VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Kraj dominacije bitcoina?

    Kraj dominacije bitcoina?

    Ethereum, druga najveća kriptovaluta, završila je plan za smanjenje emisije ugljika za više od 99 posto, što u praksi znači da više neće biti moguće “rudarenje” Ethereuma.

    Nadogradnja softvera, poznata kao “spajanje”, promijenit će način upravljanja transakcijama na ethereum blockchainu, javnoj i decentraliziranoj mreži koja podupire kriptovalutu i generira ether tokene, najpopularniju svjetsku kriptovalutu nakon bitcoina.

    Vitalik Buterin, izumitelj ethereuma, najavio je završetak plana na Twitteru u četvrtak ujutro.

    Ovaj potez znači da ethereum više neće biti kreiran energetski intenzivnim procesom poznatim kao “rudarenje”, gdje banke računara generiraju nasumične brojeve koji potvrđuju transakcije na blockchainu i generiraju nove eter tokene kao dio procesa.
    Proces, poznat kao “proof of work” u svijetu kriptovaluta, sada će se prebaciti na sistem “proof of stake”, gdje pojedinci i kompanije djeluju kao validatori, obećavajući ili “ulažući” svoj vlastiti eter kao oblik garancije da osvojite novokreirane tokene.

    Ethereum rudarenje trošilo je toliko struje koliko i Austrija, prema internet stranici Digiconomist, 72 teravat-sata godišnje. alex de Vries, ekonomista koji stoji iza web stranice, procjenjuje da će spajanje smanjiti emisije ugljika povezane s ethereumom za više od 99 posto.

    De Vries je dodao da bi taj potez mogao predstavljati 0,2 posto svjetske potrošnje električne energije koja nestaje preko noći.

    “Sve će oči biti uprte u bitcoin. I dalje je najveći zagađivač u kriptoprostoru. Čak i danas bitcoin je odgovoran za potrošnju električne energije koliko i Švedska. I znamo da se to neće promijeniti”, rekao je De Vries.

    Ethereum je porastao 2 posto na 1.630 dolara nakon tog poteza, prema web stranici coinmarketcap, procjenjujući valutu na nešto manje od 200 milijardi dolara. Tržišna kapitalizacija bitkoina je 387 milijardi dolara, nakon što je naglo pala sa svog vrhunca od više od milijardu dolara prošle godine.

    Carol Alexander, profesorica finansija na Poslovnoj školi Univerziteta u Sussexu, rekla je da je spajanje značajan događaj za kripto industriju.

    “Spajanje je najvažniji događaj u historiji blockchaina”, rekla je.

    “Po mom mišljenju, današnji dan označava početak kraja dominacije bitcoina nad kripto imovinom. Ethereum postiže nešto što bitcoin nikada nije mogao jer je bitcoin čisto špekulativna imovina i njegova rudarska mreža nikada ne bi pristala da odustane od tog izvora prihoda”, kazala je.

  • Ukrajina izgubila finansijsku nezavisnost

    Ukrajina izgubila finansijsku nezavisnost

    Budžetski deficit Ukrajine od marta ove godine u proseku iznosi pet milijardi dolara mesečno.

    Kreditni dug se rapidno uvećava a pomoć koja stiže je nedovoljna, piše Politika.

    Ukrajinski deficit budžeta je veliki i u opasnoj zoni. Analize stanja to govore. Upozorenja su sve glasnija i stižu sa svih strana.

    Pomoć zapadnih država Ukrajini od februara ove godine iznosi 18 milijardi dolara i nije dovoljna da se pokrije mesečni deficit od pet milijardi dolara, izjavio je ministar finansija Ukrajine Sergej Marčenko, na međunarodnoj konferenciji u Minhenu.

    Ministar je istakao da će, prema ocenama Svetske banke, u narednih 18-36 meseci Ukrajini za pripreme za zimu, žetvu, remont puteva, socijalne izdatke biti potrebno 105 milijardi dolara.

    Ovih 105 milijardi je tri puta više od prihoda budžeta u 2021. godini. I to još u granicama od pre početka sukoba.

    Ukrajina nema novca da isplati svoj javni dug i pod određenim okolnostima postoji rizik da se pretvori u zauvek dužnu zemlju, rekao je Džefri Taker, saradnik Fondacije za ekonomsko obrazovanje, mnogo pre “sudara” sa Rusijom.

