Kategorija: Ekonomija

  • Trebinje ostvarilo turistički rekord ove sezone

    Trebinje ostvarilo turistički rekord ove sezone

    Rezultati letnje sezone u Trebinju pokazuju da je zabeležen rekordan broj turističkih poseta. U pripremama za jesenju sezonu koja je tradicionalno dobra, turistički radnici najavljuju da je moguća sezona koja bi po svemu sudeći mogla da premaši sva očekivanja.

    U Trebinju je zabeležen turistički rekord u broju dolazaka gostiju i u ostvarenim turističkim noćenjima. Ove sezone je zabeleženo preko 100 hiljada noćenja, a avgust je upisan kao rekordan mesec. Trebinje su posetili tokom leta gosti iz preko 70 zemalja sveta. Njima je pre svega, ako zanemarimo lepotu samog grada, odgovarala topla klima, odlična gastro ponuda, hotelski smeštaj i sve veći broj kulturnih manifestacija koji se organizuje.

    Turiste posebno privlači bogat i sadržajan kulturni i zabavni progam. Ovu turističku sezonu obeležile su svečanosti i koncerti najvećih regionalnih zvezda. Dobrom turističkom sezonom su zadovoljni i hotelijeri, čiji su kapaciteti tokom leta bili popunjeni gotovo 100%.

    Nemački magazin „Fokus” je napravio listu najboljih gradova za život u penziji na kojoj se nalazi čak 575 gradova u svetu. Na osnovu bezbednosne situacije, kvaliteta zdravstvene zaštite i mišljenja stranaca koji žive u njima, izabran je najbolji. Najbolji grad za penzionerske dane je Trebinje.

  • Dolar najjači u posljednjih 20 godina

    Dolar najjači u posljednjih 20 godina

    Na valutnom je tržištu vrijednost dolara prema košarici valuta dodatno porasla, nakon rasta tri sedmice zaredom, pa je dostigla novi najviši nivo u 20 godina.

    Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, dostigao je jutros 110.08 bodova, dok je u petak naveče iznosio 109.50 bodova.

    Pritom je kurs dolara prema japanskoj valuti porastao sa 140.12 na 140.20 jena, novi najviši nivo u 24 godine. Američka je valuta ojačala i u odnosu na evropsku, pa je cijena evra skliznula na 0.9903 dolara, blizu najnižeg nivoa u 20 godina.

    Evro je pod pritiskom jer je ruski energetski div Gazprom u petak objavio da neće nastaviti isporuke prirodnog gasa Njemačkoj putem Sjevernog toka 1 zbog curenja ulja. A to bi moglo produbiti energetsku krizu u evrozoni i gurnuti privredu u recesiju. S druge strane, rekordno visoka inflacija u tom bloku pritišće Evropsku centralnu banku na agresivno zaoštravanje monetarne politike.

    “Sve ukazuje na slabljenje evra. Puno je negativnih vijesti iz evropskih privreda, pa mislim da bi se ove sedmice moglo nastaviti klizanje evra”, kaže Karol Kong, strateg za “Commonwealth Bank of Australia”.

    Cijene su nafte, porasle, nakon prošlosedmičnog pada. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je 1.75 dolara, na 94.75 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1.65 dolara, na 88.50 dolara.

    U fokusu trgovaca biće u ponedjeljak sastanak članica OPEC-a i partnera. Očekuje se da će OPEC zadržati proizvodnju na dosadašnjim nivoima, ali moguće je i da će je malo smanjiti kako bi podržao cijene, kažu analitičari.

  • Softić: Situacija je teška, KM dijeli sudbinu evra

    Softić: Situacija je teška, KM dijeli sudbinu evra

    Guverner Centralne banke BiH Senad Softić izjavio je jučeu Sarajevu da, budući da je KM vezana za euro, mi dijelimo sudbinu eura i situacija je zaista teška po pitanju inflacije.

    “Ekonomska situacija je teška u cijelom svijetu, pa i u Bosni i Hercegovini po pitanju sve izraženijeg rasta cijena, odnosno inflacije”, istakao je Softić.

    Dodao je da nije prvi put da su dolar i euro tako blizu po vrijednosti, ali očekuje da će se stanje u narednom periodu normalizirati smirivanjem situacije u Ukrajini.

    Softić tvrdi da su konvertibilna maraka i bh. monetarni sistem stabilni i mi nemamo tu vrstu monetarne inflacije, niti se može desiti deflacija kad je u pitanju konvertibilna marka.

