VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Zbog remonta TE Ugljevik i loše hidrologije kupujemo struju van sistema

    Zbog remonta TE Ugljevik i loše hidrologije kupujemo struju van sistema

    “Elektroprivreda RS” tokom septembra i oktobra ostvaruje dnevne gubitke po 800.000 KM zbog kupovine nedostajuće električne energije u vlastitom sistemu.

    Direktor ERS Luka Petrović kaže da su u ovom periodu morali da kupe 40 miliona KM električne energije zato što je Termoelektrana “Ugljevik” u remontu, odnosno van pogona. I zato što je hidrologija tako loša da smo došli na minimalnu kotu akumulacije Bileća i maltene nemamo toka reka Drine i Vrbasa – rekao je Petrović.

    Remont u TE “Ugljevik” trebalo bi da bude okončan do 3. novembra.

    Petrović je ponovio da nedostaje električne energije u ERS, te da se u posljednjih mjesec i po dana stabilizuje sistem kupujući električnu energiju po znatno višim cijenama od onih koje postoje u domaćem sistemu.

    – Minimalno su od 10 do 15 puta skuplje cijene električne energije koje sada kupujemo i prodajemo našim građanima. Kupimo električnu energiju u iznosu od milion KM, da bi održali stabilnost privrede i domaćinstava, a to isto fakturišemo privredi i domaćinstvima u Srpskoj i naplatimo 200.000 KM. Dakle, ostvaren je gubitak na dnevnim nivoima po 800.000 KM –poručuje Petrović.

    On tvrdi da ERS može to da iznese, jer su u prethodnom periodu imali viškove prihoda i usmjeravali ih u investicije i stabilnost rada proizvodnih preduzeća.

  • OPEC+ će sljedeći mjesec smanjiti proizvodnju nafte

    OPEC+ će sljedeći mjesec smanjiti proizvodnju nafte

    U novembru će OPEC+ smanjiti svoju globalnu proizvodnju nafte za dva miliona barela dnevno u vrijeme kada međunarodne zalihe sirove nafte ostaju male.

    OPEC+, međuvladina organizacija zemalja izvoznica nafte, saopštila je 5. oktobra da su planirana smanjenja učinjena kako bi se podržalo opadanje cijena nafte.

    Naftom se trgovalo znatno ispod svojih ljetnih vrhova zbog straha da će velika svjetske privrede poput SAD-a ili Evrope potonuti u recesiju zbog visoke inflacije, rastućih kamata i energetske neizvjesnosti zbog ruske specijalne vojne akcije na tlu Ukrajine.

    Saudijski ministar energetike Abdulaziz bin Salman naglasio je prošlog mjeseca deklarisanu ulogu OPEC+ kao čuvara stabilnih energetskih tržišta.

    “Ovdje smo da ostanemo kao moderirajuća sila, da donesemo stabilnost”, rekao je novinarima.

  • Rast industrijske proizvodnje u Srpskoj veća za 3,6 odsto

    Rast industrijske proizvodnje u Srpskoj veća za 3,6 odsto

    Kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u Republici Srpskoj u proteklih devet mjeseci veća je za 3,6 odsto u odnosu na isti period prošle godine, podaci su Zavoda za statistiku Srpske.

    Kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u Srpskoj u septembru bila je manja za 1,6 odsto nego u istom mjesecu lani.

    Desezonirana industrijska proizvodnja u Srpskoj u septembru manja je za tri odsto u odnosu na avgust.

    Broj zaposlenih u industriji Srpske u proteklih devet mjeseci veći je za jedan odsto nego u istom periodu prošle godine.

    Broj zaposlenih u septembru veći je za 0,1 odsto nego u istom mjesecu lani.

  • Odluka EU o ograničenju cijene gasa odložena za mjesec dana

    Odluka EU o ograničenju cijene gasa odložena za mjesec dana

    Ministri energetike Evropske unije nisu danas na sastanku u Luksemburgu uspjeli da se dogovore o ograničenju cijene gasa u Uniji i odložili raspravu o tom pitanju za mjesec dana.

