VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Centralna Banka BiH prodaje tone zlata kad cijena ima najnižu vrijednost

    Centralna Banka BiH prodaje tone zlata kad cijena ima najnižu vrijednost

    Ekonomski analitičar Igor Gavran ističe da je šokantna odluka Centralne banke BiH da, u periodu kada cijena zlata u svijetu bilježi najnižu vrijednost u posljednje dvije godine, proda nešto više od tone zlata.

    On je rekao da privremeni pad vrijednosti zlata nipošto nije trebalo da bude dovoljan razlog za njegovu prodaju.

    – S obzirom na to da u našim deviznim rezervama dominira evro, čija vrijednost pada i nema nikakve nade da uskoro poraste zbog katastrofalne perspektive ekonomije EU, ova odluka dodatno će umanjiti ionako simboličan udio rezervi u zlatu i potpuni je promašaj i veoma štetna odluka – rekao je Gavran za “Dnevni avaz”.

    On pita rukovodstvo Centralne banke BiH zašto zlato nisu prodavali kada je njegova vrijednost bila veća, kao i zašto su rezerve zlata u BiH na istom nivou već godinama, iako se njegova vrijednost drastično mijenjala u oba smjera.

    Prema njegovoj ocjeni, radi se o pokušaju da se privremeni lošiji rezultati poslovanja pokriju na potpuno pogrešan način.

    Gavran pita, takođe, da li je Centralna banka BiH “spavala” uljuljkana stabilnošću evra, pa se “probudila” nakon njegovog pada.

    – Neće ova odluka destabilizovati ni Centralnu banku, ni BiH, ali je razočaravajuća i pogrešna, a opravdanja su potpuno neuvjerljiva i nemaju nikakvu ekonomsku logiku – zaključio je Gavran.

  • Zabrana izvoza iz Ukrajine znači više cijene žitarica u BiH

    Zabrana izvoza iz Ukrajine znači više cijene žitarica u BiH

    Ukoliko ne dođe do produžetka Sporazuma o izvozu žitarica iz Ukrajine, koji je na snazi do 22. oktobra, vjerovatno će doći do poskupljenja ovih proizvoda, ali i moguće nestašice, kako u Evropskoj uniji, tako i u BiH, smatraju sagovornici “Nezavisnih”.

    Podsjećamo, Sporazum o deblokadi izvoza ukrajinskih žitarica potpisan je u Istanbulu 22. jula ove godine i oročen je na tri mjeseca, odnosno na snazi je do 22. oktobra. Još se ne zna da li će biti produžen, a najave nekih ruskih zvaničnika, koji su ostavili mogućnost da dogovor ne bude obnovljen, povećavaju tenzije na tržištu.

    Neki analitičari smatraju da bi problemi zbog ukrajinskog izvoza mogli da utiču da cijene evropske pšenice ponovo porastu. Međutim, naglašavaju, na svjetsko tržište dospijeva i rusko žito iz odlične žetve, što donekle umanjuje takve mogućnosti.

    Tržište žitarica u Evropi je preplavljeno pšenicom iz Rusije i Ukrajine, što je trenutno dovelo do pada cijena.

    Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS i vlasnik kompanije “Krajina klas”, rekao je da učešće žitarica iz Ukrajine nije toliko zastupljeno na tržištu Bosne i Hercegovine.

    “Sa druge strane, izvori našeg snabdijevanja žitarica su Srbija, Hrvatska i Mađarska, tu su bile žetve kako treba i nije bilo problema”, naveo je Trivić.

    Na pitanje šta će se desiti ako Ukrajina zabrani izvoz svojih žitarica nakon 22. oktobra, Trivić odgovara da će vjerovatno doći do poremećaja cijena na tržištu, odnosno poskupljenja.

    “Što se tiče količina, mislim da neće biti problema, jer ima dovoljno žitarica. Ono što je problem jeste to da ima pšenice, ali trgovci neće da je prodaju, jer traže više cijene. Takođe, ne može se ni kupiti neka veća količina pšenice, jer se čeka prilika da se ekstra zaradi”, ističe Trivić.

