VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Podrška Dodikovoj inicijativi o snižavanju cijena

    Podrška Dodikovoj inicijativi o snižavanju cijena

    Ministar trgovine i turizma Republike Srpske Denis Šulić podržao je inicijativu predsjednika Srpske Milorad Dodika o akciji snižavanja cijena domaćih proizvoda.

    Do kraja sedmice održaćemo sastanke sa predstavnicima trgovaca, dobavljača i domaćih proizvođača o mogućnostima proširenja obuhvata kampanje “Društveno odgovorno”, koju smo pokrenuli u junu – napisao je Šulić na društvenim mrežama.

    Dodik je rekao da će od ministra trgovine i turizma u Vladi Srpske zatražiti da održi sastanke sa domaćim trgovačkim lancima kako bi pronašli mogućnosti da se i u Srpskoj sprovede akcija snižavanja cijena domaćih proizvoda.

  • Dug za porez na imovinu težak 37,9 miliona KM

    Dug za porez na imovinu težak 37,9 miliona KM

    Neplaćeni računi za porez na nepokretnosti stanovnika Srpske na kraju juna ove godine iznosili su 37,9 miliona KM, a iako je broj za 1,6 miliona manji nego u istom periodu lani, stručnjaci smatraju da su neizmirene obaveze i dalje ogromne te da se ne smije dozvoliti zastarjevanje predmeta i dalje gomilanje.
    U Poreskoj upravi RS kažu da je dug po osnovu poreza na nepokretnosti na kraju prvog polugodišta lani bio težak 39,5 miliona KM, ističući da su dugovanja nastala u periodu od kada je Zakon o porezu na nepokretnosti počeo da se primjenjuje, odnosno od 2012. godine.

    Dodali su da su za šest mjeseci ove godine naplaćena 17,02 miliona KM po osnovu poreza na imovinu, što je za 3,02 miliona KM ili 25 odsto više u odnosu na isti period prošle godine.

    – Kada je u pitanju naplata dugovanja po osnovu poreza na nepokretnosti preduzimamo sve mjere predviđene Zakonom o poreskom postupku poput blokade žiro-računa, obustave iz ličnih primanja obveznika, zapljena gotovine i slično. U tom smislu u prvoj polovini godine pokrenuta su 19.963 postupka prinudne naplate – naveli su u Poreskoj upravi.

    Gradonačelnik Istočnog Sarajeva i predsjednik Saveza opština i gradova Republike Srpske Ljubiša Ćosić kaže za “Glas” da je značaj naplate poreza na nepokretnosti ogroman, jer se radi o prihodu koji ide u budžet jedinica lokalne samouprave.

    – Svaka opština i grad zainteresovana je da se iz godine u godinu bilježi rast, kako po povećanju broja obveznika, tako i po osnovici za obračun poreza na bazi rasta vrijednosti imovine pravnih i fizičkih lica, što se naročito dešava u gradovima koji su razvijeniji i atraktivniji, gdje stanovi, kuće i zemljište bilježe rast vrijednosti i cijena – rekao je Ćosić.

    On je istakao da je dug od skoro 38 miliona KM prevelik te da bi u slučaju naplate prostim dijeljenjem svaka lokalna zajednica dobila po pola miliona maraka, što su, kako navodi, ogromna sredstva.

    – Veoma je bitno da ne dođe do zastarjelosti tih predmeta i da odjeljenja za prostorna planiranja, urbanizam i stambeno-komunalne poslove u opštinama i gradovima stvaraju svoje baze podataka koje u dogovoru sa geodetskom i Poreskom upravom sinhronizuju u kontinuitetu i na taj način povećavaju broj obveznika i “tjeraju” građane da se prijave za porez ako to nisu do sada uradili – dodao je Ćosić.

    On je pojasnio da fokus, kada je u pitanju naplata ovog poreza, nije na građanima koji imaju niže dohotke, već na pravnim i fizičkim licima koja posjeduju brojne nekretnine velikih vrijednosti.

    Izvršna direktorica prijedorskog Udruženja za zaštitu potrošača “Don” Murisa Marić kaže da razlozi zbog kojih građani zanemaruju obavezu plaćanja poreza na imovinu mogu biti različiti, ali da dva preovladavaju.