    “Dobro je da imamo stabilnu valutu i da u tom smislu dajemo neku vrstu garancije za donosioce odluka da će tako ostati i u budućnosti”, rekao je Softić.

  • Njemačka predstavila plan za rješavanje rastućih troškova energije vrijedan 65 milijaradi evra

    Njemačka predstavila plan za rješavanje rastućih troškova energije vrijedan 65 milijaradi evra

    Njemačka vlada objavila je u nedjelju veliki novi plan pomoći za borbu protiv vrtoglavih troškova energije i inflacije, koji će ukupno iznositi 65 milijardi evra podrške.

    “Njemačka stoji jedinstveno u teškom vremenu. Kao zemlja, proći ćemo kroz ovo teško vrijeme”, rekao je kancelar Olaf Scholz na konferenciji za novinare.

    Scholz je plan najavio zajedno s liderima Zelenih i FDP-a, dva glavna koaliciona partnera socijaldemokrata, nakon kasnovečernjih razgovora u subotu, koji su finalizirali dugo očekivani akcioni plan.

    Ponavljajući svoju mantru da se Nijemci “nikada” neće sami suočiti sa energetskom krizom, Scholz je predstavio paket mjera, uključujući jednokratnu isplatu od 300 evra za milione penzionera i 200 evra za studente za pokrivanje troškova energije.

    Najavljeno je i ograničenje cijene osnovnog iznosa potrošnje energije za porodice i pojedince.

    Scholz je naznačio da će se neočekivani prihodi koje trenutno ostvaruju neke energetske kompanije koristiti za finansiranje ove olakšice, iako se čini da se članovi FDP-a opiru porezu.

    Njemački kancelar je rekao da je “veoma svjestan” da se mnogi Nijemci bore da se izbore sa rastućim cijenama i da je vlada spremna pomoći.

  • U osam mjeseci prikupljeno 252,5 miliona KM više prihoda

    U osam mjeseci prikupljeno 252,5 miliona KM više prihoda

    Poreska uprava Republike Srpske je u osam mjeseci ove godine na račun javnih prihoda prikupila ukupno 2.071 milijardu KM, što je za 252,5 miliona KM ili 14 odsto više u odnosu na isti period prošle godine, rekao je direktor ove uprave Goran Maričić.

    Maričić je istakao da su ovi rezultati još jedan pokazatelj stabilne makroekonomske situacije u Republici Srpskoj.

    On je naglasio da je stabilan rast nastavljen u svim grupama javnih prihoda, pa je naplata direktnih poreza veća za 38 odsto, doprinosa za devet odsto, a ostalih javnih prihoda za pet odsto, dok je ostvaren rast naplate za čak 10 odsto više u odnosu na planirane projekcije za ovaj period godine.

    “Direktni porezi su u periodu januar-avgust ove godine naplaćeni u iznosu od oko 466,5 miliona KM, što je za 128,6 miliona KM više nego u istom periodu lani. Najveći rast se i dalje bilježi kod poreza na dobit, koji je naplaćen u iznosu od 260,1 miliona KM, što je za 91,1 milion KM ili 54 odsto više nego u prvih osam mjeseci prošle godine”, naveo je Maričić.

    On je naveo da se rast naplate kod direktnih poreza bilježi i kod poreza na dohodak, koji je naplaćen u iznosu od 174,7 miliona KM, što je za 26 odsto više u odnosu na period januar-avgust prethodne godine.

    Maričić je istakao da je veća naplata ostvarena i kod poreza na nepokretnosti i poreza na upotrebu, držanje i nošenje dobara, i to za tri, odnosno osam odsto, saopšteno je iz Poreske uprave.

    “Doprinosi su u osam mjeseci ove godine naplaćeni u iznosu od 1.276 milijardi KM, što je za 109,5 miliona KM više nego u istom periodu 2021. godine, iako je došlo do smanjenja stope doprinosa za Fond zdravstvenog osiguranja sa 12 na 10,2 odsto”, pojasnio je Maričić.

    On je rekao da je naplata doprinosa za Fond PIO i Fond dječije zaštite veća za po 15 odsto, za Zavod za zapošljavanje naplata je veća za 14 odsto, dok je naplata doprinosa za Fond zdravstvenog osiguranja na istom nivou kao u istom periodu prošle godine.

