VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Rat u Ukrajini usijao cijene energenata, kriza u EU gura firme u bankrot

    Rat u Ukrajini usijao cijene energenata, kriza u EU gura firme u bankrot

    Evropska komisija objavila je ekonomsku prognozu, prema kojoj će 19 članica evrozone skliznuti u recesiju tokom zime. Uz poskupljenje energenata, rast troškova života i kamata očekuju dalja poskupljenja i rast nezaposlenosti, dok će trgovina ostati usporena. Mnoga preduzeća već prijavljuju gubitke i smanjuju proizvodnju.

    Fabrika pamuka u centralnoj Grčkoj radi od 1970. godine i 80 odsto proizvodnje je izvozila. Porudžbina imaju sve manje. Zbog skupog gasa i struje već su za trećinu smanjili proizvodnju, a razmišljaju i o skraćenju radnog vremena da ne bi otpuštali radnike.

    “Veoma je zabrinjavajuće jer ne možete da pravite planove. Nema uslova da smanjite troškove i u stalnom stanju ste nesigurnosti. Najviše strepimo od nestanaka struje i nemogućnosti rada”, kaže izvršni direktor fabrike pamuka “Farsala” u Grčkoj Apostolos Dontos.

    Rat u Ukrajini usijao je cijene gasa, struje i sirovina, što je donijelo ogromne prihode velikim energetskim kompanijama. Dok se one bogate, privreda koja zavisi od energenata jedva opstaje.

    “S jedne strane, imamo velike korporacije koje ostvaruju ogromne prihode samo od valuta, pretvarajući svoju dobit u američkim dolarima, u evre. S druge strane, manje kompanije koje posluju u Evropi, u Njemačkoj, već vide da njihova tržišna baza masovno opada”, kaže šef analize tržišta kapitala Bader banke iz Njemačke Robert Halver.

    Državne subvencije samo kratkoročno rješavaju probleme, ali energetska kriza sve dublje gura firme u bankrot i građanima ugrožava standard. Evropski parlament od Brisela zahtijeva brza i konkretna rešenja na nivou Unije.

    “Odgovor na to ne može da bude da stavljamo flastere na pokvaren sistem, kao i da pokušavamo da uvezemo gas i fosilna goriva sa drugih mjesta. Jedini odgovor je da se izgradi sistem koji je pouzdan, sa jeftinom i održivom energijom”, kaže predstavnica Alijanse Zelenih u Evropskom parlamentu Teri Reintke.

    Predsjednica Progresivne Alijanse socijalalista i demokrata u Evropskom parlamentu Irače Garsija istče da je za bilo koju od mjera potrebno vrijeme, ali da ga njihova domaćinstva nemaju.

    “Potreban nam je odlučan evropski odgovor da se suočimo sa inflacijom i smanjimo troškove, da ne bismo došli u situaciju da naša domaćinstva ne mogu da upale svetla, greju domove i plate račune”, kaže Garsija.

    Stručnjaci upozoravaju i da se najnovije prognoze usporavanja privrednog rasta u Evropskoj uniji mogu se pogoršati već početkom godine, zbog posljedica naftnog embarga na rusku naftu koji stupa na snagu 5. decembra, prenosi RTS.

  • U Njemačkoj zabilježena najveća stopa inflacije od ujedinjenja

    U Njemačkoj zabilježena najveća stopa inflacije od ujedinjenja

    Godišnja stopa inflacije u Njemačkoj skočila je na 10,4 odsto u oktobru što je istorijski visok nivo, saopštila je Federalna kancelarija za statistiku.
    “Nivo od 10,4 odsto je najviša stopa inflacije od ponovnog ujedinjenja Njemačke”, rekao je šef Kancelarije za statistiku Georg Til.

    Prema njegovim riječima, i dalje je glavni razlog inflacije enormno veliki rast cijena energenata.

    Cijene energenata povećane u oktobru ove godine za 43 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine, a posebno se veliko povećanje odnosi na energiju za domaćinstva – 55 odsto.

    Cijene prirodnog gasa više su nego udvostručene u poređenju sa prošlom godinom – do 109,8 odsto.

    Nakon energenata, cijene hrane bilježe veliki rast na godišnjem nivou od 20,3 odsto. Porast se odnosi na sve grupe prehrambenih proizvoda.