    – Jedan dio građana nema novca da plati, a drugi ne želi, iako može. Dosta ljudi se i odselilo u inostranstvo, ali zadržalo nekretnine ovdje pa kad dođu ili neće da izmire te obaveze ili zaborave. Nesporno je da je dug impozantan i da treba voditi računa da ne raste, ne treba dozvoliti dalja nagomilavanje obaveza – rekla je Marićeva.

    Prijava

    Ljubiša Ćosić kaže da je prijava za plaćanje poreza na nepokretnosti dobrovoljna za one objekte koji su izrađeni ranije.

    – U slučaju zgrada i kuća koje se tek grade nadležne institucije te prijave vrše po automatizmu – istakao je Ćosić.

  • Poruka sindikatu: Nema para, strpite se tri godine

    Poruka sindikatu: Nema para, strpite se tri godine

    Nemamo prostora ove godine za povećanja plata u administraciji, kaže ministarka finansija RS Zora Vidović nakon što su sindikati najavili protestnu šetnju za 29. septembar.

    Ona tvrdi da su ispoštovane sve stavke sporazuma koji su predstavnici pet granskih sindikata potpisali s Vladom RS kao poslodavcem.

    – U junu prošle godine smo povećali 10 odsto platu. Tada je tako i dogovoreno. Od 1. januara, po dogovoru, povećana je plata pet odsto za one koje imaju platu nižu od prosječne republičke plate.

    Onda smo rekli da ćemo se, nakon analiziranja stanja prihoda, rashoda, u ovoj godini dogovarati oko eventualnog povećanja ili nepovećanja plata. Sve zavisi kakav je prihod – rekla je Vidovićeva.

    Navodi da je novac predviđen za usklađivanje plata radnicima u prosvjeti od januara 2024. godine.

    – To ćemo raditi u naredne tri godine – 2024, 2025. i 2026. godine, i oni će u tom momentu dostići plate administracije – poručila je Vidovićeva.

    Podsjećamo, na Saboru pet sindikata donesena je odluka o protestima u Banjaluci zbog nezadovoljstva odnosom Vlade RS kao poslodavca.

    Protest je najavljen za 29. septembar, a organizuju ga sindikati uprave, unutrašnjih poslova, strukovni sindikati medicinskih sestara i tehničara i doktora, te Samostalni sindikat radnika u socijalnoj zaštiti RS, piše Srpskainfo.

  • EK najavila: Recesija u Njemačkoj

    EK najavila: Recesija u Njemačkoj

    Ekonomija Evrozone će ove i iduće godine rasti sporije nego što se dosad očekivalo, objavila je Evropska komisija (EK).

    Do toga će doći jer potražnja potrošača trpi zbog visoke inflacije, a najveća privreda EU, Njemačka, zapašće u recesiju.U svojim prelaznim prognozama za bruto domaći proizvod (BDP) i inflaciju za pet najvećih privreda Evrozone, EK je rekla da će BDP Evrozone porasti 0,8 posto u 2023. i 1,3 posto u 2024., u poređenju sa majskom prognozom od 1,1 posto i 1,6 posto, odnosno.

    Slabost domaće potražnje, a posebno potrošnje, pokazuje da visoke i još uvek povećane potrošačke cene većine dobara i usluga uzimaju veći danak nego što se očekivalo u prolećnoj prognozi, objavila je EK.

    I to uprkos padu cena energenata i snažnom tržištu rada koje bleleži rekordno nisku stopu nezaposlenosti, kontinuiranom rastu zaposlenosti i rastu plata, stoji u saopštenju.

    EK je prognozirala inflaciju u Evrozoni od 5,6 posto u 2023. i 2,9 posto u 2024., što je znatno iznad cilja Evropske centralne banke od dva posto. Inflacija bi ove godine trebalo da bude niža od majske prognoze od 5,8 posto, ali viša u 2024. od prethodno prognoziranih 2,8 posto.

    Najveća evropska ekonomija, Nemačka, ove godine će zabeležiti privredni pad od 0,4 posto, predviđa EK, revidirajući naniže prognozu rasta iz maja od 0,2 posto. Nemački rast za iduću godinu revidiran je s 1,4 na 1,1 posto.

    Italija i Holandija takođe će rasti sporije ove godine, objavila je EK, prognoziravši rast BDP-a od 0,9 posto, odnosno 0,5 posto, što je pad od ranijih procena od 1,2 posto, odnosno 1,8 posto.

