta im je isporuka ovog energenta. Kremlj je poručio da se uslovi isporuke neće promijeniti dok se sankcije ne povuku. Kremlj je uoči agresije na Ukrajinu s Pekingom potpisao sporazum o isporuci plina vrijedan 37,5 milijardi dolara, prenosi Al Jazeera English.

  • Direktor njemačke kompanije o cijeni energenata: Najgore tek dolazi

    Direktor njemačke kompanije o cijeni energenata: Najgore tek dolazi

    Direktor njemačke energetske kompanije Uniper Klaus-Dieter Maubach je poručio da će stanje sa cijenama energenata tek da bude znatno lošije.

    Ukazao je da je potrebno riješiti utjecaj visokih cijena na potrošače, posebno zbog toga što milioni ljudi tokom zime ovise o plinu.

    “Gledajte, najgore tek dolazi. Ono što vidimo na tržištu veleprodaje jeste da su cijene 20 puta više, u odnosu na cijene od prije dvije godine. 20 puta više!”, izjavio je za televizijsku kuću CNBC te je pozvao da se ovi problemi moraju riješiti.

    Maubach je ocijenio da će odnosi između Unipera i ruskog energetskog giganta Gazproma ostati narušeni i kada se završi ruska agresija na Ukrajinu. Njemačka je među državama koje su najteže pogođene energetskom krizom.

    “Mislim da je ovo partnerstvo prekinuto i ne mislim da se ono može obnoviti u narednim sedmicama, mjesecima i godinama. Dakle, fokus je na zamijeni za ruski plin”, istakao je i dodao da je malo izgledno da će cijene plina biti niže odmah po završetku rata u Ukrajini.

    Napomenuo je da će visoke cijene biti teret za građane i privrednike.

  • ERS priprema program uštede

    ERS priprema program uštede

    Onaj ko je prošle godine u oktobru dobio račun za električnu energiju od 100 KM dobiće za ovaj oktobar 45-50 KM. Ako je, recimo, prošlogodišnji račun bio 70 KM, za ovaj oktobar biće oko 32 KM. Uslov je manja potrošnja struje od 20 odsto.

    Ovo je slikoviti prikaz programa uštede kojeg će rukovodstvo javnog preduzeća “Elektroprivreda RS” uskoro predstaviti građanima Republike Srpske. Program će biti aktivan tokom zimske tarife, od oktobra do marta. Električna energija se u tih šest mjeseci obračunava po većim tarifama i tada su računi svima veći zbog skuplje struje, ali i veće potrošnje.

    Generalni direktor preduzeća “Elektroprivreda Republike Srpske”, Luka Petrović, izjavio je da je ovaj program uštede u pripremi.

    – Građanima koji od oktobra do marta iduće godine uštede od pet do 20 odsto električne energije računi će biti umanjeni za 30 do 100 odsto – objašnjava Petrović.

    Kalkulacija

    Ad
    Dakle, moguće je dobiti račun sa 0 KM za potrošnju električne energije, ali to ne važi za kompletan račun zbog ostalih nameta koji se obračunavaju uz potrošnju električne energije.

    Petrović je istakao da je u pripremi softver za obračun električne energije, koji će biti predstavljen građanima Republike Srpske kako bi ostvarili uštede u svojim budžetima.

    – Građani koji uštede pet do 20 odsto električne energije imaće popust od 30 odsto, a ako ostvare uštedu od 20 odsto onda će imati popust na električnu energiju 100 odsto – naveo je Petrović.

    Na računu je i mrežarina, koja pripada regulisanoj djelatnosti i koja se, kako kaže Petrović, ne može umanjivati, ali se može umanjiti račun za električnu energiju.

    Razlog zbog kojeg “Elektroprivreda RS” poziva građane na uštede je, kako tvrde, u tome da ostvare veći višak električne energije koji mogu da prodaju na slobodnom tržištu. A struja je sve skuplja i skuplja i niko nema procjene kako će se cijena kretati u predstojećem zimskom periodu. Ono što je definitivno sigurno jeste to da će, pored gasa, biti možda i najtraženiji energent u Evropskoj uniji, koja najavljuje restrikcije.

    – Ovaj resurs će u narednim mjesecima biti veoma oskudan, tražen i dobro plaćen, a već danas cijena električne energije na berzama za januar je 1.000 evra za 1.000 megavat-časova. To znači da jedan kilovat-čas košta dvije marke, a to se potroši dok se skuva kafa – ilustrovao je Petrović.

    On je napomenuo da je ova godina bila ekstremno sušna, a najavljuju se topla jesen i blaga zima, što znači da neće biti dobra hidrologija. To je jasan znak da će vlade u regionu koje uvoze električnu energiju morati pribjegavati i restriktivnijim mjerama.

    Petrović naglašava da u Republiku Srpsku, koja ima višak električne energije, već dolaze ozbiljni partneri iz evropskih zemalja u želji da prenesu svoje proizvodne kapacitete u Srpsku, uz uslov da potpišu dugogodišnje ugovore o potpunom snabdijevanju, koji se “nigdje ne daju osim u Republici Srpskoj”.

    – Zato ovo možemo da iskoristimo kao prednost jer jedini na Balkanu možemo da ponudimo naše potencijale proizvodnim pogonima iz Evrope, da otvorimo nova radna mjesta, da povećamo BDP u Republici Srpskoj – istakao je Petrović i dodao da imaju projekat koji nude svim privrednicima.

    Višak
    I premijer RS, Radovan Višković, pozvao je građane da štede električnu energiju, jer na takav način “mogu da budu oslobođeni računa za struju”.

    – Onaj ko je prošlog oktobra trošio 100 kilovat-časova struje, a sada, u oktobru ove godine, potroši 80, biće oslobođen računa za plaćanje za taj mjesec i tako će biti u narednim mjesecima – rekao je Višković.

    Republika Srpska je, kako je rekao, jedina na Balkanu koja ima viškove električne energije i jedina koja plasira više od 30 odsto proizvodnje u izvoz.

    – Građani ne treba da strahuju kao što strahuje cijela Evropa – rekao je premijer Srpske.

    On je podsjetio i da “Elektroprivreda Republike Srpske” prodaje građanima megavat-čas električne energije po 22,5 evra, a privredi po 53 evra, dok je tržišna cijena na berzama veća od 700 evra.