VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Za godinu u BiH poskupjeli brojni artikli: Podivljale cijene brašna, mesa, mlijeka…

    Za godinu u BiH poskupjeli brojni artikli: Podivljale cijene brašna, mesa, mlijeka…

    Za godinu dana cijene proizvoda koje građani BiH najčešće kupuju su, doslovno, podivljale, a to se najviše odnosi na hranu.

    Recimo, prema podacima Agencije za statistiku BiH, riža je u februaru prošle godine koštala 3,40 KM, a godinu kasnije kilogram je koštao 4,30 maraka.

    Kilogram hljeba je sa 2,60 otišao na 3,30 KM, a bijelo pšenično brašno je sa 1,30 “skočilo” na 1,70 KM.

    Za junetinu bez kosti, umjesto 15,6, plaćamo 19 maraka, a svinjetina sa kostima je sa 7,7 otišla na 10,20 KM.

    Litar mlijeka u tetrapaku, sa 1,50 KM, poskupio je na čak 2,60 maraka, a kilogram tvrdog sira, umjesto 14,50, plaćamo 17,40 KM. Poskupjela su i jaja, te za 10 komada, umjesto tri, plaćamo četiri marke.

    Skočile su i cijene voća, pa je, recimo, za kilogram banana, umjesto 2,60 KM, u februaru ove godine trebalo izdvojiti 3,50 maraka, a rast je zabilježen i kod povrća – crni luk je sa 1,40 “otišao” na 1,90, a krompir sa 1,40 na 1,60.

    Zabilježen je i skok cijene šećera, i to sa 1,60 KM na 2,30 KM, te kuhinjske soli sa 0,90 na 1,20 KM, dok je mljevena kafa sa 16,40 poskupjela na 17,90 maraka.

    Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne, ističe da nije upratio da je ijedan političar dao konkretan prijedlog za prevazilaženje ove situacije.

    “Cijene su porasle, a sve se svelo na predizborno obećanje političara da će nešto uraditi, dok poslije izbora nikog za to nije briga. Zaista, više ne možemo ništa očekivati od politike”, rekao je Arnautović za “Nezavisne novine”.

    Veliko je pitanje kako u ovakvoj situaciji žive najugroženiji stanovnici, poput, recimo, penzionera.

    “Prava je čarolija preživjeti od mjeseca do mjeseca. Penzije od, recimo, 300 do 600 maraka nisu dovoljne ni za preživljavanje. A to su ljudi koji su 30-40 godina radili, borili se, stvarali i svedeni su u situaciju da sada ne mogu ni preživjeti”, naglasio je Arnautović.

    U sličnoj su situaciji i brojni radnici. Dragana Vrabičić, predsjednica Sindikata građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti Republike Srpske, kaže da prosječna plata u građevinskom sektoru iznosi 918 KM, a u komunalnom sektoru ispod 1.100 maraka.

    “Znajući da u prosječne plate ulaze i plate vlasnika preduzeća, menadžera, direktora itd., to nam dovoljno govori o tome kako radnici u ova dva sektora žive. A poskupjelo je gotovo sve. Ne znam kako ljudi žive, od čega, kako se snalaze od mjeseca do mjeseca”, kaže Vrabičićeva za “Nezavisne novine”.

    Uvjerila se i sama, tokom kupovine, da cijene divljaju “preko noći”.

    “Od hljeba, preko mlijeka, voća i povrća, onog osnovnog, što bi trebalo da se nađe na stolu svakog čovjeka, račun od juče nije isti računu današnjem. O mesu da ne govorim. Čak te cijene idu toliko da ljudi ne mogu da povjeruju da je račun ispravan. Dešavalo se da vidim ljude da pitaju da li je račun ispravan”, naglašava Vrabičićeva.

    Računica je jednostavna i najbolje pokazuje kako se u BiH živi. Prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, sindikalna potrošačka korpa koju su izračunali za mart 2023. godine iznosi 2.892 KM.

    Agencija za statistiku BiH izračunala je da je prosječna mjesečna isplaćena neto plata za februar 2023. godine iznosila 1.211 KM.*

  • Bh. tržište preplavio nelegalni rezani duvan

    Bh. tržište preplavio nelegalni rezani duvan

    Rezultati IPSOS istraživanja pokazali su veliko povećanje prisustva nelegalnog rezanog duvana na bh. tržištu, a stručnjaci ističu da se institucije moraju uhvatiti u koštac s ovim problemom.

