VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Ministarka finansija predlaže novu metodologiju povećanja minimalca

    Ministarka finansija predlaže novu metodologiju povećanja minimalca

    Ministarka finansija RS Zora Vidović smatra da trenutni obračun minimalne plate nije dobar zbog čega će se naredne godine dogovarati i utvrđivati sistem obračuna minimalne plate, kao što postoji za penzije.

    Bilo bi jako dobro kada bi se potpisali granski kolektivni ugovori, da svaka grana ima svoju minimalnu platu – navela je Vidovićeva i izrazila nadu da će se sindikat i poslodavci u narednom periodu usaglasiti o toj metodologiji.

    U Republici Srpskoj je definisano da se socijalni partneri Ekonomsko-socijalnog savjeta dogovaraju oko utvrđivanja najniže plate. To su predstavnici sindikata, poslodavaca i članovi Vlade RS. Međutim, taj dogovor u posljednje vrijeme se ne postiže zbog čega Vlada RS donosi odluku o utvrđivanju zakonski zagarantovane najniže plate. Trenutno je minimalna plata u Srpskoj 650 maraka.

    Ako bi se minimalna plata određivala kao najniža zagarantovana penzija u Republici Srpskoj, onda bi minimalac iznosio 50 odsto od prosječne plate iz decembra prethodne godine. S tim da, kako je to zakonski definisano, postoji nekoliko pragova do 15 godina staža, od 15 do 20 godina staža, od 20 do 30 godina staža, od 30 do 40 i više od 40 godina staža.

    Ministarka finansija ocijenila je da je Vlada Srpske u proteklom mandatu na više frontova uticala na plate u realnom sektoru i da ima još prostora za njihovo povećanje.

    – Primjera radi, naš takozvani “poreski klin”, odnosno opterećenje plate, sa 38,5 sveli smo na 34,1 odsto i poslodavci su rekli da su zadovoljni s tim. Nadam se da će i naša iduća Vlada, kao i u Federaciji BiH, uvesti porez na dividendu, jer ako uvedemo taj porez, onda bi se ovaj “poreski klin” mogao još više smanjiti u korist plata radnika – rekla je Vidovićeva.

    Ona je navela da rast plata u privredi posmatra prema onome koliko se poreza i doprinosa vraća za plate i istakla da su i u prošloj i u ovoj godini to bile značajne cifre, daleko veće nego što je planirano.

  • „Elektroprivreda RS“ gradi zgradu u Laktašima za 5,8 miliona KM

    „Elektroprivreda RS“ gradi zgradu u Laktašima za 5,8 miliona KM

    “Elektroprivreda RS” će uložiti 5,8 miliona KM u izgradnju nove poslovne zgrade u Laktašima, čiji izgled je inspirisan Teslinim generatorom i kalemom.

    Kako bi krenuli sa realizacijom projekta, ovo javno preduzeće je nedavno objavilo tender za izbor izvođača radova, a rok za prijem ponuda je 16. novembar.

    Vrijednost ove investicije je procijenjena na pet miliona maraka bez PDV-a, a rok za izvođenje radova je 36 mjeseci.

    Jedan od kriterijima za izbor firme za realizaciju tog posla je i najniža ponuđena cijena, a tenderom su definisani i drugi uslovi.

    Zainteresovane firme u zadnje tri godine ne smiju imati ukupan promet manji od dvostruke procjene vrijednosti nabavke, odnosno deset miliona KM.

    „Ponuđač mora dostaviti najmanje jednu referencu kojim dokazuje iskustvo u izgradnji objekta iste ili slične namjene, čija je minimalna vrijednost pet miliona KM bez PDV-a u posljednje tri godine ili od datuma registracije“, precizirano je u tenderskoj dokumentaciji.

    Potrebno je i da zapošljava ili da ima na raspolaganju radnike određenih kvalifikacija među kojima su inžinjeri građevinarstva i mašinstva, te 50 kvalifikovanih radnika. Mora imati i određen broj mašina i to minimalno dva bagera gusjeničara, tri kamiona kipera, jedan valjak, četiri automiksera te minimalno jednu pumpu za beton.

