VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Stotine hiljada firmi širom Evrope se zatvaraju zbog cijena struje

    Stotine hiljada firmi širom Evrope se zatvaraju zbog cijena struje

    Energetska kriza podstakla je opšti rast cijena ključnih energenata, koje prati posljedično poskupljenje električne energije i samim tim doprinosi rastu opšte inflacije.

    Ove neprilike obaraju na koljena i najrazvijenije ekonomije svijeta, i posljedice istih polako se osjećaju i u našem regionu.

    Britanski energetski regulator objavio je u petak da će podići svoju glavnu gornju granicu na račune potrošača za energiju na prosječnih 3.549 funti sa 1.971 funti godišnje, pošto grupe za kampanju, istraživački centri i političari pozivaju vladu da se pozabavi krizom troškova života, piše Blic.

    Granica cijena ograničava standardnu tarifu koju dobavljači energije mogu da fakturišu domaćim kupcima za njihov kombinovani račun za struju i gas u Engleskoj, Škotskoj i Velsu, ali ga Ofgem preračunava tokom cijele godine kako bi se odrazile cijene na veliko tržište i drugi troškovi industrije, piše CNBC.

    Pokriva oko 24 miliona domaćinstava. 4,5 miliona domaćinstava sa planovima plaćanja unaprijed suočavaju se sa povećanjem sa 2.017 funti na 3.608 funti.

    Ograničenje se ne primjenjuje u Sjevernoj Irskoj, gdje dobavljači mogu da povećaju cijene u bilo kom trenutku nakon što dobiju odobrenje od drugog regulatora.

    Italija

    Maloprodajno udruženje “Konfkomerćo” saopštilo je da je oko 120.000 italijanskih firmi u opasnosti od zatvaranja od sada pa sve do prve polovine sljedeće godine zbog poskupljenja energenata, prenosi Tanjug.

    Energetska spirala i inflacija koja se kreće iznad 8,0 odsto, i koja će prema očekivanjima nastaviti uspon zbog poskupljenja energetskih sirovina, ugrožava od sada do kraja prvih šest mjeseci 2023. godine oko 120.000 preduzeća u uslužnom sektoru, navodi se u saopštenju Konfkomerća, prenosi agencija Ansa.

    Ugroženo je oko 370.000 radnih mjesta.

    Troškovi uslužnog sektora za energiju iznosiće 33 milijardi evra u 2022, što je tri puta više u odnosu na 11 milijardi evra 2021. godine i više nego duplo u odnosu na 14,9 milijardi iz 2019. godine, dodaje se dalje.

    To je scenario koji izaziva veliku zabrinutost, ističu iz “Konfkomerća” i pozivaju vladu da pruži veću pomoć preduzećima koja su u problemima, navodi Ansa.

    Sjeverna Makedonija

    Proglašeno krizno stanje u snabdjevanju toplotnom i električnom energijom trajaće 30 dana od dana početka primjene ovih odluka.

    Vlada Sjeverne Makedonije donijela je odluke o postojanju krizne situacije u snabdijevanju toplotnom energijom na području grada Skoplja i u snabdijevanju strujom na teritoriji cijele države, pišu Vijesti.

    Kako je saopšteno poslije 74. sjednice, obje odluke donijete su na prijedlog Upravnog odbora za koordinaciju i upravljanje u sistemu upravljanja krizama i počeće da se primjenjuju od 1. septembra 2022. godine.

    Proglašeno krizno stanje u snabdijevanju toplotnom i električnom energijom trajaće 30 dana od dana početka primjene ovih odluka.

    Prvu odluku vlada Dimitra Kovačevskog je, precizira se, donijela zbog nedostatka toplotne energije, mogućnosti korišćenja alternativnog goriva i stanja na tržištu toplotne energije, a drugu zbog nedostatka električne energije i stanja na tržištu električne energije.

  • Trišić najavio poskupljenje dizela

    Trišić najavio poskupljenje dizela

    Imamo stabilnu situaciju u RS, ali zbog porasta cijene barela iznad 100 dolara možemo očekivati u narednih 10-15 dana rast cijena dizela, ali benzina ne bi trebalo, rekao je Dragan Trišić, predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima PKRS.

    On je naglasio da iz dana u dan imamo promjene cijena na svjetskom tržištu i da su poremećaju u ovom sektoru neminovni zbog situacije u Ukrajini.