    Prema zvaničnim ukrajinskim podacima, budžetski deficit zemlje od marta ove godine u proseku iznosi pet milijardi dolara mesečno.

    Oleg Ustenko, savetnik predsednika Ukrajine za ekonomska pitanja, ranije je rekao da bi do kraja godine budžetski deficit mogao da dostigne 50 milijardi dolara u okviru programa makrofinansijske pomoći EU.

    Ukrajinski predsednik izjavio je da će budžet za sledeću godinu biti ratni i da će za odbranu biti izdvojeno 27,4 milijardi dolara.

    Zelenski je u obraćanju rekao da će socijalne obaveze, poput isplate penzija, biti potpuno pokrivene, i dodao da će se troškovi koji nisu esencijalni morati da se umanje koliko je moguće.

    „Jasno je da će ovo biti budžet zemlje koja je u ratu. Najviše će sledeće godine ići na sektor bezbednosti i odbrane. To će biti prioritet”, naglasio je Zelenski.

    Ukrajini je potrebno 750 milijardi dolara za trofazni plan rekonstrukcije nakon ruske invazije, izjavio je nedavno ukrajinski premijer Denis Šmihal na međunarodnoj Konferenciji za obnovu Ukrajine u Švajcarskoj.

    Ukrajinski premijer je rekao da bi glavni izvor finansiranja tog plana bila sredstva zaplenjena od ruskih oligarha.

    Evropska investiciona banka (EIB), kreditni ogranak Evropske unije, predložila je da finansijska struktura koja je pre korišćena za pomoć tokom pandemije, bude model za finansiranje obnove Ukrajine u iznosu do 100 milijardi evra.

    Evropska unija planira da dodeli 500 milijardi evra finansijske pomoći Ukrajini kako bi joj pomogla da oživi ekonomiju. Evropska komisija traži opcije finansiranja, kao što su grantovi i zajmovi, preneo je TAS.

    Sve u svemu, Ukrajina je izgubila finansijsku nezavisnost jer ne može da ispuni svoje obaveze prema građanima bez pomoći Zapada, mnogi to tvrde.

    Prikupljeni porezi čine samo 40 odsto budžeta zemlje, a od toga više od 60 odsto odlazi na vojsku.

    U nedavnom intervjuu za “RBK Ukrajina”, ukrajinski ministar finansija Sergej Marčenko rekao je da će budžet za narednu godinu biti „izuzetno neizvestan” zbog „ratnih uslova”.

    Kijev navodi da mu je potrebno pet milijardi dolara mesečno i to očekuje kao pomoć zapadnih sponzora. Međutim, biće tu još potrebno dodatnih četiri milijarde dolara mesečno u naredna tri meseca da bi se pokrili troškovi hitnog smeštaja i popravke stanova za milione ljudi, kao i da se finansiraju osnovni minimalni prihodi za one koji su ostali bez posla.

    Prekomorski kreditori Ukrajine podržali su zahtev Kijeva za dvogodišnje zamrzavanje isplate gotovo 20 milijardi dolara u obveznicama što će omogućiti da Ukrajina izbegne opasnu neredovnost u otplatama dugova.

    Skoro sedam meseci od početka rata u Ukrajini, bez nagoveštaja da će mirovni sporazum ili prekid vatre biti uskoro postignuti, poverioci 75 posto nerešenog, aktivnog dugovanja Ukrajine, morali su da pristanu na zahtev Kijeva da se odlože isplate.

    Rešenje su podržale i vlade najvećih zapadnih zemalja kao i najizloženiji investicioni fondovi.

    Kako bi se izbegao tehnički bankrot, Ukrajina je poveriocima ponudila dodatne kamate na zamrznuta sredstva. Kako će se sve na kraju završiti, ne usuđuje se niko da prognozira.

    Od početka sukoba Ukrajina od zapadnih zemalja dobija vojnu pomoć vrednu desetine milijardi dolara, a tako će se i nastaviti. Čelnici grupe G7 su objavili kako će nastaviti da šalju pomoć “dokle god to bude potrebno”.