    Tenderom je preciziran izgled i objekta. Tako je navedeno da je u prizemlju predviđen „monumentalni ulazni hol sa centralnom aulom dvostruke spratne visine, koja se otvara prema galeriji na prvom spratu i pruža vizuleni kontakt između dvije etaže“.

    „Po obimu kružnice su nanizane kancelarije, restoranska kuhinja i trepezarija kao i arhiva te prateće prostorije. Na spratu su smješteni glavni kancelarijski kapaciteti višečlanog poslovanja kao i kancelarije za izvršne direktore sekretarice te prateće prostorije“, objašnjeno je u tenderskoj dokumentaciji.

    Navedeno je da u povučenoj etaži predominantnu poziciju treba zauzimati multifunkcionalna sala sa pratećim prostorima kao i prostrana panoramska krovna terasa. Za salu se vezuju prostorije za tehničku podršku, kuhinju, prevodioca, garderobu, obezbjeđenje i slično.

    „Sve u svrhu ostvarivanja potencijala prilikom organizovanja raznih događaja kapaciteta od 100 do 200 ljudi“, navedeno je u tenderskoj dokumentaciji uz napomenu da ispred zgrade ima prostor za 38 parking mjesta.

    Gradonačelnik Laktaša Miroslav Bojić je nedavno na društvenim mrežama prezentovao izgled budućeg objekta „Elektroprivrede RS“. U objavi je naveo da ovo javno preduzeće planira graditi „velelepni objekat inspirisan Teslinim generatorom i kalemom” u ovoj lokalnoj zajednici.

    „Plan je da u objektu bude smještena jedna od direkcija ‘Elektroprivrede RS’“, precizirano je u objavi.

  • Proizvođači: Pelet za 480 KM + PDV može, ali dajte nam i izvoz

    Proizvođači: Pelet za 480 KM + PDV može, ali dajte nam i izvoz

    Odlukom Vlade Republike Srpske cijena peleta po toni ograničena je na 480 KM plus PDV.

    Goran Ivanović, predsjednik Asocijacije proizvođača peleta u Bosni i Hercegovini, rekao je za “Nezavisne” da su oni spremni prihvatiti ovu cijenu u slučaju da se omogući izvoz ove robe.

    “Mi smo i ranije govorili da smo spremni na razgovore i ustupke, ali da se omogući izvoz. Zadnje količine peleta će u toku ove i naredne sedmice biti isporučene na domaće tržište, jer potražnje više nema”, kazao je Ivanović.

    Na pitanje šta ako se ne dozvoli izvoz, a ostanu ove cijene, Ivanović kaže da je domaće tržište namireno te da bi u tom slučaju moglo doći do zatvaranja kompanija koje proizvode i plasiraju pelet.

    “Troškovi održavanja proizvodnje peleta zavise od veličine proizvođača i koštaju između 70.000 i 300.000 KM. Mi ćemo već početkom naredne sedmice imati razgovore sa predstavnicima Vlade RS da vidimo šta ovo znači i kako bismo nekako došli do dogovora”, naglasio je Ivanović.

    Iz Biroa za odnose s javnošću Vlade RS saopštili su da je na sjednici, koja je održana juče, Vlada donijela Odluku o privremenoj mjeri za ograničenje visine cijene peleta, kojom se propisuje najviša maloprodajna cijena peleta od drveta na 480 KM plus PDV po toni u svim pakovanjima, u trgovini na malo na teritoriji Republike Srpske.

    Kako su naveli iz Biroa za odnose s javnošću Vlade RS, ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Republike Srpske”, a prestaje da važi 31. marta 2023. godine.

    Radovan Višković, premijer Republike Srpske, rekao je da će Republički Inspektorat kontrolisati sprovođenje ove odluke kada stupi na snagu.

