VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Cijena nafte u daljem porastu

    Cijena nafte u daljem porastu

    Cijene nafte na svjetskom tržištu danas su ponovo u porastu nakon što su Organizacija proizvođača i izvoznika nafte i njihovi saveznici OPEK plus postigli saglasnost za smanjenje dnevne proizvodnje za dva miliona barela dnevno.

    U Londonu je cijena sirove nafte brent iz Sjevernog mora porasla za 73 centa i sada je 94,10 dolara po barelu.

    U NJujorku je cijena svijetle sirove nafte veća za 49 centi i iznosi 88,25 dolara po barelu.

    Sporazum u OPEK plus postignut je pred embargo EU na rusku naftu i dovešće do smanjenja isporuka nafte na tržište koje je već slabije snabdjeveno.

    “Vjerujemo da će objavljena mjera imati znatan uticaj na cijene. Do decembra barel brenta biće veći od 100 dolara po barelu”, rekao je analitičar tržišta Horhe Leon iz firme “Ristad enerdži”.

  • Višković: Realnom sektoru na ime benefita ostavljeno 850 miliona maraka

    Višković: Realnom sektoru na ime benefita ostavljeno 850 miliona maraka

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je da je za četiri godine, ne računajući cijenu struje, realnom sektoru u Srpskoj na ime benefita “ostavljeno” 850 miliona KM, što, kako je naveo, mogu da potvrde i sami predstavnici privrede.

    “Od toga se 450 miliona KM prelilo na povećanje ličnih primanja. Bila ova Vlada ili neka druga, svake godine će realnom sektoru na godišnjem nivou biti ostavljeno oko 330 miliona KM”, rekao je Višković večeras za RTRS.

    On je istakao da je razvoj privrede Srpske veoma važan, te naglasio da je Vlada na čijem je čelu imala više nego korektnu saradnju sa poslovnom zajednicom i sindikatima.

    “Sa svima smo držali dijalog i što se pokazalo, došli do najboljih rješenja. Danas u Srpskoj imamo najveći broj zaposlenih otkada se to mjeri, prosječna plata u avgustu iznosila je 1.166 KM, i gotovo dvije godine veća je nego u Federaciji BiH /BiH/”, naveo je Višković.

    On je naglasio da je najniža plata u Srpskoj 650 KM, što je dvostruko više nego u FBiH, pa i kada se na to doda topli obrok dođe se do cifre od oko 800 KM, te dodao da taj iznos treba da bude i veći.

    “Po tome smo u prednosti u regionu u odnosu na Albaniju, Sjevernu Makedoniju, pa čak i na Srbiju”, rekao je Višković.

    Prema njegovim riječima, u osam mjeseci ove godine Srpska bilježi rast izvoza za 32 do 33 odsto, i uvoza 31 odsto, što je veoma važno.

    Višković je napomenuo da nikada ništa nije obećano što se nije moglo ispoštovati i što republički budžet nije mogao ispratiti.

    On je izrazio očekivanje da će tako funkcionisati i svaka naredna vlada i da će voditi računa o najranjivijim kategorijama društva, ujedno negirajući tvrdnje da su se socijalna davanja, kao na primjer za porodice sa četvoro i više djece, bila odobrena u svrhu izbora.

    “Sigurno da nije bilo ove inflacije, poremećaja i udara na kućne budžete, mi to ne bi ni sada radili”, rekao je Višković.

    On je dodao da Vlada na čijem je čelu nije socijalna, nego je odgovorna u upravljanju resursima Republike Srpske i prema građanima, sa kojima dijeli dobrobiti.

    Višković je ukazao da bi “Elektroprivreda Republike Srpske” imala desetine puta veću dobit kada bi struju prodavala po tržišnim vrijednostima, koju sada građani bez obzira na socijalni status plaćaju 22 evra po megavat-času.

    On je naveo da privreda ima cijenu struje u zavisnosti od dužine ugovora od 39,5 do 50 evra po megavat-času, naglasivši da je u FBiH veća cijena i za domaćinstva i za privredu, a još veća u okruženju.

