VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Evo koliko su građani Srpske potrošili na „Crni petak“

    Evo koliko su građani Srpske potrošili na „Crni petak“

    Građani su na ovogodišnji “Crni petak” u radnjama u Srpskoj potrošili ukupno 26,14 milion KM, što je prilično manje nego na isti dan prošle godine.

    Prema podacima Poreske uprave RS, 26. 11. lani, ukupan evidentirani promet preko fiskalnih kasa u maloprodaji u Republici Srpskoj iznosio je 30.190.071 KM.

    – Ukupan evidentirani promet preko fiskalnih kasa u maloprodaji u Republici Srpskoj 27. novembra 2020. godine iznosio je 11.846.523, a 29. novembra 2019. godine 35.398.078 KM – rekli su za Srpskainfo u ovoj upravi.

    Kad uporedimo promet tokom ovogodišnjeg i prošlogodišnjeg „Crnog petka“, jasno je da građani ove godine nisu bogzna kako kupovali.

    To dodatno potvrđuje i činjenica da su poskupljenja u 2022. daleko izraženija nego lane, što znači da smo sada za manje proizvoda morali da izdvojimo više para nego poslednjeg petka prošle godine, što takođe znači da smo manje stvari pazarili.

    Jedan od razloga je, svakako, i činjenica da u većini radnji popusti nisu bili vrijedni pažnje.

    – Kod nas nije riječ o rasprodajama, nego o redovnim sniženjima. Rijetko koja radnja je imala identičan popust na sve proizvode od, na primjer, 20-30 odsto. Neke radnje su davale popuste na kupljena dva artikla, a u nekima je bilo sniženje samo na označene proizvode. Zanimljivo je da je samo jedna radnja dječje garderobe ponudila sniženja. Popusti od 10 odsto su zaista smiješni i malo koga će motivisati da nešto kupi. Posebno na “Crni petak”, kad se nadamo da ćemo neke artikle moći kupiti po povoljnijim cijenama što se, međutim, kod nas nikad ne dešava. Kod nas nema ni “s” od pravih sniženja – kaže jedna Banjalučanka.

    S druge strane, „Black Friday“ na zapadu je dan kada trgovci rasprodaju zalihe, te daju sniženja od 70 odsto i više.

  • Dodik: Najvećem dijelu stanovništva ostaće ista cijena struje

    Dodik: Najvećem dijelu stanovništva ostaće ista cijena struje

    Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, izjavio je da će najvećem dijelu stanovništva ostati ista cijena električne energije, dok oni koji budu trošili više struje treba i da plate veću cijenu.

    On je istakao da je imao sastanak s Radovanom Viškovićem, mandatarom za sastav nove vlade, Vladislavom Vladičićem, predsjednikom Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske (RERS) i Lukom Petrovićem, direktorom Elektroprivrede Srpske, o stanju u elektroenergetskom sistemu RS.

    “Najvećem dijelu stanovništva ostaće ista cijena električne energije, dok oni koji budu trošili više električne energije treba i da plate veću cijenu”, napisao je Dodik na Twitteru.

  • Robna razmjena BiH skoro 40 milijardi KM

    Robna razmjena BiH skoro 40 milijardi KM

    Robna razmjena Bosne i Hercegovine u prvih 10 mjeseci ove godine iznosi skoro 40 milijardi KM, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.

    Kako se navodi u ovim podacima, od januara do oktobra ove godine izvoz je iznosio 15 milijardi i 47 miliona KM, što je za 31,5 odsto više nego u istom razdoblju prethodne godine.

    “Uvoz u prvih 10 mjeseci iznosio je 23 milijarde i 701 milion KM, što je za 36,7 odsto više nego u istom razdoblju prethodne godine”, stoji u podacima.

    Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 63,5 odsto, dok je spoljnotrgovinski robni deficit iznosio osam milijardi i 654 miliona KM.

    “Izvoz u zemlje CEFTA je iznosio dvije milijarde i 771 milion KM, što je za 48,4 odsto više nego u istom razdoblju 2021. godine, dok je uvoz iznosio dvije milijarde i 904 miliona KM, što je za 29,5 odsto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 95,4 odsto”, dodaje se u podacima.

    Izvoz u zemlje EU je iznosio 11 milijardi i 109 miliona KM, što je za 31,7 odsto više nego u istom razdoblju 2021. godine, dok je uvoz iznosio 13 milijardi i 440 miliona KM, što je za 30 odsto više nego u istom razdoblju prethodne godine.