    “Vlada je ograničila cijenu peleta na tržištu u Republici Srpskoj i u dogovoru sa Vladom Federacije BiH očekujem da i oni u što skorije vrijeme urade isto. Na ovaj način želimo da snabdijemo domaće tržište u Republici Srpskoj i BiH i na neki način da zaštitimo građane Srpske”, istakao je Višković u video-izjavi.

    Napomenuo je da je ograničena cijena peleta usaglašena sa proizvođačima u Srpskoj i FBiH, koja će biti jedinstvena za cijelu BiH.

    “Ova mjera će važiti do kraja marta iduće godine, a korigovaće se ukoliko u ovom periodu dođe do bilo kakvih promjena u proizvođačkim cijenama ili nečemu drugome u dogovoru sa proizvođačima peleta.

    Prateći cijene energenata na svjetskom i domaćem tržištu, bili smo prinuđeni da donesemo ovakvu odluku kako bismo odluku koju je donio Savjet ministara u vezi sa zabranom izvoza drvnih sortimenata i peleta u narednom periodu korigovali. Idemo na one kvote o kojima smo razgovarali sa proizvođačima peleta”, rekao je Višković.

    Pozvao je sve koji žele da nabave pelet da to i urade u ovom periodu kako bi proizvođači, kroz kvote, jedan dio viška mogli ostaviti na domaćem tržištu, a viškove plasirati van granica BiH po znatno višim cijenama i time ostvariti određen profit za kompanije.

  • Cijena gasa u Srpskoj ostaje ista

    Cijena gasa u Srpskoj ostaje ista

    Cijena gasa se neće mijenjati, i biće ga dovoljno, rekao je Ljubo Glamočić, direktor preduzeća GAS-RES, gostujući u Jutarnjem programu RTRS-a.

    “Cijena gasa u Srpskoj se utvđuje kvartalno. Ovaj posljednji kvartal imali smo blago povećanje, oko pet odsto od našeg dobavljača, ali prema potrošačima je išlo nešto manje. Inače, cijena kupovine je definisana u dolarama, a plaćamo u evrima, i po tom osnovu između 2,5 i tri odsto je skuplje, zbog svega što se dešava sa dolarom”, naglasio je Glamočić.

    On je dodao da Ugovor sa “Gaspromom” Srpska ima do kraja godine, ali nema bojazni da gasa neće biti.

    “Već sada smo počeli aktivnosti oko novog ugovora, da se ima dovoljno vremena da se sve završi. Cijena se neće mijenjati, i u prvoj polovini decembra sve bi trebalo biti definisano”, dodao je Glamočić.

    Uporedio je cijene gasa i u drugim državama.

    “Prirodni gas najeftiniji trenutno plaća Mađarska, dok je najviša u zemljama sjeverne Evrope, Danskoj, Holandiji. Na berzi se gas kretao oko 1.360 dolara na 100 kubnih metara, a naša cijena je tri puta manja od dobavljača Gasproma”, poručio je Glamočić.

  • Proizvođači protiv zabrane izvoza peleta

    Proizvođači protiv zabrane izvoza peleta

    Proizvođači peleta nezadovoljni su zabranom izvoza ove vrste ogrjeva jer kažu da je domaće tržište podmireno, da nemaju narudžbi, te da ova odluka može dovesti do zatvaranja kompanija i otpuštanja radnika.

    Podsjećamo, Savjet ministara Bosne i Hercegovine je prije nekoliko dana donio odluku da se zabrani izvoz peleta do 31. januara naredne godine.

    Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a i član Predsjedništva BiH, rekao je prije ove zabrane da čekaju Savjet ministara da donese odluku i dozvoli proizvođačima da izvezu 50 odsto proizvodnje, a da 50 odsto moraju plasirati na domaće tržište, te da cijena po toni u BiH ne bi trebalo da pređe preko 550 KM.