    “Kod ostalih javnih prihoda, naplata je iznosila 327,8 miliona KM, što je za 14,4 miliona KM više u odnosu na prvih osam mjeseci prethodne godine, uz rast naplate prihoda od kazni i naknada za priređivanje igara na sreću od 23, odnosno 37 odsto, dok je nešto manja naplata zabilježena kod taksa i naknada upravo jer je došlo do umanjenja ili ukidanja naplate određenih taksa”, rekao je Maričić.

  • Da li slijedi olakšanje za građane?

    Da li slijedi olakšanje za građane?

    Očekujemo stabilizaciju cijena goriva na benzinskim pumpama u Srpskoj – rekao je Dragan Trišić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske.

    Naveo je da je barel jedan od indikatora prema kojem se može vidjeti u kom pravcu idu ta kretanja na tržištu, kao i snaga dolara, te ponuda i potražnja.

    – U narednom periodu možemo očekivati stabilizaciju, pa čak i blagi pad cijene goriva – rekao je Trišić, gostujući u Јutarnjem programu RTRS.

    On je naveo da ulazne cijene diktiraju proizvođači, to jest rafinerije i veliki trgovci, što su najčešće kompanije iz zemalja proizvođača, dodajući da je “jasno ko u stvari utiče na sve procese, a koji se tiču naftnog biznisa”.

    Poručio je da bi pristupanje inicijativi “Otvoreni Balkan” znatno umanjilo neke operativne troškove distributera nafte, jer je transport jedna od ključnih stavki u formiranju cijena.

    Litar dizela na benzinskim pumpama u Banjaluci sada košta 3,34 KM, a benzin oko 2,89 KM

  • “Neko u Evropi griješi u proračunu”

    “Neko u Evropi griješi u proračunu”

    Bivši italijanski ministar unutrašnjih poslova i vodja ekstremno desničarske stranke Liga, Mateo Salvini (Matteo) izazvao je danas polemiku jer je doveo u pitanje efikasnost evropskih sankcija Rusiji, uvedenih zbog invazije Moskve na Ukrajinu.

    “Prošlo je nekoliko meseci a ljudi plaćaju račune, dva puta ili čak četiri puta više. Posle sedam meseci, rat se nastavlja a kasa Rusije se puni novcem”, rekao je Salvini za radio RTL pred ofdržavanje lokalnog ekonomskog foruma na severu Italije. Salvini se zapitao da li sankcije funkcionišu i odgovorio odrično.

    “Do danas su oni koji su sankcionisani pobednici, dok su oni koji su sankcije uveli na kolenima”, rekao je bivši ministar i dodao da očigledno “neko u Evropi greši u proračunu”.

  • Uduplan izvoz uglja iz BiH, većina otišla u Srbiju

    Uduplan izvoz uglja iz BiH, većina otišla u Srbiju

    Zbog energetske krize u cijeloj Evropi izvoz uglja iz Bosne i Hercegovine je u prvih sedam mjeseci povećan duplo u odnosu na isti period prošle godine.

    Naime, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH u prvih sedam mjeseci ove godine izvezena su 206.720.672 kilograma uglja ukupne vrijednosti 30.530.972 KM.

    “Tokom ove godine ubjedljivo najviše uglja izvezeno je u Srbiju, i to za sumu od 28.238.690 KM. Nakon Srbije, najviše uglja izvezeno je za Hrvatsku, i to za 1.646.233 KM. Ugalj iz BiH je ove godine još otišao za Austriju, Mađarsku, Albaniju, Sjevernu Makedoniju, Njemačku, Poljsku”, stoji u podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

    U istom periodu prošle godine iz BiH je izvezeno 88.601.980 kilograma uglja ukupne vrijednosti 14.035.982 KM.

    “U prvih sedam mjeseci prošle godine najviše uglja je takođe izvezeno u Srbiju, i to za iznos od 7.181.331 KM, pa zatim slijedi izvoz u Njemačku, Hrvatsku i tako dalje”, ističe se u podacima UIO BiH.

    Stručnjak za energetiku Almir Bečarević istakao je za “Nezavisne novine” da je činjenica da je 80 ili čak 90 odsto uglja ove godine izvezeno u Srbiju.