    Saša Grabovac, predsjednik Udruženja ekonomista RS (SWOT), istakao je za “Nezavisne” da je rat u Ukrajini uzrokovao mnogobrojne prekide lanaca snabdijevanja, pa tako i u ovom strateškom dijelu koji se odnosi na energiju i hranu, kao i druge važne sirovine za industrijsku proizvodnju.

    “U konkretnom slučaju žitarica, evidentno je da su sve količine, odnosno jedan veliki dio koji je ugovoren da se može izvoziti dogovorom Ukrajine i Rusije, završavao na evropskom tržištu, iako je sama namjera bila da se smanji potražnja za žitaricama u afričkim zemljama”, objasnio je Grabovac.

    Istakao je da se u narednom periodu, ukoliko ne dođe do dogovora o nastavku izvoza iz ovih zemalja, može očekivati sigurno poskupljenje žitarica, a eventualno i neke nestašice.

    “U kojoj mjeri će doći do poskupljenja žitarica, ali i eventualne nestašice, zavisi od mnogobrojnih faktora i to ćemo tek vidjeti”, zaključio je Grabovac.

  • Rusija preusmjerava naftu ka tri kontinenta

    Rusija preusmjerava naftu ka tri kontinenta

    Rusija će preusmeriti isporuke nafte ne samo u azijske zemlje već i u Afriku i Latinsku Ameriku, izjavio je Aleksandar Novak na forumu Ruska energetska nedelja.

    Što se tiče preusmeravanja, veći deo naše nafte biće usmeren ka azijsko-pacifičkom regionu, ka Indijiu, Pakistanu i drugime zemljama na tom pravcu. Konkretno, ka zemljama Afrike i Latinske Amerike, odnosno ka onima kojima su potrebni naši energetski resursi“, rekao je Novak, prenosi Tas.

    On je takođe najavio proširenje ruskih lučkih kapaciteta.”Kada je reč o transportu, tu su luke i naftovodi. Embargo se ne odnosi na isporuke naftovodima, već samo na morski transport. Bez obzira na to, svi naši logistički centri koji se trenutno koriste biće i dalje u upotrebi i biće prošireni. Planiramo da proširimo kapacitete luka Ust-Luga, Novorosijsk i u Primorskom regionu za oko 40 miliona metričkih tona; što je prilično veliki obim”, rekao je Novak.

  • Cijena nafte u svijetu pada, u BiH gorivo sve skuplje

    Cijena nafte u svijetu pada, u BiH gorivo sve skuplje

    Od početka sedmice na benzinskim stanicama u BiH gorivo je skuplje i do 20 feninga, a struka upozorava da ovo nije kraj poskupljenjima ovih derivata i da “više nema jeftine energije”.

    Nakon djelimičnog pada cijena nafte i naftnih derivata u BiH, potrošači ponovo za litar goriva na pojedinim pumpama moraju izdvojiti i više od 3,4 KM, a s obzirom na to da se cijene mijenjaju na dnevnom nivou, vrlo vjerovatno je da će uskoro na pumpnim stanicama pisati i više od 3,5 KM.

    Na zaustavljanje ovako crnih prognoza ne utiče čak ni činjenica da se cijene nafte na svjetskom tržištu unazad nekoliko dana kreću relativno stabilno, a da je čak na američkom tržištu barel nešto skuplji od 87 dolara, dok je na londonskom oko 93.

    Predstavnici potrošača u BiH pitaju se kako je moguće da gorivo ovdje poskupljuje i onda kada na svjetskom tržištu cijene nafte rastu, ali i kada padaju.

    “Imali smo cijenu barela u padu. Ne znam šta konkretno mi treba da pratimo, ali je činjenica da cijena sirove nafte pada, jer vidimo da je u zadnjih nekoliko dana niža i od 95 dolara za barel. A kod nas poskupljuje. Ni vijesti iz regiona nam ne idu u prilog. Sva situacija ide u prilog distributerima, koji nisu spustili cijene koliko su i kada su trebali, pa su građani s pravom ogorčeni”, navodi za “Nezavisne novine” Dušan Srdić, predsjednik Udruženja potrošača “Reakcija” iz Banjaluke.