  • Gasprom: Stanje na energetskom tržištu sve gore

    Gasprom: Stanje na energetskom tržištu sve gore

    Diverzije na gasovodima “Sjeverni tok 1” i “Sjeverni tok 2” su pogoršale situaciju na energetskom tržištu, saopštili su iz Gasproma.
    “U septembru je izvršena neviđena diverzija na gasovodima “Sjeverni tok 1” i “Sjeverni tok 2” i zbog toga se još više pogoršala situacija na energetskom tržištu”, navodi se na Telegramu kompanije.

    U Gaspromu su naveli da je transformacija svjetskog energetskog sistema praćena kriznim pojavama, odnosno neviđenim rastom cijena, preusmjeravanjem isporuka gasa i smanjenjem njegove potrošnje.

    Kompanija je takođe obratila pažnju na to što je usljed rasta cijena gasa u Evropi došo do preorijentacije isporuka tečnog prirodnog gasa na evropsko tržište.

    “Pritom, značajan rast isporuka tečnog prirodnog gasa u Evropu je obezbijeđen za račun preusmjerenih partija TPG, a ne povećanja njegove proizvodnje. Faktički, to je dovelo do nedovoljnih količina energetskih resursa u drugim zemljama”, navode iz kompanije.

    Sumirajući rezultate 2022. godine Gasprom je došao do zaključka, da je u većini zemalja orijentir prema dekarbonizaciji otišao u drugi plan.

    Istaknuto je da je ponovo prioritet postala energetska bezbjednost i dostupnost energetskih resursa.

    U kompaniji smatraju da uloga prirodnog gasa na svjetskom energetskom trištu nastavlja da raste.

    “Ključnu ulogu u uvećanju potrošnje energije, uključujući gas, igraće Kina”, navode iz kompanije.

    Teroristički napadi su se dogodili 26. septembra istovremeno na dva ruska gasovoda koji dostavljaju gas Evropi – “Sjevernom toku 1” i “Sjevernom toku 2”.

    Njemačka, Danska i Švedska ne isključuju mogućnost da je riječ o ciljanoj diverziji.

    Operater gasovoda, kompanija Nord strim AG je tada saopštila da je riječ o incidentima bez presedana i da je nemoguće procijeniti kada će šteta biti sanirana.

    Generalno tužilaštvo Rusije pokrenulo je krivični postupak zbog međunarodnog terorizma.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da nema sumnje da se po pitanju gasovoda “Sjeverni tok 1” i “Sjeverni tok 2” radi o aktu međunarodnog terorizma.

    Prema njegovim riječima, to je najopasniji presedan jer konkurenti na taj način tjeraju Evropljane da kupuju energente po višim cijenama.

  • Vlast u BiH dnevno izdvaja dva miliona KM zbog kredita

    Vlast u BiH dnevno izdvaja dva miliona KM zbog kredita

    BiH je za šest mjeseci ove godine na servisiranje spoljnog duga uplatila 392,59 miliona maraka, što znači da je u prosjeku dnevno za te namjene uplaćivano skoro 2,20 miliona maraka.
    U informaciji Ministarstva finansija i trezora o stanju javne zaduženosti BiH na kraju juna ove godine navedeno je da je javni dug u BiH na kraju prvog polugodišta ove godine iznosio 12,808 milijardi, od čega se na spoljni odnosi 9,741 milijardu, a unutrašnji 3,67 milijardi maraka.

    Ukupni javni dug manji je za 48,27 miliona KM u odnosu na kraj prošle godine.

    “U ukupnom stanju javne zaduženosti FBiH učestvuje sa 51,81 odsto, Srpska 47,32 odsto, a Brčko distrikt sa 0,49 odsto. Na institucije BiH odnosi se preostalih 0,38 odsto duga. Učešće javnog duga BiH u BDP iznosi 32,35 odsto”, navedeno je u informaciji, koju je usvojio i Savjet ministara BiH.

    Podvukli su da je servis spoljnog duga BiH u prvoj polovini godine iznosio 392,59 miliona KM, od čega se na glavnicu odnosilo 299,73 miliona KM, a na kamatu preostalih 92,86 miliona maraka.

