VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Cijena peleta pod budnim okom inspekcije

    Cijena peleta pod budnim okom inspekcije

    Ministar trgovine i turizma Republike Srpske Suzana Gašić rekla je da će u narednom periodu inspekcijski organi kontrolisati poštovanje odluke Vlade Republike Srpske o privremenoj mjeri za ograničenje visine cijene peleta.

    Ona je, tokom današnjeg sastanka sa predstavnici privrednih društava koja se bave proizvodnjom peleta, istakla da mjere Vlade imaju za cilj zaštitu životnog standarda stanovništva i omogućavanje zadovoljenja potreba stanovništva, te da ni na koji način nisu usmjerene na ugrožavanje poslovanja privrednih subjekata.

    Gašićeva ističe da će u skladu sa situacijom na tržištu, razmatrati moguće inicijative prema Savjetu ministara kada je u pitanju ukidanje zabrane izvoza peleta i moguće uvođenje kvota za izvoz.

    Podsjećamo, Vlada RS nedavno je usvojila odluku o privremenoj mjeri za ograničenje visine cijene peleta, kojom se propisuje najviša prodajna cijena peleta od drveta na 480 KM plus PDV po toni u svim pakovanjima, u trgovini na malo na teritoriji Republike Srpske.

    Ova odluka objavljena je u “Službenom glasniku Republike Srpske” 4. novembra, a stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja i prestaje da važi 31. marta 2023. godine.

    Ministarstvo trgovine i turizma apeluje na sve korisnike peleta, koji do sada nisu nabavili potrebne količine ovog energenta, da u narednom periodu izvrše nabavku dodatnih količina kako, bi nadležni organi u skladu sa iskazanim pokazateljima izvršili potrebne analize i donosili mjere za predstojeći period.

    Sastanku su prisustvovali i predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.

  • Bitka s inflacijom ponovo podiže kamate na kredite u BiH

    Bitka s inflacijom ponovo podiže kamate na kredite u BiH

    Početkom naredne godine očekuje se da će banke širom Bosne i Hercegovine povećati kamatne stope na kredite zbog visoke inflacije.

    Podsjećamo, Evropska centralna banka (ECB) naložila je krajem oktobra povećanje kamatnih stopa s ciljem da suzbije inflaciju.

    ECB je sada podigla stope za evrozonu od 19 zemalja za puna dva procentna poena za samo tri mjeseca.

    Senad Softić, guverner Centralne banke BiH, istakao je da se rast kamatnih stopa očekuje u januaru, ali da očekuje da one budu minimalne.

    “Govorili smo da će doći do rasta, pogotovo za građane i privredu koji imaju promjenljivu kamatnu stopu, jer je do jula bila negativna stopa. Evropska banka je podigla stopu i preći će dva odsto, što će se sigurno referirati na bankarski sektor”, naglasio je Softić.

    On je dodao da je Bosna i Hercegovina dostigla rekordan nivo inflacije koja trenutno iznosi 17,3 odsto, iako je prema projekcijama Centralne banke BiH iz maja predviđeno da inflacija ove godine iznosi 14,5 odsto.

    “Mjere koje sprovodi Centralna banka BiH sa podizanjem referentne kamatne stope i depozitne, predstavljaju pokušaj ublažavanja naglog i velikog nivoa inflacije. Građani su uvijek imali povjerenje u našu valutu i štednju. Podaci iz septembra govore da depoziti bh. građana iznose 14,2 milijarde KM, to je jedan pokazatelj povjerenja. BiH bi uskoro mogla da uđe u novi aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i to bi bila dobra poruka za investitore. Postoji mogućnost za novi aranžman. Mislim da oni čekaju da se uspostavi nova vlast i bilo bi dobro da to bude što prije, jer je to za nas veoma važno, u ovom vremenu rasta kamatnih stopa”, pojasnio je Softić.

    Srđan Šuput, direktor Agencije za bankarstvo Republike Srpske, rekao je medijima prije nekoliko dana da od 1. januara naredne godine možemo očekivati povećanje kamatnih stopa na kredite.

    “Ovo predstavlja značajan udar na kućni budžet građana. Ipak, određene mjere Vlade Republike Srpske poput povećanja plata i penzija će u jednoj mjeri ublažiti ove udare, ali ne u potpunosti”, kazao je Šuput.

    On je istakao da je ova agencija donijela odluku o ublažavanju značajnog rasta kamatnih stopa.