    Rapidan porast upotrebe ilegalnog rezanog duvana zabrinjava, a procjenjuje se da je u 2022. godini ukupna potrošnja tog duvana bila 2.245 tona, što je 25 odsto više u odnosu na 2021. i skoro 40 odsto više u odnosu na upotrebu u 2020. godini.

    IPSOS istraživanje, pritom, jasno pokazuje da borba protiv crnog tržišta cigareta daje rezultate, ali bh. tržištem sve više dominiraju šverceri rezanog duvana.

    Istraživanje je sprovedeno od 4. novembra do 27. decembra 2022. godine, na nacionalno reprezentativnom uzorku stanovništva BiH starijeg od 19 godina, a pokazuje da u proteklom periodu, na tržištu Bosne i Hercegovine, postoje određene promjene u upotrebi različitih vrsta duvanskih proizvoda.

    Osim što se bilježi povećanje upotrebe ilegalnog rezanog duvana, istraživanje pokazuje da je na tržištu BiH i dalje prisutan određeni volumen ilegalnih cigareta, međutim taj udio je stabilan, zbog kontinuiranih aktivnosti agencija na nivou BiH, prvenstveno Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH i Granične policije (GP) BiH u suzbijanju kriminala, šverca i crnog tržišta.

    Prema istraživanju, većina pušača rezanog duvana koristi ilegalni rezani duvan, a uglavnom ga kupuju na pijaci, ali i od uličnih prodavača i poznanika.

    Ekonomista Faruk Hadžić kaže da bi suzbijanje crnog tržišta duvana i duvanskih proizvoda trebalo da bude u stalnom fokusu i interesovanju donosioca odluka u BiH.

    “Rad državnih agencija poput UIO BiH, SIPA, Granične policije, OSA u suzbijanju kriminala, šverca i crnog tržišta cigareta daje rezultate, što se vidi iz aktivnosti o zaustavljanju šverca i oduzetim količinama na crnom tržištu cigareta. Međutim, kada se radi o rezanom duhanu potrebno je strateški, na državnom i entitetskim nivoima, pristupiti rješavanju ovog problema”, kaže Hadžić za “Nezavisne novine”.

    Ovdje se, kako dodaje, prije svega misli da je potrebno regulisati primjenu državnog i entitetskih zakona o duvanu kojima se uređuje način proizvodnje, otkupa, obrade, prerade i prometa sirovog duvana u listu, te proizvodnja i promet duvanskih proizvoda u Bosni i Hercegovini.

    “Nadalje, potrebno je staviti akcenat na regulaciju otkupa duhana i praćenje rezultata datih poticaja. U konačnici, potrebno je da politika prepozna ovaj problem ne samo deklarativno, već i suštinski kroz konkretne planove i aktivnosti”, istakao je Hadžić.

    Na pitanje šta gubi država, odnosno građani zbog masovne upotrebe ilegalnog rezanog duvana, on ističe da tu postoje brojne negativne posljedice.

    “Rastom ilegalnih aktivnosti dolazi do negativnih posljedica za državu i društvo u cjelini, jer se na takve proizvode ne obračunava i naplaćuje porez, koji opet služi za finansiranje različitih državnih potreba, što uključuje i različite transfere prema građanima, posebno onim sa manjim primanjima”, rekao je Hadžić.

    Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske su nam rekli da su proizvodnja i obrada duvana i duvanskih proizvoda u Republici Srpskoj uređeni Zakonom o duvanu.

    Kako dodaju, Zakonom o duvanu propisano je da upravni nadzor nad sprovođenjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega vrši Ministarstvo, a inspekcijski nadzor nad poštovanjem ovog zakona i propisa donesenih za njegovo sprovođenje vrši Inspektorat posredstvom nadležnih inspektora Inspektorata i inspektora u sastavu jedinica lokalne samouprave.

    Nadležni inspektor, između ostalog, ima pravo i dužnost da zabrani obavljanje djelatnosti proizvodnje i obrade duvana ako se ona obavlja bez rješenja kojim se odobrava obavljanje takve djelatnosti, pokrene postupak za ukidanje rješenja za obavljanje djelatnosti ako proizvođač duvana ili obrađivač duvana prestane da ispunjava uslove propisane za njegovo donošenje, oduzme duvan i rezani duvan koji je proizveden ili stavljen u promet suprotno odredbama zakona, kao i da naloži uništavanje rasada duvana.

    Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske ističu da je važno napomenuti da su izmjene i dopune Zakona o duvanu imale za cilj stvaranje uslova optimalne i efikasnije proizvodnje duvana i duvanskih proizvoda, što podrazumijeva uspostavljanje kooperativnih odnosa između primarne i prerađivačke industrije.

    “Takođe, izmjenama i dopunama zakona definisana je i precizirana uloga organizatora proizvodnje i otkupa duvana. Na ovaj način zakonski se regulišu i uređuju odnosi između proizvođača sirovog duvana i organizatora proizvodnje i otkupa duvana, odnosno obrađivača duvana, što za cilj ima sprečavanje trgovine duvanom i duvanskim proizvodima van uređenog tržišta”, kažu za “Nezavisne novine” iz resornog ministarstva.

    Podsjetimo, treću godinu zaredom UIO organizuje kampanju “Stop švercu 2023”. Razlog nastavka kampanje je što su prethodne dvije dale veoma dobre rezultate, ali je pitanje crnog tržišta i dalje veoma prisutno i borba se mora nastaviti.

    Brojne aktivnosti, koje je sproveo UIO do sada, rezultirale su značajnom količinom oduzete robe u prethodne tri godine. Vrijednost oduzetog duvana i duvanskih prerađevina, odnosno cigareta, čiji je bio cilj prodaja na crnom tržištu BiH, premašuje iznos od 10 miliona KM. To je u posljednje tri godine rezultiralo smanjenjem crnog tržišta cigareta, što potvrđuje i broj izdanih akciznih markica.

    U 2022. godini UIO BiH je izdao za 33 odsto više akciznih markica za obilježavanje cigareta u odnosu na 2021. godinu, što pokazuje da se tržište cigareta u BiH polako stabilizuje.

    Povodom pokretanja kampanje Ratko Kovačević, potparol UIO, pozvao je građane da im pomognu jer su građani ti koji u svom najbližem okruženju vide i oni su ti kojima bude ponuđeno da kupe proizvode na crno.

    “Tu, prije svega, mislimo na to kad neko ispod tezge izvadi kutiju cigareta koja nije obilježena markicama UIO, tako da želimo da nam dojave što kvalitetniju informaciju, jer ćemo samo tako i mi moći sprovesti aktivnosti na terenu. Ono što mogu uraditi jeste da tu informaciju dostavim na dva načina… Prvi je otvorena linija: 080020607 i ova linija potpuno je anonimna i besplatna. Naš broj je 065355155”, naveo je Kovačević.

  • U slučaju rata na Tajvanu: Više od 40 odsto globalne trgovine biće poremećeno

    U slučaju rata na Tajvanu: Više od 40 odsto globalne trgovine biće poremećeno

    Više od 40 odsto globalne trgovine biće poremećeno u slučaju rata na Tajvanu, što će dovesti do razornih posljedica po cijeli svijet, izjavio je tajvanski ministar spoljnih poslova DŽozef Vu.
    “Većina zemalja je sigurna da se ova eskalacija neće dogoditi jer bi to bila katastrofa ne samo za Tajvan već i za Kinu i cijeli svijet. Ekonomske posljedice bi bile ogromne. Pogledajte lokaciju Tajvana – preko 40 odsto isporučene robe širom svijeta ide kroz Tajvanski moreuz”, rekao je Vu.

    On je dodao da Tajvan proizvodi više od 60 odsto čipova u svijetu i 90 odsto najnaprednijih poluprovodnika.

    “Rat na Tajvanu bi doveo do poremećaja u preko 40 odsto globalne trgovine”, rekao je zvaničnik španskom listu “ABC”.

    U slučaju eskalacije situacije oko ostrva, mogao bi izbiti treći svjetski rat, smatra Vu.

  • Upozorenje iz ECB: Kamatne stope blizu maksimuma

    Upozorenje iz ECB: Kamatne stope blizu maksimuma

    Janis Sturnaras, član Upravnog savjeta Evropske centralne banke (ECB), upozorio je da kreatori politike ove zajmodavne institucije trebaju da budu oprezni i izbjegavaju velike ili male skokove u vezi sa odlukom o kamatnim stopama.
    Sturnaras je u intervjuu grčkim medijimanaglasio da svaka takva odluka treba da bude zasnovana na podacima “upravo zato što smo blizu plafona, blizu maksimalnog povećanja”.

    “Blizu – nisam rekao da smo još stigli, ali približavamo se tome”, rekao je Sturnaras, prenosi “Sputnjik”.

    Primjedbe su uslijedile nakon što je ECB odlučila prošlog mjeseca da poveća referentnu kamatnu stopu za 0,5 procentnih poena, na 3,5 odsto.