    Distributeri odgovaraju da je rast nabavnih cijena trenutno najveći uzrok poskupljenja. Pored toga, kažu, tu su i inflacija, prijetnje recesijom, kovid-19…

    “Tu između ima jedna karika o kojoj se puno ne priča, a to su rafinerije. Tako da je od te cijene barela do nas daleko kilometrima i ne može odmah to da se osjeti. Mi, nažalost, nemamo rafineriju i ne može to tako brzo da se promijeni”, kaže za “Nezavisne novine” Milovan Bajić, direktor “Krajinapetrola”.

    Ali, prema njegovim riječima, postoji još jedan značajniji problem koji diktira stanje na energetskom tržištu, a to je rast dolara u odnosu na najjače valute.

    “Morate pogledati kurs dolara i evra, jer se nafta veže za dolar. Znate koliko je evro bio jači od dolara i šta se dešava po tom pitanju. Po tom osnovu je, s obzirom na to da se nafta i derivati preračunavaju u dolare, došlo do užasnog poskupljenja”, navodi Bajić.

    Upravo zbog navedenog, kaže, očekuje se novo poskupljenje goriva u BiH.

    “Sasvim sigurno u narednih desetak dana će biti novih poskupljenja, a nadam se da će poslije toga doći do pada cijena. Jer, vidite da su i cijene na pumpama različite. Prvi put od kada ja radim, u ‘Krajinapetrolu’ sam i ja došao do toga da na pojedinim stanicama imam različite cijene. Uvijek sam nastojao i smatrao da je logično da jedna firma na svojim stanicama ima iste cijene, ali s obzirom na odredbe o maržama, kako se gdje proda i uđe, tako se mijenja. Evo, ovog časa prvi put je situacija da je isti derivat znatno jeftiniji u Mrkonjić Gradu nego u Banjaluci, dok roba ne ode gore ili dok se ne potroši. Mi sada već imamo na pojedinim stanicama preko 3,4 KM. Sve zavisi od veletrgovaca, dobavljača, rafinerija… Ali jedno je sigurno, više nema jeftine energije, niti će je biti”, pojašnjava Bajić i dodaje da nas globalno očekuje velika borba za energente, a samim tim stižu i druga poskupljenja.

    Nihad Harbaš, stručnjak za energetiku, kaže za “Nezavisne” da se pretvaranje nafte i naftnih derivata na području BiH razlikuje u odnosu na svjetska kretanja cijena.

    “Dijelom je razumljivo što cijene kod nas ostaju, s obzirom na to da većina kompanija ili trgovaca koji prodaju naftu, kupuju određene količine po cijeni koja je bila prije mjesec dana, pa ne mogu promptno smanjiti cijene na pumpama. Ali je indikativno to, a na to ukazujemo i godinama, kada dođe obrnuta situacija i poskupi u svijetu, automatski poskupi u BiH. Ako pratimo svjetsko tržište i vidimo da te cijene rastu, možemo očekivati i u BiH da će vrlo brzo porasti, a ako budemo imali neki kontinuirani pad od 2-3 mjeseca, tek onda za 15 dana ili mjesec možemo kod nas očekivati pojeftinjenje, što je zaista kontradiktorno”, ističe Harbaš.

    On naglašava da situacija na svjetskom nivou ne ide u prilog BiH, jer ne postoje jasne indicije da će doći do stabilizacije.

    “Ovakva situacija pogoduje snabdjevačima i to treba da regulišu državni organi. Mi osjetimo te cijene koje se stalno povećavaju, a bez sistema koji će zaštititi potrošače ne možemo se nadati boljem. To smo vidjeli i na primjeru akciza”, poručuje Harbaš.