    Najveći pojedinačni iznos do sada je 40 milijardi dolara, koje je Amerika namenila Ukrajini u sklopu “Zakona o zajmu i najmu” koji je do sada bio aktiviran samo za vreme Drugog svetskog rata, kad su SAD u više od 30 savezničkih zemalja poslale oružje i vojnu opremu u ukupnoj vrednosti od tadašnjih 50 milijardi dolara.

    Iako se naširoko misli da će ta američka pomoć Ukrajini biti besplatna, to naravno nije slučaj, kao što ni ta pomoć iz Drugog svetskog rata nije bila besplatna.

    Da rat stane danas, i da Ukrajina dobije iste uslove o počeku i roku isplate, poslednju ratu Kijev će otplatiti tek 2077. godine. A to je po svim današnjim merilima daleka i neizvesna budućnost.

  • “Srpska ima najnižu stopu zaduženosti od 36 odsto”

    “Srpska ima najnižu stopu zaduženosti od 36 odsto”

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da Republika Srpska ima najnižu stopu zaduženosti od 36 odsto, te da je javni dug Srpske od 34 odsto najniži u zemljama regiona.

    Dodik je rekao novinarima u Banjaluci da je 2005. godine zaduženost Republike Srpske bila veća od 50 odsto, dok sada iznosi 36 odsto, što govori kako radi aktuelna vlast u Republici Srpskoj.

    Komentarišući odluku Vlade Republike Srpske o zaduženjima od 110 miliona KM, Dodik je naveo da je riječ o zaduženjima koja idu na servisiranje dospjelih obaveza iz prošlosti.

    On je rekao da je Republika Srpska u ovoj godini iz vlastitih izvora i resursa obezbijedila više od 200 miliona KM za servisiranje dugova iz prošlosti.

    “Bilo je predviđeno vraćanje oko 600 miliona KM. Mi smo predvidjeli da se toliko zadužimo i vratimo i samo reprogramiramo. Za vraćanje predvidjeli smo 400 miliona KM, a 200 miliona KM iz vlastitih izvora”, pojasnio je Dodik.

    Dodik je rekao da je ovo odlična vijest za građane u Republici Srpskoj, ističući da je uz to obezbijeđen standard.

    “Povećali smo plate za 10 odsto, dok će avgustovska plata u javnom sektoru biti linearno povećana za 100 KM, tako da će najniže plate biti povećane za 100 KM”, naveo je Dodik.

    On je rekao da Republika Srpska ne kasni ni sa kakvim obavezama, te da ima veću najnižu i prosječnu platu u odnosu na Federaciju BiH.

    Dodik je istakao da Republika Srpska, za razliku od SAD, živi veoma realan život i nema mogućnost da štampa novac.

  • U Njemačkoj skočio broj firmi u bankrotu

    U Njemačkoj skočio broj firmi u bankrotu

    U Njemačkoj je u avgustu skočio broj firmi u bankrotu, posle dva meseca opadajućeg trenda.

    Statističari su rekli da su vlasnici podneli 6,6 odsto više zahteva za stečaj nego u julu.

    Lajbnicov institut za ekonomska istraživanja Hale (IVH) takođe pretpostavlja više bankrota, na osnovu najnovijih podataka, prenosi dpa.

    “Posle dugog perioda niske nesolventnosti, sada je preokret”, objasnio je prošle nedelje istraživač IVH Štefen Miler. Glavni razlozi su nagla poskupljenja, posebno energenata, i problemi u lancima snabdevanja.

    Međutim, nema naznaka talasa bankrota. Za šest meseci, okružni sudovi su prijavili 7.113 korporativnih insolventnosti, što je četiri odsto manje nego godinu dana ranije.

    Sudovi verovatna potraživanja poverilaca procenjuju na nešto manje od 8,2 milijarde evra. U prvoj polovini 2021. bila su znatno veća, oko 31,8 milijardi evra jer je bilo više krupnih slučajeva.

    Da spreči talas bankrota kao posledicu pandemije, država je privremeno suspendovala obavezu podnošenja zahteva za stečaj u slučaju prezaduženosti ili nelikvidnosti.

    Od 1. maja ove godine ponovo se primenjuje u potpunosti obaveza podnošenja zahteva za stečaj. Izuzeci su napravljeni do 31. januara 2022. za preduzeća koja su pretrpela štetu od nevremena i poplava prošlog leta. Prošle godine bilo je manje stečajeva preduzeća nego bilo kada od uvođenja propisa 1999.