    “To je to kako se mi domaćinski odnosimo sa resursom kojim upravljamo”, istakao je Višković.

    On je naveo da je koeficijent za raspodjelu indirektnih poreza u ovom momentu za Republiku Srpsku 34,97 odsto, a da je u momentu kada je došao na čelo Vlade Srpske bio 32,17 odsto.

    Višković je rekao da nije od onih ljudi koji će se povući kada je teško, jer to smatra izdajom, te istakao da je tokom četiri godine mandata sačuvano jedinstvo u Vladi Srpske i timski duh, što je urodilo plodom.

    “U svakoj odluci sam učestvovao lično, ministar nikada nije bio sam, uvijek sam gradio taj timski duh”, naveo je Višković.

  • Rusija spremna da prekine proizvodnju nafte

    Rusija spremna da prekine proizvodnju nafte

    Zamjenik ruskog premijera Aleksandar Novak rekao je danas da bi Rusija mogla da prekine proizvodnju nafte kako bi spriječila negativne efekte ograničenja cijena koje nameće Zapad.

    Prema planu ograničenja cijena Grupe sedam najbogatijih država G7, upućen je poziv članicama da odbijaju osiguranje, finansije, navigaciju i druge usluge za tankere čija je cijena viša od cijene koja će biti utvrđena za sirovu naftu i druge proizvode.

    Diplomate su ranije izjavile da EU pokušava da odredi ograničenje cijena nafte poput one koja je usaglašena u G7.

    “Vjerujemo da se time krše svi mehanizmi tržišta. To bi moglo da bude veoma opasno po globalnu naftnu industriju. Spremni smo da namjerno prekinemo proizvodnju”, naglasio je Novak.

  • Energetska kriza zatvara pekare

    Energetska kriza zatvara pekare

    Rastuće cijene struje i gasa u Belgiji dovele su pekare u tešku situaciju, zbog čega su neke bile prinuđene da zatvore vrata jer više ne mogu da plaćaju račune.

    Kao energetski intenzivan sektor, pekare drže peći uključene mnogo sati bez prestanka, što znači veliku potrošnju gasa i električne energije.Cijene prirodnog gasa u Belgiji su u posljednje vrijeme porasle za osam puta, zajedno sa cenama brašna koje su se udvostručile, dok su se cijene jestivog ulja učetvorostručile, piše agencija Anadolija.

    Pekara Dimon, nakon skoro 20 godina poslovanja, odlučila je da stavi katanac na vrata nakon što je objavila da je njen račun za energiju porastao sa 1.342 evra, koliko je iznosio početkom 2021.godine, na 1.860 evra početkom 2022, da bi u septembru dostigao nevjerovatnih 11.836 evra.

    Pekar sa 30-godišnjim iskustvom, Adam Ezel, kaže da je najveći problem u ovom sektoru skok cijena struje i prirodnog gasa.

    “Račun za gas je skočio sa 1.400 evra na 10.800 evra, a uz račun za struju od oko 2.800 evra i druge dažbine, sve zajedno izađe na ukupno 15.000 evra, što je veoma velika suma”, rekao je on.

    Dodao je da je cena po toni brašna porasla sa 450 na 850 evra, a cijena jestivog ulja sa 0,9 na 4,0 evra.

    Prema njegovim riječima, mnoge pekare ne mogu da izmire dugove prema veletrgovcima, pa su vlasnici odlučili da ih zatvore, jer pod ovakvim uslovima ne bi mogle da ostanu otvorene duže od dvije ili tri godine.Mnoge belgijske pekare koje i dalje rade otpuštju radnike, smanjuju proizvodnju i povećavaju cijena proizvoda, navodi se u tekstu.

  • Globalna recesija može napraviti veću štetu od pandemije

    Globalna recesija može napraviti veću štetu od pandemije

    Ujedinjene nacije su objavile upozorenje da je svijet “na ivici recesije” i da bi zemlje u razvoju poput onih u Aziji mogle da podnesu najveći teret.

    Monetarne i fiskalne politike u naprednim ekonomijama uključujući kontinuirano povećanje kamatnih stopa – mogle bi da gurnu svijet ka globalnoj recesiji i stagnaciji, saopštila je u ponedjeljak Konferencija UN o trgovini i razvoju (UNCTAD), prenosi Blic.