    “Najveći razlog ovako povećanog izvoza uglja u Srbiju su potrebe susjedne države za narednu sezonu grijanja i proizvodnju električne energije. Domaći rudnici su profitirali jer je duplo veći izvoz. S jedne strane imamo korist jer rudnici ostvaruju veće prihode, ali s druge strane imamo problem na domaćem tržištu, posebno u Tuzlanskom kantonu, jer naši građani teško dolaze do uglja koji će im biti potreban za narednu sezonu grijanja”, objašnjava Bečarević.

    Na pitanje hoće li biti problema na domaćem tržištu zbog povećanog obima izvoza uglja, Bečarević odgovara da već ima problema.

    “Opet kažem, građani u Tuzlanskom kantonu, koji je epicentar proizvodnje uglja u Bosni i Hercegovini, ne mogu da dođu do onoga što su već platili. Malo je apsurdna situacija, ali nadamo se da će se situacija stabilizirati jer ipak ide zima”, istakao je Bečarević.

    Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, kazao je da FBiH ima veći broj rudnika te da RS ima tri rudnika koji su vezani za termoelektrane i da su oni u njihovoj funkciji.

    “Energetska kriza je prisutna u čitavoj Evropi, a znamo i da Srbija ima problema sa snabdijevanjem i stanovništva i privrede električnom energijom pa traži mogućnosti da se što više dobije kvalitetne energije sa strane i da se podmire njihove potrebe. Ovo nije iznenađujući podatak, ali treba se nadati da ovoliki izvoz neće narušiti domaće tržište kao što imamo primjer s izvozom peleta i ogrevnog drveta. Ako se to ne kontroliše, tržišni uslovi i težnja za dodatnim profitom mogu ugroziti domaći konzum i to ne bi bilo nikako dobro”, naglasio je Ćorić.

    Elvir Salihović, direktor Rudnika mrkog uglja Banovići, kazao je ranije za “Nezavisne” da je veća potražnja za ugljem evidentna i to ne samo zbog rata u Ukrajini, nego i zbog poremećaja na svjetskom tržištu.

  • Izglasano ograničenje cijene ruske nafte

    Izglasano ograničenje cijene ruske nafte

    Ministri finansija i guverneri centralnih banaka zemalja članica G7 jednoglasno su danas na virtuelnom samitu donijeli odluku o uvođenju ograničenja cijene ruske nafte, saopštio je na konferenciji za novinare japanski ministar finansija Šuniči Suzuki.

    Suzuki je rekao da je odluka donijeta s ciljem da se “ograniče prihodi Rusije od energenata”, prenosi Tanjug.

    U zajedničkom saopštenju se navodi i da se, ako bude potrebno, mogu razmotriti dodatne mjere kako bi se osigurala efektivnost gornje granice cijene nafte iz Rusije i da cijena može da bude revidirana.

    Dodaje se da će G7 razviti ciljane mehanizme, zajedno sa restriktivnim mjerama, kako bi se obezbijedilo da najugroženije i pogođene zemlje zadrže pristup energetskim tržištima, uključujući rusko.

    Ministri finansija G7 pozvali su sve zemlje proizvođače nafte da povećaju njenu proizvodnju kako bi smanjile volatilnost nestabilnost na energetskim tržištima i pozdravili nedavnu odluku OPEK-a da poveća proizvodnju u uslovima otežanog snabdijevanja.

    Učesnici samita donijeli su i odluku da zabrane osiguranje brodova i pružanje finansijskih usluga prevoznicima ruske nafte po cijenama iznad utvrđenog praga.

    Oni su ponovo potvrdili plan za zabranu pomorskih usluga za naftu i naftne proizvode iz Rusije osim ako se ne kupuju po ograničenoj cijeni.

    Lideri zemalja G7 su na samitu 26-28. juna potvrdili namjeru da smanje zavisnost od energenata iz Rusije i uslovno se dogovorili da počnu da ograničavaju cijene za naftu i gas iz Rusije.

    Početkom jula bilo je prijedloga da se limit postavi na polovinu sadašnje cijene.

  • Vučić: “Ovo je kamen temeljac od kog počinju sve velike stvari”

    Vučić: “Ovo je kamen temeljac od kog počinju sve velike stvari”

    Samit u okviru inicijative Otvoreni Balkan održan je danas u Beogradu.

    Samitom je predsedavao predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijeri Albanije i Severne Makedonije, Edi Rama i Dimitar Kovačevski.

    Vučić se na samom početku zahvalio prisutnim zvaničnicima, i istakao je da se nada i veruje da će neki od njih biti u budućnosti domaćini ovog samita.