    Goran Ivanović, predsjednik Asocijacije proizvođača peleta u BiH, rekao je za “Nezavisne” da su nezadovoljni ovom odlukom, te da ih je ona iznenadila.

    “Zatekla nas je odluka, pogotovo znajući da gotovo nema tražnje na domaćem tržištu. Proizvođači koji su uzeli narudžbe i stavili potrošače na liste čekanja u narednih sedam dana će isporučiti posljednje količine. U istočnom dijelu Srpske je tražnja stala prije 20 dana i proizvođači samo rade za zalihu. Svi ćemo uskoro raditi za zalihu i ne znamo do kada ćemo to moći trpjeti ili ćemo stati s proizvodnjom. Troškovi održavanja proizvodnje peleta zavise od veličine proizvođača i koštaju između 70.000 i 300.000 KM”, naglasio je Ivanović.

    Proizvođači su vlastima dali sedam dana roka da puvuku ovu odluku, koja, kako kažu, nije u interesu ni proizvođača, ni stanovništva.

    “Spremni smo na razgovore i ustupke. Ove visoke cijene nisu posljedica naših aktivnosti, a one ako ostanu, uništićemo domaće tržište. Jedini način je da se omogući izvoz. Trenutna tržišna cijena na pragu proizvođača je od 650 do 750 KM. Sirovine iz šuma i dalje su povoljne, ali mnogi proizvođači u jako malom obimu imaju pristup tim sirovinama. U prosjeku to je oko 30 odsto, a neki su prinuđeni da ih kupuju od drugih preprodavaca po većim cijenama. Piljevina košta oko 40 KM po kubiku, a za tonu peleta treba od osam do 10 kubika i to je već oko 400 KM. Gdje su tu plate radnicima, folija, rezervni dijelovi, palete i ostalo”, objašnjava Ivanović.

    Muhamed Helać, menadžer kompanije “Drvosječa”, koja ima najveći pojedinačni tržišni udio na tržištu ogrjeva u BiH, podsjeća da su oni prvi inicirali i tražili od države da se zabrani izvoz peleta prije nekoliko mjeseci.

    “Trenutno je drugačija situacija. Ova odluka o nastavku zabrane izvoza nije povoljna iz razloga što je domaće tržište podmireno i svi smo očekivali da će se pustiti izvoz i da ćemo uzeti dio kolača iz Evrope. Zabrana nema nikakvog osnova i ovim se neće zaštititi nijedna strana. Ranija odluka zabrane je bila sa ciljem da snizi cijene i osigura dovoljne količine, međutim vlast to nije uspjela, jer su u pola frke iz zabrane izuzeli drvene brikete i onda su se proizvođači prebacili na briket i izvozili ga. Došli smo onda u situaciju da ga nema dovoljno na tržištu i zbog toga nisu padale cijene. Nakon toga, ponovo je došlo do zabrane, samo je bilo izuzeto ogrjevno drvo i onda se izvozila sirovina za pelet kao ogrjevno drvo jer nemamo jasnu klasifikaciju drveta i nije bilo dovoljno sirovina i opet cijene nisu padale i nije zaštićeno stanovništvo. Zašto jednostavno nisu sve zabranili”, upitao je Helać.

    Dodao je da je ova kompanija tradicionalno izvozila pelet u Sloveniju, Italiju, Austriju i Njemačku.

    “Domaće stanovništvo se nekim čudom po mnogo većim cijenama snašlo i namirilo. Svi proizvođači i distributeri peleta su dali sedam dana roka vlastima da povuku odluku. Ukoliko se ne povuče ova odluka, čak i mi kao velika kompanija koja zapošljava 300 radnika u pet gradova ćemo morati da ih pošaljemo na prinudne godišnje odmore jer nemamo posla. Oni nemaju šta raditi jer potražnje nema. Kako je onda tek manjim peletarama. Ovo može imati katastrofalne posljedice po drvoprerađivačku industriju u BiH i može dovesti do otpuštanja radnika”, naglasio je Helać.