    Međutim, Francuska i Španija će 2023. rasti brže nego što se ranije očekivalo, rekla je EK, predviđajući rast od 1,0 posto i 2,2 posto umesto prethodno očekivanih 0,7 posto i 1,9 posto.

  • Zora Vidović tvrdi da ima decenijski plan

    Zora Vidović tvrdi da ima decenijski plan

    Čuvena rečenica Nikole Pašića „spasa nam nema, propasti nećemo“ vjerovatno najbolje oslikava trenutnu situaciji u budžetu Republike Srpske.

    Uprevodu, riječima ministarke finansija Zore Vidović, domaće banke sa stranim kapitalom neće da posluju s Vladom, ali Republika Srpska će, bez obzira na to, iznaći sredstva, održati likvidnost budžeta i sve redovne isplate kako u ovoj tako i u narednoj godini.

    Vidovićeva je Srni izjavila da je vidljiv veoma veliki pritisak međunarodne zajednice na Srpsku u smislu obezbjeđenja sredstava.

    – Naše banke koje imaju strani kapital apsolutno nas ne prate, a pratile su nas uvijek. Imaju mogućnost da nas prate, imaju sredstava, ali jednostavno zbog pritiska međunarodne zajednice to se ne radi – objasnila je Vidovićeva, a potom poručila: „Mi pravimo planove, ne za jednu godinu, nego za narednih 10 godina“.

    Zdravlje bankarskog sistema

    Kontaktirali smo neke banke u stranom vlasništvu, ali nisu željeli da komentarišu izjavu Vidovićeve.

    Dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu, prof. dr Marko Đogo, podsjeća da banke u domaćem vlasništvu, ili u vlasništvu Republike Srbije, danas čine više od 50 odsto bankarskog sistema RS. Dok su, na primjer, 2018. činile oko 25 odsto.

    Marko Đogo o izjavi Zore VidovićFOTO: BN TELEVIZIJA/YOUTUBE/SCREENSHOT
    – Tako da to što banke sa stranim vlasništvom ne žele da prate, danas nema istu težinu kao što je imalo prije do pet godina. To govori u prilog teze koja postoji od ranije da je najzdraviji bankarski sistem tamo gdje je 50 odsto u domaćem vlasništvu, a 50 odsto u stranom. O tome se govorilo prije reforme bankarskog sistema, koja je kod nas provođena početkom 2000-ih kada smo prvo imali strukturu pola-pola, a poslije toga smo otišli u ekstrem, pa je u jednom trenutku na nivou BiH čak 90 odsto bankarskog sistema bilo u stranim rukama! To nije uobičajena situacija; ni u jednoj većoj zemlji nećete vidjeti da su stranci vlasnici većine bankarskog sistema, upravo zbog toga što je taj sistem jako bitan segment ukupnog ekonomskog sistema – kaže Đogo za Srpskainfo.

    To naravno ne znači, dodaje Đogo, da su domaće banke same po sebi bolje, jer one mogu biti i neefikasnije zbog sprege lokalnih privrednika i političara.

    Ali, generalno, jako je bitno da bankarski sektor u značajnom dijelu bude u domaćem vlasništvu. Smatram da je najzdraviji domaći privatni kapital – kaže Đogo.

    Okretanje ka Mađarskoj
    Ako domaće banke „ne žele da prate“ Srpsku, to znači da će kupci petogodišnjih obveznica sa posljednje, 63. emisije vjerovatno biti domaća fizička i pravna lica, što samo podgrijava spekulacije da su „tajkuni“ ti koji spasavaju budžet RS. Ko god da je, za to će dobiti fiksnu kamatnu stopu od čak šest odsto godišnje. Inače, nova emisija obveznica vrijedna je 15 miliona KM, a prije samo nekoliko dana na Banjalučkoj berzi u 62. emisiji obveznica prodate su obveznice vrijedne 130 miliona KM, po istoj kamatnoj stopi.

    Očigledno je da to nije dovoljno, jer je Vlada RS, samo dva dana nakon što je na berzi prodala pomenute obveznice za 130 miliona maraka, donijela dvije odluke o novim zaduženjima u ukupnom iznosu od 73,7 miliona maraka. Od kojih će se prvo u iznosu od 58,7 miliona maraka ili 30 miliona evra realizovati kod Izvozno-uvozne banke Mađarske.

    „Namena kredita je obezbjeđivanje sredstava za finansiranje budžetskog deficita i refinansiranje dijela duga, a u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama Republike Srpske“, navodi se u odluci Vlade. Rok otplate je deset godina po fiksnoj kamatnoj stopi od pet odsto godišnje.