  • Gorivo jeftinije 50 feninga

    Gorivo jeftinije 50 feninga

    Komisije za usaglašavanje Zakona o ukidanju akciza danas je na sjednici u Sarajevu jednoglasno usaglasila tekst zakona kojim je predviđeno da se akcize na gorivo smanje 50 feninga u trajanju od pola godine uz mogućnost da taj rok bude produžen još tri mjeseca.
    Sjednici Komisije prisustvovali su Lidija Bradara i Predrag Kožul /HDZ/, Saša Magazinović /SPD/ i Amir Fazlić /SDA/, dok Dušanka Majkić i Dragan Bogdanić /SNSD/ nisu bili pristuni.

    Ranije su Predstavnički dom i Dom naroda usvojili ukidanje akciza na gorivo u različitim verzijama.

    Član Komisije za usaglašavanje Saša Magazinović rekao je da su usaglašavali različite stavove dva doma i jednoglasno usvojili da pojeftinjenje goriva ide na šest mjeseci plus tri mjeseca, a ne samo 30 dana kako je predložio Dom naroda.

    Magazinović je dodao da je današnju sjednicu obilježio nedolazak članova Komisije iz SNSD-a od kojih je jedan član opravdao odsustvo, a drugi, iako je najavio da će doći, nije došao iz “vjerovatno političkih razloga”, ali to Komisiju nije omelo u radu.

    Magazinović je naveo da sada slijedi zakazivanje sjednica i Predstavničkog i Doma naroda koji će, kako se nada, potvrditi ovu odluku.

    “To što je izborna kampanja ne znači da život treba stati i očekujem da će predsjedavajući domova sazvati sjednicu, a ako to ne urade, uradićemo mi poslanici sazivajući vanrednu sjednicu skupljanjem potpisa”, istakao je Magazinović.

    Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH je još u martu izglasao ukidanje akciza na šest mjeseci prema prijedlogu poslanika SDP-a kojim je bilo predviđeno da poslije šest mjeseci Savjet ministara može svojom odlukom da produži za dodatna tri mjeseca.

    U Domu naroda usvojena je verzija Zakona o ukidanju akciza sa amandmanima koje je predložila Dušanka Majkić i koji predviđa ukidanje akciza na mjesec dana.

  • Poreska uprava Srpske prikupila 2,071 milijardi KM

    Poreska uprava Srpske prikupila 2,071 milijardi KM

    Poreska uprava Republike Srpske za osam mjeseci ove godine na račun javnih prihoda Srpske prikupila je 2,071 milijardu KM, što je za 252,5 miliona KM ili 14 odsto više u odnosu na isti period prošle godine, izjavio je direktor Uprave Goran Maričić i dodao da je to još jedan pokazatelj stabilne makroekonomske situacije u Srpskoj.

    Maričić ističe da je, prema podacima o naplati javnih prihoda za osam mjeseci ove godine, stabilan rast nastavljen u svim grupama javnih prihoda, pa je naplata direktnih poreza veća za 38 odsto, doprinosa za devet odsto, a ostalih javnih prihoda za pet odsto, dok je ostvaren rast naplate za čak 10 odsto više u odnosu na planirane projekcije za ovaj period godine, piše Srna.

    “Direktni porezi su u periodu januar-avgust ove godine naplaćeni u iznosu od oko 466,5 miliona KM, što je za 128,6 miliona KM više nego u istom periodu prehodne godine. Najveći rast se i dalje bilježi kod poreza na dobit, koji je naplaćen u iznosu od 260,1 miliona KM, što je za 91,1 milion KM, ili 54 odsto, više nego u prvih osam mjeseci prošle godine”, naveo je Maričić.

    On je rekao da rast naplate kod direktnih poreza bilježi i porez na dohodak, koji je naplaćen u iznosu od 174,7 miliona KM, što je za 26 odsto više u odnosu na period januar-avgust prethodne godine.

    Maričić je naveo da je veća naplata ostvarena i kod poreza na nepokretnosti i poreza na upotrebu, držanje i nošenje dobara, i to za tri, odnosno osam odsto.

