Kategorija: Ekonomija

  • Orban otkrio koliko koštaju sankcije Rusiji

    Orban otkrio koliko koštaju sankcije Rusiji

    ​Mađarska je zbog sankcija Rusiji izgubila 10 milijardi evra 2022. godine, rekao je premijer te zemlje Viktor Orban.

    Orban je rekao da je pogrešna politika sankcija Brisela “izazvala naglo povećanje cijena energenata, što je dovelo do deficita u mađarskoj ekonomiji od 10 milijardi evra godišnje”.

    Viktor Orban je takođe nazvao politiku sankcija Evropske unije korakom ka ratu, prenose Novosti.

    “Svako ko ekonomski interveniše u vojnom sukobu zauzima stav”, rekao je Orban u izjavi za mađarski radio, pojačavajući svoju kritiku briselske strategije koju smatra opasnom.

    Mađarski premijer je u julu rekao da je EU “pucala sebi u pluća” zbog odluke da uvede ekonomske sankcije Rusiji.

  • “Ne poštuju svi trgovci Uredbu Vlade o utvrđivanju marži”

    “Ne poštuju svi trgovci Uredbu Vlade o utvrđivanju marži”

    Ne poštuju svi trgovci Uredbu Vlade Republike Srpske o utvrđivanju marži u prometu robe, izjavio je glavni republički tržišni inspektor Radivoje Gavrić, gostujući u Јutarnjem programu naše televizije.

    Gavrić je istakao da su kontrole intenzivirane.U novembru 2022. godine izvršeno je oko dvadesetak kontrola u većim marketima i tržnim centrima i otprilike polovina je bila neuredna. Nije ni čudo što je premijer Srpske Radovan Višković reagovao i dao nalog da se kontrole pojačaju – rekao je Višković.

    Gavrić je objasnio da trgovac koji ne poštuje uredbu Vlade Srpske dobija rok da ispravi nepravilnost.

    – Čim prođe taj rok, inspektor ponovo ide u kontrolu. Ako trgovac nije otklonio nepravilnosti, biće snakcionisan. Ukoliko se to ponovi više puta, inspektor će zabraniti rad – kazao je Gavrić.

    Gavrić je naglasio da ove godine nije bilo zabrana rada, prenosi RTRS.

  • Ovo su troškovi institucija BiH

    Ovo su troškovi institucija BiH

    U 2021. godini za plate 22.276 zaposlenih u institucijama BiH isplaćeno je 574.192.481 KM.

    Putni troškovi su bili 9,9 miliona KM i veći su za oko 2,9 miliona KM ili čak 41 odsto u odnosu na godinu dana ranije. Više nas je koštalo njihovo putešestvije po inostranstvu nego u BiH.

    U izvještaju o obavljenoj finansijskoj reviziji Izvještaja o izvršenju budžeta institucija BiH u 2021. na jednom mjestu su pobrojani svi finansijski podaci, pa i rashodi po kategorijama. Od kojih se prosječnom stanovniku ove zemlje vrti u glavi.

    Izdaci za fiksne telefone i faks bili su veći od 1,5 miliona KM, izdaci za mobilne 1,1 milion, internet veze smo platili 972.793 KM, pošta je koštala više od dva miliona maraka, plus brza pošta još 385.941 KM.

    Automobili

    Upotrena službenih vozila u institucijama BiH protekle godine nas je koštala oko 12,5 miliona maraka, ili čak 12 odsto više nego ranije! Cifra obuhvata gorivo i ulje, popravke i osiguranja.


    O kakvom javašluku se radi govori i podatak da su institucije poput Instituta za nestale osobe, Granične policije, Generalnog sekretarijata Savjeta ministara BiH ili VSTS BiH imale više službenih vozila nego što im je dozvoljeno važećim pravilnikom. Neke institucije su imale tzv. specijalizovana vozila bez prethodnog odobrenja Savjeta ministara BiH.

    – Još uvijek su prisutne nepravilnosti koje se odnose se na korištenje specijalizovanih vozila u nenamjenske svrhe (dolazak na posao i odlazak s posla). Naime, specijalizovana vozila se daju na raspolaganje i zaposlenima koji se ne mogu dovesti u vezu s obavljanjem operativnih poslova iz nadležnosti institucija – upozorili su revizori.

    I u 2021. godini institucije BiH su nastavile s praksom ustupanja svojih vozila drugim institucijama (Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH – Upravi za indirektno oporezivanje; Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH – Savjetu ministara BiH, Ministarstvo bezbjednosti – Društvu crvenog križa BiH i Savezu sindikata policijskih tijela u BiH).

    Problem je u tome što Pravilnikom Savjeta ministara o uslovima nabave i načinu korištenja službenih vozila u institucijama BiH nije propisana mogućnost ustupanja vozila drugim institucijama.