    “A znamo da je odluka EU da uvede sankcije prema Rusiji zbog Ukrajine, sasvim sigurno će doći do poremećaja na nivou EU po pitanju distribucije. Iako BiH nije dio EU, moguće je da poremećaji neće zaobići i naše distributere, jer se mi snabdijevamo i mediteranskim putem”, naveo je Trišić.

    On je podsjetio da je Vlada Srpske još prošle godine donijela Odluku da ograniči maržu na 25 feninga i da je to pomoglo da ne dođe do nekih većih nezakonitih prekoračenja maloprodajne cijene.

    “Naprimjer Slovenija i Hrvatska koje su pribjegle zamrzavanju dovela ih je dijelom do problema za distributere . Kod nas su mjere dobre. Dobro je što imamo stabilan energetski sistem. Snabdjeveni smo dobro i to je najbitnije. U ovom trenutku nemamo nekih naznaka da će doći do problema”, rekao je Trišić na konferenciji za novinare u Banjaluci.

    Dodao je da distributeri u Srpskoj pokušavaju da iz rafinerija u okruženju iskoriste sve mogućnosti kako snabdijevanje i u narednom periodu ne bi bilo dovedeno u pitanje, te dodao da bi u tom smislu pristupanje BiH ‘Otvorenom Balkanu’ bilo idealno.

    “Naravno da svi distributeri imaju probleme u cijenama, ali ‘Otvoreni Balkan’ bi bio od izuzetne važnosti za ovako nešto i to u smislu snižavanja operativnih troškova, a distribucija robe bi bila brža”, istakao je Trišić.

    Na pitanje novinara kako komentariše to što su njegove pumpe od 22. avgusta do do danas, već tri puta korigovale cijene i zašto se to tako brzo mijenja, predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima rekao je da je ključni razlog poskupljenje barela na nafte na svjetskom tržištu koje se takođe svakodnevno mijenja.

    “Ako ste pratili barel vidjeli ste da je on sa 92 skočio na 112 dolara. Kod kalkulacije sa ulaznim cijenama gledaju se i operativni troškovi. Tačno je da nije bilo poskupljenje na svim pumpama ali zato što su oni imali uskladištene zalihe.Već 15 dana raste barel, pa će i oni koji do sada nisu povećavali cijene goriva, u narednih deset dana uvećati maloprodajne cijene za ulazni parametar. Sigurno će doći do minimalnih korekcija u narednih 15 dana”, naveo je Trišić.

    Poručio je da se u slučaju poskupljenja ne može gledati samo situacija sa cijenom barela nafte.

    “Barel je samo jedan indikator. Finansijska tržišta podižu kamatne stope, inflacija je velika i to je takođe generator svega ovoga, tako da barel nije jedini ekvivalent maloprodajne cijene. Tako se dešava i kada cijene idu dolje. Opet to sve zavisi od distributera do distributera”, kaže Trišić.

    Na konstataciju da pojedini distributeri iz Bijeljine imaju probleme sa povećanim troškovima jer ne mogu da nabavljaju gorivo iz Srbije nego Hrvatske, on naglašava da je to tačno jer je Srbija donijela mjere oko distribucije, pa su mnogi primorani da se snabdijevaju na drugi način tj. da traže drugi transportni put.

    “To usložnjava čitav proces. Mislim da mi nemamo ništa drugačije u odnosu na zemlje regiona, samo što smo mi konkurentniji sa maloprodajmim cijenama. Mislim da dizel iz Hrvatske nije skuplji u odnosu na Srbiju, ali je razlika u dužini transporta, jer nije isto distribuisati u Novi Grad ili Trebinje”, rekao je Trišić.

  • Porasle cijene nafte

    Porasle cijene nafte

    Cijene nafte porasle su na međunarodnim tržištima prema 102 dolara, potaknute najavom proizvođača da bi mogli smanjiti snabdijevanje i padom zaliha u SAD-u.
    Cijena barela na londonskom je tržištu porasla 60 centi u odnosu na prethodno zatvaranje, na 101,82 dolara. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po gotovo nepromijenjenoj cijeni, od 95.05 dolara.

    Podrku cijenama pružila je i danas izjava saudijskog ministra energetike, princa Abdulaziza bin Salmana, na početku sedmice da se tržište terminskih ugovora odvojilo od fizičkog, što signalizuje da bi vodeći proizvođači mogli smanjiti snabdijevanje.

