VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Strmoglavi pad cijena nafte u svijetu u BiH se jedva osjeti

    Strmoglavi pad cijena nafte u svijetu u BiH se jedva osjeti

    Dok je vrijednost naftnih derivata na svjetskom tržištu na najnižem nivou od januara ove godine, u Bosni i Hercegovini su cijene dizela i benzina samo blago pale.

    Naime, cijene nafte su nastavile pad, drugu sesiju zaredom, zbog straha od smanjenja tražnje za gorivom usljed očekivane globalne recesije izazvane povećanjem svjetskih kamatnih stopa i jačanjem američkog dolara, koji ograničava mogućnost kupovina nafte potrošačima koji posjeduju druge valute.

    Evropska nafta brent za novembarsku isporuku (fjučers ugovori) pala je za 1,24 dolara ili za 1,44 odsto, na 84,91 dolar po barelu, prema posljednjim raspoloživim podacima s portala Oilprice.com, koji prati cijene na tržištu u realnom vremenu.

    Fjučersi američke nafte WTI, takođe za isporuku u novembru, potonuli su za 1,32 dolara ili za 1,68 odsto, na 77,42 dolara za barel.

    Cijene oba tipa nafte su se u petak sunovratile za oko pet procenata na najniži nivo od januara ove godine.

    Na pitanja možemo li očekivati pojeftinjenje cijena goriva u narednom periodu u Republici Srpskoj zbog niskih cijena na svjetskom tržištu, od Dragana Trišića, predsjednika Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori RS, i pored mnogobrojnih poziva i poruka odgovor nismo dobili.

    Dušan Srdić, predsjednik Udruženja potrošača “Reakcija” iz Banjaluke, smatra da naši prodavci ekstraprofitiraju iz ove situacije.

    – Oni se pravdaju time da imaju velike zalihe i da dok njih ne potroše ne mogu smanjiti cijene dizela i benzina. Barel nafte je, ako se ne varam, trenutno oko 85 dolara, dok je nakon izbijanja sukoba u Ukrajini bio oko 140 dolara po barelu. Cijene nafte na našem tržištu su bile slične cijenama koje su sada, a vidi se kolika je razlika – rekao je za Nezavisne Srdić.

    S benzinskih pumpi širom BiH koje smo kontaktirali i pitali za cijene dizela i benzina vidjeli smo da je došlo do blagog pojeftinjenja naftnih derivata, te da se ne zna šta će biti u narednom periodu.

    Na “Nestro petrol” benzinskoj pumpi u Banjaluci su cijene naftnih derivata u prethodnih nekoliko dana pale.

    – Trenutna cijena litra dizela je od prije nekoliko dana 3,13 KM, dok je za jedan litar benzina potrebno izdvojiti 2,69 KM – rekla je radnica jedne od poslovnica ove pumpe u Banjaluci.

    S “Petrol” pumpe u Banjaluci su nam kazali da su takođe prethodnih dana snižene cijene naftnih derivata.

    – Benzin nam trenutno košta 2,73 KM, dok za litar dizela kupac treba izdvojiti 3,15 KM – naveli su s ove benzinske pumpe.

    Na nekim pumpama u Banjaluci dizel je trenutno moguće naći i za 3,08 KM, dok je najjeftiniji benzin od 2,61 KM.

    S jedne benzinske pumpe u Prijedoru su nam rekli da je gorivo u prethodnih mjesec dana pojeftinilo, te da i u narednom periodu očekuju da se taj trend nastavi.

    – Cijena dizela je trenutno 3,07 KM po litri, dok benzin trenutno košta 2,64 KM – rekao je radnik ove pumpe.

    Radnik jedne pumpe u Tuzli rekao je da prethodnih dana nije došlo do korekcije cijena naftnih derivata.

    – Slična je cijena goriva kao i prije dvadesetak dana. Litar dizela je 3,21 KM, a benzina 2,76 KM – dodao je ovaj radnik.

  • Zapad prespavao – Kina nije

    Zapad prespavao – Kina nije

    Latinska Amerika u svetlu kriza dobija na značaju kao tržište i riznica važnih ruda.

    Ali, Njemačka, Evropska unija i Zapad uopšte kao da su to prespavali. Kina nije, piše DW.

    Kancelar Olaf Šolc je pre nekoliko nedelja na samit G7 pozvao argentinskog predsednika Alberta Fernandeza, i to je iz ugla Berlina bio važan potez za zbližavanje sa bitnom južnoameričkom zemljom.