    Globalno usporavanje bi potencijalno moglo da nanese veću štetu od finansijske krize 2008. i pandemije koronavirusa u 2020. godini, upozorio je UNCTAD u svom Izvještaju o trgovini i razvoju za 2022.

    Svi regioni će biti pogođeni, ali zvona za uzbunu najviše zvone za zemlje u razvoju, od kojih se mnoge približavaju neizmirenju duga, navodi se u izvještaju.

    “Moramo da upozorimo da smo možda na ivici globalne recesije izazvane politikom. Još uvijek imamo vremena da se povučemo sa ivice recesije. Ništa nije neizbježno. Moramo da promijenimo kurs. Pozivamo tada na pragmatičniju kombinaciju politika koja primjenjuje strateške kontrole cijena, vanredne poreze, antimonopolske mjere i strože propise o špekulaciji roba. Ponavljam, pragmatičnija mješavina politika… Takođe moramo da uložimo veće napore da okončamo špekulacije cijenama roba”, rekla je generalni sekretar UNCTAD-a Rebeka Grinspan.

    Zemlje u razvoju finansiraju bogate
    Prognoza je mračna u cijelom regionu, navodi se u izveštaju UNCTAD-a.

    Ovogodišnje povećanje kamatnih stopa u SAD smanjiće procijenjenih 360 milijardi dolara budućeg prihoda zemalja u razvoju, isključujući Kinu, dok su neto tokovi kapitala za zemlje u razvoju postali negativni.

    “Zemlje u razvoju sada finansiraju razvijene. Povećanja kamatnih stopa od strane naprednih ekonomija najteže pogađaju najugroženije. U oko 90 zemalja u razvoju ove godine su njihove valute oslabile u odnosu na dolar”, navodi se u izveštaju.

    Istočna i jugoistočna Azija će imati stope rasta ispod onih u pet godina prije pandemije. UNCTAD očekuje rast istočne Azije od 3,3 odsto ove godine, u poređenju sa 6,5 odsto prošle godine.

    Skuplji uvoz i ublažavanje globalne potražnje za izvozom, kao i usporavanje Kine, takođe će izvršiti dodatni pritisak na taj deo regiona, navodi se u izvještaju.

    Dugovi rastu u južnoj i zapadnoj Aziji. Šri Lanka je zapala u državni bankrot, Avganistan je i dalje u dugovima, a Turska i Pakistan se suočavaju sa rastućim troškovima vezanim za obveznice.

    Politika da se ne miješa u ekonomiju
    Ova situacija je rezultat žurbe da se fiksiraju kamatne stope nakon godina ultraniskih stopa s kojima kreatori globalne politike, u tom periodu, nisu uspjeli da podignu inflaciju ili da generišu zdraviji ekonomski rast, dodaje UNCTAD.

    “Fokusiranjem isključivo na monetarnu politiku – bez rješavanja pitanja ponude u trgovini, energiji i tržištima hrane – kriza troškova života može se dodatno pogoršati. U uslovima trenutnih izazova u lancu snabdijevanja i rastuće neizvjesnosti, gdje monetarna politika sama po sebi ne može bezbijedno da smanji inflaciju, pragmatizam će morati da zamijeni ideološki konformizam u vođenju predstojećih političkih poteza”, navodi UNCTAD.

    Veći porezi za bogataše i ekstraprofitere
    “UNCTAD je predložio da zemlje razmotre mogućnost povećanja plata i nastave da otvaraju radna mjesta. Takođe bi trebalo da bude više javnih ulaganja u ekonomsku i socijalnu infrastrukturu kako bi se povećala zaposlenost i produktivnost, poboljšala energetska efikasnost i smanjile emisije gasova staklene bašte. Vlade bi trebalo da razmotre poreske reforme, uključujući veće poreze na bogatstvo i ekstra prihode, smanjenje regresivnog poreza i rupa u zakonu i suzbijanje poreskih rajeva koji pogoduju firmama i pojedincima sa velikim bogatstvom”, navodi se u izvještaju.