    Ako ukupan iznos potrošenog novca na servisiranje spoljnog druga u prvom polugodištu podijelimo s brojem mjeseci, statistika pokazuje da je BiH u prosjeku mjesečno davala 65,43 miliona maraka svjetskim, evropskim i međunarodnim finansijskim kreditorima, odnosno dnevno 2,18 miliona maraka.

    Ekonomisti pojašnjavaju da podaci iz nadležnih institucija na nivou BiH i entiteta pokazuju da budžeti nisu prezaduženi te da su dugovi u okviru propisanih standarda.

    “Potencijalni problem, kako i kod bilo kakvog zaduživanja, bilo da je to javni ili privatni dug, može se uvijek pojaviti i sve zavisi od toga kakva je sposobnost nekoga da izmiruje dugovanja. U problem bi mogli upasti ako dođe do pada privrednih aktivnosti te rasta kamatnih stopa. To može biti i okidač da se jednostavno dugovi ne mogu otplaćivati bez obzira koliki je procenat zaduženja u BDP”, rekao je izvršni direktor Udruženja ekonomista RS “SNjOT” Saša Grabovac.

    Objasnio je i da se vrlo brzo bezbjedna pozicija po pitanju otplate kredita može pretvoriti u problematičnu, odnosno u pravcu koji niko ne želi.

    “Do toga može doći ako dođe do pada BDP-a i budžetskih prihoda te rasta kamatnih stopa”, podvukao je Grabovac.

    Naglasio je da je sreća BiH i to što trenutno nije puno zadužena u valuti dolar.

    “Da smo bili većinom zaduženi u dolarima imali bismo zbog rasta vrijednosti te valute uvećan dug za nekoliko mjeseci i 20 odsto”, rekao je Grabovac.

    Kreditori
    U stanju spoljnog duga BiH najveće učešće imaju Svjetska banka – IDA i IBRD sa 28,03 odsto, Evropska investiciona banka sa 21,90 odsto, a Međunarodni monetarni fond sa 9,56 odsto, dok Evroobveznice RS učestvuju sa 9,40 odsto.

    “Evropska banka za obnovu i razvoj u stanju spoljnog duga BiH učestvuje sa 7,82 odsto, a Pariški klub sa 5,08 odsto”, navedeno je u informaciji Ministarstva finansija i trezora BiH.

  • Zanatlije zarade i ljekarsku platu

    Zanatlije zarade i ljekarsku platu

    Zanati u Srpskoj pali su na leđa starih zanatlija, nerijetko i onih u penziji, dok se mladi ako se i odluče za neki od njih uglavnom otisnu u inostranstvo.

    Remenara, vunovlačara, stolara je sve manje. Trenutno je najveća potražnja za keramičarima, a kovača je najteže naći. Poznati mrkonjićki kovač Đuro Milanović kaže da mu se i otac bavio ovim poslom, a on je nakon njegove smrti, 1994. godine nastavio tradiciju.

    Ostavio je dnevnik u školi i uzeo čekić u ruke. Pravi sve za poljoprivredu i šumarstvo, jer selo ne može bez kovača.

    – Pravim kose, sjekire, kramp, motike i lopate. Sve popularniji su i ugostiteljski programi, ražanj, roštilj, sačevi – rekao je Milanović.

    Prema njegovim riječima, mladi se rijetko odlučuju za zanatstvo.

    – Mladi nauče da rade i odoše. Već sam takvih 35 obučio. Budu po godinu i odoše nakon toga, najčešće u Njemačku – dodaje Milanović.

    Iako su posebno cijenjeni u evropskim zemljama zanatlije i kod nas mogu lijepo da žive.

    – Vjerujem da sada najbolje keramičari prolaze, čak mislim i bolje od ljekara. Po kvadratu naplaćuju 22, 23 marke, a danas urade bez problema 15 kvadrata – kazao je Milanović.

    Da bi neko bio dobar zanatlija mora usvajati znanje, ali i imati malo dara i veliku želju.

    – Ako ima volju mlad čovjek može naučiti brzo ali kovački zanat je najteži, zato što moraš imati dar, kao i umjetnici. Od 56 mrkonjićkih vatri koje su kovale ostale su samo dvije aktivne – rekao je Milanović.

    Slično je i kada su stolari u pitanju. Da su ove zanatlije tražene potvrdio je Zoran Grbić koji je zahvaljujući svom znanju radio na više kontinenata.