    “Izjava da cijene nisu usklađene s temeljnim pokazateljima i da bi OPEC+ mogao smanjiti proizvodnju očito je postigla željeni učinak”, rekao je analitičar Craig Erlam iz Oande.

    Zalihe nafte pale su za 3,3 miliona barela
    Raspoloženje na tržištu poboljšao je i pad zaliha sirove nafte i derivata u SAD-u u prošloj sedmici. Zalihe nafte pale su za 3,3 miliona barela, a zalihe benzina za samo 27 hiljada barela, što je ograničilo rast cijena na američkom tržištu.

    Teg cijenama bili su danas i pregovori o iranskom nuklearnom programu. Iran je rekao da je primio odgovor Sjedinjenih Država na “konačni” tekst prijedloga EU o oživljavanju sporazuma iz 2015. godine.

    Dogovor bi otvorio vrata povratku na tržište sankcionisane iranske nafte.

    Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEK) objavila je danas u posebnom izvještaju da je barel košarice nafte njezinih članica u srijedu stajao 104,05 dolara, što znači da je poskupio za 2,12 dolara, prenosi Index.

  • “Pripremite se, potrajaće”

    “Pripremite se, potrajaće”

    Investitori bi se trebalo da se pripreme jer kripto zima, popularan izraz za periodične padove u ovoj industriji, može trajati još 12 do 18 meseci.

    To je izjavio izvršni direktor Coinbase-a, Brajan Armstrong.

    U intervjuu za CNBC, Armstrong je nagovestio da se, iako se nada da će se medveđe tržište završiti u to vreme, najveća američka kripto berza priprema za još veći pad, prenosi Investitor.

    “Svi se nadamo da će to biti, znate, 12 do 18 meseci, nakon čega očekujemo lep oporavak, ali očigledno morate da planirate da bude duže od toga. I tako mi razmišljamo o tome. I ne pokušavamo da budemo previše optimistični u predviđanju budućnosti”, rekao je Armstrong.

    Ipak, izvršni direktor Coinbase-a rekao je da je kompanija izdržala četiri kripto pada u poslednjih 10 godina i da je spremna da se prilagodi “hladnoći” dok ne stignu “topliji dani”.

    “Ako se ne ometamo i nastavimo da pravimo odlične proizvode, bićemo dobro i u narednih pet ili 10 godina”, rekao je Armstrong.

    Većina prihoda kompanije vezana je za obim trgovanja na njenoj kripto berzi, ali Armstrong je rekao da Coinbase sve više pomera svoje poslovanje prema onome što je nazvao “pretplatom i uslugama”, što bi moglo da pomogne da se unese više doslednosti u finansije kompanije. Pretplate i usluge sada čine 18 odsto prihoda kompanije, rekao je on.

    “Želeo bih da dođem do momenta kada više od 50 odsto našeg prihoda čine pretplata i usluge”, rekao je.

    Dok je prihod kompanije u četvrtom tromesečju prošle godine skočio više od 300 odsto u odnosu na prethodnu godinu i premašio očekivanja za više od pola milijarde dolara, Coinbase je promašio očekivanja analitičara u drugom i prvom tromesečju 2022. godine, s padom neto prihoda za oko 60 odsto , odnosno 27 odsto na godišnjem nivou.

    U svetlu nedavnih zastoja koje je donela kripto zima, Armstrong je rekao da kompanija smanjuje troškove marketinga, eksternih dobavljača i Amazon Web Services-a. Kompanija je takođe otpustila oko 1.100 ljudi, ili 18 odsto svoje radne snage.

    Iako Armstrong nije isključio buduća otpuštanja, rekao je da je to za sada jednokratno.

    Vesti i nesu bile tako loše za Coinbase. Uprkos padu cena, kompanija je ranije ovog meseca objavila partnerstvo s BlackRock-om, najvećim svetskim menadžerom imovine, kako bi svojim institucionalnim klijentima ponudila pristup trgovanju kriptovalutama putem svoje platforme. Nakon toga je deonica Coinbase-a porasla 18 odsto na 95,47 dolara, pre nego što je smanjio dobitke poslednjih sedmica.

    Akcije kompanije su u utorak zaključene na 71,18 dolara, što je pad od 0,41 odsto.

  • Zbog čega se Moskva i dalje solidno drži?

    Zbog čega se Moskva i dalje solidno drži?

    Dan nakon početka rata u Ukrajini, Centralna banka Rusije (CBR) stopirala je objavljivanje ekonomskih podataka.