    Ovo je urađeno uprkos bojazni da bi porast kamatnih stopa mogao da izazove domino efekat u bankarskom sektoru širom evrozone.

    Zvaničnici ECB objasnili su da će inflacija najvjerovatnije ostati visoka “predugo”, što je, kako su rekli, podstaklo banku da nastavi sa planiranim povećanjem kamatnih stopa.

  • Cijene nafte u porastu

    Cijene nafte u porastu

    Cijene nafte na svjetskom tržištu danas su u porastu usljed poboljšanja podataka o stanju ekonomije u evrozoni i Britaniji.

    U Londonu je cijena sirove nafte “brent” iz Sjevernog mora veća za 50 centi ili 0,6 odsto i sada je 81,60 dolara po barelu.

    U Njujorku je cijena svijetle sirove nafte porasla za 49 centi ili 0,7 odsto i iznosi 77,87 dolara po barelu.

    Obje vrste nafte juče su bile u padu za više od dva odsto.

    Prema posljednjim podacima, ekonomija se neočekivano oporavila od početka ovog mjeseca. Slična situacija registrovana je i u Britaniji.

  • Šulić najavljuje bolju evidenciju turista u Srpskoj

    Šulić najavljuje bolju evidenciju turista u Srpskoj

    Ugostiteljski radnici već duže vrijeme upozoravaju na nedostatke u evidenciji turista i prijave gostiju u Republici Srpskoj, što dovodi do nepreciznih podataka o broju posjetilaca, ali i manjih prihoda od boravišnih taksi. Upravo zato iz Ministarstva trgovine i turizma najavljuju novi zakon o boravišnoj taksi, ali i rigoroznije kontrole.
    Kako za BL portal objašnjava prvi čovjek ovog resora, Denis Šulić, dio problema svakako su i ugostitelji koji ili ne prijavljuju sve goste ili posluju u sivoj zoni. Zato, u saradnji sa inspekcijom, najprije kreću kontrole.

    „U fokusu kontrola u narednom periodu biće i kontrola poslovanja pružalaca usluga smještaja u Republici Srpskoj, jer statistički pokazatelji u poređenju sa realnim stanjem na terenu upućuju na sumnju da veliki broj pružalaca usluga posluje u sivoj zoni. To je posebno izraženo u dijelu pružalaca usluga smještajnih kapaciteta registrovanih kao stan na dan“, kaže Šulić za BL portal.

    Takođe naglašava da su i iz Inspektorata Srpske apelovali i na ugostitelje da svoje poslovanje obavljaju u skladu sa propisanim zakonskim odbredbama i okvirom, jer, kako kaže, cilj kontrola nije kažnjavanje, već uvođenje reda. Samo na taj način imaćemo prave podatke o broju turista, ali i veće prihode od turizma.

    Šulić ujedno najavljuje i izmjene i dopune Zakona o ugostiteljstvu i Zakona o boravišnoj taksi, koje bi preciznije uredile ovu oblast.

    „Prateći kretanja i dinamiku razvoja u ovoj oblasti, naš resor je prepoznao potrebu unapređenja zakonskog okvira, pa smo u do kraja planirali izmjene ova dva zakona. Ministarstvo u sve to kreće uključujući i poslovnu zajednicu i jedinice lokalne samouprave. Zato smo od zainteresovanih partnera zatražili da dostave prijedloge i sugestije koje smatraju da treba inkorporirati u tekst ovih zakona“, ističe Šulić.

    U planu je da zbog pojednostavljenja i ubrzavanja procesa boravišne prijave, Republika Srpska, prema uzoru na zemlje regiona, uvede i sistem elektronske prijave.

    „Jedna od mogućnosti o kojoj se razgovara je svakako uvođenje elektronskog sistema prijave gostiju poput onih koje su uvele Srbija i Hrvatska, ali u nekom modelu koji bi bio prilagođen našim uslovima, posebno u smislu nadležnosti Republike Srpske i BiH“, naglašava Šulić.

    Ipak, sve ove promjene ne treba očekivati prije ovogodišnje ljetne sezone, jer je Ministarstvo tek počelo pripremne aktivnosti na izradi izmjena i dopuna ovih zakona, pa je, kako kaže Šulić, rano govoriti o konkretnim rješenjima koja će biti donesena.