    Cilj današnjeg sastanka je bio da se kroz pregovore olakša postizanje kompromisa kako bi se cijene gasa povukle sa nedavnih maksimalnih nivoa.

    Cijene gasa su pale posljednjih dana, zbog blagog vremena i jer su zemlje napunile skladišta.

    Neke diplomate EU smatraju da bi to moglo da smanji potrebu za ograničenjem cijena energije, ali drugi kažu da je ograničenje i dalje potrebno kako bi se zaštitili od potencijalnih skokova cijena s obzirom na to da stiže zima.

    Evropska komisija je uoči sastanka u Luksemburgu, preko non-pejpera, upozorila zemlje da bi ograničenje cijene gasa koji se koristi za proizvodnju električne energije u cijeloj EU moglo da izazove povećanje upotrebe gasa i izvoza električne energije.

    “Ministri su generalno pozdravili glavne principe prijedloga (Evropske komisije) i naglasili potrebu za brzim i koordinisanim naporima na evropskom nivou u duhu solidarnosti”, saopštio je Savjet EU.

    Ministri su se složili da sve preduzete mjere moraju dati doprinos obezbjeđivanju sigurnosti snabdjevanja, dovesti do nižih cijena energije za domaćinstva i preduzeća širom EU, uz istovremeno podsticanje smanjenja potražnje i očuvanja integriteta jedinstvenog tržišta i rada ka cilju EU o klimatskoj neutralnosti do 2050, navodi se u saopštenju.

    U dokumentu Komisije se dodaje da je ova institucija podijelila sa zemljama analizu gornje granice cijene gasa koji se koristi za proizvodnju električne energije, šemu koju su Španija i Portugal pokrenule ovog ljeta nakon ruske invazije na Ukrajinu i naknadnih rezova u isporuci gasa u EU.

    Uvođenje ovog modela širom EU, kako je tražila Francuska, moglo bi da dovede do povećanja potražnje za gasom u EU i do devet milijardi kubnih metara, navodi se u dokumentu.

  • Ekonomija u BiH otklizala unazad

    Ekonomija u BiH otklizala unazad

    U pogledu ekonomskih kriterijuma za dobijanje kandidature BiH nije napredovala nego je nazadovala, navedeno je u najnovijem kvartalnom izvještaju Evropske komisije o ekonomskom napretku zemalja zapadnog Balkana i Turske.

    Kako je istaknuto, iako je Evropska komisija preporučila Savjetu da dodijeli kandidatski status za BiH, uslov su da zemlja ispuni čitav niz reformi koje se odnose na jačanje demokratije, funkcionalnost državnih institucija i vladavinu prava.

    “Ali kada je riječ o ispunjavanju ekonomskih kriterijuma EU, BiH je otklizala unazad i nalazi se u ranoj fazi uspostavljanja funkcionalne tržišne ekonomije. Ova procjena se reflektuje kroz političku pat poziciju, koja je trajala tokom čitave godine, što je dovelo do blokada institucija na državnom nivou i nedostatka sprovođenja reformi”, naglašeno je u ovom izvještaju.

    Dodali su da BiH nije napravila nikakav napredak kada se radi o kapacitetima zemlje da izdrži pritisak konkurencije i tržišne uslove unutar EU, te je naglašeno da je zemlja u ranoj fazi ovih reformi.

    “Ekonomski pokazatelji ukazuju na usporavanje ekonomskih aktivnosti od juna naovamo. Iako je u drugom kvartalu industrijska proizvodnja bila 4,4 odsto viša nego prethodne godine, ovaj indikator je pao za 1,2 odsto u julu i podigao se za samo 1,6 odsto u avgustu”, dodali su oni.

    Iako su plate u proteklom periodu rasle, naglašeno je da je, kada se uzme u obzir inflacija, došlo do zaustavljanja realnog rasta plata u BiH.