    “Pokrivenost uvoza izvozom s EU je iznosila 82,7 odsto”, stoji u podacima.

    Aleksandar Ljuboja, ekonomski analitičar, istakao je za “Nezavisne” da je nemoguće u ovom trenutku povećati pokrivenost izvoza uvozom kada je u pitanju stepen privrednog razvoja, radne snage i životnog standarda.

    “Nemoguće je da se to postigne u nekom kraćem roku jer su potrebne strukturne promjene u sistemu i organizaciji, ne samo privrede, već i državnog sistema. Potrebno je povećanje autonomije entiteta i smanjenje troškova na nivou BiH koja postaje preskupa država”, ističe Ljuboja.

    Što se tiče pokrivenosti izvoza uvozom, Ljuboja smatra da je ona manja nego prošle godine.

    “Tada je, ako se ne varam, dostizala nekih 75 odsto. Vidimo da pada i da se uvozna aktivnost i potrošnja robe povećava i vraćamo se na nešto što je bilo prije pet ili 10 godina. Napredak je napravljen, ali moramo da vodimo računa da je iznos između apsolutne i relativne vrijednosti malo drugačiji. Ono što uvozimo su energenti i njihova cijena je porasla, a samim tim došlo je do toga da je novčani volumen veći, dok kod robe koju mi proizvodimo cijena nije nešto drastično porasla i tu se javlja ta mala razlika u korist većeg novčanog volumena iz uvoza.

    Povećan je i uvoz i izvoz, i to možemo djelimično pripisati oporavku tržišta od pandemije, ali i tome da su sve vrste robe poskupjele. Ipak, poslije pandemije je došlo do povećanja uvoza i izvoza, to je evidentno”, objašnjava Ljuboja.

  • Globalnu ekonomiju očekuju žestoki šokovi

    Globalnu ekonomiju očekuju žestoki šokovi

    Svet ide ka dubokoj ekonomskoj i finansijskoj promeni, a ne samo ka još jednoj recesiji, upozava Mohamed El-Erijan, glavni ekonomski savetnik u Alijansu.U autorskom tekstu za časopis “Forin afer”, El-Erijan, koji je i bivši generalni direktor kompanije Pimko, uticajnog igrača na tržištu obveznica, ocenjuje da će kombinacija pritisaka na strani ponude, pooštravanje monetarne politike američke centralne banke i “krhkost” tržišta pogoditi globalni rast.”Tri nova trenda naročito nagoveštavaju takvu transformaciju i verovatno će igrati važnu ulogu u oblikovanju ekonomskih rezultata u narednih nekoliko godina, a to su zaokret sa nedovoljne tražnje na nedovoljnu ponudu kao glavna višegodišnja kočnica rasta, završetak neograičene podrške likvidnosti centralnih banaka i sve veća krhkost finansijskih tržišta”, napisao je El-Erijan.

    On smatra da „ove promene pomažu da se objasne mnoga neuobičajena ekonomska kretanja u poslednjih nekoliko godina, koja će verovatno dovesti do još veće neizvesnosti u budućnosti kako šokovi budu sve učestaliji i sve žešći”.

    Te promene će uticati na pojedince, na kompanije i vlade na ekonomskom, društvenom i političkom nivou, upozorava El-Erijan, prenosi Raša tudej.

    Ovaj ekonomista je posebno kritikovao američke Federalne rezerve (FED) jer su, po njegovom mišljenju, prekasno prepoznale destruktivan uticaj inflacije na ekonomiju, nakon čega su krenule s naglim povećanjem referentne kamate kako bi nadoknadile izgubljeno vreme.

    El-Erijan je takođe naveo da su se tržišta navikla na jeftin novac od centralnih banaka, što je za posedicu imalo „izopačen efekat” da „značajan deo globalne finansijske aktivnosti” preplave fondovi za upravljanje imovinom, privatnim kapitalom i hedž fondovi, pored drugih entiteta čija je aktivnost nedovoljnio regulisana.

  • Cijene nafte na najnižem nivou od decembra 2021.

    Cijene nafte na najnižem nivou od decembra 2021.

    Cijene nafte su pale danas na najniži nivo od decembra 2021. zbog talasa nemira u Kini koji je pogodio apetit investitora prema rizčnoj imovini i pomutio izglede u vezi s potražnjom energije, pojačavši stres na ionako nestabilnom globalnom tržištu sirove nafte.