    “Doprinosi su u osam mjeseci ove godine naplaćeni u iznosu od 1,276 milijardi KM, što je za 109,5 miliona KM više nego u istom periodu 2021. godine, iako je došlo do smanjenja stope doprinosa za Fond zdravstvenog osiguranja sa 12 na 10,2 odsto”, rekao je Maričić.

    On je istakao da je naplata doprinosa za Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Srpske i Fond dječije zaštite veća za po 15 odsto, za Zavod za zapošljavanje za 14 odsto, dok je naplata doprinosa za Fond zdravstvenog osiguranja na istom nivou kao u istom periodu prošle godine.

    “Kod ostalih javnih prihoda, naplata je iznosila 327,8 miliona KM, što je za 14,4 miliona KM više u odnosu na osam mjeseci prethodne godine, uz rast naplate prihoda od kazni i naknada za priređivanje igara na sreću od 23, odnosno 37 odsto, dok je nešto manja naplata zabilježena kod taksa i naknada upravo zbog toga što je došlo do umanjenja ili ukidanja naplate određenih taksi”, precizirao je Maričić.

    Maričić je, kada je riječ samo o avgustu ove godine, istakao da je naplata iznosila 283,1 milion KM, što je za 57,4 miliona KM ili 25 odsto više nego u istom mjesecu prošle godine.

    “Zabilježen je značajan rast naplate i kod direktnih poreza i doprinosa, ali i kod ostalih javnih prihoda”, dodao je Maričić.

  • Višković: Javni dug Srpske 43 odsto BDP-a

    Višković: Javni dug Srpske 43 odsto BDP-a

    Javni dug Republike Srpske na današnji dan je 43 odsto BDP-a, rekao je Radovan Višković, predsjednik Vlade RS.

    Kako je istakao, u nekim zemljama Evrope je javni dug do 55 odsto BDP-a, što pokazuje da Srpska nije prezadužena.

    “Trenutno Srpska ima ugovorene poslove vrijedne četiri milijarde maraka. Između ostalih, to su auto-put Prijedor – Banjaluka, kao i Vukosavlje – Brčko koji su počeli sa gradnjom prije nekoliko dana. Takođe, gradnja auto-puta Rača – Bijeljina zvanično počinje 15. septembra”, naveo je Višković.

    Dodao je da Srpska jedina na Balkanu ima viškove električne energije, te da je ona za domaćinstva jeftinija 35 puta nego na tržištu.

    “Iako smo planirali da se budžetom za 2022. godinu zadužimo 650 miliona KM, mi smo se do sada zadužili 200 miliona KM i to pokazuje odgovornost naše politike”, rekao je Višković.

  • Kako banke u Srpskoj diskretno uvode dodatne naknade

    Kako banke u Srpskoj diskretno uvode dodatne naknade

    U posljednja dva mjeseca, pojedine korisnike paketa računa u Novoj banci u Banjaluci iznenadila je činjenica da pored mjesečne naknade za održavanje svojih računa dodatno plaćaju i naknadu za karticu, što u prošlosti nije bio slučaj.
    „Već dugo imam račun u Novoj banci i do sada sam plaćao prema ugovoru jedino mjesečni paket usluga koji uključuje i naknadu za održavanje računa, ali sam sada u izvodu primijetio da mi naplaćuju i naknadu za održavanje debitne kartice u iznosu od 0,99 KM“, požalio se BL portalu jedan od klijenata banke.

    Na tu žalbu iz Nove banke u startu su objasnili da nije bilo izmjena tarifa u posljednjem periodu, kao i na koji način naplaćuju naknade.

    „Ukoliko je klijent korisnik paketa računa, naknada po kartici se ne naplaćuje dodatno. Ukoliko klijent nije korisnik paketa računa, naplaćuje se mjesečna fiksna naknada za vođenje platne kartice“, rekao je za BL portal Stefan Pajić, rukovodilac korporativnih komunikacija u Novoj banci.

    Međutim, nakon što smo, naknadno, kao dokaz poslali fotografiju dijela izvoda klijenta koji pokazuje da mu je naplaćena mjesečna naknada za održavanje paketa računa kao i dodatna naknada za karticu, iz banke su poslali dodatno objašnjenje. Sada tvrde da je ipak moguće plaćati obe naknade u pojedinim situacijama.