    Stopirani su podaci o svemu – od spoljne trgovine do inostranih i unutrašnjih ulaganja.

    Isto je učinio i Rosstat, tamošnja agencija za statistiku.

    Kako piše Jutarnji list, mnogi s razlogom dovode u pitanje pouzdanost ekonomskih brojki koje se tek sada pojavljuju. Čak su i investicione banke, koje više ne savetuju svoje klijenete o ruskim kompanijama, smanjile istraživačke napore.

    U jeku takve statističke magle, vodi se žestoka rasprava o tome kako stoji ruska ekonomija, piše Ekonomist. U nedavnom istraživanju koje je došlo sa Univerziteta Jejl, i izazvalo široku pažnju, ističe se da je ruska ekonomska snaga tek privid za naivne. Navodi se i da je povlačenje zapadnih kompanija i te kako povredilo ekonomsku moć Rusije.

    “Putinove odabrane statistike nemarno se rastrubljuju po medijima, a pritom ih koristi gomila nemarnih stručnjaka. Šta se na kraju dobije? Ekonomske prognoze koje su nerealno povoljne za Kremlj”, tvrde istraživači.

    Drugi pak uveravaju javnost da se ruska ekonomija nipošto ne urušava. Isto, između brojnih ostalih, tvrdi i Kris Vifer, cenjeni makroekonomista, dugogodišnji posmatrač ruskih ekonomskih dešavanja.

    Nakon što je Rusija napala Ukrajinu, njena ekonomija otišla je u slobodni pad. Rublja je izgubila četvrtinu svoje vrednosti u odnosu na dolar. Berza se urušila, a regulatori obustavili trgovinu. Sledio je egzodus zapadnjačkih firmi iz Rusije, a vlade sa Zapada počele su kolektivno da udaraju sankcijama. Podsećanja radi, unutar prvih mesec dana analitičari su smanjili prognoze ruskog BDP-a, sa rasta od 2,5 odsto na pad od gotovo 10 odsto. Neke su prognoze bile i tmurnije.

    “Stručnjaci predviđaju da će se ruski BDP ove godine smanjiti do 15 odsto, brišući ekonomski dobitak u poslednjih 15 godina”, likovala je svojevremeno Bajdenova administracija.

    Ruska ekonomija se drži bolje nego što su predviđale i najoptimalnije prognoze

    Obe strane u ovoj raspravi slažu se da Rusija još i te kako pati. Masovna povećanja kamatnih stopa u proleće, osmišljena da stabilizuju rublju u kolapsu, zajedno s povlačenjem stranih kompanija, gurnula su zemlju u recesiju. Prema zvaničnim podacima BDP je u drugom kvartalu pao za 4 odsto na godišnjem nivou. Mnogo je obrazovanih ljudi pobeglo, a oni drugi iselili su imovinu iz zemlje. U prvom tromesečju 2022, prema poslednjim dostupnim podacima, stranci su povukli direktna ulaganja u vrednosti od čak 15 milijardi dolara, što je verovatno najgora zabeležena brojka. Nadalje, u maju 2022. ruske doznake u Gruziji bile su neverovatnih deset puta veće u dolarima nego godinu pre.

    Ali poslednja Ekonomistova analiza podataka iz raznih izvora sugeriše da se ruska ekonomija drži bolje nego što su predviđale i najoptimalnije prognoze. Uzimaju za primer tzv. “indikator trenutne aktivnosti”, koji objavljuje Goldman Saks, a meri privredni rast u stvarnom vremenu. Isti se drastično smanjio u martu i aprilu, a u narednim mesecima i te kako oporavio.

    Drugi parametri pričaju sličnu priču. Indeks rasta uslužnog sektora manje je pogođen nego za prethodnih kriza. Potrošnja električne energije, nakon početnog pada, ponovno raste. U međuvremenu, inflacija jenjava. Od početka 2022. pa do kraja maja cene su porasle za oko 10 odsto. Pad rublje poskupeo je uvoz, a povlačenje zapadnih kompanija rezultiralo je smanjenjem ponude. Rosstat navodi da cene sada ipak padaju. Nezavisni izvori poput konsultantske kompanije Stejt strit global markets pokazuju slične trendove.

    Jača rublja automatski podrazumeva i smanjenje troškova uvoza. I inflacijska očekivanja su pala – sa 17,6 odsto u martu na 11 odsto u julu. Uz obilje gasa, Rusija verovatno neće doživeti ni talas inflacije evropskog tipa, uzrokovan višim cenama energije.

