VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • BiH ove godine najviše izvezla struje, a uvezla nafte

    BiH ove godine najviše izvezla struje, a uvezla nafte

    U devet mjeseci ove godine u Bosnu i Hercegovinu najviše je uvezeno nafte i naftnih derivata, dok je u istom periodu iz BiH najviše izvezeno električne energije.

    Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, koji su ustupljeni “Nezavisnim novinama”, u devet mjeseci ove godine uvezeni su nafta i naftni derivati za 2.235.180.486 KM.

    “Nakon nafte, najviše je uvezeno aluminijuma u sirovim oblicima za 944.894.283 KM, pa kamenog uglja i sličnih krutih goriva od kamena za 793.017.190 KM, automobila i drugih motornih vozila za 608.335.216 KM te lijekova za 452.116.411 KM. Vodećih pet uvoznih tarifa čini 23% ukupnog uvoza”, navodi se u podacima.

    Sa druge strane, u devet mjeseci ove godina izvezena je električna energija u vrijednosti 904.087.387 KM.

    “Slijedi izvoz aluminija u sirovim oblicima za 755.437.097 KM, auto-sjedala za 470.105.058 KM, konstrukcija – osim montažnih zgrada za 463.192.942 KM te izolovane žice za 462.782.943 KM. Vodećih pet izvoznih tarifa čini 22% ukupnog izvoza”, stoji u podacima.

    Kako se ističe, ostvareni obim razmjene je oko 35,4 milijarde KM, što je više za 9,5 milijardi ili 36,58% u odnosu na isti period prethodne godine.

    “Uvoz je oko 21,6 milijardi KM, a izvoz 13,8 milijardi KM. Uvoz je povećan za oko šest milijardi ili 38,51%, a izvoz za oko 3,5 ili 33,68%. Poredeći sa istim periodom prethodne godine, povećan je i uvoz i izvoz. Rast uvoza je viši od rasta izvoza, pa je povećan spoljnotrgovinski deficit za oko 2,5 milijardi KM, pa zaključno sa septembrom ove godine iznosi oko 7,7 milijardi KM. Smanjena je i pokrivenost uvoza izvozom za 2,3% i iznosi 64,2%”, pojašnjava se u podacima.

    Najznačajnije zemlje po obimu razmjene su Hrvatska, Srbija, Njemačka, Italija, Slovenija i Austrija.

    “Ukupan obim razmjene sa ovim zemljama je 23,1 milijarda KM ili 65,25%, što čini skoro 2/3 ukupnog obima razmjene. Suficit u razmjeni je ostvaren s Austrijom 121,6% i Njemačkom 102,53%, dok je deficit sa Italijom 93,09%, Slovenijom 65,16%, Srbijom 60,64% i Hrvatskom 50,32%”, piše u podacima.

    Stručnjak za energetiku Almir Bečarević istakao je za “Nezavisne” da ovi podaci pokazuju kako su energenti ključni u spoljnotrgovinskoj razmjeni te da će i u narednom periodu biti tako.

    “Možemo očekivati da će Bosna i Hercegovina i najviše potrošiti, ali i najviše zaraditi u narednom periodu kada se uzmu u obzir energenti. Svi moramo biti svjesni činjenice da su nafta i gas drastično poskupjeli i da se veliki novac izdvaja za njih, posebno uzimajući u obzir da od 1. novembra počinje zabrana uvoza ruske nafte u Srbiju iz koje smo mi kupovali velike količine. To vodi do toga da će Srbija na otvorenom tržištu kupovati naftu, vjerovatno iz Iraka, koja će sigurno biti skuplja, što bi moglo povećati cijene i kod nas. Sa druge strane, dobra stvar za nas je što je povećana cijena električne energije na svjetskom tržištu, te naše elektroprivrede od izvoza ubiru velike profite i samim tim ne povećavaju cijene struje za naše građane. Sa jedne strane imamo veoma zategnutu situaciju i ne znamo kakva će biti situacija u vezi sa cijenama nafte u zimskom periodu, a sa druge dobru, da nam cijene struje ostaju iste”, objasnio je Bečarević.

  • I cijena brašna ide gore, građani strepe od lavine poskupljenja hrane

    I cijena brašna ide gore, građani strepe od lavine poskupljenja hrane

    U narednom periodu u Srpskoj će ponovo poskupjeti i brašno, i do 1,5 KM po vreći od 25 kilograma.