    Međunarodno refernta nafta Brent pala je za 2,53 dolara ili za 3,03 posto na dnevnom nivou, na 81,10 dolara za barel, na trgovanju do 11: 37 časova po našem vremenu, prema podacima sa portala oilprice.com koji prati kretanje cijena u realnom vremenu.

    Američka WTI nafta je potonula za 2,25 dolara ili za 2,95 procenata na 74,03 dolara po barelu.

    U Kini su tokom vikenda izbili masovni protesti zbog strogih antikovid mjera širom zemlje, uključujući demonstracije u Pekingu i Šangaju, što je podstaklo rasprodaju na tržištu nafte na početku ove nedjelje, izvještava “Blumberg”.

    Novo povlačenje cijena nafte dolazi nakon višenedjeljnog pada izazvanog znacima privrednog usporavanja Kine i odluke Evropske unije o ograničenju cijene ruske sirove nafte, koja će, kako se čini, imati minimalan uticaj na trgovinu.

    Špekulanti su značajno smanjili ulaganja u naftu, pri čemu su prošle nedjelje objavili šesto najveće smanjenje neto dugih pozicija za Brent naftu.

    U narednim danima će na tržištu vjerovatno biti prisutna veća volatilnost cijena u iščekivanju sastanka grupe OPEK+ o sljedećem nivou proizvodnje.

    Podaci sa kineske društvene mreže Baidu pokazuju da je saobraćaj u najvećim kineskim gradovima jutros naglo opao, pri čemu je u glavnom gradu Pekingu promet bio za 45 odsto manji nego prije godinu dana, dok je u Guangdžou bio manji za 35 odsto.

    Procjenjuje se da bi kineska potražnja za naftom u ovom kvartalu mogla u prosjeku da iznosi 15,11 miliona barela dnevno, što je manje u odnosu na 15,82 miliona barela dnevno godinu dana ranije, prema amneričkoj analitičkoj kompaniji Kepler.

  • Svako četvrto preduzeće spremno da napusti Njemačku?

    Svako četvrto preduzeće spremno da napusti Njemačku?

    Visoke cijene energenata, poremećaji u lancima snabdijevanja i nova američka šema subvencija koja prijeti da odvuče investicije iz Evrope mogli bi da prisile jedno od četiri preduzeća da napusti Njemačku, izjavila je izvršni direktor Federacije njemačke industrije Tanja Goner.
    “Visoke cijene energenata i slaba ekonomska aktivnost snažno pogađaju njemačku ekonomiju i stavljaju veliki teret na naše kompanije u poređenju sa drugim zemljama svijeta”, rekla je Gonerova za list “Velt”.

    Ona ističe da je njemački poslovni model “pod ogromnim pritiskom”, dodajući da “svaka četvrta njemačka kompanija razmatra da izmjesti proizvodnju u inostranstvo”.

    Takav stav je podstaknut rastućim cijenama, prekidima u lancima snabdijevanja, posljedicama zatvaranja i blokade u Kini zbog pandemije kao i američkim Zakonom o smanjenju inflacije.

    Ovaj savezni zakon oslobađa milijarde dolara subvencija za nove tehnologije i održivi rast američke privrede, a Federacija vidi tu inicijativu kao ozbiljan rizik za njemačku industriju.

    Nacrt zakona, koji je u avgustu potpisao američki predsjednik DŽozef Bajden, predviđa 300 milijardi dolara za smanjenje deficita, pored 369 milijardi dolara u finansiranju energetske bezbjednosti, uključujući poreske kredite za električna vozila proizvedena u SAD i subvencije američkim potrošačima.

    EU smatra je taj zakon “diskriminatorski” prema robi koja se uvozi u SAD.

    Francuski predsjednik Emanuel Makron, takođe, je kritikovao paket, nazvavši ga neprijateljskim i neusaglašenim sa odredbama Svjetske trgovinske organizacije.

    Ranije je javljeno da se oko 7,3 miliona domaćinstava u NJemačkoj od 1. januara suočava sa ogromnim poskupljenjem struje.

  • Roba iz Kine uskoro jeftinija?

    Roba iz Kine uskoro jeftinija?

    Nakon što su cijene kontejnerskog prevoza iz Azije poslije pandemije virusa korona drastično porasle, situacija se stabilizuje i prevoz robe je dosta jeftiniji, što bi u narednom periodu moglo uticati i na niže cijene proizvoda koji dolaze sa ovog kontinenta.