    Ali, za Zapad je loša vest da Argentinu zapravo privlači grupa zemalja BRIKS, koja se za sada sastoji od Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južnoafričke Republike.

    Članstvo Argentine bi za tu grupu zemalja značilo više od poliranja imidža i to uprkos argentinskim problemima kao što su inflacija i siromaštvo. Argentina raspolaže velikim zalihama litijuma, koji je neophodan za električna vozila. Kraće rečeno: Argentina kao tržište budućnosti upravo traži novi pravac

    Čekajući izbore u Brazilu

    “Verujem da njemačka Vlada čeka izbore u Brazilu i nada se porazu predsednika Žaira Bolsonara. Nadam se da će se onda brzo pokrenuti aktivnosti jačeg vrbovanja Latinske Amerike”, kaže Karl Mozes, ekonomski stručnjak koji živi u Argentini.

    Trenutno su zamrznuti pregovori Evropske unije i Merkosura – ekonomske zajednice Brazila, Argentine, Paragvaja, Urugvaja i Venecuele. Sporazum je bio spreman za potpisivanje, ali su ga Evropljani zaustavili.

    Razlog je politika krčenja i eksploatacije amazonske prašume, koju sprovodi brazilski desničarski predsednik Bolsonaro. Njegov protivkandidat, levičar Lula da Silva koji je već bio predsednik Brazila od 2003. do 2011, obećava u predizbornoj kampanji zaustavljanje uništavanja prašume.

    Međutim, ako Bolsonaro pobedi, Evropljani će se naći u ćorsokaku. Kritičari ih ionako optužuju za već propuštenu šansu, jer se potpisivanjem sporazuma mogao izvršiti pritisak na Bolsonara.

    Nemačka šefica diplomatije još nije bila u Latinskoj Americi

    Do sada je nova nemačka vlada okretala leđa Latinskoj Americi. Zelena šefica diplomatije Analena Berbok nije bila u tom delu sveta od dolaska na dužnost.

    Uzmu li se u obzir globalna pomeranja na svetskim tržištima te njemačka glad za sirovinama kao što su litijum i zemni gas, vidi se da je potrebno prilagođavanje strategije za Latinsku Ameriku.

    Na pitanje DW, iz Ministarstva spoljnih poslova je došao odgovor: “Godine 2019. je Ministarstvo pokrenulo Latonoamričko-karipsku inicijativu (LAK). Vlada tu inicijativu posmatra kao osnov za spoljnopolitičko delovanje u regionu.”

    Ta strategija, dakle, potiče iz vremena pre pandemije i napada Rusije na Ukrajinu. Od tada se mnogo toga promenilo.

    Cilj navedene inicijative je, prema navodima iz odgovora Ministarstva, da se ojača i intenzivira partnerska saradnja, zajednica vrednosti i razmena sa latinoameričkim demokratijama. “Nemačka Vlada se obavezala ciljevima koalicionog ugovora i namerava da proširi svoj angažman polazeći od LAK-inicijative, kako bi društvima u regionu pomogla u borbi protiv populizma, autoritarnih pokreta i diktatura.”

    Nova situacija, novi kompromisi

    Nova situacija je već prinudila vladajuću koaliciju u Berlinu da zaobiđe neke principe. Recimo, povećan je uvoz uglja iz Kolumbije, iako je uticaj rudarenja na tamošnje autohtono stanovništvo u najmanju ruku sporan. Pre embarga na ruski ugalj to je bilo nezamislivo.

    Osim političkog kursa nedostaje i ekonomska strategija. Nemačka podržava mirovni proces u Kolumbiji milionskim sumama za nevladine organizacije, Komisiju za istinu i Mirovni institut, ali taj angažman nije propratila ciljanim ekonomskim inicijativama.

    Posledice su vidljive: Kina je između 2016. i 2021. povećala svoj izvoz u Kolumbiju sa 8,8 milijardi evra na 15 milijardi. Nemački izvozni brojevi u istom periodu stagniraju – sa 1, 4 milijarde izvoz u Kolumbiju se neznatno povećao na 1,6 milijardi evra.

  • Stižu upozorenja – biće “velike recesije”

    Stižu upozorenja – biće “velike recesije”

    Nagli rast cijena energije oterao je u avgustu u stečaj nekoliko stotina kompanija u Njemačkoj, upozorio je ekonomski institut IWH.