    Ipak, kako je naglašeno, došlo je do određenog rasta zaposlenosti, jer je u odnosu na isti period lani zabilježen rast od 2,8 odsto.

    “I dalje je najviše radnih mjesta otvarano u sektoru trgovine, kao i proizvodnje. U julu je broj zaposlenih bio za 2,1 odsto veći, što znači registrovano je više od 17.400 novozaposlenih”, istakli su.

    Igor Gavran, ekonomski analitičar iz Sarajeva, kaže da je saglasan s procjenom Evropske komisije da je došlo do ekonomskog nazadovanja.

    “Međutim, njihov fokus nikada nije na ekonomiji nego nekim drugim temama, pa ekonomija vjerovatno nije ključni faktor nazadovanja. U svakom slučaju, iako s jedne strane smatram da nismo ispunili ekonomske kriterije niti smo napredovali u tom pogledu, ne mogu više nikada reći da nismo zaslužili kandidatski status i napredak prema pristupanju nakon što je Evropska komisija sama potpuno obesmislila proces pristupanja i vlastite kriterije potpuno ignorirala kada je dodijelila kandidatski status državama koje ga ničim nisu zaslužile nego su u mnogim stvarima iza BiH”, smatra Gavran.

    On ističe da domaće vlasti nisu zaslužile da dobiju bilo šta, ali da je teško odgovoriti na pitanje da li je BiH zaslužila kandidatski status, nakon što su ga dobile zemlje koje kao ni BiH nisu sprovele reforme.

    “Drugi primjer ogromnog jaza između suštine i forme je da je recimo najveći razlog nazadovanja Srbije prema Evropskoj komisiji njihovo neuvođenje sankcija Rusiji, a s druge strane se smatra da je BiH u tom pogledu usklađena s EU iako svi znamo da nismo uveli sankcije u praksi već se samo formalno neko negdje izjašnjavao i riječima saglasio bez implementacije. Jesmo zaostali, jesu vlasti propustile ponovo cijeli mandat da nas približe EU, ali jeste i EU potpuno izgubila kredibilitet kad je proces pristupanja u pitanju”, smatra on.

  • Predsjednik Fiskalnog savjeta RS nije optimista

    Predsjednik Fiskalnog savjeta RS nije optimista

    Predsjednik Fiskalnog savjeta Republike Srpske, Milenko Krajišnik, smatra da će najvjerovatnije i dalje biti prisutan rast cijena proizvoda i usluga.

    Moja procjena je da, dok god ne dođe do uspostavljanja normalne međunarodne trgovine između velikih svjetskih igrača, prije svega mislim na EU i Rusiju, neće doći do smirivanja cijena. Nažalost, očekuje nas vjerovatno i dalji rast – upozorio je Krajišnik.

    On kaže da inflacija u Srpskoj pokazuje dalju tendenciju rasta i da je najvećim dijelom riječ o uvezenoj inflaciji iz razvijenih zemalja sa kojima postoje značajni ekonomski odnosi.

    – Zvanična inflacija od 16,1 odsto, koju je objavio Republički zavod za statistiku, pokazuje dalju tendenciju rasta, viša je nego u prethodnom mjesecu i to vidimo svakodnevno u kretanju cijena. Posebno cijene energenata i hrane imaju visoke stope rasta, i to nije samo kod nas nego i u cijeloj Evropi – tvrdi Krajišnik.

    U tom kontekstu on je podsjetio da je u Njemačkoj rast cijena energenata oko 40 odsto, hrane oko 29 odsto, dodajući da time neminovno dolazi to toga da su cijene inputa, odnosno robe koju Srpska uvozi iz inostranstva, više i da to utiče na cijene ovde i poskupljenje proizvodnje.

    – Stopa inflacije od 16,1 odsto na ovom prostoru nije nešto što bi se moglo smatrati drastičnim, jer je bila i mnogo veća inflacija na ovim prostorima, međutim inflacija koja je prešla 15 odsto ima tendenciju da počinje sama sebe da “hrani” – naglasio je Krajišnik.