    Trenutno, vreća standardnog brašna košta do 31, a namjenskog, odnosno onog kvalitetnijeg, do 34,5 KM.

    – Cijena pšenice koju uvozimo iz Mađarske kreće se između 380 i 420 evra po toni i ona je, od žetve do sada, bila prilično stabilna. Međutim, zbog poskupljenja goriva, očekivati je da će skočiti trošak prevoza pšenice, a nakon toga i cijena brašna. Standardno brašno će, po vreći od 25 kilograma, poskupjeti za jednu marku, a namjensko za 1,5 KM – kaže predsjednik Udruženja mlinara Srpske i vlasnik i direktor preduzeća „Žitoprerada“ Prijedor, Zoran Kos.

    Prije početka krize izazvane rusko-ukrajinskim ratom, vreća standardnog brašna u Srpskoj je koštala 25, a najmjenskog 28 KM.

    S obzirom na to da su cijene goriva opet krenule da skaču, građani strahuju da nas u narednom period očekuje nova lavina poskupljenja hrane.

    – Čim gorivo u kraćem vremenu koji put poskupi, za očekivati je lančani skok cijena osnovnih životnih namirnica i ostalih proizvoda. Od marta smo se suočili sa rekordnim cijenama prehrambenih namirnica. I samo što smo dočekali njihovu stabilizaciju, opet nam prijete nova poskupljenja. A da ne govorimo o direktnom trošku koji imaju vozači. Ponovo se najviše priča o cijenama dizela i benzina, od kojih, trenutno, najviše strahujemo – kaže Vedran K, komercijalista iz Banjaluke.

  • Vidović: Eventualno neusvajanje budžeta – udar na Republiku Srpsku

    Vidović: Eventualno neusvajanje budžeta – udar na Republiku Srpsku

    Ukoliko se budžet ne usvoji zbog neformiranja vlasti, to bi zaista bio udar na Republiku Srpsku i njene građane, rekla je ministarka finansija Republike Srpske Zora Vidović.

    “Moram reći da neusvajanje budžeta ima vrlo negativne posljedice gostovo na sve građane Republike Srpske. Plate i penzije koje smo podizali zbog inflacije, morale bi se vratiti na deset ili 15 odsto manje, odnosno sve se vraća onako kako je bilo u januaru 2022. godine”, istakla je Vidovićeva.

    Kako ministarka ističe, ako ne dođe do usvajanja budžeta, u idućoj godini se može potrošiti samo onoliko koliko se potrošilo u 2022. godini i to po kvartalima.

    Vidovićeva je prokomentarisala i pomoć porodicama sa četvero i više djece.

    “U ovoj godini smo isplaćivali i pomoć 4+ i planirali smo da to do kraja godine bude primanje, gdje bi ti roditelji mogli da podižu taj iznos u vidu plate”, kaže Vidovićeva za RTRS.

    Dodaje da, ukoliko se budžet ne usvoji, upitna je isplata i ove pomoći.

    Ona ističe da se već sada radi da novom budžetu i rebalansu, da bi bili spremni za novu Vladu, ali da bez usvajanja od strane Narodne skupštine Republike Srpske, to ništa ne znači.

    “Mi ćemo kroz nekoliko dana završiti rebalans budžeta. Ako se budžet ne usvoji to je zaista udar na Republiku Srpsku, kao i njene građane, uzevši u obzir period inflacije u kojem se svi nalazimo”, zaključuje Vidovićeva.

    Podsjećamo, Vidovićeva je juče navela da bi u slučaju privremenog finansiranja u prvom tromjesječju 2023. godine penzije i plate bile manje za više od 15 odsto.

    “Isto tako i borački dodaci. Ne bi mogli isplatiti veće dodatke za 10 odsto kako smo u junu ove godine usvojili”, rekla je Vidovićeva.

    Povoljan uticaj na usvajanje budžeta svakako nema ni kompletna situacija oko Opštih izbora u BiH. Na privremeno finansiranje moralo bi se ići i zbog eventualnog ponavljanja izbora za predsjednika Srpske koje je Centalna izborna komisija BiH najavila juče.