    Takođe, banke očekuju znatno veći iznos nenaplativih kredita u idućoj godini.

    Zahtev za stečajem podnelo je u avgustu 718 kompanija, za četvrtinu više nego lane, a institut procenjuje da će ista stopa rasta biti zabeležena i u septembru, prenosi Večernji list.

    U oktobru bi se mogla popeti i na 33 odsto, ako se uporedi broj stečajeva sa istim razdobljem prošle godine, procenjuju u institutu.

    “Nakon dugog perioda malenih brojki o kompanijama u stečaju, trend se promenio”, izjavio je Stefen Miler iz IWH-a.

    Njemačko poslovno udruženje BDI upozorilo je na “veliku recesiju”.

    U istraživanju koje je sprovelo među 593 preduzeća, više od trećine njih navelo je da im zbog visokih cena energije preti propast. U februaru, kada je počeo rat u Ukrajini, takvu je ocenu iznelo njih 23 odsto.

    Anketa vodećih kreditnih institucija u avgustu je pokazala da će nenaplativi krediti u Nemačkoj iduće godine porasti na 37,6 milijardi evra, s ovogodišnjih 31,9 milijardi.

    Neki stručnjaci upozoravaju pak da iz brojki koje pokazuju rast broja stečajeva ne treba izvlačiti pogrešne zaključke. One sada možda izgledaju loše zato što su veštački smanjene u pandemiji 2020. i 2021, kada je vlada podupirala posrnule kompanije, tumače.

  • Cijena ruskog gasa za Srpsku ostaje ista

    Cijena ruskog gasa za Srpsku ostaje ista

    Cijena gasa za Republiku Srpsku ostaje ista u narednom periodu bez tržišnih opterećenja, potvrđeno je danas nakon razgovora Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva BiH, sa Aleksejem Milerom predsjednikom Upravnog odbora Gasproma.

    Dodik je na Twitteru naveo da je razgovarao telefonski sa Milerom nakon sastanka sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.

    Iz Gasproma je saopšteno da je Miler rekao da će se nastaviti snabdijevanje Republike Srpske gasom u potrebnim količinama po cijenama važećeg ugovora, bez prilagođavanja aktuelnim tržišnim uslovima.

    “Gasprom isporučuje i nastaviće da snabdijeva Republiku Srpsku gasom u potrebnim količinama po cijenama aktuelnog ugovora bez prilagođavanja trenutnim tržišnim uslovim”, rekao je Miler.

  • Savjet ministara donio novu odluku o zabrani izvoza određenih drvnih sortimenata

    Savjet ministara donio novu odluku o zabrani izvoza određenih drvnih sortimenata

    Savjet ministara na vanrednoj telefonskoj sjednici donio je Odluku o privremenoj zabrani izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata i proizvoda od drveta do 31. oktobra 2022. godine.

    Odluka je donesena u skladu sa inicijativama Vlade Republike Srpske i Vlade FBiH, a nakon što je utvrđeno da ranije donesenom odlukom nisu ispunjeni ciljevi njenog donošenja, koji se prvenstveno ogledaju u enormnom rastu cijena određenih drvnih sortimenata i proizvoda od drveta.

    • Zabranom izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata i proizvoda od drveta razvrstanih u 13 tarifnih oznaka, uključujući i drvene brikete, žele se osigurati neophodne količine za prerađivačku industriju, otkloniti prijetnje od ozbiljne ili nepopravljive štete za šume u BiH i spriječiti kritične nestašice ogrevnog drveta za stanovništvo i privredu, te javne ustanove u oblasti obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite, prouzrokovane krizom na svjetskom tržištu energenata – saopšteno je iz Savjeta ministara.

    Po isteku roka primjene ove odluke, Savjet ministara će produžavati zaštitne mjere predviđene ovom odlukom, na prijedlog i na osnovu izvještaja Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, a sve do ispunjenja ciljeva uvođenja privremene zabrane izvoza.

    • Savjet ministara može preispitati primjenu ove odluke i prije isteka njenog važenja u slučaju ispunjenja ciljeva njenog donošenja, na osnovu dostavljenog izvještaja Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa.

    Danom stupanja na snagu ove odluke prestaju da važe ranije donesene odluke o privremenoj zabrani izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata, ogrevnog drveta i proizvoda od drveta sa 67. vanredne sjednice, kao i njena izmjena sa 54. redovne sjednice Savjeta ministara.