  • Svjetska banka: BiH neće moći vratiti rast iz vremena prije pandemije

    Svjetska banka: BiH neće moći vratiti rast iz vremena prije pandemije

    Pandemija, ruskoukrajinski rat i konstantne unutrašnje političke tenzije zadali su značajne troškove bh. ekonomiji, zbog čega neće biti u mogućnosti da se vrati na rast iz vremena prije pandemije, stoji u najnovijem izvještaju Svjetske banke o ekonomskim izgledima svjetske ekonomije.

    “Implementacija strukturalnih reformi i dalje je troma zbog političkih frikcija, pritisaka čestih izbora i korupcije koja prožima sve nivoe, kao i zbog fragmentacije upravljanja između entiteta i kantona. Zbog posljedičnog smanjenja socijalnih davanja, BiH ima jednu od najvećih stopa emigracije na zapadnom Balkanu”, naglašeno je u izvještaju.

    U Svjetskoj banci smatraju da je BiH uspjela da se dobro održi u vremenu pandemije zbog akumuliranih viškova i niskog javnog duga.

    “Makroekonomska stabilnost uspjela se održati tokom posljednje dekade uglavnom zbog tri glavna ekonomska sidra: Valutnog odbora koji je valutu povezao uz evro, sistema prikupljanja indirektnih poreza širom zemlje i očekivanja pristupa u EU”, naglašeno je.

    Iako je zbog inflacije došlo do većih poreskih prihoda, u izvještaju je napomenuto da je povećana javna potrošnja prevazišla sve pozitivne efekte.

    “Potrošnju u 2022. godini podstakle su mjere ublažavanja posljedica inflacije na domaćinstva i na predizborna davanja, uključujući povećanje plata i snažan rast kapitalnih investicija”, dodali su u ovom izvještaju.

    Naglasili su da će stvarni bruto domaći proizvod usporiti na četiri odsto u 2022. zbog prepolovljene potrošnje građana i slabljenja stvarnih raspoloživih primanja”, rečeno je.

    Postepeni rast će doći, kako je procijenjeno, uglavnom zbog očekivanih investicija u infrastrukturu, poput izgradnje vjetroparkova i autoputeva, kao i zbog privatne potrošnje i doznaka iz inostranstva.

    “Veći prihodi zbog jačanja izvoza će vjerovatno biti poništeni povećanim uvozom dijelom zbog najavljenih infrastrukturnih projekata”, ocijenjeno je.

    U saopštenju Svjetske banke kažu da rat u Ukrajini koji je trenutno u toku umanjuje izglede za ekonomski oporavak nakon pandemije u regionu zapadnog Balkana.

    “Ekonomska aktivnost ostaće u dubokoj depresiji tokom sljedeće godine, s minimalnim očekivanim rastom od 0,3 odsto tokom 2023. godine, pošto šokovi izazvani cijenama energije i dalje utiču na region. Međutim, region je do sada bolje podnio efekte ruske invazije na Ukrajinu nego što se ranije predviđalo. Očekuje se smanjenje regionalne ekonomske aktivnosti za 0,2 odsto ove godine, odražavajući rast iznad očekivanja u nekim od najvećih ekonomija u regionu i oprezno proširenje podsticajnih programa iz ere pandemije koje će sprovesti neke vlade”, naveli su oni.

    Igor Gavran, ekonomski analitičar, za “Nezavisne novine” kaže da se slaže s ocjenama iz izvještaja o uticajima na BiH, osim što ističe da je rast i prije pandemije bio slab i nedovoljan, što, po njegovom mišljenju, utiče na iseljavanje koje je bilo prisutno i u ranijem periodu.

    “Dakle, povratak na stanje prije pandemije nije dovoljan, nego nam treba puno više i ozbiljne stope rasta da nadoknadimo godine i decenije stagnacije i zaostajanja. Iseljavanje nije uzrokovano samo manjim socijalnim davanjima, nego brojnim drugim razlozima, od kojih su mnogi navedeni već u ovome saopštenju. I tragično je da se umjesto mjera za ostanak i povratak naših građana predlaže sve više uvoz radne snage, pa čak i robota”, smatra on.