    “Mi ne možemo zabraniti, ali smo propisali bankama da ne mogu teret cijele krize prebaciti na leđa klijenta. Svako povećanje preko dva odsto znači da će banke morati da umanje dobit”, naveo je Šuput.

    Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka BiH, rekao je za “Nezavisne” da je realno očekivati da će i naredne godine doći do povećanja kamatnih stopa na kredite.

    “Ovim povećanjem kamata na EURIBOR nije se postigao željeni efekat smanjenja inflacije. ECB će i dalje nastojati da monetarnim instrumentima utiče na dovođenje inflacije na željeni nivo od dva odsto. Povećanje kamata na kredite zavisiće od povećanja kamata ECB-a sa jedne strane i potražnje za kreditima u BIH sa druge strane. Sreća je što banke u BiH još uvijek imaju višak likvidnosti, pa to povećanje može biti i nešto manje od očekivanog”, naveo je Kutle.

    Na pitanje koliko će biti povećane kamatne stope, Kutle odgovara da je to teško sada prognozirati jer zavisi od niza povezanih faktora.

    “Prvi je smirivanje ratne situacije, a tek onda monetarni instrumenti – kamatna stopa kojom se pokušava dovesti inflacija na poželjni nivo. Sama inflacija se ne može smanjiti samo monetarnim mjerama, pogotovo ako se u isto vrijeme ne povećava kamata na kredite i depozite. Na taj način bi novac depozita ostajao van potrošnje, a potražnja za kreditima bi opala, što bi dovelo do smirivanje cijena.

    Glavni razlog povećanja kamata na kredite u BIH je povećanje kamate na EURIBOR, a gotovo svi krediti osim onih sa fiksnom kamatom) vezani su taj instrument”, pojašnjava Kutle.

  • Dodik: Cijene nekih proizvoda će biti ograničene, a neki će pojeftiniti

    Dodik: Cijene nekih proizvoda će biti ograničene, a neki će pojeftiniti

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je večeras da će naredne godine dio cijena robe široke potrošnje biti ograničen, a cijena nekih proizvoda će biti smanjena.

    Dodik, koji je na opštim izborima pobijedio za predsjednika Republike Srpske, istakao je da će naredne godine u Srpskoj biti primarno održavanje sektora javnog plaćanja, odnosno plata i materijalnih troškova, kao i da socijalna situacija bude na postojećem nivou.

    On je naveo da je plan da u ruralnim dijelovima Srpske na stambene i privredne objekte budu postavljeni paneli za struju.

    “Vlada Republike Srpske je u septembru ove godine povisila plate 10 odsto, linearno smo isplatili po 100 KM za sve u javnom sektoru što je dogovor sa Sindikatom”, rekao je Dodik za Televiziju “Una”.

    On je naglasio da će cijena viška električne energije biti ponuđena investitorima za 80 evra, a tržišna je 500 evra, kako bi otvorili neki pogon što bi trebalo pokrenuti investicioni ciklus.

    “Kada je riječ o hrani, Srpska je ima dovoljno, a dijelom smo naslonjeni na Srbiju i zahvalan sam vlastima ove zemlje što nas podržavaju. Gas ne koristimo puno i nećemo imati problema”, dodao je Dodik.

    Komentarišući odlazak stanovništva iz Srpske i BiH, Dodik kaže da sve više sreće ljude koji žele da se vrate, jer “Zapad nije više što je bio”.

    Govoreći o situaciji na Balkanu i u Evropi, Dodik je ocijenio da Evropa sada nema lidera kakav je bila Angela Merkel.

    “Moj politički izbor jeste EU, ali je tačno da sam manji entuzijasta nego ranije. Mnogi danas u Italiji, Francuskoj, Poljskoj i u Češkoj, gdje su demonstracije, žele da izađu iz EU. Sigurno je da ne želimo da EU dominira nad nama, nego moramo biti partneri”, rekao je Dodik.

    On smatra da se Srbi moraju okupiti i vidjeti šta bi bio program u ovom vijeku, te da zacrtaju cilj kao što je nacionalno ujedinjenje.

    “Sigurno je da Republika Srpska neće povlačiti poteze koji će dovesti do destabilizacije. Samo tražimo da se BiH vrati u ustavne okvire. Nismo nerazumni ljudi, ali je naša procjena da bi 10 zemalja, od toga šest sigurnih, priznalo nezavisnost Srpske”, rekao je Dodik.

    On je istakao da ima kapacitet za formiranje nezavisne države, i da će Republika Srpska “donijeti odluku o samostalnosti ukoliko ne dobije ulogu i poziciju koja je zapisana u Ustavu Bosne i Hercegovine i u Dejtonskom sporazumu”.