  • Odlulka OPEK Plus mogla bi globalnu ekonomiju poslati u recesiju

    Odlulka OPEK Plus mogla bi globalnu ekonomiju poslati u recesiju

    Odluka Organizacije proizvođača i izvoznika nafte i njihovih saveznika /OPEK plus/ da se smanji nivo dnevne proizvodnje dovela je do rasta cijena i mogla bi da globalno ekonomiju odvede u recesiju, saopšteno je danas iz Međunarodne agencije za energiju /IEA/.
    “Pogoršanje stanja u privredi i povećanje cijena izazvano je planom OPEK plusa da smanji dnevnu proizvodnju i utiče na potražnju za naftom. Usljed pritiska zbog rasta inflacije i kamatnih stopa počajačanje dnevne proizvodnje nafte može biti prekretnica za globalnu ekonomiju koja je već na ivici recesije”, navodi se u saopštenju IEA.

    Prema ocijeni IEA, aktuelan gubitak isporuke nafte biće oko milion barela nafte dnevno, a ne dva miliona koliko je objavio OPEK plus.

    Američki predsjednik DŽozef Bajden najavio je “posljedice” po odnose SAD i Saudijske Arabije poslije odluke grupe OPEK plus da umanji proizvodnju naFte.

    Detalji za sada nisu poznati.

  • Šest banaka u Srpskoj podiglo kamate na kredite

    Šest banaka u Srpskoj podiglo kamate na kredite

    Od banke sam dobio obavještenje da će zbog rasta kamate, rata stambenog kredita, kojeg plaćam već šest godina, biti veća za skoro 50 maraka od narednog mjeseca, ističe čitalac BL portal koji otplaćuje kredit u Novoj banci.
    Ova banka je zbog skoka EURIBOR-a u konkretnom slučaju podigla kamatnu stopu za oko 1,2 odsto.

    “Značajan je to udar na kućni budžet, ali šta da se radi. Banka svoje uvijek na kraju naplati kako joj najviše odgovara“, kaže čitalac koji nam se požalio zbog veće rate kredita.

    Nova banka je jedna od šest banaka sa sjedištem u Srpskoj koja je informisala svoje klijente o povećanju promjenjive kamatne stope, a o izmjenama je obaviještena i Agencija za bankarstvo Republike Srpske.

    Iz ove institucije za BL portal ističu da se generalno, po njima, radi o neznatnom povećanju kamata koje neće značajno opteretiti kreditne dužnike. Ombusman za bankarski sistem Republike Srpske potvrdio nam je da do sada tim povodom na njegovu adresu nije stigla ni jedna žalba klijenata banaka.

    Da je došlo do promjene kamata priznaju i u MF banci uz slikovit prikaz koliko će to konkretno da optereti njihove klijente.

    „Ako je klijent imao 5.000 KM kredita na 60 mjeseci, uz recimo kamatnu stopu od 7,5 odsto rata je iznosila 100,19 KM. Nakon porasta EURIBOR-a kamatna stopa sada iznosi 8,3% i rata iznosi 102,10 KM“, naveli su u odgovoru iz ove banke, doduše bez preciznog obrazloženja koliko je u ovom slučaju klijent već platio rata.

    Iz Atos banke još ranije su potvrdili za BL portal da su povećali promjenjive kamatne stope na postojeće kredite za 1,85 odsto. Ostale banke u Srpskoj nisu odgovorile na naša pitanja ili su izbjegle da daju konkretne odgovore.

    Iznos dosadašnje mjesečne rate će biti znatno veći ukoliko je klijent podigao veći iznos kredita i ako je tek na početku njegove otplate.

    Promjenijve kamatne stope kod komercijalnih banaka u Srpskoj vezane su za referentnu kamatnu stopu Evropske centralne banke, odnosno EURIBOR. Visina EURIBOR-a određuje se i veže šestomjesečnim i dvanaestomjesečnim presjecima, a posljednji presjek dogodio se 30. juna kada je zabilježen rast od 0,81 odsto, što je direktno uticalo i na rast promjenjivih kamatnih stopa kredita.

    “EURIBOR je dugo, više od deset godina bio u minusu, ali nakon posljednjeg presjeka povećan je i iznosi 0,263 odsto, i nakon toga došlo je do povećanja kamatnih stopa”, istakli su u razgovoru za BL portal iz Agencije za bankarstvo Republike Srpske.

    Iz ove institucije ističu da očekuju nastavak rasta EURIBOR-a nakon sljedećeg presjeka, 1. januara naredne godine, zbog rasta inflacije i komplikovane geopolitičke situacije.