  • “Nema nafte za one koji određuju gornju granicu cene”

    “Nema nafte za one koji određuju gornju granicu cene”

    Rusija nema nameru da isporučuje naftu potrošačima koji određuju gornju granicu cene za rusku naftu, izjavio je danas potpredsednik Vlade RF Aleksandar Novak.

    “Mi smo protiv takvih netržišnih instrumenata jer su takvi presedani veoma štetni za tržište energenata. To dovodi samo do deficita i oscilacije cena. Ukoliko ovakav mehanizam bude uveden cenu će platiti potrošači”, rekao je Novak na konferenciji za novinare.

    On je upozorio zemlje koje nameravaju da uvedu gornju granicu za cenu ruske nafte da je za Rusiju prihvatljivo da isporučuje naftu samo onim kupcima koji podržavaju tržisne mehanizme u određivanju cene nafte, prenosi Tas.

  • Krediti rastu, smanjuje se štednja građana

    Krediti rastu, smanjuje se štednja građana

    Krediti dati stanovništvu u prvoj polovini godine nastavili su da rastu, dok štednja građana u komercijalnim bankama i njihovi ukupni depoziti stanovništva bilježi smanjenje.

    Po podacima Agencije za bankarstvo RS, krediti dati stanovništvu veći su za 110,9 miliona КM ili četiri odsto, dok je štednja stanovništva manja za 281,4 miliona КM ili 11 odsto, u odnosu na kraj 2021. godine.

    Oročena štednja čini 71,4 odsto (krajem 2021. godine – 71,2 odsto) ukupne štednje stanovništva i manja je za 196,6 miliona КM ili 11 odsto, a štednja po viđenju bez tekućih računa stanovništva čini 28,7 odsto ukupne štednje stanovništva i manja je za 84,8 miliona КM ili 11 odsto u odnosu na kraj 2021.

    – Međutim, kada se dodaju tekući računi stanovništva, koji su manji za 31,5 miliona KM ili dva odsto, vidimo da su ukupni depoziti stanovništva manji za 312,9 miliona KM ili osam odsto – kažu u Agenciji.

    Od 2016. do 2019. godine kretanje štednje stanovništva (bez uključenih tekućih računa) i kredita datih stanovništvu je približno jednako; krediti stanovništvu su gotovo u potpunosti pokriveni štednjom stanovništva.

    U 2020. godini krediti dati stanovništvu su rasli, a štednja stanovništva je ostala na istom nivou, tako da je stopa pokrivenosti kredita stanovništvu štednjom stanovništva manja za 1,2 procentna poena u odnosu na kraj 2019. godine, tj. štednja stanovništva je manja od kredita datih stanovništvu.

    – U ovom izvještajnom periodu, krediti stanovništvu su porasli za četiri odsto, a štednja stanovništva je manja za 11 odsto, što je dovelo do pada stopepokrivenosti kredita datih stanovništvu sa štednjom stanovništva za 18,1 procentnih poena u odnosu na kraj 2021. godine. Krediti dati stanovništvu veći su za 604 miliona КM od štednje stanovništva – ukazuju na trend u Agenciji za bankarstvo RS.

  • Novi udar na Zapad

    Novi udar na Zapad

    Članice saveza Opek+ planiraju značajno smanjivanje proizvodnje nafte kako bi iznova podstakli rast cena koje su počele da padaju.

    Iako se informacija da u haosu energetske neizvesnosti Opek+ pokušava da naudi zapadnim liberalnim demokratijama koje pokušavaju da osiguraju sigurnost snabdevanja i kakvu takvu stabilnost cena na prvi pogled čini vrlo neobičnom, priču o upravo takvim planovima Opek+ grupe zemalja potvrdili su preko svojih izvora najugledniji mediji – Fajnenšel tajms, Blumberg, Rojters…

    Predstavnici Opek+ grupe planiraju da se u sredu sastanu po prvi put uživo nakon marta 2020. godine, a za taj sastanak priprema se predlog smanjivanja proizvodnje za više od milion barela dnevno, što će imati vrlo značajni uticaj i na snabdevanje delova tržišta i, sasvim sigurno, na rast cena.