    “Deset zemalja, šest sigurno, a za četiri vjerujemo, bi priznale Republiku Srpsku kada bi se otcjepila. Nije ni Kosovo u Ujedinjenim nacijama, pa ne moramo ni mi biti, možemo naći zemlju koja će nas zastupati”, rekao je Dodik, ne želeći da otkriva koje su države u pitanju.

    Dodik je govorio i o razlozima svoje dugotrajnosti na političkoj sceni, kojoj se i sam ponekad čudi, ali i izdvojio najveću grešku koju je napravio u političkoj karijeri za koju tvrdi da je nikada neće ponoviti.

    “Sad strancima ne vjerujem ništa. Sigurno neću ponoviti tu grešku. Nema tu dobrog. Ima tu i dobrih ljudi, postižem razumijevanje kod Orbana koji je zainteresovan za Balkan, ali kad vam dođe Nijemac i kaže da ih ne zanima Republika Srpska, nego da žele samo Bosnu i Hercegovinu – ne možemo se složiti nikako, jer mi nećemo Bosnu i Hercegovinu”, poručio je Milorad Dodik .

    Dodik je naveo da će finansijska sredstva koja su opredijeljena za kabinet predsjednika Republike Srpske potrošiti ciljano i strateški, a ne na, kako ističe, njegov “hir i ćar”.

    “Kada predsjednik ide bilo gdje, očekuje se da on i uradi nešto. Ranije mi se desilo da obećam da ću uraditi nešto, ja to delegiram ministarstvu, a onda za šest mjeseci mi jave da nije urađeno. Ne želim da ostavljam iza sebe nezavršene projekte, nego da iz budžeta odmah novac mogu da prebacim da se uradi šta treba. To jača funkciju predsjednika Republike Srpske, ne mene lično. Glupost je da ću ja od toga da plaćam muziku”, rekao je Milorad Dodik i dodao:

    “Iz tih sredstava će se pomagati bolesnoj djeci, školama, kinematografiji, namjenski će se trošiti pare na sve segmente društva. Naravno, postojaće i revizija kako se troši taj novac”, naglasio je Dodik.

  • Kina ulaže dve milijarde dolara za istraživanje litijuma

    Kina ulaže dve milijarde dolara za istraživanje litijuma

    Kineska rudarska kompanija Tibet Summit Resources Co. Ltd. objavila je nameru da uloži 2,2 milijarde dolara u dva projekta istraživanja litijuma u ​​Argentini.

    To se navodi u saopštenju koje je objavilo argentinsko Ministarstvo spoljnih poslova, prenose Novosti.

    Predsednik kompanije Jianrong Huang podelio je ove planove dok je razgovarao sa argentinskim ambasadorom Sabinom Vacom Narvajom na sajmu China International Import Expo u Šangaju.

    Kako je objasnio predsednik Tibet Summit Resources-a, njegova kompanija namerava da uloži oko 700 miliona dolara u projekat Đavolje slane ravni (Salar de Diablillos) u provinciji Salta, za koji se očekuje da će proizvesti 50.000 tona litijum karbonata za baterije od sledeće godine.

    Očekuje se da će kompanija uložiti još 1,5 milijardi dolara u izgradnju fabrike u solani Arizaro, takođe u Salti, koja bi mogla da proizvede između 50.000 i 100.000 tona litijum karbonata do 2024.

    Tibet Summit Resources je takođe saopštio da očekuje otvaranje oko 10.000 radnih mesta u oblastima u kojima će se sprovoditi ovi projekti.

  • U Banjaluci se najviše otvaraju IT kompanije

    U Banjaluci se najviše otvaraju IT kompanije

    Od početka ove godine registrovana su nova 802 preduzetnika i to najviše iz IT sektora, dok se ugostiteljske djelatnosti iz godine u godinu sve više gase.

    Podaci su ovo Odjeljenja za privredu i lokalni ekonomski razvoj Gradske uprave, koji potvrđuju da privredna djelatnost u Banjaluci cvjeta, i to naročito za preduzetnike iz oblasti informacionih tehnologija i komunikacije.

    Trend sve većeg otvaranja IT kampanija, a zatvaranja ugostiteljskih objekata počeo je još prošle godine, a 2022. godina je nastavila u istom smjeru.