    Iće, piće i pokloni
    Istovremeno, u institucijama BiH se za 20 odsto više jelo i pilo o trošku budžeta nego 2021. Prošle godine su troškovi reprezentacije iznosili 1,7 miliona maraka.

    Pojedine institucije (ne navodi se koje) su novcem namijenjenim za reprezentaciju kupovale i darove, poklone, iako pravilnik Savjeta ministara kaže da se reprezentacija može koristiti samo za ugostiteljske usluge.

    Za zakup imovine i opreme u 2021. godini izdvojeno je ukupno 23.762.034 KM, od čega su najznačajniji izdaci za unajmljivanje prostora ili zgrada (11.444.752 KM), unajmljivanje opreme (501.842 KM), unajmljivanje tornjeva, releja i antenskih stupova (1.755.253 KM), unajmljivanje skladišnog prostora (745.286 KM), unajmljivanje vodova i digitalnih kanala (935.206 KM), unajmljivanje parking prostora (404.398 KM), zakup za smještaj telekomunikacione opreme (329.871 KM)…

    Institucije poput IDDEEA, UIO, Direkcija za civilno vazduhoplovstvo i dalje plaćaju zakup, iako imaju obezbijeđen novac za kupovinu objekata za trajni smještaj.

    Privremeno, a stalno
    Dalje, za ugovore u djelu iz budžeta je isplaćeno čak 5,5 miliona KM i još 1,7 miliona za povremene i privremene poslove. Prema Zakonu o obligacionim odnosima, ugovor o djelu podrazumijeva da se onaj ko ga radi obaveže da će završiti neki posao, kao što je izrada ili popravka neke stvari, izvršenje nekog intelektualnog ili fizičkog rada, dakle za „zaokruženu cjelinu“.

    Međutim, zakon je jedno, a stvarnost u institucijama BiH drugo. Utvrđeno je da su ugovori o djelu zaključuju za one poslove koji spadaju u opis redovnih poslova zaposlenih u institucijama BiH. Čak se za pojedince vodi tzv. „šihterica“, što govori da su oni stalno dolazili na posao, a ne samo povremeno.

    Takođe, naizmjenično se zapošljava po osnovu ugovora o djelu i povremenih poslova, da bi takvi pojedinci na kraju dobili stalni radni odnos.

  • Cijena barela pala na manje od 86 dolara

    Cijena barela pala na manje od 86 dolara

    Cijena barela brent nafte pala je danas na manje od 86 dolara, prvi put od 28. septembra, a ovaj energent pojeftinjuje širom svijeta, navodi se u podacima berze u Londonu.

    U popodnevnim satima barel je za isporuke u decembru koštao 86,57 dolara, nakon pojeftinjenja za 3,7 odsto. Prethodno je dostignuta cijena od 85,81 dolara.

    Barel sirove nafte u SAD se trenutno prodaje za 78,72 dolara, poslije pojeftinjenja za 3,57 odsto.

    Pojeftinjenje nafte dešava se uprkos velikom smanjenju proizvodnje u zemljama OPEK-a i ostalim državama koje izvoze ovaj energent.

  • Višković: “Ugovorena izgradnja više stotina kilometara auto-puteva”

    Višković: “Ugovorena izgradnja više stotina kilometara auto-puteva”

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je da Srpska trenutno ima ugovorenu izgradnju više stotina kilometara novih auto-puteva.

    Višković je rekao da je za auto-put Banjaluka-Prijedor gotovo završena eksproprijacija.

    – Stvorili smo preduslove da kineski partner može dobiti građevinsku dozvolu, sve saglasnosti, odobrenja i da može u punom kapacitetu krenuti u izgradnju tog dijela auto-puta – istakao je Višković za prnjavorsku Televiziju K3.

    On je dodao da je eksproprijacija završena i za auto-put od Rače do Bijeljine kao i za auto-put od Bijeljine do Brčkog.

    – Ugovorili smo Vukosavlje-Brčko takođe sa kineskim partnerima. Eksproprijacija je završena. Većim dijelom je završena eksproprijacija i na Koridoru “Pet ce”, Doboj-Vukosavlje – naveo je Višković.

    On je istakao da je strateški cilj Republike Srpske povezivanje Banjaluke i Beograda auto-putem.

    Govoreći o hidroelektranama na Drini, Višković je naveo da Republika taj projekat realizuje bez zastoja i problema.

    – Svi radovi koji su predviđeni idu planiranom dinamikom – istakao je Višković.

  • Tegeltija na Regionalnoj konferenciji “Mogućnosti ulaganja u obnovljive izvore energije”

    Tegeltija na Regionalnoj konferenciji “Mogućnosti ulaganja u obnovljive izvore energije”

    Regionalna konferencija “Mogućnosti ulaganja u obnovljive izvore energije na zapadnom Balkanu” biće održana danas u Beogradu.