    Po njegovim riječima, inflatorna očekivanja su prisutna kod trgovaca, oni percipiraju buduće cijene i podižu cijene i onda kada za to nema pravog razloga.

    – Na tom nivou može se javiti i spekulativna inflacija, protiv koje se treba boriti. Međutim, mala društva kao što je to Republika Srpska imaju vrlo malo instrumenata za tako nešto – smatra Krajišnik.

  • Petrović o cijeni električne eneregije

    Petrović o cijeni električne eneregije

    Elektroprivreda Republike Srpske ostaće najpovoljniji snabdjevač električnom energijom u Evropi zato što posjeduje izvozni potencijal sa kojim će moći da nadomjesti prodaju struje na domaćem tržištu za domaćinstva i privredu po mnogo nižim cijenama od okruženja, izjavio je generalni direktor ERS-a Luka Petrović.
    Petrović je za Srnu rekao da Elektroprivreda Republike Srpske pravi različite programe energetske stabilnosti kroz program ušteda, ali i potrošnje električne energije.

    On je naglasio da treba zaštititi onoga koji štedi, ali i naplatiti onome koji troši više i istakao da to nije sistem poskupljenja, već sistem energetske stabilnosti.

    – Nadležno ministarstvo i Vlada Republike Srpske će analizirati prijedloge koje je dostavila Elektroprivreda Republike Srpske s ciljem da građani koji štede mogu imati popuste, a za one koji troše više nego u prethodnim godinama će to morati da bude fakturisano na drugi način – naveo je Petrović.

    On je napomenuo da nije riječ o klasičnim poskupljenjima, već da je to samo domaćinski odnos ERS-a prema domaćinstvima i privrednicima.

    – Moramo da zaštitimo onoga koji štedi, ali i da naplatimo onome koji troši više. Nije ovo sistem poskupljenja, već sistem energetske stabilnosti – rekao je Petrović.

    Napomenuo je da su mnoge države u okruženju povećale cijene električne energije koje su veće od cijene električne energije u Srpskoj tri ili četiri puta.

    – U sistemu kada je potrebno kupiti nedostajuću energiju kao što to Elektroprivreda radi kroz septembar i dio oktobra, morali smo kupiti 40 miliona KM električne energije zato što nam je Termoelektrana Ugljevik u remontu, van pogona, i zato što je hidrologija tako loša da smo došli na minimalnu kotu akumulacije Bileća i maltene nemamo toka rijeke Drine i Vrbasa – rekao je Petrović.

    On je ponovio da nedostaje električne energije u ERS-u, te da se u posljednjih mjesec i po dana stabilizuje sistem kupujući električnu energiju po znatno višim cijenama od onih koje postoje u domaćem sistemu.

    – Minimalno su od 10 do 15 puta skuplje cijene električne energije koje sada kupujemo i prodajemo našim građanima. Kupimo električnu energiju u iznosu od milion KM, da bi održali stabilnost privrede i domaćinstava, a to isto fakturišemo privredi i domaćinstvima u Srpskoj i naplatimo 200.000 KM, dakle ostvaren je gubitak na dnevnim nivoima po 800.000 KM – rekao je Petrović.

    Petrović je naglasio da Elektroprivreda Republike Srpske može to da iznese, jer su u prethodnom periodu imali viškove prihoda i usmjeravali ih u investicije i stabilnost rada proizvodnih preduzeća.

  • Poskupljuje struja za privredu: Moguća “blok tarifa” za domaćinstva

    Poskupljuje struja za privredu: Moguća “blok tarifa” za domaćinstva

    Cijena struje u narednoj godini biće veća za poslodavce u BiH, a kada je riječ o domaćinstvima, moguće je uvođenje tzv. blok tarife prema kojoj bi se za prokomjernu potrošnju plaćala skuplja struja.
    Poslodavci u Srpskoj i Federaciji BiH očekuju razgovore sa nadležnima na kojima će se utvrditi koliko će maksimalno moći da poskupi struja za privredu, a kada je riječ o domaćinstvima, skuplje kilovate plaćaće potrošači koji se budu grijali na struju i koji budu imali prekomjernu potrošnju.

    Predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić kaže za Capital.ba da su poslodavci već razgovarali o cijenama struje sa ministrom energetike i rudarstva Petrom Đokićem i generalnim direktorom Elektroprivrede RS Lukom Petrovićem.

    “Svjedoci smo enormnog povećanja cijena struje na svjetskom tržištu i svjesni smo da je to neminovnost. Mi čekamo poziv iz Vlade RS i nadam se da ćemo na tragu razgovora koje smo već obavili postići dogovor“, kaže Trivić.

    Poslodavci u Srpskoj, tvrdi izvor Capitala, dobiće garancije da u narednoj godini neće biti neograničenog divljanja cijena električne energije za potrebe privrede, ali to znači da će dio tereta morati ponijeti domaćinstva koja budu trošila više struje.

    “Pošto zbog rasta cijena drugih energenata, poput ogrevnog drveta i peleta, sve veći broj građana odlučuje da se grije na struju, za njih bi struja mogla da bude skuplja. Iako je kod nas obaveza da se prijavi ako se neko grije na struju, pretpostavka je da se mnogi neće prijaviti kako bi izbjegli plaćanje skupljih kilovata. Zato je moguće da će cijena kilovata do određenog stepena potrošnje, do npr. 500 kilovata, biti niža, a da će više od 500 kilovata biti skuplja. Tako će oni koji se budu grijali na struju imati povećanu potrošnju i plaćaće skuplje kilovate. Vrlo vjerovatno je da će ovakvom modelu pribjeći i u RS i u FBiH”, objašnjava sagovornik Capitala.

    Prema njegovim riječima, u RS će se primjenjivati program štednje struje za stanovništvo koji je pripremila Elektroprivreda RS i o kojem bi u narednim danima trebala da se izjasni Vlada RS.

    “Direktor ERS Luka Petrović govorio je ljetos o tom programu i najavio da će se primjenjivati od oktobra do marta, odnosno da će se struja u tom periodu obračunavati po posebnom programu. Iz nekog razloga taj program je iz resornog ministarstva vraćen na doradu, ali on u suštini predviđa da će onima koji budu imali manju potrošnju nego u istom mjesecu prethodne godine biti umanjen račun. Ta ušteđena struja će se prodavati na inostranom tržištu po višestruko višoj cijeni i tako će se ostvarivati veći profit, nego kada bi se podigla cijena struje za domaćinstva. Međutim, moguće je da će se usvojiti mjere za destimulisanje povećane potrošnje tako što će se po uzoru na Srbiju uvesti blok tarife tako da će se svaki potrošeni kilovat preko prosječne potrošnje od npr. 500 kilovata plaćati skuplje”, kaže naš sagovornik.

  • Svjetska banka: Rast u BiH prevazišao očekivanja, ali uslijedili šokovi

    Svjetska banka: Rast u BiH prevazišao očekivanja, ali uslijedili šokovi

    Ekonomski učinak svih šest ekonomija Zapadnog Balkana je i dalje pod uticajem rata u Ukrajini i posljedičnog naglog povećanja cijena energije i usporavanja globalnog rasta, navodi se u najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke za Zapadni Balkan.

    Kako se dodaje, te krize predstavljaju značajne otežavajuće okolnosti za regiju, uprkos rastu na početku godine, koji je bolji od očekivanog.

    “Ekonomski rast – predvođen potrošnjom i investicijama – se u prvoj polovini 2022, pokazao jakim, prevazilazeći očekivanja. Zaposlenost je, do sredine 2022, dostigla istorijski visoke nivoe u nekoliko zemalja, pa stopa zaposlenosti u regiji sada iznosi u prosjeku 46 odsto, što je povećanje od tri odsto poena od sredine 2021. Svi sektori su doprinijeli oporavku na tržišta rada, pri čemu su usluge (uključujući turizam) imale vodeću ulogu”, navode iz Svjetske banke u BiH.

