VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • BiH nema zlato, da ga nije prodavala, sada bi imala 450.000.000 evra

    BiH nema zlato, da ga nije prodavala, sada bi imala 450.000.000 evra

    U ovom trenutku Bosna i Hercegovina kao država nema ni gram zlata u rezervama, a da u prethodnim godinama nije prodavala to zlato sada bi imala 237.000 unci ili 7,3 tone zlata vrijednosti oko 450 miliona evra.

    Naime, formalno-pravno BiH nema zlato, već je ono u vlasništvu Centralne banke Bosne i Hercegovine koja ga prodaje ili kupuje zavisno od njihove lične procjene i na te odluke im ne treba saglasnost Ministarstva finansija i trezora ili Savjeta ministara BiH.

    Sve svoje zlato koje je imala Bosna i Hercegovina je prodala. Iz sredstava sukcesije bivše SFRJ, 2001. godine BiH je dobila oko 195.000 unci zlata, ali odmah nakon toga odlukom Savjeta ministara BiH kojim je tada predsjedavao Zlatko Lagumdžija, a ministar finansija bio Anto Domazet, to zlato je prodato po cijeni od 273 dolara po unci, što je oko 53,5 miliona KM. Ubrzo nakon te prodaje cijena zlata porasla je na oko 300 dolara po unci i BiH je izgubila oko pet miliona KM.

    Da je danas prodavala to zlato, recimo, BiH bi mogla dobiti 352 miliona evra.

    Kasnije, odnosno 2009. godine, BiH je, takođe, od sredstava sukcesije dobila još 42.360 unci zlata, koje je morala prodati, jer je tadašnji visoki predstavnik Valentin Incko nametnuo Zakon o raspodjeli, namjeni i korištenju finansijskih sredstava dobijenih po Aneksu C Sporazuma o pitanjima sukcesije.

    “Monetarno zlato prenosi se u Centralnu banku BiH i konvertira se u novčani oblik prodajom na domaćem i inostranom tržištu na osnovu procjene Centralne banke BiH i Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine u vezi sa najpovoljnijim vremenom u uslovima prodaje”, navedeno je u zakonu koji je nametnuo Incko.

    Upravo to zlato, iz 2009. godine, dobijeno iz sukcesije kupila je Centralna banka BiH i od tada u kontinuitetu raspolaže tim zlatom u manjim ili većim količinama, zavisno od prodaje i kupovine.

    Te godine u bilansu stanja iskazano je zlato u vrijednosti od 63,2 miliona KM. Trenutno, Centralna banka Bosne i Hercegovine ima u vlasništvu 48.000 unci zlata ili oko 1.360 kilograma, čija je vrijednost danas oko 86 miliona KM s obzirom na to da unca zlata na svjetskom tržištu ovih dana vrijedi oko 1.800 dolara.

    “Bosna i Hercegovina nema zlato. Zlato je sastavni dio deviznih rezervi i vlasništvo je Centralne banke BiH, koja je investirala u to zlato, i danas ono služi za pokriće konvertibilne marke. BiH je od sukcesije u dva navrata dobila zlato i to prodala, između ostalih, i Centralnoj banci. BiH je mogla držati to zlato, ali ono se vodi kao aktiva i onda se oni toga oslobađaju. To je uradila i Hrvatska, koja isto tako nema zlato”, rekao je za “Nezavisne” Dragan Kulina, član Upravnog odbora Centralne banke BiH.

    Zlato kojim raspolaže Centralna banka BiH fizički je locirano u trezoru Engleske banke u Londonu, a kako kaže Saša Stevanović, ekonomista, činjenica da ono nije u državi je procjena upravljača deviznim rezervama da nam kao takvo nije potrebno i da ne postoji rizik ugovorne strane da smo 100 odsto sigurni da ovo što se dešava u svijetu neće praviti promjene u monetarnom sistemu svijeta i da se ne dešava ništa što bi moglo dovesti do novog svjetskog poretka.

    “Kada profesionalno upravljate, kada ste posvećeni rizicima, onda nikad niste 100 posto sigurni. Upravljanje deviznim rezervama CB BiH od perioda 1997. do 2020. godine može se okarakterisati kao upravljanje u jednom sistemu gdje je sve bilo poznato. Nakon pandemije sve više glasova je da je potrebno razgovarati. Već sada su jasne naznake da to treba raditi s onima koji pružaju tehničku pomoć CB BiH jer ne možemo reći da je uspjeh ako imate dobit 26 miliona KM, a gubitak kapitala od preko 320 miliona KM. Potrebno je razgovarati o tome šta nas čeka u svijetu”, rekao je Stevanović.

    On kaže da treba postaviti pitanje kako uspostaviti povjerenje jednih među drugima i na koji način, neko ko je uplatio 40 odsto kapitala u osnovni kapital CB BiH može očekivati da dobije dividendu u tom iznosu.