    Utisak je da se Opek+ beskrupulozno sprema na neprijateljski potez prema zapadnim demokratijama kako bi iskoristili globalni metež i zaradili što više, ali odluka ne iznenađuje previše ako se zna da u toj organizaciji najveći uticaj imaju Saudijska Arabija i Rusija, prenosi Jutarnji list.

    Za Rusiju je logično da priželjkuje dizanje cena ne samo zbog toga jer je u geopolitičkom sukobu sa praktično svim zapadnim liberalnim demokratijama, nego i zato što beleži pad prihoda od izvoza nafte; kupci ruske nafte insistiraju na visokim diskontima, a snaga rublje Rusima umanjuje vrednost deviznih poslova denominiranih u dolarima.

    Saudijska Arabija je pak za zapadne medije pred sastanak, koji tradicionalno treba da se održi u Beču, smislila opravdanje kako želi da smanji proizvodnju ne zbog toga što su pohlepni u napetoj situaciji nego zato što strahuju da bi ruski izvoz mogao drastično da padne do kraja godine zbog zapadnih sankcija, pa žele da sebi ostave prostor za povećanje proizvodnje.

    Otvara se i pitanje hoće li možda evropske sankcije (embargo na rusku naftu) biti kontraproduktivne, ili se radi o tome da Saudijska Arabija mora smisliti neki jednostavni alibi zbog povećavanja pritiska na zapadne ekonomije, pogotovo jer je sasvim moguće da bi mogli da izazovu žestoku reakciju Sjedinjenih Država.

    Iz današnje perspektive gledano, sve ozbiljnijim problemom čini se to što su zapadne demokratije ekstremno izložene odlukama članica Opek+ grupe zemalja, pretežno autokratskih režima, prenosi Jutarnji list.

    Nakon objave namera Opek+ članica, cena nafte zabeležila je trenutni skok tokom trgovine u Aziji.

    Ako Opek+ realizuje planove o smanjivanju proizvodnje nafte za milion barela dnevno, biće to najveće smanjivanje autputa od početka pandemije 2020. godine, kada je došlo do dramatičnog usporavanja globalne ekonomije.

    U slučaju dogovorenog kartelskog smanjivanja autputa nafte, naročito loše piše se Evropi, koja ionako ne kontroliše energetsku budućnost. Za to postoji još jedan razlog. Iako se Sjedinjene Države deklarišu kao saveznica koja će EU pomoći u snabdevanju energentima, namere Amerikanaca nisu takve jer žele da spreče bilo kakve potrese na domaćem tržištu.

    Prema pisanju Blumberga, visoki zvaničnici Bajdenove administracije već su razgovarali s predstavnicima najvećih naftnih industrija u Sjedinjenim Državama, te od njih traže da dobrovoljno smanje prekomorsku prodaju. Ako američka industrija nafte pokuša da hvata visoke profite prodajom u Evropi, Bela kuća će naložiti gomilanje zaliha, a možda i direktno zabraniti izvoz.

    Ideja sekretarke za energetska pitanja Sedinjenih Država, Dženifer Granholm, da naftnim kompanijama bude naloženo održavanje minimalnih rezervi unutar granica Sjedinjenih Država. Granholm je održala virtuelni sastanak s gigantima naftne industrije; Ekson mobajlom, Maraton petrolom, Filipsom 66 i Šelom.

    Na sastanku su učestvovali Brajan Dis, direktor Nacionalnog ekonomskog saveta, kao i stariji savetnik za energiju Stejt Departmenta, Amos Hohštajn.

    Američki cilj je jasan: departman za energiju u javnoj izjavi poručuje kako traže od energetskih kompanija s visokim profitima i rekordno niskim zalihama da snize cene na američkim benzinskim pumpama. Takav pristup američke administracije, koji će imitirati izvoz, dodatno će produbiti energetsku neizvesnost u EU.