    „Nova banka u ponudi ima više vrsta paketa računa. Iz primjera koji ste nam naveli vidljivo je da je klijent korisnik paketa koji se zove “Paket po mjeri”, koji uključuje otvaranje i vođenje tekućeg računa, vođenje Mastercard World – Super Nova debitne kartice sa osiguranjem, SMS uslugu, dostavljanje izvoda na e-mail adresu, te uslugu korištenja trajnih naloga. Platna kartica koju klijent koristi je Visa Classic debitna kartica, koja se ne izdaje u sklopu navedenog paketa“, objasnio je Pajić.

    Dodao je i da klijent u ovom slučaju ima mogućnost da ugasi Visa Classic karticu i pređe na korišćenje kartice koju ima u sklopu odabranog paketa i pozvao sve klijente koji imaju nejasnoće o naknadama da dođu u banku kako bi dobili sve odgovore.

    Slučaj sa klijentom iz Nove banke nije usamljen, smatraju ekonomisti koji kažu da banke kod nas imaju praksu da diskretno uvode nove troškove klijentima i na taj način ostvaruju lijep profit.

    “Osnovni problem koji imamo je činjenica da inflacija radi na raznim poljima, a onda banke koje žele da ostvare još veću zaradu traže načine da obuhvate što veći broj korisnika kojima neće tako značajno povećati cijene usluga i troškova, pojedinačno gledano. Kad se to sabere, radi se o velikoj zaradi”, kaže Zoran Pavlović, ekonomski analitičar i podsjeća na podatak od prije nekoliko dana koji pokazuje da je osam komercijalnih banaka u Srpskoj u prvom polugodištu ostvarilo neto dobit od čak 78,3 miliona KM, što je više za oko 22 odsto u odnosu na isti period lani. Pored kamatnih stopa, sve veći iznosi različitih mjesečnih naknada postali su okosnica njihovog profita.

    Pavlović naglašava i da zakonodavstvo u Srpskoj i BiH dozvoljava bankama uvođenje ovih “sitnih” naknada, a da ih pri tom ne obavezuje da ih prijavljuju, za razliku od Srbije koja je ovo pitanje uredila.

    “Narodna banka Srbije ograničila je mogućnost bankama da mijenjaju cjenovnike ili uvođenje novih usluga bez saglasnosti Narodne banke, dok kod nas to nije precizno definisano”, istakao je naš sagovornik.

    Zato Pavlović savjetuje korisnike banaka da provjere svoje izvode i utvrde da li su im uvedene nove naknade, a ukoliko su nezadovoljni, jedina opcija im je promjena banke.

    “U ovoj situaciji nema mjesta za moral, odnos banke prema klijentima je čisto poslovni”, kaže Pavlović.

    Banke obavezne da klijentima dostave izvještaj o naknadama
    Banke u Republici Srpskoj očigledno se žuri da utvrde teren kada su u pitanju naknede. Naime, uskoro će biti obavezne da klijentima fizičkim licima najmanje jednom godišnje besplatno dostave ili na drugi način učine dostupnim izvještaj o svim naknadama naplaćenim za usluge povezane sa platnim računom.

    Odluku o tome donijela je Agencija za bankarstvo Republike Srpske 28. jula i ostavila bankama da u roku od četiri mjeseca stvore uslove da postupaju po toj odluci. Odlukom se propisuje da je banka dužna da izvještajem o naknadama za usluge povezane sa platnim računom obuhvati sve naknade koje je naplatila korisniku za sve usluge koje mu je pružila, uključujući i podatke o svim kamatama koje je naplatila od korisnika, kao i o kamatama koje je korisnik ostvario.

    Vladimir Rudić, ombudsman za bankarski sektor Republike Srpske, pojašnjava da banke u izvodima koje mjesečno šalju svojim klijentima, nisu pisali kada su promijenili cijenu neke tarife koju naplaćuju.

    “Banke u svojim internim aktima izmijene cijenu tarife, a vi to ne znate. Sada će vlasnici računa dobijati izvještaj kada su promijenjene i cijene neke naknade. Korisnici računa imat će besplatno pet do sedam transakcija na računu koji imaju u banci. Fizička lica moći će posjedovati samo jedan osnovni tekući račun u banci i za to će se odrediti minimalna naknada za mjesečno vođenje računa, pojasnio je Rudić prošlog mjeseca u izjavi za portal faktor.ba.