    – U penziji sam ali i sada me stalno neko kontaktira da radim, prihvatim nešto minimalno, dosta sam radio.

    Nema mladih stolara, a oni što nauče brzo odu u inostranstvo. Ovdje je bitna tačnost, ali se sve stiče radom i željom da naučite. Na kraju, od ovoga se može lijepo živjeti, tako je bilo uvijek, ali mora se raditi – rekao je Grbić.

    Dobar alat leđa čuva kaže direktor Zanatsko-preduzetničke komore Srpske Jovica Bratić za Glas Srpske, a bez dobrog zanatlije nema ni alata.

    – Stari zanati polako izumiru, za njih nema interesovanja. To je prije svega vunovlačar, stolar i remenar. Uz njih tu su zanatlije koji proizvode stare nošnje, a najviše kovači kojih skoro i da nema. Ko danas potkiva konje i pravi nakovnje i kose – rekao je Bratić.

    Prema njegovim riječima, ključni problem jeste to što je slabo interesovanje kod mlađe populacije.

    – Mladi bježe od zanata, iako se sada može dobro živjeti od njega. Nema dnevnice za radnike manje od 60 maraka, za majstora minimalno 100 maraka. Mladi većinom idu na fakultete misleći da će im biti lakše ali i da će bolje zaraditi, što i nije uvijek slučaj – rekao je Bratić.

    On tvrdi da je ključno đake usmjeriti tamo gdje su najjači te prepoznati njihove sklonosti.

    – Zašto mladi neće da budu zanatlije svi smo podjednako krivi. Prvo smo te zanate devalvirali a ništa nismo ozbiljno uradili da ih rehabilitujemo. Moramo probuditi njihovo interesovanje – rekao je Bratić.

    Ne nestaju samo zanati, nego i radnici. Prema njegovim riječima, od svog rada može odlično živjeti zidar, pekar, biger.

    – Keramičari su odlično plaćeni, a i alat je jeftin. Teško je doći do takvih majstora, a na njihove usluge čeka se mjesecima – rekao je Bratić.

    Dovoljno znanje
    Privatnik ne traži diplomu, nego samo rad. Jovica Bratić naglašava da su one neophodne u javnom sektoru, dok se u realnom traži isključivo znanje.

    – Radnici se prekvalifikuju, na zapadu više ne treba diploma, jer recimo te keramičke poslove ili stolarske oni koji žele, a uz to imaju malo dara, nauče za 10 dana – rekao je Bratić.

  • Malo nade da će išta biti jeftinije

    Malo nade da će išta biti jeftinije

    Najavljeno ograničenje i smanjenje cijena robe široke potrošnje naredne godine u Republici Srpskoj sagovornici “Nezavisnih” pozdravljaju, ali nisu sigurni da li će išta biti moguće od toga.

    Podsjećamo, Milorad Dodik, još aktuelni član Predsjedništva BiH i novoizabrani predsjednik Republike Srpske, prije nekoliko dana najavio je da će naredne godine dio cijena robe široke potrošnje biti ograničen, a cijena nekih proizvoda smanjena.

    Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, rekla je za “Nezavisne” da potrošači već dugo očekuju da dođe do zaustavljanja poskupljenja.

    “Najavljene mjere jesu dobre, ali imamo najave da će dodatno poskupjeti brašno, struja, da će rasti kamate. Koliko god se obradujemo da će doći do nekog poboljšanja situacije, dočekaju nas ovakve stvari. Podržavamo sve mjere vlasti u RS koje će omogućiti građanima što kvalitetniji život jer ovakva poskupljenja, sa ovakvim primanjima, mogu dovesti samo do većeg siromaštva”, navela je Marićeva.

    Dodala je da potrošači već godinu i po dana govore o inflaciji i pokušaju da se zaustavi dalji rast cijena.

    “Vlada je ranije donijela odluku da se zaustave marže, ali to nije urodilo plodom jer su trgovci svaku nabavku tretirali kao novu i podizali cijene. Ne znamo da li su bila opravdana poskupljenja, ali podaci inspekcije i veliki broj kažnjavanja trgovačkih lanaca dovoljno govore. Ako se ovako nastavi, ljudi neće kupovati jer neće imati od čega, biraće samo osnovno bez čega ne mogu”, kazala je Marićeva.