  • Prosječna plata u BiH u avgustu iznosila 1.145 KM

    Prosječna plata u BiH u avgustu iznosila 1.145 KM

    Prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenom u pravnim subjektima u BiH u avgustu je iznosila 1.145 KM i nominalno je viša za 9,9 odsto u odnosu na decembar prošle godine, te nominalno viša za 13,7 odsto u odnosu na isti mjesec lani.Udjelatnosti pružanja smještaja, te pripremi i usluživanju hrane, prosječna isplaćena neto plata u avgustu je iznosila 734 KM, u građevinarstvu 841 KM, a u trgovini na veliko i malo, te popravci motornih vozila i motocikala 875 KM, podaci su Agencije za statistiku BiH.

    U proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, gasom, parom i klimatizaciji prosječna isplaćena neto plata u avgustu iznosila je 1.677 KM, u finansijskim i djelatnostima osiguranja 1.669 KM, a u informacijama i komunikacijama 1.609 KM, prenosi Dnevni Avaz.

    Prosječna mjesečna bruto plata po zaposlenom u BiH za avgust je iznosila 1.757 KM, što pokazuje nominalan rast za 9,5 odsto u odnosu na decembar 2021. godine, te je nominalno viša za 13,2 odsto u odnosu na avgust prošle godine.

  • Crne prognoze ekonomista: Gorivo sve skuplje, poskupiće i ostali proizvodi

    Crne prognoze ekonomista: Gorivo sve skuplje, poskupiće i ostali proizvodi

    Cijene u BiH nezaustavljivo rastu. Naročito kada je u pitanju gorivo i nema naznaka da će cijene padati. Veća je vjerovatnoća da će one rasti u narednom periodu. Jutros je na benzinskim pumpama slijedeća: dizel je od 3,36-3,61 KM, Super 95 je od 2,76-2,96, a Super 98 od 2,86-3,76, što pokazuje da su cijene u odnosu na rethodne dane skuplje za 0,15 KM.

    Poskupio je i plin i cijena po kubiku je oko 1,5 KM. Sve ovo će uticati, kažu ekonomisti uticati i na cijene drugih proizvoda, naročito prehrambenih, poručuje Faruk Hadžić, ekonomista.

    “Ono što je trebalo uraditi da se privremeno suspenduje naplata akciza na goricvo, ali je bilo nerazumjevanje piojedinaca i zbog toga plaćamo skupu cijenu goriva. To će se odraziti na veliko ubrzavanje inflacije što će biti jedan veliki problem za naše građane”, kaže Hadžić.

    Hadžić ističe kako je osim akciza, koje na kraju nisu ukinute, vlast je trebala da sredstva “ubrana” od akciza, onda preusmjeriti na subvenciju cijene goriva.

    “Vi subvencionišete cijenu goriva sa 0,40 pfeninga po litri. Imate novac kojeg ste se odrekli i samo ga vratite građanima. Na taj način možete direktno pomoći građanima i privredi u vrlo teškom periodu koji dolazi”, kaže Hadžić.

  • Kvadrat u Banjaluci i Sarajevu i do 6.000 KM

    Kvadrat u Banjaluci i Sarajevu i do 6.000 KM

    Cijene građevinskog materijala ostavile su značajan trag na tržište nekretnina. U odnosu na prošlu godinu, cijena stanova u BiH veća je za oko 30 odsto, a kuće i do 10%.

    Stabilizacija cijena u BiH je izgledna, kažu upućeni, ali do značajnijeg pada cijena neće doći do 2024. godine. Najjače tržište prema broju sklopljenih ugovora su Sarajevo, Banjaluka, Tuzla, Istočno Sarajevo i Bijeljna, a cijene stanova u prva dva dostigle su 6.000 KM po metru kvadratnom, piše N1.

    U užem jezgru glavnog bh. grada cijene nekretnina povećane su između 30 i 50%. Ali, ako uporedimo sa okruženjem, BiH je i dalje jeftino tržište, tvrde upućeni. No, kada analiziramo domaći standard i prosječne plate, stanovanje je odavno luksuz. Ako ne želite da živite dalje od gradskog jezgra, za renoviran stan u starogradnji u Sarajevu, moraćete da izdvojite i do 4.500, odnosno, 6.000 KM po kvadratu za stan u novogradnji.