    Koliko koja banka naplaćuje svoje usluge
    Ipak, i pored dodatnih naknada danas je nemoguće funkcionisati bez posjedovanja tekućih računa u bankama koje u ponudi imaju različite pakete računa, različite usluge i različite mjesečne naknade.

    Prošla su “zlatna vremena” kada ste, bez obzira na godine, račun u banci mogli imati uz mjesečnu naknadu od samo jednu marku. Izmišljanjem stalno novih paketa primamljivih naslova nastao je i pravi haos za klijente banaka u Srpskoj kojima je sada teško razaznati gdje im je najpovoljnije otvoriti račun.

    Nova banka sada svojim klijentima nudi osnovne pakete za studente, penzionere i nezaposlene građane čija mjesečna naknada iznosi 2,5 marke.

    Za više opcija i usluga klijenti mogu izabrati paket po mjeri koji košta šest maraka, pametni paket devet maraka ili zlatni paket čija naknada iznosi 17 KM.

    Addiko banka u svojoj ponudi ima tri paketa – prvi je Start paket koji košta 5,90 maraka, zatim slijedi Srebrni paket za čije korišćenje ćete izdvajati 9,90 maraka i najskuplji Zlatni paket koštaće vas 16,90 KM mjesečno.

    Ova banka takođe nudi i olakšice za studente koji naknade za pakete računa plaćaju manje, konkretno 4,70 maraka za Start paket, 7,90 maraka za Srebrni i 13,50 za Gold paket.

    Još veće pogodnosti za mlade nude u NLB banci, pa je osnovni paket za osobe od 15 do 26 godina besplatan, penzioneri ovaj paket plaćaju četiri marke dok ostali građani isti paket plaćaju pet maraka.

    Za ostale klijente u ovoj banci nude NLB Super i Premium pakete čije naknade iznose osam i 13 maraka.

    UniCredit banka u ponudi ima tri paketa, Standard koji košta 4,49 marke mjesečno i besplatan je za studente, Silver paket sa naknadom od 7,49 KM, kao i Gold paket za koji ćete morati izdvajati 12 maraka.

    Paketi Moment, sa naknadom od pet maraka i Tempo koji košta 13 maraka, jedine su opcije u slučaju Raiffeisen banke.

  • EU ide ka recesiji, a sa njom i BiH

    EU ide ka recesiji, a sa njom i BiH

    Potez Evropske centralne banke (ECB) da drastičnije poveća referentnu kamatnu stopu uticaće na smanjenje inflacije, ali će sa druge strane doći do pada privredne aktivnosti i samim tim rasta broja nezaposlenih.

    Sve to preliće se i na tržište BiH.

    Stav je to ekonomista povodom jučerašnje odluke ECB koja je prelomila i povećala ključnu kamatnu stopu za 75 baznih poena i nagovijestila dodatni rast u borbi protiv inflacije, iako se ekonomija evropskog bloka kreće prema recesiji tokom zime.

    Nakon rasta u julu, ECB je povećala osnovnu kamatnu stopu sa nule na 0,75 odsto, a kamatu za refinansiranje na 1,25 odsto, što je najviši nivo od 2011. godine. Dodatni koraci se očekuju u oktobru i decembru. ECB je u saopštenju navela da je ovo korak koji vodi ka nivou kamatne stope koji će osigurati povratak inflacije na ciljani nivo od dva odsto.

    Ekonomista Marko Đogo rekao je da se Evropska unija ipak odlučila da zaoštri monetarnu politiku. Podvukao je da je ECB između privrednog rasta te očuvanja radnih mjesta prioritet dala smanjenju inflacije, odnosno monetarnoj stabilnosti.

  • BiH zatvorila vrata “Otvorenom Balkanu”

    BiH zatvorila vrata “Otvorenom Balkanu”

    Članicama inicijative “Otvoreni Balkan” – Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, kako sada stvari stoje, uskoro se neće pridružiti Bosna i Hercegovina, što, kako smatraju u poslovnoj zajednici, predstavlja propuštenu šansu za lakše plasiranje proizvoda iz BiH u ostalim državama ove zajednice.
    To što je BiH, bar za sada, zatvorila vrata “Otvorenom Balkanu”, tumači se političkom odlukom, koja nanosi veliku štetu domaćoj privredi.