    Jovan Vasilić, predstavnik Saveza udruženja potrošača RS i predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” Bijeljina, istakao je da su ovo sve najave i priče i da se treba nešto konkretno uraditi.

    “Ne znamo da li će se to odnositi samo na hranu ili će to biti i svi ostali proizvodi, jer je sve poskupjelo. Ipak, ovaj potez Vlade je pozitivan i nadamo se da će on poklopiti makar inflaciju. Mi apelujemo već više od godinu dana da se ograniče cijene proizvoda, a takve odluke su u Srbiji davno donesene”, kazao je Vasilić.

    Ekonomista Aleksandar Ljuboja rekao je za “Nezavisne” da pojedini faktori koji utiču na visinu cijene pojedinih vrsta robe ne mogu da se spriječe lokalnim djelovanjem.

    “Na primjer, iz ugla energenata ili transporta sirovina dekretom ili nekim lokalnim djelovanjem ne možete da utičete na te faktore jer su njihove cijene vezane za tržište koje je razoreno manipulacijama na svjetskom nivou, a cijene energenata su pored manipulacije definisane geostrateškim kretanjima u svijetu. Ovo jeste jedna ispravna odluka vlasti u RS da se zaštiti stanovništvo, ali u ovom slučaju mislim da nije realno da se to uradi zato što mi ne utičemo na te cijene. Jedino rješenje je povećanje primanja ljudi kako bi se inflacija i rast cijena robe prebrodili. Do smanjenja cijena, nažalost, neće doći, roba će i u narednom periodu samo poskupljivati, te je ovo rješenje kako bi građani lakše prebrodili inflaciju”, objašnjava Ljuboja.

    Podsjećamo, jedno vrijeme u BiH u opticaju su bili ukidanje akciza na gorivo i smanjenje PDV-a na osnovne životne namirnice, kako bi cijene gotovo svih proizvoda bile smanjene, međutim to nije usvojeno.

  • Poskupjele namirnice u Austriji: Šećer skočio za 60 odsto, ulje 48

    Poskupjele namirnice u Austriji: Šećer skočio za 60 odsto, ulje 48

    U Austriji za kupovinu namirnica građani moraju sve dublje da uvlače ruku u novčanike, jer su namirnice značajno poskupjele.

    Analiza Radničke komore pokrajine Tirol pokazala je da je od aprila, na primjer, cijena šećera porasla za 60 odsto, ulja za 48 procenata i brašna za 33 odsto.

    Kada je riječ o mlijeku, rast cijene je između 11,51 do 14,39 odsto.

    Cijena putera porasla je za do 15 odsto.

    U svojoj analizi Radnička komora je poredila cijenu 19 identičnih proizvoda koje građani kupuju, i ustanovila koliko su cijene skočile u posljednjih šest mjeseci.

    Organizacija “Fudvoč Austrija” ustanovila je “skriveno” poskupljenje.

    “Kod svih namirnica je naši istraživanje pokazalo da su proizvođači smanjili sadržaj proteklih mjeseci. Uz to su cijene značajno porasle”, istakla je šefica organizacije Hajdi Porstner.

  • Očekuje se privredni pad Ukrajine za 39 odsto

    Očekuje se privredni pad Ukrajine za 39 odsto

    Ukrajinski ministar ekonomije Julija Sviridenko izjavila je danas da će pad bruto domaćeg proizvoda njene zemlje iznosti 39 odsto, a ne ranije očekivanih 35 odsto, zbog razaranja infrastrukture koje je izvršila Rusija u prethodnim sedmicama.

    Ona je rekla novinarima da je Vlada preduzela korake za smanjenje vrhovnog organa izvršne vlasti i da to podrazumijeva smanjenje broja zaposlenih, kao i da će biti izvršena privatizacija državnih preduzeća.

    Sviridenkova, koja je i prvi potpredsjednik Vlade, rekla je da Ukrajina traži jednogodišnje produženje suspenzije američkih carina na čelik da bi se pomoglo ukrajinskim željezarama, koje su teško pogođene ruskim raketnim napadima.

    Ona je izjavila da je danas razgovarala u Vašingtonu o ovoj temi sa američkim predstavnikom za trgovinu Ketrin Taj.