    “Na Otoci su prešle cijene od 3.000 KM, a u samom centru vi imate luksuzne novogradnje, koje i nisu predviđene za slobodno tržište nego se u preprodaji prodaju ljudima koji imaju malo više novca. Na Čobaniji postignuta je cijena i od 5.500 do 6.000 KM”, kazala je Alma Abdagić iz Rental nekretnine iz Sarajeva.

    O smanjivanju je rano govoriti, no upućeni predviđaju da će banke povećati kamate za stambene kredite, a to automatski znači da će sve manje ljudi biti u prilici da podigne kredit kako bi priuštili nekretninu. S druge strane, manja potražnja uslovljava i blagi pad cijena.

    No, to se ne očekuje prije 2024. godine, pokazuju istraživanja. Poskupile su nekretnine i u Istočnom Sarajevu, no i dalje su povoljnije u odnosu na komšije.

    “Cijene polovnih stanova, u zavisnosti od lokacije, starosti stana i stanja samog stana je negdje između 1.500 i 1.800 KM. Novogradnja prelazi 2.000 KM, dakle 2.500 KM. Još uvijek je to Spasovdanska, Hilandarska, Dečanska, ovaj dio ovdje još nosi naziv neke top lokacije”, naveo je Ranko Vukmanović iz agencija za nekretnine NEK, iz Istočnog Sarajeva.

    Tendencija rasta cijena na tržištu nekretnina primijećena je tokom ljeta i u gradu na Vrbasu. Najniže cijene u novogradnji ne mogu se naći ispod 2.800 KM i to u okolnim dijelovima Banjaluke, dok je cijena u jezgru već neko vrijeme izjednačena sa Sarajevom – 6.000 KM.

    “Najviše kupuju mladi bračni parovi, ljudi iz inostranstva, ali i ljudi iz drugih gradova. Jedan dio je gotovina, a drugi dio je putem kredita, tipa 30% gotov novac, a ostatak kredit”, kazao je Aleksandar Vuković iz agencija za nekretnine KONDO iz Banjaluke.

    Zbog pozicije grada Trebinja i njegovom povezanošću sa primorjem, kao i međunarodnim aerodromom u Dubrovniku, potražnja za nekretninama je ogromna. To, djelimično i diktira cijenu novih stanova koja prelazi 4.000 KM. Starijih stanova gotovo i nema.

    “Čim se i pojavi neki stan, on se veoma brzo proda. Najjeftiniji stan se može dobiti po cijeni od 1.500 KM, ali tu su obično potrebna dodatna ulaganja. Sve je teže za lokalno stanovništvo da dođe do stana. Jer to su cijene koje ne mogu podnijeti, pa ljudi uglavnom kupuju na kredit i to polovne stanove”, rekla je Mubina van Veen-Isović iz HPM nekretnine iz Trebinja.

    U Mostaru novogradnje gotovo da i nema, a renovirani stanovi dostižu 2.300 KM. U Zenici je cijena između 1.500 i 2.000 KM, dok za novi stan morate iskeširati više od 2.500. Iako je novogradnja i u Brčkom dostigla maksimum, i to između 1.800 do 2.500 KM/m2 , i dalje je jedan od najpovoljnijih tržišta.

    “Stara gradnja prati novogradnju tako da, ako poskupi novogradnja, onda poskupljuje i stara gradnja, te se kreće od 1.200 do 1.700 KM”, istaknula je Gorana Tanasić, iz Emporium nekretnine iz Brčkog.

    U prvom kvartalu ove godine u BiH je prodato ukupno 627 novih stanova, podaci su Agencije za statistiku BiH. Posebno je zanimljiv podatak da je najskuplji stan, van urbanog područja, prodat, na Jahorini i to za više od oko pola miliona KM.

  • Inflacija i kriza strane investicije u BiH skratile za 250 miliona

    Inflacija i kriza strane investicije u BiH skratile za 250 miliona

    Prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH direktne strane investicije u BiH u šest mjeseci ove godine su iznosile 512,4 miliona KM ili 262 miliona evra, rečeno je “Nezavisnim” u Agenciji za unapređenje stranih investicija BiH (FIPA).