  • Recesija i manja potražnja smanjuju cijene goriva i u BiH

    Recesija i manja potražnja smanjuju cijene goriva i u BiH

    Zbog straha od moguće recesije, ali i manje potražnje za naftnim derivatima, cijene goriva bi u narednom periodu mogle ići naniže kako na svjetskom tržištu, tako i u BiH, smatraju sagovornici “Nezavisnih”.

    Naime, cijene nafte su juče pale na svjetskom tržištu, i to pod uticajem bojazni od globalne recesije i očekivanog pada potražnje za ovim energentom, kao i brige za isporuke uoči primjene embarga na rusku naftu u EU od decembra.

    Brent nafta ze novembarske ugovore pojeftinila je za 46 centi i barel trenutno košta 90,89 dolara, a barel sirove nafte u SAD jeftiniji je za 65 centi i prodaje se za 84,46 dolara.

    Ekonomista Milenko Stanić objašnjava za “Nezavisne” da velikim stepenom preciznosti i izvjesnosti možemo predvidjeti da će globalna, evropska, ali i ekonomija BiH u narednoj mjeri zbog preduzetih mjera u borbi protiv inflacije ući u stanje recesije.

    “Naredne godine se očekuju opadanje stope privrednog rasta i ulazak u recesiju. Poslije visokih inflatornih stopa i mjera koje preduzimaju vlade dolazi do stanja recesije i pada privredne aktivnosti. Zbog straha od recesije ukupna tražnja pada usljed male dinamike i intenziteta privredne aktivnosti i sigurno je da će i tražnja za energentima da pada. Ukoliko se ovako nešto desi, sigurno je da će cijene nafte i dalje da opadaju na svjetskom tržištu. Naša ekonomija prati globalne trendove s odgođenim dejstvom od mjesec dana i pratiće pad cijena nafte na svjetskom tržištu, ali ne u potpunosti”, pojašnjava Stanić.

    Stručnjak za energetiku Almir Bečarević ističe da ukoliko se nastavi pad vrijednosti nafte na svjetskom tržištu, može se u narednom periodu očekivati dalji pad cijena goriva u Bosni i Hercegovini.

    “Ipak, ne vjerujem da će taj pad biti u nekom velikom procentu i moguće je da će to biti samo privremeno. Što se tiče ostalih energenata, nemam tako optimistične najave. Ovo trenutno što se dešava na svjetskom tržištu nafte je dobro, ali nisam siguran da ćemo i u sezonu grijanja ući s nižim cijenama nafte na svjetskom tržištu, a tako i kod nas”, naglasio je Bečarević.

    S jedne pumpe u Banjaluci su nam rekli da je pala cijena naftnih derivata prethodnih dana.

    “Dizel i benzin su u prethnodnih desetak dana pojeftinili u prosjeku 10-15 feninga. Tako je trenutno dizel 3,15 KM, a benzin košta oko 2,70 KM za jedan litar”, kazao je radnik ove pumpe.

    Iz jedne benzinske pumpe u Sarajevu su rekli da su u prethodnih nekoliko dana blago snižene cijene naftnih derivata.

    “Tako su za nekoliko feninga pojeftinili i dizel i benzin. Cijena za litar dizela je trenutno 3,26 KM, a za jedan litar benzina 2,71 KM”, naveo je radnik ove benzinske pumpe.

    U Tuzli su cijene naftnih derivata nešto više, pa je tako za litar dizela potrebno izdvoiti 3,31 KM, dok benzin košta 2,96 KM.

    “Cijene se prethodnih dana nisu mijenjale, ali prije 10-15 dana je došlo do blagog pojeftinjenja naftnih derivata za nekoliko feninga”, kazala je radnica jedne pumpe u Tuzli.

  • Amerika razmatra uvođenje digitalnog dolara

    Amerika razmatra uvođenje digitalnog dolara

    Američka ministarka finansija Dženet Jelen pozvala je administraciju predsjednika SAD Džoa Bajdena da razmotri uvođenje kriptovalute koju bi izdavala centralna banka i odmah započne tehničke pripreme za uvođenje digitalnog dolara.
    Nova digitalna valuta, kako predlaže američko ministarstvo finansija, mogla bi da „sačuva američko globalno finansijsko liderstvo i podrži efikasnost sankcija“, saopštila je Bijela kuća.