    Milorad Dodik i Viktor Orban prošetali centrom BanjalukeFOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
    Mogu li aranžmani iz Mađarske da nadomjeste dio novca koji strane banke u RS ne žele da plasiraju, 105 miliona evra koje je „zavrnula“ Vlada Njemačke, ili novi aranžman sa MMF?

    – Mađarska je za nas velika ekonomija. Njihov BDP je oko 180 milijardi evra; to je, recimo, jednako BDP Srbije, Hrvatske i BiH zajedno. Međutim, Mađarska nije poznata kao zemlja na visokom stepenu razvoja. Mađarska nije ta velesila da ona bude trajni i značajniji izvor kapitala za RS, bez obzira što smo ekonomski mnogo manji od njih. Kada je riječ o većem kapitalu, prije bi se moglo govoriti o potencijalu kineskog ili čak turskog kapitala, jer je Rusija sada u ratu. Alternativa za kapital iz razvijenih zapadnih zemalja može se tražiti u velikim finansijskim centrima zemalja u razvoju – poručuje Đogo.

    Propast državnih banaka
    Na kraju, ne manje bitno, jeste pitanje kako „kuknjava“ ministra finansija na banke utiče na finansijsko tržište generalno, odnosno na povjerenje u Vladu RS. I može li dovesti do toga da oni koji svojim novcem žele da „prate“ Srpsku traže još veće kamate, koje su i sada neuporedivo veće nego one koje plaća FBiH – 3,8 odsto?

    – Čudi me da gospođa Vidović to govori zato što su upravo za vrijeme njihove vlasti propale banke koje su bile državne, što pokazuje da oni očito nisu znali da s njima upravljaju. Banka Srpske je najbolji primjer. Drugo, poslovne banke ne možete natjerati da rade ono što Vlada hoće, ako za to nemaju ekonomskog interesa. Ako imaju, one će sarađivati. Takve tvrdnje govore da su više u pitanju projekti koji nemaju ekonomsku podlogu – kaže za Srpskainfo dr ekonomije Mladen Ivanić.

    Kada je riječ o namjeri vlasti da zapadni kapital nadomjesti nekim drugim izvorima, Ivanić naglašava da kapital iz bilo koje zemlje ne dolazi besplatno.

    – Niko ne daje humanitarnu pomoć, svi traže neku vrstu zarade. Čak imamo slučajeva da je ta kamata ponekad mnogo veća nego što je bila u dosadašnjim izvorima finansiranja; mislim na međunarodne finansijske institucije – MMF, Svjetsku banku, EBRD i slično – kaže Ivanić.

  • Evropske cijene gasa porasle 16 odsto, poznat i glavni razlog

    Evropske cijene gasa porasle 16 odsto, poznat i glavni razlog

    Cijene gasa u Evropi porasle su u petak čak 16 odsto u dnevnom trgovanju nakon što su radnici u australijskim postrojenjima za ukapani prirodni gas (LNG) ostvarili svoje prijetnje i započeli štrajk što je rasplamsalo strah od poremećaja u globalnom snabdijevanju.

    Cijene TTF-a, referentne vrijednosti na evropskom tržištu, porasle su čak 16 odsto na 35.4 evra po megavat satu u petak ujutro, piše “Financial Times”.

    Štrajk se odnosi na pogone Gorgon i Wheatstone pod upravljanjem američkog naftnog i gasnog diva “Chevrona”, a čini otprilike sedam odsto globalnog snabdijevanja LNG-om.

    Sindikati su najavili da će se njihovi članovi najprije uključiti u ograničenu akciju te prekinuti rad do 11 sati, ali ne bude li dogovor postignut do četvrtka, planira se potpuna obustava rada na dvije sedmice. Traže ishode nagrađivanja koji su u “skladu s referentnim standardima industrije koji se primjenjuju na Chevronove saradnike”.

    “Offshore Alliance”, grupacija koja predstavlja dva radnička sindikata, rekla je da su razgovori trajali cijelu sedmicu, ali da dogovor nije postignut. Inače, štrajkovi su prvo trebali biti održani u četvrtak, ali su odgođeni za jedan dan.