  • Izvještaj MMF-a o BiH i regionu: Inflacija će trajati godinama, realne plate u padu

    Izvještaj MMF-a o BiH i regionu: Inflacija će trajati godinama, realne plate u padu

    Inflacija u Bosni i Hercegovini će trajati godinama, a realne plate uprkos nominalnim povećanjima su u padu zbog efekta inflacije, jedan je od zaključaka prezentacije o regionalnom rastu, koji su predstavnici Međunarodnog monetarnog fonda juče održali u Sarajevu.

    Prema podacima za BiH, u narednom periodu se očekuje pad ekonomskih aktivnosti, a inflaciju i dalje podstiču visoke cijene energenata i hrane. Dobra vijest je što je, prema procjenama MMF-a, BiH manje ranjiva na energetske šokove od većine zemalja u zapadnoj Evropi.

    Republiku Srpsku, kako su ocijenili, čeka izazovna fiskalna godina jer će zbog finansijske situacije morati dosta pozajmljivati, iako kamatne stope u BiH nisu rasle kao što je to slučaj u evrozoni.

    Naime, kako su objasnili, RS se 2018. godine u obveznicama zadužila za oko 550 miliona maraka na godišnjem nivou, 2021. za oko 850 miliona, dok su zaduženja u narednoj godini planirana u visini od milijardu maraka.

    Što se tiče realnog rasta, ocijenjeno je da će on biti na visini od oko dva odsto na godišnjem nivou, u odnosu na četiri odsto koliko je to bilo prije dvije godine. Visoka stopa inflacije mogla bi pasti na oko 3,5 odsto u 2024. godini, a dobra vijest je što u BiH nema većih povećanja cijena električne energije, što je važan faktor u ukupnoj inflaciji.

    Jedno od najznačajnijih zapažanja izvještaja je proračun da su plate, uprkos nominalnom rastu od 14 odsto na godišnjem nivou, realno pale za dva odsto u odnosu na isti period.

    Generalno gledano, kako su naglasili, na negativne trendove globalno najviše je uticao rat u Ukrajini, posebno u EU koja je zbog manjka ruskog gasa suočena s velikim energetskim izazovima u narednom periodu.

    Što se tiče EU, najmanje izazova u energetskom sektoru u pogledu uticaja na domaćinstva ima Mađarska, koja je izuzeta od dijela evropskih energetskih sankcija prema Rusiji, iza nje su Francuska, Švedska i Španija, dok su najugroženije zemlje Estonija, Nizozemska, Italija i Danska.

    “Neizvjesnost je na visokom nivou s realnim očekivanjima za pogoršanje kako se geopolitičke tenzije i inflacija dalje budu odražavale na ekonomiju”, jedan je od zaključaka. Na rizike će i u narednom periodu najviše uticati rat u Ukrajini, energetska neizvjesnost, poremećaji lanaca snabdijevanja, kriza rasta troškova života, monetarne restrikcije od strane centralnih banaka, kovid zaraze, kao i moguća recesija u Kini i Americi.

    Dobra vijest na globalnom nivou je, kako ističu stručnjaci MMF-a, što su domaćinstva bolje pripremljena na finansijske izazove, ali upozoravaju da se mogući trendovi moraju pažljivo posmatrati.

    Senad Softić, guverner Centralne banke, kaže da je ova banka spremna da učestvuje u zajedničkim nastojanjima da se pronađu bolji izgledi za budućnost bh. ekonomije.

    “Svjesni smo da živimo u vrijeme velike neizvjesnosti i da se cijela Evropa suočava s istim izazovima od rata u Ukrajini, energetske krize do visoke inflacije. Svi imamo iste ili slične probleme, te je stoga neophodna snažna koordinirana akcija”, istakao je Softić, kako prenosi Fena.

    Gabriel di Bela iz Evropskog odjela MMF-a je rekao da rat u Ukrajini kreira više izazova za region, a među njima je povećana inflacija koja je rezultirala koordiniranim odgovorom centralnih banaka širom svijeta.

    “Posljedica sve viših cijena hrane i energije jeste da je došlo do povećane inflacije u regionu bez obzira da li je riječ o ekonomijama u razvoju ili naprednim ekonomijama. Šezdeset do sedamdeset odsto procenata povećanja inflacije koje smo vidjeli u avgustu ove godine jeste zbog zajedničke kombinacije viših cijena hrane i energije”, naveo je Di Bela.