    Pad cena nije jedina okolnost koja pomaže ruskim domaćinstvima. Podaci Sberbanke, najvećeg ruskog zajmodavca, pokazuju da su srednje realne plate naglo porasle od proleća. Delimično zato što se tržište rada drži, ljudi mogu nastaviti da troše. Podaci Sberbanka upućuju na to da je realna potrošnja u julu bila gotovo nepromenjena u odnosu na početak godine.

    “Rusi mogu patiti kao niko drugi”

    Uvoz je u proleće naglo pao, delimično zato što su mnoge zapadne kompanije prekinule kanale snabdevanja. Ipak, pad nije bio ozbiljan prema standardima nedavnih recesija i uvoz se sada brzo oporavlja. Tri faktora objašnjavaju zašto Rusija nastavlja da nadmašuje ​​predviđanja.

    Kako prenosi Jutarnji list, Putin se slabo razume u ekonomiju, ali rado delegira ekonomsko upravljanje ljudima koji to razumeju. Ruska centralna banka prepuna je visokokvalifikovanih stručnjaka koji su brzim akcijama sprečili ekonomski kolaps. Udvostručenje kamatnih stopa u februaru poduprlo je rublju, pomažući smanjenju inflacije. To je faktor broj jedan.

    Drugi se odnosi na noviju ekonomsku istoriju. Sergej Šojgu, ruski ministar obrane, još je u februaru poručio da Rusi “mogu patiti kao niko drugi”. Ovo je peta ekonomska kriza s kojom se zemlja suočila u 25 godina, nakon 1998, 2008, 2014. i 2020. godine. Svako stariji od 40 godina seća se ekonomskog kolapsa uzrokovanog raspadom Sovjetskog Saveza. Ljudi su naučili da se prilagode, a ne da paniče.

    Isto tako, delovi ruske ekonomije već dugo uživaju popriličnu autonomiju od Zapada. To je izolaciju nastalu nakon napada na Ukrajinu učinilo znatno manje bolnom. Pre napada samo je oko 0,3 odsto Rusa radilo za neku američku kompaniju. Na zapadu Evrope taj se broj kreće oko dva, gotovo tri odsto. Rusiji je takođe potrebno relativno malo inostranih zaliha sirovina.

    Treći faktor odnosi se na ugljovodonike. Prema nedavnom izveštaju Međunarodne agencije za energiju, sankcije su imale tek ograničen uticaj na rusku proizvodnju nafte. Od početka rata Rusija je prodala fosilnih goriva u vrednosti od oko 85 milijardi dolara.

    Sve dok Putin ostane na dužnosti, zapadni investitori neće ni taknuti Rusiju, zaključuje Ekonomist.

    Čak i Centralna banka Rusije priznaje da Rusiji očajnički nedostaje inostrana tehnologija. Analitičari sada tvrde da će vremenom sankcije uzeti danak te da će Rusija proizvoditi robu lošijeg kvaliteta po većoj ceni. Takva bi situacija vrlo skoro naprosto morala da sruši Putinov ekonomski mehur, piše Jutarnji list. Ali za sada – Moskva se drži sasvim solidno.

  • Ekonomija lani porasla za 7,1 odsto

    Ekonomija lani porasla za 7,1 odsto

    Ekonomski rast u Bosni i Hercegovini u 2021. godini iznosio je 7,1 odsto u odnosu na godinu ranije, i u rangu je regionalnog prosjeka zemalja zapadnog Balkana.

    Ovo se navodi u informaciji “BiH-Ekonomski trendovi godišnji izvještaj 2021” koji je na danas održanoj sjednici usvojio Savjet ministara BiH.

    “Na relativno visok ekonomski rast u prošloj godini najviše je uticalo povećanje privatne potrošnje od 6,3 odsto, što je predstavljalo više od polovine ostvarenog ekonomskog rasta”, navode iz Savjeta ministara BiH.

    Usvojen je i Prijedlog sporazuma o investicionom grantu u iznosu od šest miliona evra za podršku projekta vodosnadbijevanja i sancije u BiH. Ukupna vrijednost ovog projekta za FBiH iznosi 121,3 miliona evra, a za Srpsku 100 miliona KM.