    Konferenciji će, između ostalih, prisustvovati predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

    Na konferenciji, koju organizuju ambasade Norveške u Beogradu i Sarajevu u saradnji sa Nordijskom poslovnom alijansom, Poslovnom asocijacijom Norveška-BiH i Norveškim partnerima za saradnju u oblasti energetike, učestovavaće i premijeri Albanije Edi Rama, Sjeverne Makedonije Dimitar Kovačevski i Crne Gore Dritan Abazović.

  • Italijanski privrednici zainteresovani za ulaganja u Srpsku

    Italijanski privrednici zainteresovani za ulaganja u Srpsku

    U Banjaluci je danas predstavljeno Udruženje italijanskih privrednika u BiH pod pokroviteljstvom Ambasade Italije u BiH.

    Ministar privrede i preduzetništva Republike Srpske Vjekoslav Petričević rekao je da postoji veliki interes italijanskih privrednika za ulaganja u prerađivačku i druge vrste industrije u Srpskoj zbog čega je važno da se u Republici pokrenu privredni procesi u kojima će učestvovati ozbiljne kompanije iz Italije.

    Petričević je rekao da je to važno s obzirom na aktuelna globalna kretanja, te dodao da se Italijani posebno interesuju za ovdašnju drvoprerađivačku, metalnu i industriju tekstila, kože i obuće.

    Cilj Udruženja italijanskih privrednika u BiH je, između ostalog, praćenje svih kretanja vezanih za ekonomske pokazatelje između BiH i Italije, umrežavanje BiH i italijanskih kompanija, te pomoć italijanskim investitorima u BiH.

    Predsjednik ovog udruženja Đuzepe Franki kaže da ovi prostori imaju mnogo potencijala i resursa koje bi trebalo iskoristiti.

    “Lično sam odlučio da ulažem na području Prijedora zbog geografske pozicije, ali i potencijala školovanih mladih ljudi koji mogu mnogo da doprinesu”, rekao je Franki, koji osamnaest godina posluje na ovim prostorima.

    Šef odjeljenja za trgovinu pri Ambasadi Italije u BiH Lorenco Donateli izrazio je nadu da će skup koji je Udruženje italijanskih privrednika u BiH upriličilo u Banjaluci dodatno osnažiti međusobne ekonomske i druge odnose.

  • Dodik: Cijena struje će se morati povećati

    Dodik: Cijena struje će se morati povećati

    Lider SNSD-a i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik na konferenciji za medije u Istočnom Sarajevu govorio je o brojnim temama, a jedna od njih su i ekonomske i socijalne mjere.
    “Razgovarao sam sa predsjednikom Vlade RS da predočimo niz mjera ekonomskih i socijalnih da urede tržište. Mnogi sada koriste električnu energiju i za grijanje i sve drugo, zato što su neki drugi energenti poskupili”, naveo je Dodik i dodao:

    “Cijena će se morati povećati”, poručio je, te dodao da će pokušati urediti nivo potrošnje električne energije.

    Kako je kazao učinili su sve da uspostave kontrolu vezano za cijene na tržištu.

  • Banke obavještavaju klijente o poskupljenju usluga

    Banke obavještavaju klijente o poskupljenju usluga

    Naknada za plaćanje računa za struju do 50 KM biće veća za pola marke, a za račune veće od 50 KM naknada će biti povećana za 0,60 KM.

    Tako će naknada za račune za struju koji se plaćaju na šalteru iznositi 0,70 i 0,90 KM. Povećana je i naknada prilikom onlajn plaćanja računa za struju za 10 feninga, sa 0,20 na 0,30 KM.

    Ove veće naknade biće primjenjivane od 10. januara u jednoj banci koja je o ovim promjenama obavijestila klijente pismenim putem.

    Na naše pitanje zbog čega dolazi do povećanja naknada, odgovaraju da je razlog izmjena uslova koje je banka ugovorila sa Elektroprivredom RS, i to na osnovu javnog poziva za učešće na tenderu.

    – U Odluci o naknadama za bankarske usluge fizičkih lica Elektroprivreda RS je izdvojena jer je sa poslovnim subjektom banka ugovorila povoljnije uslove, a na osnovu javnog poziva za učešće na tenderu, te su na taj način dati povoljniji uslovi plaćanja u odnosu na uslove utvrđene za ostala plaćanja – dodaju u ovoj banci.

    Tako recimo naknada za ostala gotovinska plaćanja na šalteru do 100 KM iznosi 1,50 KM, preko tog iznosa je 2,50 KM, a za uplatu veću od 500 KM je 3,50 KM. Primjera radi, prilikom plaćanja računa za telefon na šalteru naknada će da iznosi 1,50 KM ako je iznos do 100 KM, ili 0,30 KM ako je plaćanje onlajn i ako operater ima račun u toj banci. Ako ima u drugoj banci, onda je naknada za onlajn plaćanje 0,60 KM.