    Najnoviji Drewryjev kompozitni svjetski kontejnerski indeks, koji je ključno mjerilo za cijene kontejnera, pokazuje da od 17. novembra cijena iznosi 2.591 američki dolar po kontejneru od 40 stopa, što je za 72 odsto niža cijena nego u istom periodu prošle godine. Stope prevoza na relaciji Šangaj – Roterdam su pale za 14 odsto ili 439 dolara manje nego prošle godine.

    Ovaj indeks je sada na 75 odsto ispod maksimuma od 10.377 američkih dolara koji je postignut u septembru 2021, te je 31 odsto niži od petogodišnjeg prosjeka od 3.764 USD.

    “Ovo ukazuje na povratak na normalnije cijene, ali ostaje 82 odsto viša od prosječne stope za 2019. godinu, odnosno prije pandemije, kada je cijena bila 1.420 dolara po kontejneru”, navodi se u najnovijem izvještaju Drewryjevog kompozitnog indeksa.

    Jedan uvoznik robe široke potrošnje iz Kine koji nije htio otkrivati identitet, rekao je za “Nezavisne” da cijene kontejnerskog prevoza padaju, ali da to nije jedino što utiče na cijene.

    “Veliku ulogu ima i cijena goriva koja varira kod nas i to predstavlja problem. Svi mi imamo vozila i moramo dostavljati tu robu i sve se to ukalkuliše. Cijena kontejnera, odnosno prevoza iz Kine se prepolovila u odnosu na prošlu godinu. Mali kontejner košta 2.500 dolara, plus nekih 300, 350 dolara lučkih troškova. Meni je skoro stigla roba i nekih od sedam do 10 odsto mi je niža prodajna cijena u odnosu na ono što je ranije bilo”, kazao je ovaj uvoznik.

    Dodao je da ovo odgovara većim uvoznicima koji imaju veće fakture, te da oni imaju prostora da snize cijene proizvoda koji dolaze iz Azije.

    “Ukoliko se nastavi spuštati cijena kontejnerskog prevoza iz Azije, može se očekivati niža cijena svih proizvoda koji dolaze sa ovog kontinenta”, naveo je ovaj uvoznik robe široke potrošnje iz Kine.

    Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista Republike Srpske SWOT, istakao je za “Nezavisne” da za veći dio proizvoda koji dolaze sa Dalekog istoka ne možemo očekivati trenutnu reakciju u smislu pojeftinjenja na našem tržištu.

    “Da bi došlo do pojeftinjenja, trebalo bi sačekati da se cijene prevoza kontejnera ustabile i onda očekivati niže cijene. S druge strane, cijenu neke robe ne određuju samo cijene prevoza, nego i mnoge druge komponente. Ukoliko bude rasta plata, cijena energije i svega što ulazi u konačnu cijenu koštanja nekog proizvoda, jednostavno pitanje je da li će doći do pojeftinjenja. U svakom slučaju, ovo je dobra vijest, ali ne treba očekivati brzu reakciju u smislu pojeftinjenja cijena. Ukoliko dođe do pojeftinjenja i još nekih faktora koji utiču na ovu robu, onda možemo i očekivati niže cijene samih proizvoda koji dolaze iz Azije”, objašnjava Grabovac.

  • Izvjesni projekti o razmjeni energetski raspoloživih kapaciteta Srpske i Mađarske

    Izvjesni projekti o razmjeni energetski raspoloživih kapaciteta Srpske i Mađarske

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da su sa Mađarskom u toku razgovori o zajedničkim projektima u vezi sa energetskom zajednicom.

    Dodik je rekao da je mađarski premijer Viktor Orban na nedavnom sastanku iznio prihvatljivu ideju da se oformi jedna energetska zajednica u koju bi, za početak, bile uključene Mađarska, Srbija i Republika Srpska.

    • Mogli bi se zajednički dogovarati kako bi jedni drugima mogli pomagati – pojasnio je Dodik na Јahorini.

    Dodik je istakao da Republika Srpska ima mogućnost da gardi nove energetske objekte, da ima viška električne energije, te da bi sigurno sa partnerima, poput Srbije i Mađarske mogla da sklapa dogovore koji ne bi štetili nikome.