    “Tokom 2021. godine zabilježena su ukupno 874 novoregistrovana preduzetnika, najviše iz oblasti informacione tehnologije i komunikacije, a odjavljena su 482 preduzetnika, od kojih je većina iz oblasti ugostiteljstva”, kazali su iz nadležnog odjeljenja za “Nezavisne”.

    Podaci za ovu godinu idu u prilog cvjetanja privredne djelatnosti u Banjaluci, a kao i prethodne godine, prednjače preduzetnici iz IT oblasti.

    “U periodu od 1. januara do 19. oktobra ove godine novoregistrovana su ukupno 802 preduzetnika, i to najviše iz oblasti informacionih tehnologija i komunikacije”, kazali su oni.

    Prema njihovim riječima, 2022. godine odjavljeno je ukupno 396 preduzetnika, od kojih je opet najviše ugostiteljskih objekata.

    Nezavisno od oblasti otvaranja, na osnovu podataka može se zaključiti da je privredna aktivnost u Banjaluci iz godine u godinu sve veća.

    Tako je tokom cijele 2020. godine bilo registrovano ukupno 596 novih preduzetnika, a te godine najviše su se otvarali ugostiteljski objekti.

    Drago Gverić, direktor Inovacionog centra Banjaluka, istakao je da broj novoosnovanih preduzetnika ili startap preduzeća rapidno raste te da pod krovom Inovacionog centra preduzetnici iz IT sektora čine 90 odsto od ukupnog broja novih preduzeća.

    “Naši preduzetnici iz ove oblasti relativno lako dolaze do stabilnog tržišta i klijenata iz inostranstva. Naše firme ovdje postaju konkurentne i razumiju ponašanje evropskog tržišta”, kazao je Gverić za “Nezavisne”.

    Prema njegovim riječima, dovoljno smo geografski blizu da možemo ostvariti saradnju s klijentom, a kulturološki se ne razlikujemo mnogo od zemalja zapadne Evrope. Kako kaže, odavno je težište prebačeno na digitalne servise i alate za koje nije bitno mjesto rada već je jedino važno isporučiti dobar servis ili uslugu. Trend povećanja ove vrste preduzeća, prema njegovim riječima, će se nastaviti, ali ga ograničava nedostatak radne snage koji predstavlja posljedicu ove pojave.

    “Susrećemo se sa problemom nedostatka radne snage, naročito starijih ili senior developera, dok se za mlađe ili juniore snalazimo kroz razne interne i eksterne oblike edukacije i usavršavanja”, kazao je Gverić.

  • Cijena nafte na svjetskom tržištu danas porasla za skoro tri dolara po barelu

    Cijena nafte na svjetskom tržištu danas porasla za skoro tri dolara po barelu

    Cijene nafte na svjetskom tržištu danas su porasle za skoro tri dolara uslijed nesigurnosti oko rasta kamatnih stopa u SAD-u.

    Na rast cijena utjecala je i predstojeća zabrana EU-a za uvoz ruske nafte i mogućnsot da Kina ublaži određene restriktivne mjere uvedene zbog covida.

    U Londonu je cijena sirove nafte “brent” iz Sjevernog mora porasla za 2,63 dolara i sada je 97,30 dolara po barelu.

    U New Yorku je cijena svijetle sirove nafte veća za 2,96 dolara po barelu i iznosi 91,13 dolara po barelu.

    Kina se pridržava svojih strogih regulativa za sprječavanje širenja covida, jer je broj oboljelih najviši od augusta, ali je neimenovani zvaničnik rekao je da će uskoro biti značajne izmjene politike protiv pandemije.

  • Cijene zlata u najdužem padu još od 1869. godine

    Cijene zlata u najdužem padu još od 1869. godine

    Iako je zlato na tržištu gotovo uvijek predstavljalo sinonim za stabilnost, posljednjih sedam mjeseci cijene zlata doživljavaju pad, što je zabrinulo analitičare.

    Prema analizama Deutsche Banke, pad cijena zlata ujedno je i najduži još od 1869. godine. Samo u oktobru, cijene zlata pale su za 1,6 posto, dok je od početka godine pad cijene ovog plemenitog metala iznosio 11 posto.
    “Cijene zlata bilježe najduži pad od 1869. godine uz nagli rast prinosa na obveznice. Također, kao faktor se navodi i kombinacija s povećanjem kamatnih stopa američkog Sistema federalnih rezervi (Fed) i drugih centralnih banaka širom svijeta”, navodi se.

    Kada je riječ o prinosima na obveznice, u bilješci Deutsche Banke se navodi kako su oni porasli s -0,49 posto u martu na 1,54 posto u oktobru što je umanjilo atraktivnost zlata, iako je inflacija ostala visoka.