    U istom periodu prošle godine direktne strane investicije u Bosnu i Hercegovinu su iznosile oko 766 miliona KM.

    Kako su naveli iz FIPA, u prvih šest mjeseci 2022. godine zemlje s najvećim registrovanim iznosima kapitala u Bosni i Hercegovini su Švajcarska (95,7 miliona KM), Austrija (86,7 miliona KM), Velika Britanija (77,4), Slovenija (71,9) i Njemačka (65,3 miliona KM). Značajna povećanja kapitala registrovale su i Srbija (37,3 miliona KM), Turska (26,2) i Italija (22,6).

    “Prema zvaničnim podacima Centralne banke BiH, direktna strana ulaganja u 2021. godini u Bosni i Hercegovini iznose 971,2 miliona KM ili 496,6 miliona evra i veća su u odnosu na prethodnu godinu za 32 odsto”, kazali su iz Agencije.

    Dodali su da su zemlje koje su najviše investirale prošle godine u BiH bile Švajcarska (210,8 miliona KM), Turska (147 miliona KM) i Velika Britanija (126,1 miliona KM).

    “Zemlje koje slijede su registrovale značajnija povećanja kapitala u 2021. godini, preko 50 miliona KM, i to Austrija (96,1), Hrvatska (82,0), Srbija (79,5), Njemačka (76,9), Slovenija (70,7) i Italija (58,7 miliona KM)”, rekli su iz FIPA.

    Posmatrano po djelatnostima, najviše stranih investicija u 2021. je bilo za trgovinu na malo (osim trgovine motornim vozilima i motociklima) 172,9 miliona KM, pa slijedi proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim mašina i opreme 114,1 miliona KM i proizvodnja baznih metala 102,7 miliona KM.

    Ekonomista Milenko Stanić smatra da je jedan od razloga ovako niskih direktnih stranih investicija politička nestabilnost u BiH.

    “Ovaj pad pokazuje samo dalji trend urušavanja zainteresovanosti stranih investitora za ulaganje u Bosnu i Hercegovinu. Pored političke nestabilnosti, tu su i drugi problemi za otežane uslove rada i poslovanja kao što su visoke stope inflacije. Činjenica je da samo po doznakama iz inostranstva koje naša dijaspora šalje svojim porodicama između tri i četiri milijarde KM na godišnjem nivou, što pokazuje kako direktne strane investicije i nisu toliko bitne za privredu BiH. Tu su i razlozi kao što su pretjerano opterećenje na zaposlene radnike, poreski i velika prisutnost neporeskih davanja, razne vrste taksi, dozvola, doznaka koje ne postoje u okruženju. Što se tiče parafiskalnih nameta, BiH ih ima duplo više nego Hrvatska, a tri puta više nego Srbija”, objašnjava Stanić.

    Igor Gavran, ekonomski analitičar, istakao je da je, prema njegovom mišljenju, pad još veći nego što brojke pokazuju.

    “Ovih 500 miliona KM je mnogo manje nego što je 500 miliona KM bilo prošle godine. Ako uzmemo u obzir inflaciju koju smo imali i pad vrijednosti konvertibilne marke zbog pada evra, onda je ovaj pad još veći. Uzroci definitivno jesu veći u ekonomskoj krizi, jer oni koji ulažu iz EU koja je takođe u krizi, ustručavaju se od vanjskih ulaganja i fokusiraju se na svoje zemlje. Činjenica je da, i ako se odluče na ulaganja, Bosna i Hercegovina im neće biti prvi izbor jer nije najpovoljnije tržište”, zaključio je Gavran.

  • “Otvorite Sjeverni tok 2, Amerikanci profitiraju”

    “Otvorite Sjeverni tok 2, Amerikanci profitiraju”

    Direktor “Salinen Austria AG” Peter Untersperger zahteva od Njemačke, u vezi rastuće cene gasa, otvaranje gasovoda “Sjeverni tok 2”.

    “Amerikancima sankcije uopšte ne štete, već profitiraju od njih, a Njemačka i Austrija time same sebi pucaju u koljeno”, objasnio je Untersperger agenciji APA.

    Prema njegovim rečima, EU je napravila velike greške i smatra da Ukrajini nikada nije trebalo ponuditi članstvo u NATO, ali se sada ne može nazad, jer bi Evropa izgubila na ugledu.