    „Mi sada nemamo nikakve projekcije za period nakon 1. januara jer zaista ne znamo šta će se izroditi iz svega ovoga, ali uglavnom uvijek se prati referentna kamatna stopa Evropske centralne banke, za koju smo sigurni da će rasti i dovesti do nove korekcije. U kojem procentu, to se ne može znati“, navode iz Agencije.

    Dodaju kako nemaju zakonski mehanizam kojim bi bankama ograničili podizanje kamata, ali podsjećaju da su nedavno donijeli odluku kojom se posredno sprečava enormno povećanje iznosa rata kredita. Po toj odluci, banke u Srpskoj koje se odluče da povećaju kamatne stope od dva odsto i više na postojeće i nove kredite, moraju da izdvajaju više novca za kreditni rizik.

    „Ovom odlukom dolazi do proporcionalnog procesa, ukoliko banka poveća kamatne stope, povećaće se i količina kapitala koju će morati izdvojiti za pokrivanje rizika od nemogućnosti klijenta da uredno vraća kredit“, ističu iz Agencije za bankarstvo Republike Srpske.

  • EU na pragu recesije

    EU na pragu recesije

    Sankcije Zapada pokrenute kao odgovor na napad Rusije na Ukrajinu u februaru ove godine nanele su veliku štetu ruskoj ekonomiji.

    Nemogućnost pristupa stranoj tehnologiji i ekspertizi prepolovila je potencijale rasta, smanjuje se proizvodnja nafte i gasa, ključna za rusku ekonomiju (niža je oko tri odsto nego što je bila pre rata), a zemlja se suočava s velikim odlivom obrazovane radne snage.

    U prvih šest meseci, procenjuje konzultantska firma Kapital ekonomiks, zemlju je napustilo 250.000 do 500.000 Rusa, a nakon Putinove odluke o pokretanju delimične mobilizacije pobeglo je još oko 300.000 ljudi, mahom mlađih muškaraca, prenosi Jutarnji list.

    Nedostatak radne snage postaje sve veći problem, što dodatno podstiče i inflaciju, naročito u sektorima koji su radno intenzivni.

    Delovi sa Zapada

    Uprkos svemu, britanski Ekonomist ocenjuje da je ekonomski rat između Rusije i Zapada u delikatnom trenutku: dok je Evropa na pragu recesije, “ekonomska situacija u Rusiji se popravlja”, a recesiji je “verovatno došao kraj”.

    Ono što ove zime u Berlinu ili Parizu može koštati stotine evra, u Moskvi košta nekoliko rubalja, piše Ekonomist.

    Pozivajući se na podatke banke Goldman Saks, njen indikator mesečnog stanja ekonomija, Ekonomist ističe da je aktivnost u Rusiji “nešto življa nego u velikim evropskim zemljama”.

    Nakon dekreta o mobilizaciji, potrošnja je oslabila, ali je u međuvremenu ponovno porasla.

    Proizvodnja u automobilskoj industriji, koja je pre nekoliko meseci pala gotovo na nulu, takođe se oporavila, sugerišući da su proizvođači uspeli da nabave delove izvan zemalja Zapada. Ruski mesečni uvoz robe u dolarima, dodaje Ekonomist, sada gotovo sigurno premašuje prošlogodišnji prosek.

    Sve međunarodne institucije smanjile su očekivani pad ruske ekonomije.

    MMF je u aprilu mislio da će BDP zemlje pasti 8,5 odsto, a u najnovijim prognozama objavljenim ovih dana očekuje pad od 3,4 odsto. Svjetska banka smanjila je procenu pada sa 8,9 na 4,5 odsto, a EBRD sa 10 na pet odsto.

    “Nije tajna da sankcije na energetiku nisu bile toliko učinkovite”, rekla je glavna ekonomistkinja EBRD-a Beata Javorcik. Ipak, ne može se reći da je recesiji kraj. Svetska banka, na primer, procenjuje da će ruski BDP u 2023. godini pasti 3,6 odsto, a EBRD tri odsto.

    Nemačka i Italija

    Stopu pada ruskog BDP-a Ekonomist ocenjuje “upravljivom” te da će Rusija “moći nastaviti borbu”.