    “A posebno hvala našim gostima iz regiona, gospodinu Sijartu i Čavušogluu, i što žele da grade prijateljstvo sa našim zemljama i regionom Zapadnog Balkana. Takođe, želim da pozdravim predstavnike privrednih komora, kao i ambasadore koji su danas ovde sa nama, i da kažem da je za nas ovo od izuzetnog značaja”, rekao je Vučić.

    On je rekao da nikada nije bilo ni više pažnje ni energije za uspeh samog ovog projekta.

    “Od uspeha ovog projekta zavisi koliko ćemo uspeti da osiguramo ekonomsku budućnost naših zemalja, ali i da sačuvamo mir. Nadamo se da će inicijativa Otvoreni Balkan dalje doprinositi ekonomskom povezivanju, ali i pružiti mogućnost da u regionu govorimo jednim glasom kada je reč o ključnim stvarima za sve naše zemlje. Dosadašnji progres nije mali, ali čini mi se da uvek možemo brže, snažnije i bolje”, rekao je Vučić istakavši da su dokumenta, koja su kasnije potpisana, rezultat dosadašnje saradnje.

    Vučić je rekao da je uspostavljanje zelenog koridora dovelo do povećanja trgovinske razmene od 17 odsto.

    “Siguran sam da će organi naše tri države nastaviti da rade na modernizaciji infrastrukture, kao što to radi Srbija na Preševu, čime će se značajno ubrzati promet na granicama”, dodao je.

    On je rekao da, prema posebnim sporazumima, u slučaju da dođe do zabrane izvoza određenih proizvoda, to se neće odnositi na druge članice Otvorenog Balkana.


    “Ono što je za nas važno izdavanje prvih radnih dozvola, i mislim da će to biti prekretnica u razvoju naših zemalja. Pozivam sve političke aktere, i vlast i opoziciju, da prepoznaju značaj ovog projekta. Za nas je veoma važno osnivanje radne grupe za prevenciju krize, pošto znamo da nam se približavaju teška jesen i zima”, dodaje predsednik.

    Vučić je rekao da ćemo jedni drugima moći makar malo da pomognemo i jedni drugima olakšamo ovu situaciju.

    “I na kraju, pozivam građane da za simboličnu cenu posete vinski sajam. Naše tri zemlje su pokazale da jednu ovako važnu i tešku za organizovanje manifestaciju mogu da organizuju kako treba, i da promovišu najbolje vinarije iz regiona i sveta, kao i naše zemlje”, rekao je on.

    Vučić se posebno zahvalio Abazoviću, Tegeltiji, Sijartu i Čavušogluu, i rekao je da oni nisu samo gosti.

    “Bez obzira što neki nisu i dalje deo Otvorenog Balkana, nadam se da ćemo razvijati najuspešniju moguću saradnju, i znam da su naši odnosi, naše tri zemlje, Srbije, Albanije i Severne Makedonije, na najvišem mogućem nivou. I naši ljudi danas sve više i bolje razumeju jedni druge. I kada smo imali određene probleme, bili smo uvek bliski, a danas smo najbliži”, kazao je on.

    Predsednik je istakao da će zajedničkim trudom ubrizgati dodatnu snagu u ovaj projekat.

    Nakon dvosatnog sastanka lidera zemalja Otvorenog Balkana usledilo je potpisivanje bilateralnih sporazuma iz sfere poljoprivrede, kulture, energetike i saradnje u situacijama vanrednih situacija.

    Vučić je rekao da je ponosan što je organizovan samit u Beogradu, pa je zatim izneo nekoliko podataka.

    “U odnosu na prošlu godinu u istom periodu, samo između Severne Makedonije i Srbije povećao se broj kamiona za 1.033, te sada, umesto 7.000 imamo 8.000 kamiona koji saobraćaju između naše dve zemlje. Povećana je trgovinska razmena sa svim zemljama inicijative, delimično zbog viših vrednosti, ali pre svega pojačane trgovine i to za 12,5, odnosno 29 odsto, u zavisnosti sa kojom zemljom je reč iz ugla Srbije”, kazao je Vučić.

    Rekao je da su to stvari koje govore da naša preduzeća i poljoprivrednici znaju da je ova inicijativa od velikog interesa.

    On je naglasio da nas čeka teška zima, i ko kog rekao drugačije ne bi rekao istinu, te da je važno što su formiane krizne grupe za saradnju među članicama OB.