    Kako se dodaje u saopštenju, uvođenje digitalnog dolara učinilo bi američki platni sistem „ekološki održivim“ i podržalo „finansijsku inkluziju i jednakost“.

    „Trenutno su neki aspekti našeg platnog sistema prespori ili preskupi“, rekla je Jelen.
    Ona je dodala da bi trebalo unaprijediti rad na digitalnoj valuti američke centralne banke „u slučaju da bude odlučeno kako je ona u nacionalnom interesu“.

    Za razliku od postojećeg digitalnog novca, kao što su depoziti klijenata u bankama, digitalni dolar bi bio direktna odgovornost centralne banke SAD. On bi bio digitalna forma zvanične valute i mogao bi da se mijenja za papirni novac sa kojim bi imao istu vrijednost, kao i za bankarske rezerve, saopštila je američka centralna banka.

    Međutim, američke vlasti navode da bi moglo da dođe do „nenamjernih posljedica“ usljed uvođenja digitalne valute tokom stresnih perioda, pa je Bijela kuća naložila centralnoj banci da nastave istraživanje šta bi se dogodilo u slučaju uvođenja digitalnog dolara.

    Američka centralna banka navodi da su potrebne godine za uvođenje digitalne valute, a čak i ukoliko ona zaživi, bilo bi prostora za privatne grupe i njihove kriptovalute povezane sa dolarom.

    Prijedlog američkog ministarstva finansija uslijedio je kao odgovor na Bajdenovu izvršnu naredbu iz marta, kojom se od državnih službi traži da prijedlože moguća rješenja za razvoj digitalnih finansijskih sredstava, prenosi RT.

  • Bitkoin pao ispod 20.000 dolara

    Bitkoin pao ispod 20.000 dolara

    Vrijednost bitkoina ponovo je pala ispod 20.000 dolara i trenutno iznosi 19.804 dolara.
    Naime, najpoznatija kriptovaluta zabilježila je pad od 1,54 odsto.

    Bitkoin je pao za 58,9 odsto u odnosu na godišnji maksimum od 48.234 dolara zabilježen 28. marta, napominje Rojters.

    Istovremeno, konkurentski eter pao je za 3,2 odsto na 1.422 dolara, izgubivši 47 dolara u odnosu na prethodno zatvaranje.

  • Zora Vidović: Drugi rebalans budžeta krajem oktobra

    Zora Vidović: Drugi rebalans budžeta krajem oktobra

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović izjavila je da resorno ministarstvo priprema drugi rebalans republičkog budžeta, koji će najvjerovatnije biti usvojen na sjednici Vlade već krajem oktobra.

    Vidovićeva je navela da će rebalans uslijediti u skladu sa prihodima i rashodima i da bi nakon Vlade taj dokument trebao da usvoji i novi saziv Narodne skupštine Republike Srpske.

    Ona je podsjetila da je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, prije izvjesnog vremena najavio davanja za omladinu i da je to već ispoštovano.

    “Osim toga, najavio je i pomoć za borce, penzionere, te djecu poginulih boraca, ali i novčanu pomoć za porodice sa četvoro i više djece. Sva ta pomoć biće isplaćena. Javnost ćemo obavijestiti i o datumu preostalih isplata koja su najavljene”, rekla je Vidovićeva za “Glas Srpske”.

    Ona je navela da će resorno ministarstvo već od oktobra otpočeti konsultacije sa socijalnim partnerima u vezi sa izradom programa ekonomskih reformi.

    Vidovićeva je rekla da je Ministarstvo finansija od Privredne komore Republike Srpske već dobilo prijedlog mjera za narednu godinu.

    “Nakon svih konsultacija sa njima definisaćemo konkretne reforme koje se odnose na privredu za iduću godinu”, dodala je Vidovićeva.

    Ona je naglasila da će Vlada Srpske i u narednoj godini nastojati da poboljša privredni ambijent u Srpskoj.

    Iz Vlade Srpske još ranije je najavljeno da će jedna od ekonomskih mjera za iduću godinu biti smanjenje trenutnih stopa poreza i doprinosa na način da ne budu oštećeni ni država, ni poslodavci, a da profitiraju zaposleni povećanjem plate.

    Narodna skupština Republike Srpske je po hitnom postupku usvojila krajem maja prvi rebalans republičkog budžeta za ovu godinu u iznosu od 4,3 milijarde KM.