    Takođe, Savjet ministara BiH utvrdio je i Prijedlog ugovora o grantu koji se odnosi na luku Brčko od tri miliona evra, a prihvaćena je i inicijativa za ugovor sa EIB-om za projekat gradskog prevoza u Sarajevu u iznosu od 35 miliona evra.

    Iz Savjeta ministara BiH nakon sjednice saopšteno je da je usvojen i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ombudsmenu za ljudska prava BiH kojim se jačaju kapaciteti ove institucije, a usvojen je i plan i program za povratak državaljana BiH iz Sirije i Iraka.

    Ministri su, na prijedlog Ministarstva civilnih poslova usvojili i Plan deminiranja u BiH za 2022. godinu, na koji je saglasnost dala i Komisija za deminiranje u BiH, a usvojen je i Nacrt razvojno-investicionog programa institucija BiH za period 2023-2025. godine u kojem se navode ukupno 279 projekata u ukupnoj vrijednosti od 4,41 milijarde KM. Od ovog iznosa 3,8 milijardise odnosi na ulaganje u kapitalne projekte, a 570,2 miliona KM na ulaganja u institucionalne projekte.

    Na sjednici je usvojena i Procjena prijetnji od organizovanog kriminala u BiH u kojem se navodi da je zabrinjavajući rast broja kriminalnih grupa te da su najveće prijetnje trgovina drogom, krijumčarenje ljudi, privredni kriminal, korupcija i imovinski kriminal.

  • Olakšana prijava za solarne panele u Srpskoj

    Olakšana prijava za solarne panele u Srpskoj

    Elektroprivreda Republike Srpske (ERS), desetak dana nakon otvaranja javnog poziva za postavljanje solarnih panela na 50.000 domaćinstava u Srpskoj odlučila je da spusti kriterijume kako bi se što više ljudi prijavilo.

    Ovu informaciju je za Capital potvrdio i direktor ERS-a Luka Petrović, ističući da će za apliciranje biti potrebna samo dva dokumenta.

    “Sada nam je u ovoj fazi bitno da ljudi samo donesu kućnu listu i prosjek prihoda po članu domaćinstva”, kazao je on.

    Prema njegovim riječima, ostatak dokumentacije će se dostavljati naknadno.

    “Javni poziv smo pojednostavili jer smo shvatili kako će se svakako morati vršiti provjera istinitosti podataka i tehničke uslovljenosti za instalaciju elektrane”, rekao je Petrović.

    Da podsjetimo, vlasnici domaćinstava su pored kućne liste i potvrde o primanjima morali da dostave i građevinsku dozvolu, te saglasnost suvlasnika u slučaju da objekat na kojem se gradi elektrana nije u vlasništvu 1/1.

    Sada su toga oslobođeni, bar u prvoj fazi, u kojoj se prikupljaju prijave.

    Osnovni uslovi za sada ostaju isti, a to je da krajnji kupac mora da ima potrošnju veću od 3.000 kilovata godišnje, da su krovovi okrenuti ka jugu pod nagibom većim od 10 stepeni i da posjeduju trofazni priključak na elektro mrežu.

    Dodatno, krov ne smije biti u sijenci drugih kuća ili drveća, a domaćinstvo ne smije imati ni neizmirene obaveze prema ERS-u.

    Potencijalni korisnici se boduju u momentu podnošenja aplikacije u poslovnici Direkcije za javno snabdijevanje kojoj se obratio sa zahtjevom, a na osnovu bodova će biti sačinjena konačna rang lista. Maksimalno se može skupiti 100 bodova.

    Elektroprivreda Republike Srpske preuzima obavezu finansiranja, izgradnje i puštanja u rad elektrane, koju će domaćinstvo otplaćivati u ratama.

    Krajni kupac će svoju elektranu plaćati u jednakim mjesečnim ratama u visini prosječne mjesečne potrošnje umanjene za 10 odsto. Nakon što je isplati, ostatak njenog radnog vijeka imaće besplatnu struju.

    Ekonomista Damir Miljević iz Regionalnog centra za održivu energetsku tranziciju (RESET) smatra kako je cilj ERS-a o panelima na 50.000 krovova u Srpskoj, preambiciozan.

    Najveći problem po njemu su kriterijumi.

    “Istovremeno je prednost data domaćinstvima slabijeg ili lošeg imovinskog stanja, a kao uslov postavljen trofazni priključak iako svi znamo da baš ta kategorija domaćinstava nema tu vrstu priključka”, napominje on.