    Ono što ne treba zaboraviti jeste činjenica da Sjedinjene Države imaju ogroman uticaj na globalno snabdevanje, iako su ogromni potrošač. Sjedinjene Države same proizvode blizu 20 odsto i svih ostalih naftnih derivata. Promena izvozne politike u zemlji s tolikim tržišnim udelom mogla bi da ima ogroman uticaj na globalna tržišta.

  • Srpska i Federacija BiH ograničavaju kamatne stope

    Srpska i Federacija BiH ograničavaju kamatne stope

    Agencije za bankarstvo Republike Srpske i Federacije BiH donijele su Odluke da privremeno ograniče iznose kamatnih stopa, a kao odgovor na rizik od eventualnog rasta kamatnih stopa.

    Iz Agencije za bankarstvo RS saopšteno je u u cilju ublažavanja rizika izazvanih značajnim rastom referentnih kamatnih stopa, inflacijom i drugim poremećajima koji mogu imati negativne efekte na tržište Republike Srpske, a postupajući u skladu sa zakonskim odredbama i propisanim nadležnostima, te uobzirivši novonastalu situaciju na finansijskom tržištu, Agencija izdala novi podzakonski akt, tj. Odluku o privremenim mjerama za ublažavanje rizika rasta kamatnih stopa, a koja je dana danas usvojena od strane Upravnog odbora Agencije.

    “Razlog za donošenje predmetne Odluke jeste ispunjavanje jednog od osnovnih ciljeva i zadataka Agencije, odnosno očuvanja stabilnosti bankarskog sektora. Primarni ciljevi predmetne Odluke su ublažavanje naglog rasta kamatnih stopa u Republici Srpskoj, odnosno zaštita korisnika bankarskih usluga, te stabilnost bankarskog sektora i postizanje makroekonomske ravnoteže, kao i dodatno stimulisanje banaka da pronađu način zadržavanja kamatnih stopa na razumnim nivoima, kako bi se izbjegli negativni efekti na privredu i stanovništvo, što direktno utiče na izbjegavanje rizika gubitka banke usljed nemogućnosti servisiranja obaveza prema banci”, navode iz ove Agencije.

    Sličnim se vodila i Agencija za statistiku FBiH, iz koje je naglašeno da se primjenom ove odluke od banaka zahtijeva uspostavljanje procesa i kontrola u cilju planiranja, analiziranja i praćenja efekata poremećaja, koji su vezani za rast kamatnih stopa i druge makroekonomske poremećaje.

    “Očekuje se da će takav pristup ograničiti postupke na strani banaka, koji bi mogli nepovoljno uticati na korisnike finansijskih usluga i u konačnici na rast sistemskih rizika. Prilikom izrade odluke uzeto je u obzir da je na kraju juna ove godine na bankarskom tržištu FBiH dostignut istorijski minimum u segmentu visine kamatnih stopa, kao i da je ponderisana nominalna kamatna stopa za kratkoročne izloženosti iznosila dva odsto, te da je potrebno prevenirati potencijalne naknadne negativne efekte značajnog rasta kamatnih stopa u ključnim segmentima kreditiranja privrede”, kazali su iz Agencije i dodali da ukoliko dođe do značajnijeg rasta kamatnih stopa, može se očekivati pogoršanje kreditne sposobnosti dužnika i povećanje kreditnog rizika, odnosno migracije izloženosti u veće nivoe kreditnog rizika, te su banke dužne primijeniti strožije stope za utvrđivanje stopa očekivanih kreditnih gubitaka.

    “Agencija očekuje naročite pritiske kriznih stanja i ekonomskih šokova u prvoj polovini 2023. godine. Kroz preventivno i plansko djelovanje koje predviđa ova odluka, ekonomski šokovi za bankarski sistem Federacije BiH biće umanjeni, a potencijale dugoročne štete koje bi nastale kroz rast udjela nekvalitetne aktive biće izbjegnute”, istakli su iz Agencije za bankarstvoi FBiH.

    Poručuju da su banke dužne sačiniti plan upravljanja kamatno induciranim kreditnim rizikom koji dostavljaju Agenciji najkasnije do 30. novembra 2022. godine, te ga po potrebi ažurirati.