    Za razliku od “Chevrona”, kompanija “Woodside Energy” postigla je “načelni dogovor o nizu pitanja” s “Offshore Allianceom” krajem avgusta. Dogovor je zaustavio eventualne planove o štrajkovima u postrojenjima koja čine oko četiri odsto globalnog snabdijevanja LNG-om.

    Američki “Chevron” potvrdio je da su razgovori s radnicima završili bez dogovora. “Pregovarali smo u dobroj vjeri i nastojali smo postići sporazum kojim se postiže tržišno konkurentan ishod. Sindikati nastavljaju tražiti uslove koji su iznad i izvan ekvivalentnih uslova s drugima u industriji, uključujući i nedavno postignute sporazume”, izvijestila je kompanija.

    Prema pisanju “Financial Timesa”, australijski ukapani prirodni gas rijetko stiže direktno do Evrope, ali poremećaji u proizvodnji mogli bi dovesti do poremećaja u globalnom snabdijevanju, a to je ono što brine evropske trgovce zadnjih mjesec dana.

    Naime, budu li kupci australijskog gasa u Aziji trebali tražiti alternative, mogli bi se naći u koliziji s Evropom koja je okrenula LNG-u nakon što je prekinuto snabdijevanje gasovodima, prenosi “Poslovni”. Zasad je malo znakova da bi se situacija mogla dalje zaoštriti jer su evropska skladišta gasa popunjena preko 90 odsto, a azijska potražnja još nije počela rasti.

    “Prvi štrajk koji je započeo samo je ograničen u pogledu snabdijevanja LNG-om s procjenama da će samo jedan ili dva tereta LNG-a biti uklonjena s tržišta”, rekao je Tom Marzek-Manser iz konzultantske kompanije za energetiku “ICIS”.

    Dvosedmični štrajk “uklonio bi oko milion tona LNG-a s tržišta”, rekao je Marzek-Manser. Dodaje da “čak i dok Evropa ulazi u zimu s vrlo velikim skladištima, potencijalno smanjenje ponude dodatno pritišće vrlo nježno uravnoteženo globalnom tržište gasa”.

  • Cijena nafte dostigla je najviši nivo u ovoj godini

    Cijena nafte dostigla je najviši nivo u ovoj godini

    Na svjetskim tržištima, cijene nafte su porasle drugu sedmicu za redom, dostigavši najviše nivoe u ovoj godini, zbog odluke najvećih svjetskih proizvođača da zadrže smanjenu proizvodnju.

    Na londonskom tržištu, cijena barela je prošle sedmice porasla za 2.4 posto, dostigavši 90.65 dolara, što je najviša razina od studenog prošle godine.

    Na američkom tržištu, cijena barela je porasla za 2.9 posto, dosegnuvši 87.50 dolara, što je najviša razina od rujna prošle godine. Drugi uzastopni rast cijena posljedica je odluka Saudijske Arabije i Rusije da smanje proizvodnju. Saudijska Arabija je prošle sedmice objavila da će smanjiti proizvodnju za milion barela dnevno do kraja godine, iznenadivši trgovce koji su očekivali da će produžiti odluku o smanjenju ponude samo do kraja oktobra.

    S druge strane, Rusija je odlučila smanjiti izvoz nafte do kraja godine za 300 hiljada barela dnevno. Cilj smanjenja proizvodnje ovih zemalja je održavanje visokih cijena nafte, s obzirom na to da potražnja slabi zbog usporavanja rasta najvećih svjetskih ekonomija.

    Trgovci su se nadali povećanju potražnje iz Kine nakon ukidanja restriktivnih mjera zbog pandemije početkom godine. Međutim, oporavak druge najveće svjetske ekonomije od krize izazvane covidom je znatno sporiji od očekivanog. Također, rast zapadnih ekonomija usporava jer centralne banke već godinu i po podižu kamatne stope kako bi obuzdale inflaciju.

    Analitičari jasno ističu da se očekuje daljnje smanjenje potražnje za naftom, zbog čega su odluke najvećih svjetskih proizvođača da smanje proizvodnju kako bi podržali cijene potpuno razumljive.

    Nakon dvosedmičnog rasta, cijene nafte su sada više nego što su bile na početku ove godine. Na londonskom tržištu, cijena barela je u plusu za više od 5 posto u odnosu na početak godine, dok je na američkom tržištu rast iznosio gotovo 9 posto.