    Bez obzira na to, on kaže da inicijativu ERS-a treba pozdraviti kao dobar potez.

  • Formirana cijena peleta za tržište Republike Srpske

    Formirana cijena peleta za tržište Republike Srpske

    Cijena tone peleta na tržištu Republike Srpske u narednom periodu biće 480 KM plus PDV, dogovoreno je na današnjem sastanku u Privrednoj komori RS.

    Goran Račić, predsjednik područne Privredne komore Banjaluka, naveo je da već mjesec dana imaju sastanke sa proizvođačima peleta, te da ih je jako pogodila zabrana izvoza iz BiH u inostranstvo.

    “Na sastanku sa proizvođačima ogrevnog drveta dogovoreno je da cijena po paleti bude ista kao prošle godine, 180 KM i to su oni prihvatili”, kazao je Račić.

    Dodao je da je potrebno da što prije bude ukinuta Odluka o privremenoj zabrani izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata, ogrevnog drveta i proizvoda od drveta koja je na snazi do 21. septembra.

    “Pozivam kupce da iskoriste i kupe pelet po ovim cijenama, jer nisam siguran da će ova cijena biti iduće godine. Nije realno da cijene budu niže na ovako nestabilnom svjetskom tržištu, tako da ne znamo šta će biti”, rekao je Račić.

    Goran Ivanović, predsjednik Asocijacije proizvođača peleta u BiH, istakao je da proizvođači ne zarađuju ekstra zbog visokih cijena kao što se to predstavlja u javnosti.

    “Mi se suočavamo sa dva problema, nestašicom i cijenom repromaterijala. Neki proizvođači su prihvatili ovu cijenu, a neki nisu. Mi trenutno radimo na granici rentabilnosti. Tražimo da se dozvoli da izvozimo pelet, kako bi ostvarili profit. Trenutna cijena proizvodnje po toni peleta je od 450 do 480 KM, tako da tu nema skoro nikakve zarade”, naglasio je Ivanović.

    Proizvođači su obećali da će u septembru isporučiti 10.000 tona peleta kako bi zadovoljili potražnju na domaćem tržištu.

    “Sada čekamo da nam bude dozvoljeno da izvozimo i tu ostvarimo profit. I nama su cilj domaći kupci i moramo da radimo na tome da našim ljudima obezbjedimo pelet po pristupačnim cijenama. Tona peleta je u Italiji oko 700 evra po paleti i vi vidite koliki su to gubici za naše proizvođače koji trenutno ne mogu izvoziti”, zaključio je Ivanović.

  • Gas u Evropi skočio na više od 3.200 dolara za hiljadu kubika

    Gas u Evropi skočio na više od 3.200 dolara za hiljadu kubika

    Cijena gasa u Evropi uzletjela je danas na preko 3.200 dolara za 1.000 kubnih metara, prvi put od 8. marta ove godine, prema podacima sa londonski ICE berze.

    Gas za septembarsku isporuku (fjučers ugovori) trguje se na holandskom TTF čvorištu po cijeni od 3.215 dolara za 1.000 kubika, odnosno za 310,505 evra po megavat-satu (MWh) po trenutnom kursu evro/dolar, javlja agencija Tas s.

    Od otvaranja današnjeg trgovanja cijena je skočila za više od 7,0 procenata sa nivoa od 3.113 dolara za 1.000 kubika, na kojem je zaključena u srijedu uveče.

  • Naftni distributeri o poskupljenju dizela u Srpskoj

    Naftni distributeri o poskupljenju dizela u Srpskoj

    Nabavne cijene dizela u posljednjih sedam dana su u porastu i očekujem da će u narednom periodu doći do blagog poskupljenja ovog goriva.

    Ovo su za Srpskainfo rekli u Grupaciji za promet naftnim derivatima pri Privrednoj komori RS na pitanje zašto je dizel poskupio i do šest feninga po litri.Dizel sada u Banjaluci košta oko 3,19 KM, dok je cijena benzina ista i iznosi nešto više od 2,80 KM.

    U Grupaciji ne objašnjavaju zbog čega je samo promijenjena cijena dizela iako je cijena sirove nafte u padu.

    Ad
    Međutim, razlog bi mogao biti taj, kako je neki dan izjavio jedan rukovodilac benzinske pumpe u Bijeljini, što od sada dizel uvoze iz Hrvatske umjesto iz Srbije zbog čega su troškovi porasli.