    Krajem septembra vlada je objavila nacrt budžeta za naredne tri godine, a prema Elini Ribakovoj iz Instituta za međunarodne finansije, on podrazumeva velika povećanja potrošnje vezana za rat, posebno na “unutrašnju bezbednost”. Međutim, bivši glavni ekonomist EBRD-a Sergej Guriev nije tako siguran u finansijske kapacitete za nastavak borbe.

    On smatra da će se ruski budžet, koji se u najvećoj meri oslanja na prihode od energenata, suočavati s problemima punjenja, a time i pronalaskom sredstava za potrebe rata. U tome vidi i ključan razlog odluke o delimičnoj mobilizaciji koja podrazumeva besplatnu vojsku.

    Ekonomija evrozone, ocenjuje MMF, trebalo bi ove godine da raste 3,1 odsto, a iduće godine će usporiti na samo 0,5 odsto. Prognoze odražavaju teške posledice koje nemačka privreda trpi zbog visokih cena energije podstaknutih smanjenim isporukama ruskog gasa.

    Ove godine nemački BDP će rasti 1,5 odsto, a u idućoj godini MMF predviđa blagi pad, za 0,3 odsto. Nakon ovogodišnjeg rasta od 3,2 odsto, italijanska ekonomija će u 2023. pasti za 0,2 odsto.

  • “Neprihvatljivo da SAD prodaju gas četiri puta skuplje nego u Americi”

    “Neprihvatljivo da SAD prodaju gas četiri puta skuplje nego u Americi”

    Ne bi trebalo dozvoliti da SAD dominiraju na globalnom energetskom tržištu dok EU trpi posledice sukoba u Ukrajini.

    To je izjavio francuski ministar finansija Bruno Le Mer.

    “Sukob u Ukrajini ne sme da se završi s američkom ekonomskom dominacijom i slabljenjem EU“, rekao je on u francuskom parlamentu u ponedeljak, prenosi Raša tudej.

    Le Mer je ocenio da je neprihvatljivo da Vašington “prodaje svoj tečni prirodni gas po četiri puta višoj ceni od one utvrđene za američke industrijalce”, dodajući da “ekonomsko slabljenje Evrope nije ni u čijem interesu”.

    “Moramo postići uravnoteženiji ekonomski odnos po pitanju energije između američkih partnera i evropskog kontinenta”, poručio je on.

    Pre sukoba u Ukrajini, Rusija je bila najveći snabdevač EU gasom, s udelo od oko 45 odsto u ukupnom uvozu gasa tog bloka. Međutim, zbog sankcija uvedenih Moskvi posle napada na Ukrajinu, isporuke ruskog gasa u EU su znatno opale.

    Suočene s energetskom krizom, zemlje 27-članog bloka su požurile da popune svoja skladišta gasa – nivo rezervi u njihovim podzemnim skladištima je u ponedeljak bio blizu 91 odsto, prema podacima kompanije Gas Infrastructure Europe.

    Skladišta su uglavnom napunjena tečnim prirodnim gasom (TPG) i trenutno su na najvišim sezonskim nivoima od 2016, pokazuju podaci koje je prikupio “Blumberg”.

  • Recesija – voz koji se otrgao kontroli

    Recesija – voz koji se otrgao kontroli

    Počela je Godišnja skupština Međunarodnog monetarnog fonda i Svijetske banke.

    Na samom početku, dijalog su održali generalnka direktorka MMF-a Kristalina Georgijeva i predsednik Svetske banke Dejvid Malpas, koji su upozorili na rastući rizik od globalne recesije, pri čemu inflacija ostaje stalni problem posle napada Rusije na Ukrajinu.

    “Postoji rizik i stvarna opasnost od svetske recesije sledeće godine”, rekao je Malpas, prenosi Rojters.

    On je naveo da se razvojni napori širom sveta suočavaju s krizom, navodeći u tom kontekstu usporavanje rasta u razvijenim ekonomijama i deprecijaciju valuta u mnogim zemljama u razvoju.