    Zbog situacije na tržištu i mjera koje donose centralne banke širom Evrope i svijeta, očekuje se kako će situacija s cijenom zlata i dalje varirati.

    Pitanje cijena zlata nedavno je u svoj fokus stavila i Centralna banka Bosne i Hercegovine koja je prodala 40.000 unci zlata, što je više od jedne tone deviznih rezervi.

    To je učinjeno zbog tržišnih kretanja, odnosno pada vrijednosti zlata i jačanja dolara.

    Iz Centralne banke su ranije za Klix.ba potvrdili da su prodali određeni dio zlata.

    “Tačno ste informisani da je CBBiH prodala jedan dio zlata koji smo imali u portfoliju. To je urađeno u skladu sa mandatom definisanim Zakonom i u najboljem interesu CBBiH na bazi detaljnih analiza i projekcija. CBBiH je u periodu 2009. do 2022. godine poduzimala niz transakcija kupovine i prodaje zlata, kao i transakcija kupovine i prodaje vrijednosnih papira, te oročavanja depozita, sve u cilju diversifikacije portfolija deviznih rezervi i očuvanja aranžmana valutnog odbora. CBBiH prati tržišna kretanja na bazi kojih donosi investicione odluke”, rečeno nam je iz ove institucije.

  • EU odvaja milijarde za energetsku tranziciju

    EU odvaja milijarde za energetsku tranziciju

    Bosna i Hercegovina nije usvojila deklaraciju koja je potpisana na Berlinskom procesu u Berlinu u srijedu, kojom su predviđeni koraci ka zelenoj energetskoj tranziciji i napuštanju prljavih fosilnih izvora energije poput uglja na zapadnom Balkanu.

    Sporazum su potpisali Srbija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, prištinske institucije na Kosovu i Albanija. Deklaracija je usklađena s planovima EU da u narednom periodu Evropska komisija dodijeli milijardu evra za cijeli region, od čega bi polovina bila iskorištena za uklanjanje posljedica trenutne energetske krize, dok bi ostatak bio iskorišten za kratkoročne i srednjoročne mjere u energetskoj tranziciji, odnosno za prelazak na zelenu energiju u cijelom regionu.

    Kako smo saznali i iz njemačkih i iz bh. izvora, do neusvajanja deklaracije od strane BiH došlo je zbog tehničkih, a ne suštinskih razloga. U Kabinetu predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH nam je objašnjeno da još nije došlo do saglasnosti unutar BiH o svim mjerama koje su predviđene u deklaraciji.

    “Ostala je mogućnost i poziv da se BiH pridruži ukoliko u međuvremenu uspije postići saglasnost o tekstu”, rečeno nam je u Kabinetu. Nekoliko sagovornika s kojima smo razgovarali nam je istaklo da zabrinutost i nedoumice postoje u oba entiteta, posebno kad je u pitanju zatvaranje termocentrala. Naime, kako nam je objašnjeno, veliki broj ljudi radi u termocentralama i rudnicima i narednih sedmica i mjeseci se očekuju razgovori s predstavnicima EU o modalitetima tranzicije i pomoći koju bi BiH trebala da dobije.

    Kako saznajemo, Njemačka će u narednom periodu pokazati posebnu pažnju da se sporazum potpiše i u BiH, jer vjeruju da u deklaraciji nema ništa sporno i da neće biti potrebe da dođe do velikog kašnjenja, posebno jer bi, kako je istaknuto i u zvaničnim izjavama u Berlinu nakon samita, ovaj sporazum bio od koristi svim građanima.

    Podsjećamo da su u Berlinu potpisana tri sporazuma koja se odnose na kretanje s ličnim kartama u cijelom regionu i priznavanje više vrsta diploma kako bi se olakšala mobilnost radnika.

    Takođe, podsjećamo da je Emanuel Zaracin, specijalni izaslanik Vlade Njemačke za zapadni Balkan, boravio u Sarajevu i Banjaluci i razgovarao sa članovima bh. Predsjedništva i njihovim osobljem da se ubrza unutrašnja procedura u BiH kako bi Zoran Tegeltija, predsjedavajući Savjeta ministara BiH, u Berlinu mogao sporazume parafirati, što je i učinio.

    Iako je u javnosti bilo spekulacija da je razgovor Dodika i Zaracina u Banjaluci bio napet, saznajemo da je vođen transparentno i u konstruktivnoj atmosferi.