    Preneo je da su određeni papiri iz EU procureli, koji pokazuju da će gledati da pomognu zemljama članice koje budu morale da uvoze energente, i najavio da će Zapadni Balkan u celini tražiti podršku i delimičnu pomoć, odnosno naknadu za kupovinu električne energije i da budemo deo jedinstvenog sistema EU.

    “Ako nas puste bilo bi veoma važno svim zemljama Otvorenog Balkana, ali i Crnoj Gori i BiH bi svakako olakšalo i preživljavanje i prezimljavanje”, kazao je on.

    Vučić je naglasio da je razgovarano o svim važnim energetskim projektima, kao i šta činiti.

    S tim u vezi je ukazao da bi situacija bila bolja da imamo dobru gasnu konekciju sa Severnom Makedonijom, koja nema gasa, a Srbija nema kapacitete.

    “Mi to možemo narednih godina da rešavamo da bi neku kasniju godinu dočekali spremniji. Albanija ima ugalj, mi nedostajući ugalj. Gledaćemo kako da učinimo narednih godina sve što je u interesu svih nas”, podvukao je on.

    Vučić je naglasio da je veoma važno da se, ako bilo koja odluka bude doneta o zabrani izvoza poljoprivrednih proizvoda, to nikada neće odnositi na bilo koju zemlju Otvorenog Balkana.

    “Šta god da moramo da uradimo zbog nestašica u svetu, uvek će sve što proizvedemo u Srbiji biti dostupno Severnoj Makedoniji i Albaniji, i obrnuto. I hoću posebno da istaknem da sam ponosan što je Srbija zemlja pripadnica Otvorenog Balkana, i na sve što smo organizovali. Moji politički protivnici kažu da sam bio pripit, a ja sam sa ponosom obilazio sve štandove, što smo napravili nešto što može da se meri sa Vinitalijom, sa Diseldorfom. I u subotu ću ići na sajam vina”, kazao je on.
    Vučić je rekao da je počastvovan zbog svega što su zajednički organizvali ovih dana na Beogradskom sajmu, dodajući, s tim u vezi, da je ponos biti pripadnik Otvorenog Balkana.

    Vučić je rekao da je sajmom vina Otvorenog Balkana pokušano da se uradi nešto što se meri sa najvećim sajmovima kao što su VinItali i sajam u Dizeldorfu, i da pokažemo smo svet i da ne samo da možemo da idemo u korak, već i da budemo bolji od ostalih.

    “Zadovoljan sam što smo pokazali da možemo da budemo ne samo jednaki, već i uspešniji od drugih u Evropi i svetu. Ponosan sam na naše prijateljstvo i saradnju”, zaključio je on.

    Vučić je, odgovarajući na pitanja novinara, rekao i da se neće odreći prijateljstva i saradnje sa Turskom ili Mađarskom, i da su to izuzetno moćne zemlje.

    “Sve su nam pomogli kada smo tražili. A mi treba da ih odbijemo od sebe da bismo se dopali nekome. Nećemo da sečemo sebi nogu da bi nam neko rekao kako smo mi dobri i fini. Naš zadatak za zimu je izuzetno težak”, rekao je Vučić, i govorio o mogućoj pomoći EU zemljama koje imaju problema sa strujom:

    “Molim ih da stave ceo zapadni Balkan, za pomoć zemljama koje skupo plaćaju struju. Mi smo se svi dogovorili da i nas uključe u taj program, pa makar i deset odsto dobili od onoga što moramo da uvezemo, to bi bila ogromna pomoć od EU.”

    Vučić je istakao da su Srbija i Albanija usvojile sva neophodna dokumenta za radne dozvole i tržište rada, a da će Severna Makedonija takođe uskoro to dovršiti.

    “To je kamen temeljac od koga sve velike stvari počinju, nakon toga će sve ići neuporedivo lakše – od identifikacionih kartica pa do svega drugog”, rekao je Vučić.

    Rama: “Došao je taj dan”; Kovačevski: “Inicijativa se pokazala kao funkcionalna i neophodna”
    Premijer Albanije Edi Rama, rekao je da je jako srećan što su danas prisutna dva prijatelja koji predstavljaju dve jako bitne zemlje za naš region.

    “Turska je nezamenljiv strateški partner za Albaniju”, istakao je Rama.