  • Pašalić potvrdio: Razmatra se sklapanje višegodišnjih ugovora sa drvoprerađivačima

    Pašalić potvrdio: Razmatra se sklapanje višegodišnjih ugovora sa drvoprerađivačima

    Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić izjavio je danas Srni da u ovom ministarstvu prvi put razmtraju da u narednoj godini zbog sve većih potreba sklapaju petogodišnje ugovore o isporuci drvnih sortimenata sa drvoprerađivačima.
    Pašalić je naveo da do tada rješenje vide u ravnomjernoj isporuci sirovine, s tim da imaju obavezu prema 50 strateških subjekata u kojima proizvodnja ne smije stati zbog opšteg interesa zajednice.

    – Šume Republike Srpske sjeku godišnje u prosjeku oko dva miliona metara kubnih svih sortimenata, a potrebe drvoprerađivačke industrije su blizu pet miliona metara kubnih i taj “kolač” moramo da dijelimo na još 30 novih firmi. To je problem sa kojim se suočavamo – rekao je Pašalić na Sokocu, gdje je obilježena krsna slava preduzeća – Mitrovdan.

    Dodao je da je u ovom preduzeću u probni rad pušten informacioni sistem koji će pomoći da se bolje prate radovi u sječi i otpremi šumskih drvnih sortimenata.

    On je napomenuo da je resorno ministarstvo izdvojilo više od šest miliona KM da “Šume Srpske” u ovoj godini ostvari svoje planove u stoodstotnom obimu, ali da je plan proizvodnje ostvaren 90 odsto, čime “Šume Srpske” zbog neizvršavanja preostalih 10 odsto od plana ostaju uskraćene za oko 20 miliona KM, koje bi se mogle iskoristiti kao dividenda ili za investicije.

    Naglašavajući da se resorno ministarstvo trudi da osposobi “Šume Srpske” kako bi u potpunosti izvršili plan, Pašalić je rekao da je jedan od problema nesklad između raspoloživih količina šumskih drvnih sortimenata i sve većih potreba drvoprerađivačke industrije, što se mora riješiti sklapanjem višegodišnjih ugovora sa drvoprerađivačima, kako to rade u Hrvatskoj.

    Pašalić je rekao da Ministarstvo sa 40 odsto sufinansira nabavku mehanizacije za izvođače radova za izvlačenje trupaca kako bi osnažili najslabiju kariku u procesu proizvodnje u oblasti šumarstva.

    Druga mjera podrške Ministarstva bila je da su izvođačima radova u šumarstvu od jula do kraja ove godine obezbijedili 4,1 miliona KM da bi im pomogli u rješavanju problema nastalog visokim cijenama nafte i drugim nepovoljnim kretanjima na tržištu.

    Direktor Šuma Srpske Slaven Gojković rekao je Srni da je proteklih godinu dana za ovo Јavno preduzeće bio težak period, ali da pokazatelji iz organizacionih cjelina ukazuju da će biti bolja nego prošla.

    On je uvjeren da su Šume Srpske ušle u fazu oporavka koju treba da nastave, što je vidljivo kroz finansijske izvještaje, gdje je navedeno da smanjuju dugovanja, popravljaju likvidnost, sustižu da plaćaju sve obaveze prema lokalnim zajednicama i Poreskoj upravi.

    Gojković je podsjetio da je početak godine obećavao dobre rezultate, ali su pomijeranja na tržištu izazvana krizom zbog dešavanja u Ukrajini dovela do novih problema u poslovanju preduzeća.

    Zahvaljujući resornom ministarstvu, koje je zajedno sa Upravom “Šuma Srpske” prepoznalo te probleme, donesena je mjera kojom je iz Kompenzacionog fonda subvencionisana proizvodnja šumskih drvnih sortimenata, a Gojković kaže da su pozitivne rezultate u ovom preduzeću osjetili u oktobru.

    – Vremenski uslovi u oktobru pogodovali su proizvodnji u šumarstvu i oktobar je bio rekordan, što nam daje nadu da ćemo ovu godinu završiti mnogo bolje nego prošlu – izjavio je Gojković.

    On je najavio i manje korekcije cijena šumskih drvnih sortimenata, s obzirom na to da je posljednje povećanje cijena bilo krajem prošle godine, te dodao da će ovu godinu završiti sa postojećim cjenovnikom.