  • EU odobrila nacrt zakona koji reguliše tržište kriptovaluta

    EU odobrila nacrt zakona koji reguliše tržište kriptovaluta

    Poslanici Evropskog parlamenta u četvrtak su odobrili nacrt ambicioznog zakona (MiCA) kojim Brisel prvi put pokušava da reguliše tržište kriptovaluta.

    Evropska komesarka za finansijsku stabilnost i finansijske usluge Mejrid Mekginis očekuje da će MiCA postati važeći zakon u EU od jula, nakon što ga odobre parlamenti zemalja članica Evropske unije, piše Blumberg, prenosi Tanjug.

    “Kao što smo vidjeli ovih mjeseci, nadzor i čvršća pravila su prijeko potrebni da bi se izbegao kolaps nalik na krah projekata FTX, Tera Luna, Celzijus i Vojažer”, dodala je komesarka Mekginis.

    Dio zakona vezan za stabilne kriptovalute (stablecoin) će početi da važi tek u julu sljedeće godine.

    Prema zakonu MiCA, svaka kompanija koja u Evropskoj uniji nudi usluge vezane za kriptovalute će morati da bude registrovana u jednoj od država članica, što će joj omogućiti da radi po cijeloj EU.

    Nadležni organi EU će nadzirati rad platformi za trgovanje kriptovalutama i paziti da se ne ponovi krah tržišta kao u poznatom slučaju kriptoberze FTX.

    Zakon koji se pripremao tri godine, ima i svoje kritičare, a mnogi mu zamjeraju da ne ide ukorak sa vremenom i ne reaguje na aktuelne probleme vezane za kriptovalute.

    MiCA ni na koji način ne reaguje na novije fenomene kao što su pozajmljivanje kripto valuta, decentralizovano finansiranje kripto valutom bez posrednika (DeFi) ili nezamjenljive tokene (NFT).

    Šef Evropske centralne banke Kristin Lagard je zbog pomenutih nedostataka već zatražila da se donese novi, unaprijeđeni zakon, MiCA 2.

    Pored toga, nova pravila ugrožavaju anonimnost korisnika kriptovaluta, pošto MiCA primorava kriptoberze da objave informacije o transakcijama, odnosno identitet pošiljalaca i primalaca.

    Šefovi kripto industrije uglavnom kažu da je ovaj zakon “bolje nego ništa” i hvale evropski pristup tržištu sa kriptovalutama koji nije represivan kao onaj u SAD.

  • Odluka Vlada RS: Za povećanje plata 7,78 miliona KM

    Odluka Vlada RS: Za povećanje plata 7,78 miliona KM

    Vlada Republike Srpske usvojila je danas Odluku o davanju saglasnosti na Plan utroška sredstava kojom je Ministarstvu privrede i preduzetništva na raspolaganje stavljen iznos od 7.780.000 KM na ime podsticaja za povećanje plate radnika, a u skladu sa finansijskim planovima potrošnje za prvih šest mjeseci ove godine.

    Kako je saopšteno iz Vlade, ta sredstva su namijenjena za isplatu subvencija privrednim subjektima za obračunski period od 1. jula 2022. godine do 31. decembra te godine, u kojem je izvršeno stvarno povećanje plate radnika.

    Vlada Republike Srpske je usvojila i Akcioni plan za sprovođenje Strategije razvoja industrije Republike Srpske 2023 – 2025. godine. Strategija definiše prioritete i strateške ciljeve razvoja industrije od kojih su najvažniji povećanje proizvodnje više faze prerade, smanjenje spoljnotrgovinskog deficita, povećanje zaposlenosti itd.

    Između ostalog, Vlada Srpske usvojila je i Informaciju o realizaciji Projekta zatvaranja kolektivnih centara i alternativnog smještaja putem osiguranja javnih stambenih rješenja – CEB2, čiji je cilj da se interno raseljenim licima koja su bila primorana da napuste svoje domove tokom ratnih dejstava 1992–1995. godine i drugim ugroženim stanovnicima alternativnih vidova smještaja osigura trajno stambeno rješenje i, po potrebi, institucionalna njega prilagođena stepenu ugroženosti korisnika.

    “U toku je izgradnja 218 stambenih jedinica, a završetak radova i useljenje korisnika planirano je do kraja 2023. godine: u prvoj polovini godine u Istočnom Novom Sarajavu 23 stana i u Zvorniku 37 stanova, a do kraja godine u Bijeljini 12 stanova, u Nevesinju 12 stanova i u Doboju 134 stana”, kažu iz Vlade Srpske.