    Rama je rekao da je jako bitno da inicijativa ne okuplja samo zemlje iz regiona, već da okuplja i druge bitne zemlje koje su nam u okruženju, kao što su Grčka, Turska, Italija i Mađarska.

    “Drago mi je da vidim da su se pojavili znaci da je došao taj dan, da sve više i više zemalja želi da bude pozvano na konferenciju Otvorenih Balkana. To je za mene samo potvrda da je Balkan za Evropu isto onoliko bitan, kao što je to i obrnuto”, rekao je Rama.

    Istakao je da je poslata jasna poruka svima da je prvi izbor svih zemalja mir i da one za svoje narode.

    “To ne rešava sve probleme koji još preostaju da budu rešeni, ne čini pitanja oko kojih se ne slažemo drugačijim, ali ovo je pravi put”, rekao je Rama.

    Rama je istakao da se sve zemlje suočavaju sa neizvesnošću.

    “Naši uvoznici, u Albaniji imaju ugovore sa srpskim proizvođačima. Iako je Srbija zamrzla izvoz, zahvaljujući Otvorenom Balkanu smo mogli da se obezbedimo. Ovde govorimo o hrani, o osnovnim namirnicama koje su potrebne ljudima. Da li bi to bilo moguće da smo na stazi stalnog konflikta iz prošlosti? Naravno da ne bi bilo moguće. Da li bi bilo moguće da mi danas potpišemo ugovor o bezbednosti snabdevanja hranom? Pa ne bi bilo moguće bez Otvorenog Balkana”, istakao je Rama.

    On je rekao i da Albanija ima hidroelektrane čiji potencijal mogu koristiti i potpisnice Otvorenog Balkana.

    “Dovoljno je pogledati samo podatke za poslednjih sedam meseci, i vidite koliko se povećala naša saradnja. To je dovoljno da shvatimo koliko vremena i godina smo protraćili i koliko je veliki potencijal koji postoji. Brojke koje sada imamo su smešne u poređenju sa onim kakve bi trebale da budu, ali su mnogo veće nego što su nekada bile”, istakao je premijer Albanije.

    Rama je rekao i da je sajam vina na nivou svih svetskih sajmova.


    Nakon potpisivanja sporazuma, Rama se još jednom obratio.

    On je rekao da je juče bio najbolji i najveći dan Otvorenog Balkana, ali da je mogao da bude i tipično loš dan za Balkan u celini.

    “Umesto da otvorimo vrata ljudima koji vredno i naporno rade, i ljudima koji rade sa dušom, ljudima koji proizvode hranu i sve ostalo, umesto toga smo mogli da otvorimo vrata još nekim lošim vestima o sukobima i ratnim nemirima. Na svu sreću, desilo se ovo prvo. Hajde da otvaramo Balkan, to je izbor koji smo mi napravili. Hajde da gledamo napred i zbližavamo ljude, da se bolje razumeju”, rekao je Rama.

    On je podsetio na Vučićeve reči, i rekao je da će sledeća zima biti jedna od najtežih sa kojima smo se sreli.

    “Ovde je pitanje koliko će rat u Ukrajini trajati. I kada imate novac ne možete kupiti energente. I zato nam je potrebna ova saradnja. Zato bih ponovo uputio poziv da ne ponovi sa nama sramotno ponašanje koje se desilo tokom pandemije. Mi se veoma dobro sećamo da su zemlje Balkana morale da se okrenu Rusiji, Kini i Turskoj kako bi dobile lekare, vakcine i lekove”, kazao je Rama.

    Premijer Albanije je rekao da se Evropa tada zatvorila i gledala ka unutrašnjosti zidina sopstvenog zamka.

    “Drugi su istakli da nam je potrebna nova strateška unija i politička zajednica u Evropi kako bi se situacija tokom pandemije ne bi ponovila. Evo, vidimo da je EU ponudila dodatna sredstva kako bi se rešila ova suluda situacija”, kaže on.

    Rama je istakao da zemlje EU imaju zajedničke budžete, i da će se Vučić, Kovačevski i on pismeno obratili Briselu.

    “I bili bismo veoma zadovoljni kada bi se priključile i druge tri zemlje, kako bi zatražili dodatnu finansijsku podršku za naše budžete. Projekcije koje smo razmenili o troškovima su zaista uznemirujuće. U najboljem slučaju Albaniju bi to koštalo pola milijarde evra”, ističe premijer Albanije.