  • Manji računi za struju tek u decembru

    Manji računi za struju tek u decembru

    Oktobarski računi za struju građanima koji su ostvarili uštedu po pitanju potrošnje struje neće biti umanjeni od 30 do 100 odsto, kako je ranije najavljeno. Ta mjera mogla bi biti na snazi od novembra, odnosno od decembarskih računa, ako Vlada RS i Regulatorna komisija za energetiku sutra daju zeleno svjetlo za njeno usvajanje, potvrdili su “Glasu” u “Elektroprivredi RS”.
    Iz Mješovitog holdinga “Elektroprivreda RS” ranije je najavljeno da je u pripremi program putem kojeg će građanima koji od oktobra do marta iduće godine uštede od pet do 20 odsto električne energije računi biti umanjeni za 30 do 100 odsto.

    Još nismo dobili saglasnost Vlade RS i Regulatorne komisije za energetiku. U tom smislu sutra će biti održana tematska sjednica predstavnika Ministarstva energetike i rudarstva, Vlade RS i Regulatorne komisije za energetiku. Njima je dostavljen naš prijedlog.

    “Sve će se sutra znati nakon proširenog sastanka svih učesnika donosioca odluka”, rekao je “Glasu” generalni direktor ERS, Luka Petrović.

    Naglasio je da ima više varijanti i prijedloga u samom programu koji su skrojili te da će se na kraju opredijeliti za one koji mogu biti sprovedeni.

    “Već sada mogu potvrditi da računi za oktobar neće biti umanjeni onim građanima koji su i ako su ostvarili uštede po pitanju potrošnje struje. Ostaće isti obračun kao i prošle godine. Pripremljen je softver, ali oktobar je prošao i mi moramo početi izdavati račune za taj mjesec. To nije realno očekivati. Primjenu tih mjera možemo očekivati na računima za novembar”, podvukao je Petrović.

    Naglasio je da ERS ostaje pri tome da onim građanima koji uštede struju računi budu umanjeni.

    “Mi smo taj prijedlog definitivno razradili. Imaju određeni benefiti kako za “Elektroprivredu RS” tako i za građane”, naveo je Petrović.

    Na pitanje zašto u prethodnom periodu nije najavljeni program usvojen, Petrović pojašnjava da su oni javni snabdjevač, regulisana djelatnost te da su cijene regulisane.

    “Regulatorna agencija tek sada pravi pravilnik o tarifnoj metodologiji i mora da predvidi i ovu mogućnost o kojoj pričamo, a treće izbjegavamo izmjene Zakona o električnoj energiji koji ne dozvoljava uvođenje popusta niti drugih načina, osim ako regulator to ne odobri. Prosto, moramo uključiti više institucija, ne odlučuje samo javni snabdjevač. Naravno, tu je potrebna i saglasnost Vlade RS za novi način obračuna utrošene struje”, podvukao je Petrović.

    Naglasio je da je u čitavoj proceduri uključena Vlada Srpske, regulator ali i Zakon o električnoj energiji.

    “Sve to troje kada sklopimo nije se sprovela kompletna potrebna procedura”, zaključio je Petrović.

    Poskupljenje
    Iz “Elektroprivrede RS” ranije je najavljeno da će građani koji budu trošili više struje nego lani u istom periodu, plaćati veće račune. Kako saznajemo i o tom prijedlogu biće riječi na sutrašnjem sastanku predstavnika Vlade RS, Regulatorne komisije za energetiku i “Elektroprivrede”.

  • Srpska iduće godine vraća duplo više duga nego u 2022.

    Srpska iduće godine vraća duplo više duga nego u 2022.

    Izdaci za otplatu duga Republike Srpske u 2023. godini iznose 922,4 miliona KM, što predstavlja uvećanje od čak 472,1 miliona KM, u odnosu na sredstva planirana drugim Rebalansom budžeta za 2022. godinu
    Odnosno, povećanje je više nego duplo u odnosu na tekuću godinu. U 2022. vratili smo 450,3 miliona maraka duga, a u 2023. moramo da vratimo 922,3 miliona.