    Tada je poručeno da će značajan dio viška prihoda koji je ostvaren u Republičkoj kasi biti usmjeren građanima i to 218 miliona maraka, dok će privreda dobiti 40 miliona, a u investicije će biti uloženo dodatnih 90 miliona KM.

  • Mjere štednje u Vladi Srpske: Temperatura u kancelarijama do 20 stepeni

    Mjere štednje u Vladi Srpske: Temperatura u kancelarijama do 20 stepeni

    Temperatura u objektima Vlade Republike Srpske zimi ne smije prelaziti 20 stepeni Celzijusa, a zaposleni bi trebalo da uključe opciju štednje struje na računarima, štampačima i ostalim uređajima koje koriste.

    Takvo obavještenje Vlade Republike Srpske proslijeđeno je preko Službe za zajedničke poslove svim zaposlenima. U tom dopisu navedeno je da je Vlada prinuđena upozoriti na potrebu štednje i racionalne potrošnje energije na radnom mjestu u situaciji kada se svi suočavaju sa manjom dostupnošću energenata i enormnim povećanjem cijene istih.

    „Poslali smo obavještenje svim zaposlenima. Mi to radimo stalno pred grijnu sezonu i obavijestimo radnike da se pridržavaju mjera štednje. Politika Vlade Srpske je da moramo štedjeti energiju, tako da u tome nema ništa sporno“, rekao je “Glasu Srpske” direktor Službe za zajedničke poslove Ranko Tomašević.

    Naveo je da je u dopisu zaposlenima navedeno da temperatura zimi ne bi trebalo da prelazi projektovanu od 20 stepeni Celzijusa u kancelarijama.

    „Uređaje za klimatizaciju trebalo bi da koriste samo kada je potrebno. Termostati na klima-uređajima trebalo bi da budu podešeni tako da u ljetnom periodu razlika između unutrašnje i vanjske temperature bude oko pet stepeni Celzijusa“, kazao je Tomašević.

    Podvukao je da se dešava da pojedini zaposleni ne gase klima-uređaje, te da im je skrenuta pažnja na to.

    „Pored toga znaju i da ostave uključene grijne uređaje pa prave dvostruki trošak“, rekao je Tomašević.

    Podvukao je i da bi zaposleni u Vladi Republike Srpske trebalo da na računarima, monitorima, štampačima i ostalim uređajima uključe opciju štednje.

    „Pored toga trebalo bi da maksimalno koriste dnevnu svjetlost i isključuju rasvjetu u kancelarijama, ako nije neophodna za rad. Ta obavještenja poslata su zaposlenima u objektima Vlade u Banjaluci, Palama i Istočnom Sarajevu, odnosno svim onim objektima kojima mi upravljamo“, rekao je Tomašević.

    Naglasio je da bi radnici na kraju radnog vremena trebalo da isključe svjetlo, grijanje, odnosno hlađenje i sve ostale uređaje.

    „Pored toga, imamo i spremačice koje rade drugu smjenu te obezbjeđenje koji su dužni nakon odlaska radnika provjeriti kancelarije i pogasiti svjetla, grijne i klima-uređaje ako su kojim slučajem ostali uključeni“, naveo je Tomašević.

    Tomašević je podvukao da zaposleni mogu unositi dodatne grijne uređaje samo uz odobrenje Službe za zajedničke poslove Vlade Republike Srpske.

    „To su izuzeci koji su opravdani. To je rijetkost. Ne može svako ko hoće da donese grijalicu“, kazao je Tomašević.

    Prema Zakonu o električnoj energiji, u slučaju vanrednih okolnosti Vlada može propisati mjere ograničenja isporuke električne energije, kao i mjere štednje i racionalne potrošnje električne energije.

    „Zbog teške hidrološke situacije do kraja ove godine sigurno nećemo imati višak proizvedene energije i zato je neophodna štednja. Oni koji planiraju do kraja zime trošiti više energije nego što su trošili prošle godine su u velikoj zabludi, to se neće desiti“, kazali su ranije “Glasu” u Ministarstvu industrije, energetike i rudarstva RS.

    Apel

    Nadležne institucije u RS apelovale su na sve potrošače električne energije da racionalno i efikasno koriste struju.

    „Na taj način će najbolje i najjeftinije po svoj budžet doprinijeti stabilnosti elektroenergetskog sistema u Srpskoj“, kazali su u Ministarstvu industrije Republike Srpske.