    I druge banke su već počele da povećavaju naknade.

    Banke u Republici Srpskoj po Zakonu o međubankarskim naknadama kod platnih transakcija i na osnovu odluke Agencije za bankarstvo RS iz avgusta imaju obavezu da izvještavaju klijente o svim naknadama za usluge povezane s platnim računom.

    Prihodi banaka u Republici Srpskoj po osnovu izvršenih usluga platnog prometa imaju najveće učešće u strukturi operativnih prihoda. U prvoj polovini godine iznosili su 69,2 miliona KM ili 67,1 odsto od ukupnih operativnih prihoda.

  • RS uvodi “blok tarife” za struju, do 500 kWh po staroj cijeni

    RS uvodi “blok tarife” za struju, do 500 kWh po staroj cijeni

    Do 500 potrošenih kilovata prilikom obračuna električne energije u kategoriji domaćinstva plaćaće se po jednoj cijeni, od 500 do 1.500 kilovata po drugoj, a od 1.500 po trećoj cijeni, navodi se u Nacrtu tarifnog sistema za prodaju električne energije i korišćenje distributivne mreže, koji je objavila Regulatorna komisija za energetiku RS.

    Podsjećamo, “Nezavisne” su ranije pisale da je moguće uvođenje “blok tarifa”, te je Vladislav Vladičić, predsjednik Regulatorne komisije za energetiku RS, potvrdio da će se ići s ovakvim prijedlogom da se do 500 potrošenih kilovata obračunava po istoj cijeni, a od 500 pa nadalje po većim.

    Vladičić je tada pojasnio da je prijedlog da ako se potroši, na primjer, 800 kilovata, do 500 potrošenih se obračunava po istoj cijeni, a dio od 300 po drugoj – većoj.

    “Prema ovom prijedlogu ostavljaju se svakom iste mogućnosti, nema diskriminacije. Da je, na primjer, prijedlog da se od jednog do 800 potrošenih kilovata naplaćuje po uvećanoj cijeni, onda bi postojala diskriminacija. Biće i javno razmatranje i rasprava i svako će imati mogućnost da dođe i da svoje primjedbe i sugestije, i pismeno i lično. To je samo prijedlog, ništa ne prejudiciramo”, kazao je Vladičić.

    Prema njegovim riječima, slijedi usvajanje pravilnika, ukoliko se oni uopšte usvoje i promijeni cijena.

    “Imamo zahtjev za mrežarinu koji su podnijela distributivna preduzeća, ali postoji i najava da će biti podnesen zahtjev i za cijenu električne energije, ali još nije. Ove godine se neće mijenjati ništa, to možemo očekivati tek od naredne”, naveo je ranije Vladičić.

    Kako se ističe u nacrtu koji je objavljen, svaki kupac prvih 500 kWh plaća po cijeni za opseg I, narednih 1.000 kWh po cijeni za opseg II, a preostalu utrošenu električnu energiju po cijeni za opseg III.

    “Za prvu tarifnu grupu iz kategorije potrošnje domaćinstva prilikom utvrđivanja cijene energije za javno snabdijevanje primjenjuju se tarifni elementi aktivna električna energija sa primjenom višeg i nižeg sezonskog stava i mjerno mjesto kupca kada snabdjevač naknadu za uslugu snabdijevanja iskazuje kroz ovaj tarifni element”, stoji u ovom nacrtu.

    Dodaje se da se za drugu tarifnu grupu iz kategorije domaćinstva prilikom utvrđivanja cijene energije za javno snabdijevanje primjenjuju tarifni elementi aktivna električna energija sa primjenom višeg i nižeg sezonskog stava, kao i većeg i manjeg dnevnog stava i mjerno mjesto kupca kada snabdjevač naknadu za uslugu snabdijevanja iskazuje kroz ovaj tarifni element.

    Prema dnevnom periodu tarifni stavovi se primjenjuju na veće dnevne tarifne stavove i manje dnevne tarifne stavove.

    Prema sezoni primjene, niži sezonski tarifni stavovi (NS) primjenjuju se u periodu od 1. aprila do 30. septembra i viši sezonski tarifni stavovi (VS) primjenjuju se od 1. januara do 31. marta i od 1. oktobra do 31. decembra.

    U ovom nacrtu se dodaje da se Odluka objavljuje u “Službenom glasniku Republike Srpske”, na oglasnoj tabli i internet stranici Regulatorne komisije.

    “Ova odluka stupa na snagu osam dana od dana objavljivanja u ‘Službenom glasniku Republike Srpske'”, piše u ovom dokumentu.