    “Projekcija izdataka za otplatu dugova je u skladu sa planom otplate ino i unutrašnjeg zaduženja, ažuriranog plana povlačenja po investicionim kreditima u 2023. godini, planiranog finansiranja budžeta za 2023. godinu, te očekivanog kretanja kamatnih stopa i deviznih kurseva u narednom periodu”, navodi Vlada u obrazloženju Prijedloga budžeta RS za 2023.

    Iza ovih birokratskih formulacija krije se potencijalno novo zaduženje za otplatu starih kredita. Naime, na sjednici Narodne skupštine 2. novembra, na kojoj će biti razmatran budžet, nalazi se i Odluka o dugoročnom zaduživanju Republike Srpske za 2023, prenosi Srpskainfo.

    Tom odlukom se odobrava dugoročno zaduživanje Srpske u maksimalnom iznosu većem od milijarde KM, preciznije do 1.080.000.000 KM.

    “Sredstva iz podtačke 1) ove tačke biće upotrijebljena u skladu sa namjenama propisanim članom 14. Zakona o zaduživanju, dugu i garancijama Republike Srpske”, piše u toj odluci.

    Dalje, u pomenutom članu 14 zakona se navodi da se Republika Srpska može dugoročno zadužiti za: finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS…

    Dakle, novo dugoročno zaduženje, prema zakonu, može da bude iskorišteno i za otplatu starih dugova koji će u 2023. biti znato veće opterećenje na budžet nego ove godine.

  • Vidović: Ima još prostora za povećanje plata u realnom sektoru

    Vidović: Ima još prostora za povećanje plata u realnom sektoru

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović rekla je večeras da je svake godine osnovni postulat aktuelne Vlade Srpske bio da stvara dobar poslovni ambijent, te da je na više frontova uticala na plate u realnom sektoru i da ima još prostora za njihovo povećanje.

    “Mi smo, primjera radi, naš takozvani poreski klin, odnosno opterećenje plate, sa 38,5 sveli na 34,1 odsto i poslodavci su rekli da su zadovoljni sa tim. Nadam se da će i naša iduća Vlada, kao i u Federaciji BiH, uvesti porez na dividendu, jer ako uvedemo taj porez, koji jedino BiH u cijelom svijetu nema, onda bi se ovaj poreski klin mogao još više smanjiti u korist plata radnika”, rekla je Vidovićeva.

    Ona je navela da rast plata u privredi posmatra prema onome koliko se poreza i doprinosa vraća za plate i istakla da su i u prošloj i u ovoj godini to bile značajne cifre, daleko veće nego što je planirano.

    “Mi sad, za prvo polugodište ove godine, imamo isplatiti 23 miliona KM poslodavcima povrata poreza i doprinosa na povećanja plata, ne na cijelu platu, samo na ono što se poveća. Moja procjena je da su te plate dosta dobro rasle s obzirom na takvu cifru”, rekla je Vidovićeva.

    Ona je napomenula da je veoma teško domaćim poslodavcima biti konkurentan u svijetu i ocijenila da su veoma dobro izdržali i prošlu i ovu godinu.

    “Mi imamo najbolju pokrivenost uvoza izvozom ovdje u okruženju, poslije Slovenije. To je sad 77,8 odsto, a bilo je i do 82 posto. Izvozno, na međunarodnom tržištu, evropskom tržištu, postižu se dobri rezultati”, rekla je Vidovićeva za RTRS.

    Ona je istakla da je to veoma značajno za smanjenje spoljnotrgovinskog deficita zemlje, koji je, kako je navela, nekada bio u milijardama, a sada se mjeri stotinama miliona.

    “To je veoma važno za Republiku Srpsku”, naglasila je Vidovićeva.