    • Razgovori na tu temu se vode, oni još nisu finalizovani, ali postoje određene konture tog dogovora. Kada dođemo do konačnih rješenja mi ćemo o tome obavijestiti javnost – kaže Dodik.
  • Veliki pad cijene nafte

    Veliki pad cijene nafte

    Cijene nafte opale su danas za više od četiri procenta dok Grupa sedam razmatra ograničavanje cijene ruske nafte I nakon što su zalihe goriva u SAD porasle više nego što se očekivalo.
    Barel brent nafte za isporuke u januaru pojeftinio je za 3,47 dolara i sada košta 84,89 dolara, a barel sirove nafte u SAD pojeftinio je na 77,63 dolara.

    Zalihe goriva u SAD povećane su za 3,1 milion barela, navodi se u podacima američke Administracije za energetske informacije. Analitičari su očekivali rast zaliha za samo 383.000 barela.

    Na cijene je dodatno uticala informacija da članice Grupe sedam razmatraju da ograniče cijenu ruske nafte na 65 do 70 dolara po barelu, rekao je jedan evropski zvaničnik.

    Taj nivo je u ovom trenutku veći od cijene po kojoj se ruska nafta prodaje na tržištu. Barel sirove ural nafte trenutno košta između 62 i 63 dolara.

  • Biće zatvoreni marketi i pumpe koji ponovo budu kršili Uredbu o maržama

    Biće zatvoreni marketi i pumpe koji ponovo budu kršili Uredbu o maržama

    Nakon što je izdao nalog za pojačanu kontrolu cijena osnovnih životnih namirnica, mandatar za sastav nove Vlade Radovan Višković naložio je Inspektoratu da pojača i kontrole cijena naftnih derivata na svim benzinskim pumpama.

    Inspektorat je danima na terenu i trgovačkim centrima i marketima izdao je više od 30 prekršajnih naloga.

    Upozoravaju, ukoliko se kršenje uredbi o maržama ponovi i drugi put slijedi najrigoroznija mjera – zatvaranje trgovačkih lanaca, marketa i pumpi.

    Namirnice skuplje, potrošačka korpa praznija. Kupuju se najčešće osnovne životne namirnice. Poskupljenju bašp tih namirnica staće se u kraj. Pojačane su kontrole. Inspektori su danima na terenu .Obilaze markete, tržne centre i benzinske pumpe. Do sada su izrečene kazne od skoro 240 hiljada maraka.

    Građani daju punu podršku.

    Inspektori su na terenu utvrdili da su najveća odstupanja u cijena mlijeka i ulja. Iako je u maloprodaji za osnovne životne namirnice propisana marža od 8 odsto, pojedini trgovački lanci i marketi samovoljno su tu maržu podigli i do 12 odsto.

    Ukoliko se kršenje propisa ponovi više puta, uslijediće najrigoroznija mjera!

    • Nema opraštanja, nema više kazni nego zabrana rada! Pa ćemo sada vidjeti, kako će to stajati. Drugačije ne može, nećemo mi nikoga tjerati. DŽaba, ne vrijedi ni govoriti, niti upozoravati. Nemojte ljudi kršiti ppropise – kategoričan je Radivoje Gavrić, glavni republički tržišni inspektor.

    Od početka novembra izvršeno je 10 kontrola na pupmama i od toga njih sedam bilo je sa prekršajnim nalogom. Gorivo se prodavalo po mnogo većim cijenama koje ne propisuje Uredba o maržama.

    • Izdali smo 16 prekršajnih naloga i za 20 dana 106.000 maraka naplaćenih kazni – dodaje Gavrić.

    Od danas još veće kontrola prodaje naftnih derivata.

    • Očito neki pokušavaju da iskalkulišu veće marže. Ako cijena barela na svjetskoj berzi pada, pada i nabavna cijena. Što znači, ulazni parametri padaju. Tome dodate maržu, onda očekujete da je i u maloprodajna cijena niža, nego u momentu kada ste to kupovali, po staroj cijeni – pojašnjava Radovan Višković, mandatar za sastav Vlade Republike Srpske. Inspekcija je završila i kontrolu mljekara u Republici Srpskoj i utvrđeno je da se ni oni nisu pridržavali uredbi o visini marži.

    Utvrđene su određene nepravilnosti u primjeni odluke o privremenom ograničenju visine cijene peleta.

    Obavljeno je 27 kontrola i izdato osam prekršajnih naloga. Samo u jednom privrednom društvu oduzeto je 30 tona ogrevnog peleta zbog neposjedovanja dokumentacije o njegovom porijeklu.