  • Ministar finansija tvrdi da postoji veliki pritisak međunarodne zajednice na Srpsku

    Ministar finansija tvrdi da postoji veliki pritisak međunarodne zajednice na Srpsku

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović izjavila je da je vidljiv veoma veliki pritisak međunarodne zajednice na Republiku Srpsku u smislu obezbjeđenja sredstava.

    Naše banke koje imaju strani kapital apsolutno nas ne prate, a pratile su nas uvijek. Imaju mogućnost da nas prate, imaju sredstava, ali jednostavno zbog pritiska međunarodne zajednice to se ne radi – objasnila je Vidovićeva.

    Ona je naglasila da će Republika Srpska, bez obzira na to, iznaći sredstva, odžati likvidnost budžeta i sve redovne isplate kako u ovoj tako i u narednoj godini.

    – Mi pravimo planove ne za jednu godinu, nego za narednih 10 godina – objasnila je Vidovićeva.

  • Građani i privreda ispaštaju zbog političkih blokada

    Građani i privreda ispaštaju zbog političkih blokada

    Najveći gubitnici međusobnih blokada i političkog zastoja u BiH su građani i privreda, posebno jer bi domaće firme sprovele najveći dio poslova za građevinske i infrastrukturne projekte za koje je EU obezbijedila više od milijardu evra, a koji su suspendovani krivicom domaćih političkih aktera.

    Posljednji primjer je informacija koju su “Nezavisne” ekskluzivno objavile, da je trenutno na čekanju sedam grantova EU zbog blokada u Predsjedništvu BiH, vrijednih više od sto miliona maraka.

    Jedna od firmi koja trpi posljedice je banjalučki “Integral inženjering”, koji je završio sve radove na mostu na Savi kod Gradiške, ali im investitor, Ministarstvo komunikacija i transporta BiH, nije isplatilo novac za izvršene radove.

    Naime, “Integralov” novac kasni jer se Ministarstvo komunikacija pravda činjenicom da Evropska investiciona banka još nije isplatila ostatak granta za taj most u visini od oko 1,7 miliona evra.

    Ovaj grant je jedan od sedam grantova koji čekaju da se bh. političari odobrovolje i riješe međusobne blokade, kako bi novac bio oslobođen.

    Situacija s “Integralom” je utoliko specifična što grant kasni iz dva razloga – tehničke i političke prirode.

    Tehničke prirode jer se preduzeće nalazi na listi sankcionisanih subjekata Ministarstva finansija SAD, pa su nam naši evropski izvori objasnili da proces isplate novca traje nešto duže nego uobičajeno.

    Međutim, novac će, sve da bude isplaćen sutra, ostati na Predsjedništvu BiH, jer nijedan grant EU nije odobren za dalju isplatu, što je politički razlog za blokade.

    Kako nam je nedavno potvrđeno u Ministarstvu finansija i trezora BiH, od sedam odobrenih grantova u visini od oko 55,6 miliona evra, na projekte u RS se odnosi oko 7,4 miliona evra, a na FBiH oko 37,7 miliona evra, dok je za projekat vodosnabdijevanja u opštinama i u FBiH i u RS namijenjeno oko 10,5 miliona evra. Tako je, kada se sve sabere, ukupno blokirano više od sto miliona maraka grantova, odnosno finansijskih donacija u gotovini za mostove, ceste, vodovode i drugu infrastrukturu.

    U “Integralu” su nam potvrdili da imaju posljedice jer im Ministarstvo transporta i komunikacija BiH nije isplatilo novac za izvršene radove.

    “‘Integral’ je krajem jula 2022. godine završio radove na izgradnji prve faze brze ceste Okučani – međudržavni most na Savi, uključujući i nedostajući dio auto-puta sa bh. strane i time je ispunio svoj dio ugovorne obaveze. Tražimo i očekujemo da Ministarstvo transporta i komunikacija BiH, kao druga ugovorna strana, što prije izvrši plaćanje prije godinu dana stvorene obaveze. Aktuelni odnosi zainteresovanih strana koje nisu ugovorne strane u spornom ugovoru između MTK BiH i ‘Integrala’ prema budućim projektima nisu osnova za neizvršenje ili nezakonito odlaganje izvršenja stvorene obaveze MTK BiH prema ‘Integralu'”, rekli su oni za “Nezavisne”.

    Tako se ponovo pokazuje da će građani i privreda ponijeti najveći teret političke krize u BiH, koja se već godinama ne smiruje, s obzirom na to da će ovakva politička klima imati negativan efekat na radnike, dobavljače, poslovne partnere pogođenih kompanija i za širu zajednicu.