    Ona smatra da trenutni način određivanja minimalne plate nije dobar i da je Ministarstvo finansija Republike Srpske u Ekonomskoj politici predložilo da u idućoj godini bude dogovoren i utvrđen sistem obračuna minimalne plate, kao što postoji za penzije.

    “Bilo bi jako dobro kada bi se potpisali granski kolektivni ugovori, da svaka grana ima svoju minimalnu platu”, navela je Vidovićeva i izrazila nadu da će se sindikat i poslodavci u narednom periodu usaglasiti o toj metodologiji.

    Vidovićeva je ocijenila da su generalno, i radnici, i poslodavci odradili vrlo važan posao tokom pandemije virusa korona, a i poslije.

    “Mi smo prezadovoljni, u 2021. već smo imali više zaposlenih nego prije pandemije virusa korona, što je veoma dobro i malo zemalja je imalo taj podatak. Zato smo i pomagali u koroni da bismo održali broj radnika”, rekla je Vidovićeva.

    Govoreći o penzijama, Vidovićeva je rekla da su one u Republici Srpskoj stabilne, da nema problema u isplati, i da sve što nedostaje od doprinosa, bude nadoknađeno iz budžeta.

    “Doprinos koji se skuplja za penzijsko-invalidsko osiguranje nije dovoljan da se isplate penzije, imali smo samo jedan mjesec kada je to bilo bilo jedan na jedan, prošle godine u decembru”, rekla je Vidovićeva.

    Ona je dodala da će Vlada nastojati i u sljedećoj godini da poveća penzije jednokratnim pomoćima i nivelacijama.

    Vidovićeva je izrazila nadu da neće biti recesije, iako je svi važniji svjetski ekonomisti prognoziraju.

    “Recesija je nešto strašno i pogotovo mi ovako mali teško ćemo to preživjeti, ali moraćemo”, rekla je Vidovićeva.

    Ona je ocijenila da će u Republici Srpskoj, u slučaju recesije, veliki problem biti uticaj izvana jer će doći do velikih poremećaja u Evropi, u industrijski razvijenim zemljama.

    “Njihov pad bi mogao katastrofalno da utiče na nas. Plašimo se šta će biti na proljeće. Moramo se tome prilagođavati da bi naša privreda opstala”, poručila je Vidovićeva.

  • Kamate nastavljaju da rastu, Centralna banka BiH sprema nove odluke

    Kamate nastavljaju da rastu, Centralna banka BiH sprema nove odluke

    U cilju obuzdavanja inflacije i postepenog povratka na nivo od dva odsto, Evropska centralna banka (ECB) podigla je referentnu kamatnu stopu sa 1,25 na dva odsto, što će uticati i na Bosnu i Hercegovinu u smislu rasta tržišnih kamatnih stopa uključujući i one na kredite, međutim po mišljenju stručnjaka to neće riješiti problem jer uzroke inflacije treba tražiti na drugom mjestu.

    “I na sljedećim sastancima očekujemo dalje podizanje kamatnih stopa, a sve zato da se osigura što brži povratak inflacije na ciljani nivo od dva odsto. Ekonomska aktivnost u evrozoni usporila je znatno u trećem kvartalu ove godine, očekujemo dalje slabljenje do kraja ove te na početku iduće godine”, rekla je Kristin Lagard, predsjednica ECB-a.

    Inače, odluka ECB-a uslijedila je nedugo nakon što su i američke Federalne rezerve krajem septembra podigle referentnu kamatnu stopu, takođe za 0,75 odsto. Ovo povećanje kamatne stope od strane ECB-a najveće je pojedinačno povećanje u istoriji evrozone, a osim referentne kamatne stope povećana je i stopa na prekoračene depozite banaka, zatim refinansiranje banaka, kao i na prekoračene pozajmice banaka.