    Šefica MMF-a Georgijeva je rekla da MMF vidi “značajan problem” u Kini, drugoj najvećoj svetskoj ekonomiji, u kojoj volatilnost na stambenom tržištu vuče naniže privredni rast.

    Osvrćući se na rastuće potrošačke cene u zemljama širom sveta, ona je poručila da ne možemo sebi priuštiti da se inflacija kreće “kao voz koji se otrgao kontroli”.

    Georgieva je ocenila i da Zajednički okvir Grupe 20 za restrukturu dugova siromašnih zemalja sporo postaje operativan, ali da je optimistična u vezi sa slučajevima Čada i Zambije, koji su zajedno sa Etiopijom prvi zatražili pomoć.

    Izrazila je nadu da bi napori za restrukturu duga Čada i Zambije mogli da se finalizuju do kraja godine, što bi, kaže, utrlo put da i druge zemlje zatraže takvu vrstu pomoći.

  • Pet razloga zašto je Kina u ekonomskim problemima

    Pet razloga zašto je Kina u ekonomskim problemima

    Kineski ekonomski rast se usporava, a sve zbog toga kako bi se država prilagodila politici “nula zaraženih” koronavirusom i smanjenju potražnje na globalnom tržištu.

    Podaci za posljednji kvartal pokazuju da se ekonomski razvoj usporava te se time povećava vjerovatnoća da će druga najveća ekonomija svijeta upasti u recesiju. Godišnja stopa razvoja od 5,5 posto sada djeluje nedostižno, a kineski zvaničnici uvjeravaju da ova stopa rasta sada i nije toliko važna. Zapravo, ekonomisti očekuju da ove godine uopće neće biti ekonomskog rasta.

    Kina se ne bori protiv visoke stope inflacije, kao što je to slučaj u Sjedinjenim Američkim Državama i Velikoj Britaniji, ali ima drugih problema – ima manje kupaca za svoje proizvode na domaćem i globalnom tržištu, a ekonomski rast ometaju i tenzije sa SAD-om.

    Ni domaća valuta nije na dobrom putu, jer se njena vrijednost naglo snižava, u odnosu na dolar. Zbog slabog juana strahuju investitori te se povećava neizvjesnost na finansijskim tržištima. To otežava Centralnoj banci Kine da plasira novac u privredu. Sve to se dešava u trenutku kada su politički ulozi kineskog predsjednik Xi Jinpinga vrlo visoki. Očekuje se da će on na Kongresu Komunističke partije 16. oktobra osigurati treći mandat.

    BBC je izdvojio pet razloga zašto je kineska ekonomija u nevoljama.

    Politika “nula zaraženih” uzrokuje haos

    Pandemija koronavirusa u nekoliko gradova, među kojima su proizvodni centri Shenzhen i Tianjin, šteti ekonomskim aktivnostima. Ne troši se mnogo novca na potreptšine, kao što su hrana i piće, a uslužne djelatnosti su pod pritiskom. Zvanični statistički podaci govore da je industrijska proizvodnja porasla tokom prošlog mjeseca. Razlog za to bi mogao biti to što vlast više troši na infrastrukturne projekte.

    No, to se desilo nakon dva mjeseca tokom kojih se proizvodnja nije proširila. Zbog toga pojedini sumnjaju u zvanične podatke o industrijskoj proizvodnji, odnosno pretpostavljaju da je stopa industrijske proizvodnje zapravo u padu. Tržišna potražnja je u padu u pojedinim zemljama, kao što su SAD, a razlog za to jeste rast kamatnih stopa, rast inflacije i rat u Ukrajini.

    Stručnjaci su saglasni da bi Peking morao učiniti više kako bi stimulisao ekonomiju, ali je malo izgledno da će to učiniti. To je malo izgledno zbog politike “nula zaraženih” koronavirusom. Ekonomista finansijske kompanije S&P Global Ratings Louis Kujis smatra da nema smisla investirati na tržištu na kojem se smanjuje potražnja.

    Peking ne radi dovoljno

    Peking je u augustu ove godine najavio plan vrijedan 203 milijarde dolara za jačanje malih preduzeća, razvoj infrastrukture i izgradnju nekretnina. No, može se učiniti mnogo više od toga kako bi se podstakla potrošnja, ekonomski razvoj i stvorila radna mjesta.