    On je dodao i da je potpisano još sporazuma, i da žele da uspostavi krovnu investicionu agenciju – Agencija za strana ulaganja Otvoreni Balkan.


    Premijer Severne Makedonije Dimitar Kovačevski, rekao je da je to što su se okupili bio početak, a da je zajednički rad uspeh, koji danas, kako kaže, mogu da potvrde.

    “To što smo ostali zajedno i što radimo zajedno daje nam snagu pred predstojeću zimu od koje strepi ceo svet. Okupili smo se kako bi smo promovisali regionalnu saradnju na putu ka EU”, rekao je Kovačevski.

    On je istakao da je saradnja kroz inicijativu Otvoreni Balkan otvorila put da se države nose sa izazovima, tako što će obezbediti hranu i energente za građane.

    “Uz sporazume koji će biti potpisani na ovom samitu, obavezaćemo se na pomoć i podršku kada je neophodno između sebe, ali i prema drugim zemljama”, rekao je Kovačevski.

    On je rekao da će se obezbediti stabilna situacija bez restrikcija najbitnijih namirnica. Dodao je da su pokrenuti i fondovi za intervencije, koji će takođe pomoći.

    Kovačevski je istakao da se inicijativa Otvoreni Balkan pokazala kao veoma funkcionalna i neophodna.


    Premijer Severne Makedonije se takođe obratio i nakon potpisivanja sporazuma, rekavši da je danas veoma bitan dan za region.

    “Sledeća zima će biti duga i možda najteža od Drugog svetskog rata pa naovamo. Sudeći po današnjim razgovorima bolje je da preživimo zajedno nego podeljeni, i to i jeste suština Otvorenog Balkana. To imamo na umu u ovim kriznim vremenima, mi smo se već pomagali i tokom korona virusa, kao i prirodnih nepogoda”, rekao je Kovačevski.

    On je dodao da je prirodno da pomažemo jedni drugima, posebno ako dođe do nestašica na lokalnom tržištu.

    “To znači obezbediti osnovne prehrambene proizvode bez ograničenja na granicama. Ali mi u isto vreme radimo na povećanju lokalne proizvodnje hrane. Mi sa današnjim sporazumima gledamo i šire, kako bi rešavali egzistencijalne probleme. Inicijativa OB pokazuje da su Severna Makedonija, Albanija i Srbija učinile pravi korak u pravom trenutku”, rekao je Kovačevski.

    Premijer Severne Makedonije rekao je da je tema razgovora bila i ublažavanje posledica energetske krize.

    “Severna Makedonija je uključila sve svoje kapacitete za proizvodnju električne energije, i proizvodnja bi trebala da pokrije 100 odsto potražnje u našoj zemlji. Konsolidacija električne mreže svake zemlje pogotovo je nemoguća ako to uradimo pojedinačno, ali ako sarađujemo da ustanovimo nove kapacitete za proizvodnju struje, uradićemo mnogo više i mnogo pre za naše zemlje i građane”, istakao je on.

    Kovačevski je naveo da njegova zemlja ima sposobnost generisanja energije, ali da nema materijale koji postoje u Srbiji i Albaniji.

    “Pričali smo i o saradnji prilikom zaštite od prirodnih nepogoda, što će skratiti vreme odgovora u svakoj krizi. Posvećeno smo i zajedničkoj stimulaciji investicija u filmsku industriju, što će olakšati povezanost filmskih radnika. Ta veza je uspostavljena juče i danas, i jako je bitna za osnaživanje naše ponude na evropskom tržištu”, kaže premijer Severne Makedonije.


    Skupu prisustvuju i predsednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović, predsedavajući Saveta ministara BiH Zoran Tegeltija, ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto i šef turske diplomatije Mevlut Čavušoglu, koji su se takođe obratili.

    Tanjugu je ranije u Ministarstvu poljoprivrede rečeno da će lideri zemalja inicijative Otvoreni Balkan danas na samitu u Beogradu potpisati sporazum koji će regulisati saradnju u oblasti prehrambene bezbednosti.

    Dva najvažnija dela tog dokumenta odnosiće se na garancije da će Srbija, Severna Makedonija i Albanija imati prioritet u međusobnoj razmeni osnovnih životnih namirnica, kako bi stanovništvo tih zemalja imalo dovoljno hrane u kriznim situacijama, kao i na mehanizme sprečavanja reeksporta hrane na treća tržišta.