    Vlada Republike Srpske upoznala se i sa Informacijom o stanju obaveza javnih zdravstvenih ustanova (JZO) i Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske (FZO RS) na kraju prošle godine.

    “Od ukupno 75 javnih zdravstvenih ustanova u 2022. godini pozitivno je poslovalo 45 javnih zdravstvenih ustanova, negativno je poslovalo osam ustanova. Ukupno 22 ustanove su poslovale u okviru trezorskog sistema i ne iskazuju finansijski rezultat (18 domova zdravlja i četiri zavoda). Pozitivan rezultat ostvario je i FZO RS”, naveli su iz Vlade Srpske.

  • Dolar gubi svoj status

    Dolar gubi svoj status

    Američki dolar gubi svoj status rezervne valute brže nego što se očekivalo, jer mnogi analitičari nisu uzeli u obzir drastično kretanje valute prošle godine.Udeo dolara u globalnim rezervama smanjen je prošle godine deset puta brže od proseka posljednja dve decenije, a nekoliko je zemalja tražilo alternative nakon ruske invazije na Ukrajinu koja je pokrenula sankcije, naveo je analtičiar kompanije “Eurizon” Stiven Jen.Ako se posmatra kretanje valute, dolar je izgubio 11 odsto tržišnog udela od 2016. godine, što je dvostruko više od 2008. godine, navodi Blumberg.

    “Dolar je 2022. godine doživeo zapanjujući pad na tržištu kao rezervna valuta, verovatno zbog svoje slabe upotrebe usled sankcija”, rekao je Jen.

    Kako mediji navode, prošle godine je indeks upotrebe dolara porastao čak 16 odsto, pošto su sukobi u Ukrajini, podstakli rast globalne inflacije širenja rasta kamatnih stopa, što je uticalo na pad tržišta obveznica i valuta. Na kraju prošle godine, indeks je porastao za 6 odsto.

    Manje države eksperimentišu sa “de-dolarizacijom”, dok Kina i Indija pokušavaju da internacionalizuju svoje valute kako bi podmirili trgovinu, nakon što su SAD i Evropa isključili ruske banke iz globalnog finansijskog sistema za razmenu poruka, poznatog kao SWIFT.

    Postoji i zabrinutost da bi dolar mogao da postane trajno političko oruđe ili da se koristiti kao oblik ekonomskog državnog upravljanja, kako bi se izvršio dodatni pritisak na zemlje da sprovedu sankcije na Rusiju.

    Američka valuta sada čini oko 58 odsto ukupnih globalnih zvaničnih rezervi, što je manje u odnosu na 73 odsto iz 2001. godine kada je bila nesumnjiva hegemonijska rezerva.

  • Jasna poruka iz Moskve: Počelo je, nema nazad

    Jasna poruka iz Moskve: Počelo je, nema nazad

    Proces dedolarizacije je počeo i pre ili kasnije doći će kraj dominacije te valute, rekao je zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Aleksandar Pankin.

    Pankin je na konferenciji za novinare na pitanje da li Rusija može da u potpunosti da se oslobodi dolara i kako će to uticati na položaj Amerike na međunarodnom polju, rekao:”Proces je počeo, to je tendencija, trend. Naravno, pozicije dolara u svetskoj ekonomiji su jake, postoji čitav niz zavisnosti. Dolar nije samo finansijski instrument. Američka politika to potkrepljuje drugim oblicima zavisnosti, mreža odnosa u vojno-političkoj sferi, ekonomskoj i drugo”.

    Mnoge zemlje, dodao je Pankin, sada postaju jače, i u skladu sa tim i poverenje prema njihovim valutama je veće.

    “Ne znam da li će dolar kao takav iščeznuti”, dodao je ruski zvaničnik.

    On je ocenio i da američki dolar postaje toksičan za svakodnevne operacije.

    Diplomata je naveo da je čitav niz država 2022. godine značajno smanjio obim svojih rezervi u dolarima i povećao zlatne rezerve.

    “Ta tendencija se ne odnosi samo na zemlje koje su prijatelji Rusije. Neke od tih država ne smatramo neprijateljskim, ali su donele neke mere koje ocenjujemo kao neprijateljske. Te tendencije pokazuju da dolar postaje jaka ali toksična valuta za svakodnevne operacije”, rekao je Pankin i dodao da to za sada nije preovlađujuća tendencija ali može da postane.

    Zamenik šefa ruske diplomatije rekao je i da je ruska privreda izdržala udar sankcija bolje nego što su to očekivale zemlje koje su ih uvele, prenosi Sputnjik.