    “Rast kamatnih stopa samo produbljuje ekonomske probleme. Suština inflacije u SAD i Evropi je potpuno drugačija. Očekivan je odgovor da se na monetarne poteze FED-a stvari kreću u ovom pravcu, to samo produbljuje problem i inflacija se ne smiruje. Podatak da je u SAD ekonomski rast u trećem kvartalu iznad očekivanja situaciju dodatno komplikuje i to znači dalji rast kamatnih stopa jer smo udaljeniji od recesije, a inflacija se ne smiruje jer se ne smiruju tenzije koje stvaraju inflaciju”, rekao je ekonomista Saša Stevanović, dodajući da su cijene gasa negativne te da centralne banke nastoje da povrate izgubljeni kredibilitet te da se monetarnim instrumentima nastoje riješiti problemi koji nisu monetarne prirode.

    Inače, mnogi ekonomisti smatraju da uzrok inflacije nije velika količina novca na tržištu, već rast cijena energenata pa i hrane, tako da uzroke problema treba tražiti u tome, a ne podizati kamatne stope jer se inflacija na taj način sasvim sigurno neće smiriti, posebno ne dovesti na nivo od dva odsto. Istovremeno, zbog povećanja referentne kamatne stope ECB-a može se očekivati i rast kamata u Bosni i Hercegovini, međutim to je stvar poslovne politike samih banaka, a po ovom pitanju već su reagovale entitetske agencije za bankarstvo koje su donijele odluke s ciljem “zaštite korisnika finansijskih usluga”.

    Kada je riječ o kamatama koje se odnose na banke, a koje su takođe povećane odlukom ECB-a, zanimljivo je, recimo, da je kamatna stopa koju banke u Evropi plaćaju na viškove iznad obaveznih rezervi 1,5 odsto, dok je ta kamatna stopa u BiH još na nivou od minus 0,25 odsto. U suštini, banke na novac iznad obaveznih rezervi u Bosni i Hercegovini imaju trošak, a u Evropi prinos. Zbog ovoga, kako saznajemo, i Centralna banka Bosne i Hercegovine planira da reaguje u smislu podizanja kamatne stope na viškove iznad obaveznih rezervi.

    “Preduzeli smo aktivnosti po tom pitanju. Čekali smo odluku Evropske centralne banke i trenutno radimo analize. Očekujemo da ćemo uskoro donijeti odluku kako bismo se uskladili sa potezima Evropske centralne banke i svjetskih banaka i povećali te stope. Razmatramo i mogućnost da se donese odluka da se bankama nešto i plaća po tom osnovu i o tome ćemo svakako odlučivati do kraja godine”, rekao je Dragan Kulina, član Upravnog odbora Centralne banke BiH.

    Kako nezvanično saznajemo, u ovom trenutku sasvim sigurno je da kamata na obaveze iznad obaveznih rezervi neće biti negativna, a izvjesno je da će za početak ona iznositi nula odsto.

  • Rusi tvrde: “Našli smo protivotrov za sankcije Zapada”

    Rusi tvrde: “Našli smo protivotrov za sankcije Zapada”

    Prema rečima ruskog ministra finansija, Rusija može da se nosi s ograničenjima koja su joj uvele zapadne zemlje zbog napada na Ukrajinu.

    Šef ruskog Ministarstva finansija Anton Siluanov rekao je da je Rusija “pronašla protivotrov” za zapadne sankcije, prenosi Poslovni dnevnik.

    “Zajednička zasluga, uključujući i Ministarstvo finansija, jeste da smo razvili ceo niz mera za odgovor na tešku situaciju. Već imamo približan program delovanja, program odluka kako ćemo graditi privredu, finansije. Već imamo određene recepte za rad u takvim ograničenjima”, rekao je Siluanov.

    Prema rečima ruskog ministra finansija, Rusija može da se nositi s ograničenjima koja su joj uvele zapadne zemlje zbog napada na Ukrajinu.

    “Već smo naučili kako da odgovorimo na ograničenja s kojima moramo živeti. Pronašli smo protivotrov protiv ovih sankcija”, rekao je, prenosi Tass.