    Igor Gavran, ekonomski analitičar, za “Nezavisne” kaže da je zapanjujuće da EU nudi novac, a BiH ga odbija.

    On dodaje da je dugoročni i posredni gubitak mnogo veći od iznosa samih sredstava.

    “Ne samo da bismo za iste projekte morali alternativno koristiti vlastita sredstva i tako umanjiti trošenje za druge javne potrebe, nego je izvjesnije da bismo se zadužili i onda dodatno plaćali kamate na ova zaduženja. I opet zbog toga umanjili izdvajanja za ostale potrebe. A pošto bi novac na kraju mogao završiti kod domaćih privrednika kao izvođača radova, gubitak je i njihov, ali i mnogih drugih privrednika jer, naravno, oni bi novac opet mogli trošiti na domaćem tržištu, a posredno bi ga dobijali onda i njihovi zaposlenici i zaposlenici onih koji posluju s njima kroz plaće. Čak i ako se ovi grantovi na kraju ipak realizuju, svako odgađanje opet ima svoju cijenu, jer kašnjenje izgradnje projekata poput auto-puteva samo po sebi je štetno za ekonomiju”, smatra on.

    U MKT su nam nedavno objasnili da je glavni “krivac” u vezi s mostom kod Gradiške kašnjenje isplate od strane Evropske investicione banke, koja u ime EU raspolaže tim sredstvima.

    “Zbog toga je dovedeno u pitanje blagovremeno izmirenje obaveza nastalih prilikom realizacije ovog projekta, a što može imati negativne posljedice po budžet institucija BiH kroz plaćanje zateznih kamata, pokretanje sudskih postupaka i slično”, rekli su nam oni. Kako bi se izbjegao eventualni sudski postupak, naglasili su da je Ministarstvo u maju Savjetu ministara BiH uputilo prijedlog da se sredstva isplate iz sredstava BiH.

    “Ministarstvo je u maju Savjetu ministara BiH uputilo prijedlog odluke o utvrđivanju namjene dijela sredstava uplaćenih od dozvola za korištenje radiofrekventnog spektra za pružanje usluga putem mobilnih pristupnih sistema”, naglasili su.

    U EIB-u se, pak, ograđuju od eventualnog sudskog postupka u BiH oko namirivanja troškova izvođaču radova.

    “Važno je napomenuti da EIB nije strana sporazuma o izvođenju radova u odnosu na ovaj konkretni projekat. Odgovornost je na investitoru da sve troškove prema ugovaračima izmiri na vrijeme”, rekli su oni za “Nezavisne”.

  • MMF poručio: Ograničiti potrošnju u BiH, uključujući i plate u javnom sektoru

    MMF poručio: Ograničiti potrošnju u BiH, uključujući i plate u javnom sektoru

    Da bi se ojačala fiskalna održivost, direktori su apelovali na vlasti u BiH da dodatno ograniče tekuću potrošnju, uključujući i putem ograničavanja potrošnje na plate u javnom sektoru, saopšteno je iz Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

    Naveli su da je potrebno bolje usmjeravanje socijalne potrošnje, podsticanja javnih investicija i unapređenja naplate prihoda.

    Istakli da će investicije u infrastrukturu, zelenu energiju i digitalizaciju, podržane reformama u upravljanju javnim finansijama, pomoći u podsticanju održivog razvoja.

    “Rat Rusije u Ukrajini i dalje stvara značajne poteškoće za evropsku ekonomiju, što ima posljedice za BiH. Štaviše, očekuje se da će globalno pooštravanje finansijskih uslova opteretiti ekonomske aktivnosti u zemlji. Iako su sve nove vlade formirane nakon izbora 2022. godine, političke tenzije i dalje ometaju ekonomsku politiku i reforme. Status zemlje kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, koji je BiH dobila u decembru 2022. godine, još nije doveo do reformskog zamaha. Ekonomski rast je pao sa 7,4 odsto u 2021. na 3,9 odsto u 2022. godini i očekuje se da će dalje padati do nivoa od dva odsto ove godine zbog slabije domaće i vanjske potražnje. Inflacija je dosegla vrhunac od 17,4 odsto u oktobru 2022. godine i od tada kontinuirano pada, ali je i dalje povišena. U skladu sa smanjenjem cijena hrane i energije na međunarodnom nivou, očekuje se da će prosječna inflacija pasti na šest posto u 2023. godini”, navode iz MMF-a.