    To podrazumijeva znatno veće ulaganje u infrastrukturu, olakšavanje zaduživanja za kupovinu stanova, olakšavanje investitorima i uvođenje poreskih olakšica. Kujis je ocijenio da je reakcija vlasti, kako je rekao, prilično skromna, u poređenju s onim što se vidjelo tokom ranijih ekonomskih kriza.

    Tržište nekretnina je u krizi

    Slaba aktivnost na tržištu nekretnina i negativno raspoloženje na tržištu nekretnina su, kako je objavio BBC, nesumnjivo usporili ekonomski rast. Tržište nekretnina i industrije povezane s ovim tržištom su teško pogođene. Zajedno čine trećinu kineskog BDP-a.

    “Kada je slabo povjerenje na tržištu nekretnina, to stvara nepovjerenje prema skoro svim ekonomskim kretanjima”, napomenuo je Kujis.

    Brojni su Kinezi koji odbijaju dati hipoteku za nekretnine koje su još u izgradnji i sumnjaju da će one ikada biti izgrađene. Potražnja za novim domovima je smanjena i to je smanjilo potrebu za uvozom potrepština koje se koriste u građevinarstvu.

    Uprkos pokušajima Pekinga da podstakne tržište nekretnina, cijene kuća u desetinama gradova tokom ove godine su niže za više od 20 posto. S obzirom na to da su investitori pod pritiskom, analitičari su mišljenja da će vlasti morati učiniti mnogo više kako bi se vratilo povjerenje na tržištu nekretnina.

    Klimatske promjene dodatno pogoršavaju situaciju

    Sve ekstremniji klimatski uslovi imaju trajan utjecaj na kinesku industriju. Toplotni talas, obilježen sušom, u augustu je pogodio provinciju Sichuan i grad Chongqing koji se nalazi u centralnom pojasu zemlje.

    U trenutku kada je poraslo korištenje klima uređaja znatno se opteretila elektromreža u provinciji koja se potpuno oslanja na proizvodnju struje iz hidroenergije. Velike tvornice, među kojima su i one u kojima se proizvode iPhone i Teslini automobili, bile su prisiljene skratiti radno vrijeme ili su zatvorene.

    Prema zvaničnim statističkim podacima, profit u industriji željeza i čelika je tokom augusta bio niži za 80 posto, u odnosu na isti period prošle godine. Država je intervenisala tako što je energetskim kompanijama i poljoprivrednicima dala desetine milijardi dolara pomoći.

    Tehnološki titani gube investitore

    Kako je istakao BBC, ne pomaže ni regulatorni udar na kineske tehnološke titane, a koji traje dvije godine. Kompanije Tencent i Alibaba prijavile su da su u posljednjem kvartalu imale pad prihoda.

    Desetine hiljada radnika izgubili su posao, pa je trenutno jedna od pet osoba starosti od 16 do 24 godine nezaposlena. Postoji opasnost da to bude dugoročna šteta po kinesku produktivnost i ekonomski rast.

    Pojedine privatne kompanije, među kojima su i one najuspješnije, su pod većim nadzorom vlasti, što je slučaj kako jača moć predsjednik Jinpinga. Dok državne kompanije dobijaju naklonost vlasti, strani investitori se povlače.

    Japanski kongolomerat Softbank je povukao mnogo novca iz Alibabe, dok je konglomerat Berkshire Hathway, koji je u vlasništvu multimilijardera Warrena Buffeta, prodao vlasnički udio u tvornici električnih automobila BYD. Tencent je u drugoj polovini ove godine stopirao investicije vrijedne više od sedam milijardi dolara.

    U SAD-u postoji antagonizam prema kineskim kompanijama koje su na tržištu dionica ove zemlje. Prema ocjeni BBC-a, svijet se navikava na to da Peking više nije toliko otvoren za poslovanje, koliko je nekada bio, te da predsjednik Jinping stavlja u rizik veliki ekonomskih uspjeh Kine ostvaren u posljednjih deset godina.