    Međutim, kako se dodaje, zamah rasta se sada počinje usporavati u svjetlu rastućih izazova.

    Naglašeno je da veće cijene energije i hrane dovode inflaciju do nivoa koji nisu zabilježeni dugi niz godina, čime se smanjuje kupovna moć i povjerenje poslovne zajednice. Tržište rada se počinje usporavati, uz usporavanje zapošljavanja u uslovima visoke inflacije i sve veće neizvjesnosti.

    “Vlade na Zapadnom Balkanu provode neophodne mjere kao odgovor na rastuću inflaciju i energetsku krizu, ali njihova cijena je velika: javlja se značajno povećanje javnih rashoda”, kaže Xiaoqing Yu, direktorica za zemlje Zapadnog Balkana u Svjetskoj banci.

    Kako je dodala, od ključnog je značaja da te mjere ublaže uticaj krize na najranjivija domaćinstva i firme, a Svjetska banka je spremna da zemljama pruži podršku u tim nastojanjima.

    Iz Svjetske banke naveli su da pritisak fiskalne potrošnje nakon šokova rasta cijena hrane i energije anulira rast prihoda, koji je rezultat veće inflacije i zastoja u fiskalnoj konsolidaciji. Očekuje se da će se u 2022. javni i javno garantirani dug smanjiti, ali će i dalje ostati veći nego u periodu prije COVID-a, dok će se uslovi finansiranja pooštriti, kako globalna monetarna politika bude pokušavala obuzdati inflatorni šok.

    “Iako je rast u prvoj polovini 2022. prevazišao očekivanja za BiH, jasno je da prisutni šokovi na tržištu mogu uticati na izglede za zemlju u srednjoročnom periodu”, kaže Kristofer Šeldon, šef kancelarije Svjetske banke u BiH i Crnoj gori.

    Kako dodaje, na izglede u regiji utiče kombinacija šokova.

    “Čvrste veze BiH sa regijom i stroži globalni uslovi finansiranja, kao i očekivano usporavanje i domaće i vanjske potražnje, će takođe imati uticaje na izglede za BiH”, navodi.

    Pored pooštravanja uslova finansiranja, izvještaj ističe i da su prisutni rizici od rasplamsavanja COVID-19 u zimskom periodu, kao i dalji pritisak na globalne lance snabdijevanja.

    “Prema izvještaju, neophodne reforme bi trebale uključiti mjere za povećanje nivoa konkurencije na tržištu, uklanjanje barijera za pokretanje poslovne djelatnosti, veće zadržavanje profita stranih investitora u zemlji i reinvestiranje, unapređenje kvaliteta obrazovanja i podizanje standarda upravljanja, uključujući digitalizaciju. Tekuća kriza takođe naglašava značaj ubrzanja zelene tranzicije u regiji i napuštanje ugljikovodika, u pravcu proizvodnje čistije električne energije, kao i zelenijih modela proizvodnje i potrošnje”, navodi se u izvještaju.

  • Svjetska banka predstavlja ekonomski izvještaj za zapadni Balkan

    Svjetska banka predstavlja ekonomski izvještaj za zapadni Balkan

    Svjetska banka predstaviće u Sarajevu redovni ekonomski izvještaj za zemlje zapadnog Balkana.
    Riječ je o 22. u nizu izvještaja o nedavnim ekonomskim kretanjima u BiH, Srbiji, samoproglašenom Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, saopšteno je iz Svjetske banke.

    Izvještaj će u Sarajevu predstaviti šef Kancelarije Svjetske banke u BiH i Crnoj Gori Kristofer Šeldon i viši ekonomista Svjetske banke u BiH Sandra Hlivnjak, koji će ukratko izložiti pitanja istaknuta u izvještaju koja su od posebnog značaja za BiH.

    Predstavljanje izvještaja pod nazivom “Nakon krize” zakazano je za 10.00 časova u Kancelariji Svjetske banke za BiH.