    Tako Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka, naglašava da je riječ o inicijativi koja donosi znatne olakšice za privrednike putem komunikacija, otvorenog tržišta i tako dalje.

    U BiH, podsjeća, nikad nije bilo ozbiljne analize benefita koje donosi “Otvoreni Balkan”, već je ta ideja uvijek bila apriori odbijena od strane predstavnika bošnjačkih političara, dok su privrednici u FBiH za to da se BiH što prije pridruži toj zajednici, ali ne smiju da dignu svoj glas.

    “Benefite koji se odnose na, recimo, protok robe, te radne dozvole, mi ne možemo da koristimo, za razliku od Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije, između kojih je već povećan obim spoljnotrgovinske razmjene”, naglasio je Račić za “Nezavisne novine”.

    Istakao je da su, istovremeno, nama ostale na snazi carinske barijere, što podrazumijeva i zadržavanje na granicama.

    “Naš prehrambeni proizvod, recimo iz Banjaluke, teško može biti konkurentan makedonskom proizvodu, koji, maltene, isti dan stiže na tržište. Zadržavanje na granici pravi nam i probleme u pogledu deficita vozača, pa je velika razlika u tome kada kamion dva dana putuje u Srbiju, ili za dan ode i vrati se. Troškovi transporta su vam tu maltene dupli”, upozorio je Račić.

    Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, kaže da je “Otvoreni Balkan”, nažalost, više politička nego ekonomska tema. Ipak, sudeći prema njegovim riječima, ovakva incijativa ima svoje kako dobre, tako i loše strane. Recimo, kako ističe, ako pričamo o ukidanju bilo kakvih carinskih barijera, to je uvijek dobro za privredu.

    “Međutim, uvijek je u tom ukidanju barijera u prednosti ona privreda koja je jača. Tako da nije čudno da je ta inicijativa krenula iz Srbije, jer Srbija trenutno ima vjerovatno najjaču privredu na Balkanu i njoj odgovara da ima razmjenu i robe i ljudi. Mislim da je to, generalno, dobro, jer što je veće tržište, odmah su i sve firme na tom tržištu jače. Tako da bi sigurno i neke naše firme imale koristi, a neke vjerovatno i štetu”, rekao je Trivić za “Nezavisne novine”.

    Zdravko Marinković, predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH, kaže da je “Otvoreni Balkan” proces, te da postoje države koje su hrabro ušle u tu aktivnost, dok ostale na to gledaju sa oprezom.

    “Mislim da svaka integracija u koju kao država ulazimo, posebno na reginalnom nivou, ne može biti štetna. Ili, ako bismo to rekli na plastičniji način, dvojica su uvijek jači od jednog ili od dvojice pojedinačno. Tako da, sinergija koja bi se eventualno napravila, morala bi da ima nekog smisla, te da pravi integraciju, da nas objedinjuje i veže, da možemo zajedno da rješavamo neke stvari koje nismo u situaciji da rješavamo pojedinačno, ili ih rješavamo na teži način”, kaže Marinković za “Nezavisne novine”.

    Sudeći prema njegovim riječima, aktivnosti zvaničnika ipak idu ka smjeru pridruživanju BiH “Otvorenom Balkanu”.

    “Vidjeli ste da i predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija aktivno učestvuje već na nekoliko skupova u okviru ‘Otvorenog Balkana’ i da se i kod nas može očekivati ili se razmišlja o tome na malo ozbiljniji način”, istakao je Marinković.

    Tegeltija je, podsjetimo, nedavno istakao da je potrebno da se BiH pridruži “Otvorenom Balkanu”, jer je to potrebno poslovnoj zajednici. Dodao je da su poslovnoj zajednici potrebne one slobode koje ima poslovna zajednica u Evropskoj uniji.

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je prije nekoliko dana da je “Otvoreni Balkan” šansa za BiH koju koči politički vrh FBiH.

    “Јa ih pozivam da objasne svojim privrednicima, svojim građanima – zašto sprečavaju razvoj, privrednike da u danu njihova roba stigne do Skoplja, Tirane i Beograda, a ne za tri”, rekao je Višković.