    U dokumentima usvojenim na berlinskom samitu je takođe navedeno da bi pola milijarde evra namijenjenih za investicije bilo usmjereno kroz Investicioni okvir za zapadni Balkan i da bi se sredstva koristila za investicije u obnovljive izvore energije, gasne i elektroenergetske interkonekcije u regionu te za veće investicije u terminale za tekući gas LNG.

    Saznajemo da je predviđeno da deklaracija koju BiH još nije potpisala postavi obaveze koje bi zemlje zapadnog Balkana ispunile do 2030. godine u energetskoj tranziciji, a da je paket podrške EU konkretan dokaz da je EU spremna da finansijski i tehnički pomogne da se tranzicija ostvari na socijalno održiv način.

  • Evropa upozorena: “Posljedice mogu biti gore nego što očekujete”

    Evropa upozorena: “Posljedice mogu biti gore nego što očekujete”

    Moguće su negativne posledice od ograničenja cena gasa.Holandski regulator koji kontroliše TTF berzu, glavno evropsko terminsko tržište prirodnog gasa, upozorio je da nastojanja da se uvede ograničenje cena gasnih fjučersa mogu imati negativne posledice, uključujući i fizičke nestašice.

    Fjučersi su ugovori koji se izvršavaju u nekom trenutku u budućnosti po ceni dogovorenoj na dan sklapanja ugovora.

    Evropske cene gasa su vođene ponudom i tražnjom otkako je počelo sukob Rusije i Ukrajine, i nije bilo znakova manipulacije ili preteranih špekulacija uprkos naglom rastu cena, saopštila je holandska Uprava za finansijska tržišta (AFM) u svom godišnjem izveštaju o politici, prenosi Rojters.

    Agencija je zauzela kritičan stav prema “evropskoj tendenciji za ograničenje cena ili prema veoma strogim pravilima o volatilnosti”, rekao je član odbora Hanzo Van Beusekom na konferenciji za novinare.

    “Tržište funkcioniše adekvatno i sa intervencijama nikad ne znate šta možete dobiti, posledice mogu biti gore nego što očekujete”, naglasio je Beusekom.

    On je dodao da iako AFM shvata da su visoke cene gasa bolne za preduzeća i potrošače, one su pokrenule investicije u novu evropsku infrastrukturu tečnog prirodnog gasa (TPG) i dovele do slanja pošiljki TPG-a u Evropu umesto u Aziju.

    Evropska komisija je u oktobru saopštila da će razmotriti uvođenje “dinamičkog” ograničenja cena za TTF fjučerse, nakon što su Italija, Belgija, Poljska i 12 drugih zemalja pozvale na limitiranje cene gasa u EU.

    Budući da se cene TTF fjučersa koriste kao referentna cena kod sklapanja kupoprodajnih TPG ugovora, to je podstaklo nadanja da bi ograničavanje cena na TTF-u značilo niže cene za evropski uvoz gasa.

    Međutim, Nemačka i Holandija, koje su relativno bogate i sa velikim industrijskim sektorima veoma zavisnim od gasa, protive se ograničenju.

    AFM je takođe saopštio da je uvođenje alternativnog evropskog referentnog indeksa, što je još jedan predlog EK – nešto što učesnici na tržištu ne žele, i što neće “imati veći efekat u rešavanju fundamenata previsokih cena energije… u EU“.

    Holandski regulator je naveo da uslovno podržava drugu ideju koju Komisija razmatra – uvođenje instrumenta automatskog “prekidača trgovanja” da bi se ograničile velike fluktucije cena u jednom danu i obezbedilo normalno trgovanje. Dodaje, međutim, da to neće pomoći snižavanju cena.

  • Dogovori za novi “udar” na Rusiju pri kraju – još samo cifra

    Dogovori za novi “udar” na Rusiju pri kraju – još samo cifra

    Zemlje G7 i Australija dogovorile su se da odrede fiksnu cijenu ruske nafte, prenosi Rojters pozivajući se na svoje izvore.

    Zvaničnici SAD i predstavnika grupe G7 bili su u intenzivnim pregovorima prethodnih nedelja o planu da se odredi ograničenje na cenu ruske nafte, koje bi trebalo da stupi na snagu 5. decembra.

    G7 time želi da se osigura da sankcije EU i SAD, koje imaju za cilj da ograniče Moskvu da finansira napad na Ukrajinu, ne “uguše” globalno tržište nafte.

    Gornja cena nafte još nije određena, ali bi to trebalo da bude jasnije narednih nedelja, više izvora je reklo Rojtersu.