Kategorija: Ekonomija

Građani Srpske žale se da su prethodnih dana na policama trgovina i marketa cijene brašna skočile, ali to je samo početak, jer se tek očekuje da će ovo poskupljenje uticati na cijene pekarskih proizvoda, ističu naši sagovornici.

Vlasnici nekoliko pekara potvrđuju da su ova poskupljenja neminovna, jer ne skaču, kako kažu, samo cijene brašna, već i repromaterijala.

Saša Trivić, vlasnik lanca pekara “Manja” iz Banjaluke, potvrdio je za “Nezavisne” da je došlo do skoka cijena brašna.

“Imamo problem, jer cijene koje smo podigli u prethodnom periodu nisu bile dovoljne te su ugrozile poslovanje preduzeća, tako da je evidentno da će do nekog, bar minimalnog, povećanja cijena pekarskih proizvoda doći”, rekao je Trivić.

Kako ističe, cijene ovih proizvoda, mogle bi skočiti maksimalno do pet odsto, ne više.

“Tako bar pokazuju naše kalkulacije. Pekari su prisiljeni da dižu cijene, jer nisu u pitanju samo cijene brašna, već treba isplatiti i plate radnicima”, ističe.

On navodi da podržava prijedlog premijera Radovana Viškovića da se sjedne i razgovara i pregledaju finansije pekara i mlinara i da se utvrdi da li tu ima nekih spekulacija.

Prema riječima Bojana Bakala, vlasnika pekare “Bakal” iz Banjaluke, a s obzirom na to da je brašno osnovna namirnica u pekarstvu te da je prethodnih nekoliko mjeseci dolazilo do intenzivnog rasta cijena, i to ne samo ovog proizvoda, sada je već neminovno da dođe do poskupljenja pekarskih proizvoda.

“Već je trebalo doći, ali razlog više je poskupljenje brašna, tako da je to sigurno opravdano i dolazimo u situaciju da, pored svih tih poskupljenja, i hljeb, kao osnovna životna namirnica, mora poskupjeti. Pitanje je samo do koje granice će ići poskupljenje, ali ja vjerujem da će ići do nekih 10 odsto, i to svih pekarskih proizvoda”, kazao je Bakal za “Nezavisne”.

Dodaje da je ove godine već dva puta korigovana cijena, i to zbog sirovina i plata te da su i nova poskupljenja sasvim očekivana.

I Željko Popović, vlasnik pekare “Marčelo” iz Banjaluke, naglašava da ne poskupljuje samo brašno, već i sve druge sirovine te da sve to ulazi u kalkulaciju cijene konačnog proizvoda.

“Ako dođe do značajnijeg poskupljenja brašna, a svjedoci smo da cijene već idu gore, ali i drugih repromaterijala koji učestvuju u proizvodnji, sigurno će doći do poskupljenja i pekarskih proizvoda. Pitanje je samo na kojoj cijeni će brašno stati”, istakao je Popović za “Nezavisne”.

Podsjećamo, Višković je ranije ove sedmice izjavio da je u Srpskoj ove godine proizvedeno 200.000 tona pšenice i da je to dovoljno da prehrani njeno stanovništvo dvije godine.

On je istakao da je dao nalog da se sve pregleda te da organizuju sastanke sa pekarima, mlinarima i da se ponudi kvalitetna i stručna analiza zbog čega se najavljuje povećanje cijena. Tom prilikom je pozvao trgovce, mlinare i pekare da razgovaraju, jer, kako je rekao, udar na Republiku Srpsku moraju svi zajedno da podijele i podnesu.

Cijena barela brent nafte pala je danas na manje od 86 dolara, prvi put od 28. septembra, a ovaj energent pojeftinjuje širom svijeta, navodi se u podacima berze u Londonu.

U popodnevnim satima barel je za isporuke u decembru koštao 86,57 dolara, nakon pojeftinjenja za 3,7 odsto. Prethodno je dostignuta cijena od 85,81 dolara.

Barel sirove nafte u SAD se trenutno prodaje za 78,72 dolara, poslije pojeftinjenja za 3,57 odsto.

Pojeftinjenje nafte dešava se uprkos velikom smanjenju proizvodnje u zemljama OPEK-a i ostalim državama koje izvoze ovaj energent.

Regionalna konferencija “Mogućnosti ulaganja u obnovljive izvore energije na zapadnom Balkanu” biće održana danas u Beogradu.

Konferenciji će, između ostalih, prisustvovati predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

Na konferenciji, koju organizuju ambasade Norveške u Beogradu i Sarajevu u saradnji sa Nordijskom poslovnom alijansom, Poslovnom asocijacijom Norveška-BiH i Norveškim partnerima za saradnju u oblasti energetike, učestovavaće i premijeri Albanije Edi Rama, Sjeverne Makedonije Dimitar Kovačevski i Crne Gore Dritan Abazović.

Naknada za plaćanje računa za struju do 50 KM biće veća za pola marke, a za račune veće od 50 KM naknada će biti povećana za 0,60 KM.

Tako će naknada za račune za struju koji se plaćaju na šalteru iznositi 0,70 i 0,90 KM. Povećana je i naknada prilikom onlajn plaćanja računa za struju za 10 feninga, sa 0,20 na 0,30 KM.

Ove veće naknade biće primjenjivane od 10. januara u jednoj banci koja je o ovim promjenama obavijestila klijente pismenim putem.

Na naše pitanje zbog čega dolazi do povećanja naknada, odgovaraju da je razlog izmjena uslova koje je banka ugovorila sa Elektroprivredom RS, i to na osnovu javnog poziva za učešće na tenderu.

– U Odluci o naknadama za bankarske usluge fizičkih lica Elektroprivreda RS je izdvojena jer je sa poslovnim subjektom banka ugovorila povoljnije uslove, a na osnovu javnog poziva za učešće na tenderu, te su na taj način dati povoljniji uslovi plaćanja u odnosu na uslove utvrđene za ostala plaćanja – dodaju u ovoj banci.

Tako recimo naknada za ostala gotovinska plaćanja na šalteru do 100 KM iznosi 1,50 KM, preko tog iznosa je 2,50 KM, a za uplatu veću od 500 KM je 3,50 KM. Primjera radi, prilikom plaćanja računa za telefon na šalteru naknada će da iznosi 1,50 KM ako je iznos do 100 KM, ili 0,30 KM ako je plaćanje onlajn i ako operater ima račun u toj banci. Ako ima u drugoj banci, onda je naknada za onlajn plaćanje 0,60 KM.

I druge banke su već počele da povećavaju naknade.

Banke u Republici Srpskoj po Zakonu o međubankarskim naknadama kod platnih transakcija i na osnovu odluke Agencije za bankarstvo RS iz avgusta imaju obavezu da izvještavaju klijente o svim naknadama za usluge povezane s platnim računom.

Prihodi banaka u Republici Srpskoj po osnovu izvršenih usluga platnog prometa imaju najveće učešće u strukturi operativnih prihoda. U prvoj polovini godine iznosili su 69,2 miliona KM ili 67,1 odsto od ukupnih operativnih prihoda.