    Dodaje se da su prisutni visoki negativni rizici, koji uključuju moguće naglo ekonomsko usporavanje u Evropi, intenziviranje političkih napetosti na domaćem planu, te realizaciju finansijskih rizika.

    “Fiskalna pozicija je poboljšana u 2022. godini i ukupni fiskalni suficit je porastao na 0,9 odsto BDP-a sa 0,6 posto u 2021. godini. Nagli porast tekuće potrošnje zbog mjera za ublažavanje krize izazvane porastom troškova života popraćen je manjim povećanjem kapitalne potrošnje. Ukupni dug pao je ispod 30 posto BDP-a u 2022. godini takođe zbog sporijeg povlačenja sredstava i implementacije projekata. Sa rashodima koji rastu brže od prihoda, očekuje se da će fiskalni bilans preći u deficit od 1,5 posto BDP-a u 2023. godini. Potrebe za finansiranjem narasle su u 2023. godini zbog velike otplate duga”, pojasnili su iz Međunarodnog monetarnog fonda.

    Dalje stoji da su izvršni direktori istakli da je nakon oporavka u 2021. godini rast u Bosni i Hercegovini usporen, dok je inflacija, iako u opadanju, i dalje povišena.

    “Uzimajući u obzir kontinuiran visoki rizik i neizvjesnost u vezi ekonomskih izgleda, direktori naglašavaju potrebu za odlučnim politikama i reformskim naporima za jačanje makroekonomske stabilnosti i poticanja srednjoročnog rasta. U tom kontekstu, oni naglašavaju važnost većeg političkog konsenzusa i apeliraju da se kandidatski status za EU iskoristi u svrhu promoviranja neophodnih reformi. Jačanje provedbe preporuka MMF-a uz podršku putem izgradnje kapaciteta takođe će biti važno.

    Direktori su potcrtali potrebu da se ograniči fiskalna ekspanzija s ciljem obuzdavanja inflatornih pritisaka, uzimajući u obzir ograničene instrumente monetarne politike, te smanjenja pritiska zbog potreba za finansiranjem. Pozdravili su korake koje su vlasti pravovremeno poduzele da bi ojačale aranžman valutnog odbora, koji je do sada dobro služio zemlji. Oni su savjetovali vlastima da dozvole povećanje kamatnih stopa u odgovoru na uvjete na tržištu, uz istovremeno poduzimanje mjera za očuvanje finansijske stabilnosti.

    Takođe, apeluje da se ne prihvataju pozivi Centralnoj banci da finansira entitetske budžete ili da kreditira privatni sektor. Centralna banka bi trebala dodatno povećati stope naknade za rezerve banaka da bi smanjila razliku u kamatnoj stopi u odnosu na evrozonu i smanjila rizik za odliv kapitala. Direktori su naglasili da Agencije za bankarstvo trebaju ukinuti mjere koje narušavaju kamatne stope, te da trebaju ojačati praćenje i pripravnost za krizu, uključujući i putem strogog i pravovremenog provođenja svih prudencijalnih i korektivnih mjera.

    Naglasili su potrebu za unapređenjem razmjene informacija i uspostavljanjem fonda za finansijsku stabilnost za cijelu zemlju da bi se olakšalo restrukturiranje banaka i osigurala likvidnost u izuzetnim slučajevima.

    “Direktori su naglasili važnost strukturalnih reformi da bi se ubrzao rast, promovirala zelena i digitalna tranzicija i podigao životni standard. Pozvali su na ubrzanje reformi u upravljanju i apelovali su na vlasti da zatraže MMF-ovu dijagnostičku procjenu upravljanja s ciljem pružanja pomoći u identifikaciji ključnih slabosti i uspostavljanju prioriteta u reformama. Direktori takođe apeluju na vlasti da hitno usvoje novi zakon o sprečavanju pranja novca i da prioritetno implementiraju zakonski okvir za sprečavanje korupcije. Kontinuirani napori u pravcu jačanja transparentnosti i nadzora nad javnim preduzećima i dalje su važni. Po pitanju klimatskih promjena, preporučili su jačanje napora u pravcu dekarbonizacije privrede, povezivanje tržišta električnom energijom sa tržištem EU, i prelazak na obnovljive izvore energije”, zaključuje se u saopštenju MMF-a.