    Kompanija je već u januaru, i to pre rata u Ukrajini, smanjila proizvodnju zbog cene energenata za 20 odsto.

    Sada je, kaže, situacija još gora.

    Unteresperger je kazao da se unapred kupljene količine energenata smanjuju i da je kompanija sve više izložena tržišnim cenama, koje može samo delimično prebaciti na kupce.

    “Do sada smo uspeli da prosledimo samo 10 do 12 odsto, a potrebno je 25 do 30 procenata”, rekao je on.

    Ukazao je da je proizvodnja i dalje za 20 odsto niža i da će tako ostati do kraja godine.

    I pored toga on očekuje uravnotežen do blago pozitivan rezultat za tekuću poslovnu godinu.

    Untersperger smatra da je politika privrednike ostavila na cedilu.

    “Zašto se nije ranije prešlo na obnovljive izvore energije. Ako je gas jeftiniji, kao preduzetnik ne mogu reći zato što je to održivo i tako lepo kupovaću zelenu energiju iz vetroparka koja je duplo skuplja. Nisam Karitas”, poručio je on.

    Untersperger kritikuje austrijsku vladu i zbog uvođenja poreza na CO2, što, kaže, utiče na konkurentnost u odnosu na Nemačku.

    “Naši njemački konkurenti dobijaju ogromne svote novca, a mi glupaci sedimo na suvom i moramo da plaćamo 400 evra po megavatsatu”, dodao je u izjavi agenciji APA.

  • Zapad upozoren – Rusija će uzvratiti

    Zapad upozoren – Rusija će uzvratiti

    Izvršni direktor Gasproma Aleksej Miler izjavio je da bi planovi da se ograniči cijena ruskog gasa izazvali zastoj u isporukama ovog energenta, preneo je Rojters.

    Rat u Ukrajini naterao je kupce iz Evropske unije da smanje uvoz ruskih energenata, dok G7 i EU pokušavaju da uvedu ograničenje na cenu ruske nafte i gasa.

    “Takva jednostrana odluka je, naravno, kršenje postojećih dogovora, koja bi dovela do prekida u snabdevanju energentima”, rekao je Miler za rusku državnu televiziju, preneo je Rojters.

    Pre Milera, predsednik Rusije Vladimir Putin je rekao da bi moglo da dođe do prekida u snabdevanju energentima ukoliko dođe do ograničenja cena, upozoravajući da bi Zapad mogao da bude “smrznut” kao vuk u poznatoj ruskoj bajci.

  • Centralna Banka BiH prodaje tone zlata kad cijena ima najnižu vrijednost

    Centralna Banka BiH prodaje tone zlata kad cijena ima najnižu vrijednost

    Ekonomski analitičar Igor Gavran ističe da je šokantna odluka Centralne banke BiH da, u periodu kada cijena zlata u svijetu bilježi najnižu vrijednost u posljednje dvije godine, proda nešto više od tone zlata.

    On je rekao da privremeni pad vrijednosti zlata nipošto nije trebalo da bude dovoljan razlog za njegovu prodaju.

    – S obzirom na to da u našim deviznim rezervama dominira evro, čija vrijednost pada i nema nikakve nade da uskoro poraste zbog katastrofalne perspektive ekonomije EU, ova odluka dodatno će umanjiti ionako simboličan udio rezervi u zlatu i potpuni je promašaj i veoma štetna odluka – rekao je Gavran za “Dnevni avaz”.

    On pita rukovodstvo Centralne banke BiH zašto zlato nisu prodavali kada je njegova vrijednost bila veća, kao i zašto su rezerve zlata u BiH na istom nivou već godinama, iako se njegova vrijednost drastično mijenjala u oba smjera.

    Prema njegovoj ocjeni, radi se o pokušaju da se privremeni lošiji rezultati poslovanja pokriju na potpuno pogrešan način.

    Gavran pita, takođe, da li je Centralna banka BiH “spavala” uljuljkana stabilnošću evra, pa se “probudila” nakon njegovog pada.

    – Neće ova odluka destabilizovati ni Centralnu banku, ni BiH, ali je razočaravajuća i pogrešna, a opravdanja su potpuno neuvjerljiva i nemaju nikakvu ekonomsku logiku – zaključio je Gavran.