    “Svjedoci smo da zemlje istoka i mnoge centralne banke kupuju rekordne količine zlata, a mi to ne radimo, mi ga prodajemo. To je hrabar i, moje mišljenje s obzirom na to da ga nemamo u svojoj zemlji, pogrešan potez”, rekao je Stevanović.

    Pitajući se šta bi bilo da smo trećinu rasta monetarne pasive ulagali u zlato, Stevanović kaže da bi danas to iznosilo osam milijardi KM, ali da je lako biti general poslije bitke.

  • Cijelu platu 17 godina treba odvajati za stan

    Cijelu platu 17 godina treba odvajati za stan

    Svako ko sa prosječnom platom u Republici Srpskoj, a koja je za mart iznosila 1.258 KM, želi da riješi stambeno pitanje i kupi stan od 55 kvadrata, mora raditi najmanje sedam, pa do čak sedamnaest godina.

    Ali, sve ovo je pod uslovom da svaku zarađenu marku svoje plate ne smije trošiti nigdje osim na kupovinu tog stana, odnosno nipošto na osnovne životne potrebe.

    Ovakav scenario za građane je nemoguća misija, jer bi to značilo da se onda bukvalno moraju odreći i hljeba i mlijeka da bi se smjestili u svoja četiri zida.

    Rijetki su oni koji samo svojom zaradom mogu priuštiti taj luksuz, a većina građana pomoć isključivo nalazi u zaduživanju.

    Uz sve rečeno, u nastavku ćemo predočiti koliko je teško “skućiti se” i bez kredita i bez životnih troškova. Za primjer smo uzeli cijene stanova u najvećim centrima u Republici Srpskoj – od Banjaluke pa do Trebinja.

    Kada je u pitanju najveći grad u Srpskoj, cijena kvadrata stana u novogradnji kreće se od 3.000 KM pa do čak 4.600 KM. To praktično znači da najjeftiniji stan od 55 kvadrata u izgradnji u Banjaluci košta 165.000 KM, a najskuplji 253.000 KM.

    Ako se u obzir uzme da je prosječna plata u Srpskoj u martu bila 1.258 KM, to znači da u toku jedne godine radnik zaradi 15.096 KM.

    To dalje znači da radnik bez ikakvih drugih troškova (nijedan fening od svoje plate) za nov stan u Banjaluci mora raditi minimum 131 mjesec, odnosno oko 11 godina, a najviše 201 mjesec, što je gotovo 17 godina.

    “Trenutno se najjeftiniji kvadrat u novogradnji kupuje u City bloku u Adi. Već su digli cijene i u Lazarevu. Najskuplji stanovi od 4.600 KM su u auto-školi, tzv. rupi, kako je zovu investitori, to je između UIO BiH i Sindikata”, kaže Dragan Milanović, direktor agencije za nekretnine “Remax” iz Banjaluke.

    Prema njegovim riječima, gotovo da nema razlike u cijeni u novogradnji, bez obzira na lokaciju.

    “U starim zgradama se to drugačije vrednuje. Na sve to najviše utiče ponuda i potražnja. Jer, kad su poskupjeli u novogradnji, onda to prati i starogradnja. Razlozi poskupljenja ipak nisu isti, sve je to tržišno. Takođe, na nekoj staroj lokaciji može biti više stanova, ali je jedan renoviran, a drugi nije, pa se i cijena, naravno, razlikuje”, pojašnjava Milanović.

    U drugom najvećem gradu u Srpskoj, Bijeljini, cijena kvadrata u novogradnji se kreće od 2.300 do 3.000 KM, pa čak i više. To znači da najjeftiniji stan košta 126.500 KM, a da cijene idu i preko 165.000 KM.

    Prema tome, Bijeljinci bi prosječnu martovsku platu za kupovinu stana u novogradnji, u najboljem, morali davati punih osam godina, a za one najluksuznije i više od 11 godina svoga rada.

    U Doboju se za novogradnju izdvaja od 2.200 do 2.300 KM po kvadratu. Stanovi se kupuju u izgradnji, a građani koji se odluče na ovu investiciju moraju biti spremni da izdvoje od 121.000 KM pa do 126.500 KM.

    Na taj način Dobojlije, za novu nekretninu, svoju prosječnu zaradu moraju preusmjeravati neprekidno između sedam i osam godina.

    Dragan Gruban iz Agencije za nekretnine “Agent Enex” iz Prijedora kaže za “Nezavisne novine” da se cijena kvadrata stana u novogradnji kreće od 2.600 do 2.800 KM u centru grada.

    Prema tome, stan od 55 kvadrata je moguće kupiti za 143.000 pa do 154.000 KM, ili u prevodu 113, odnosno 122 prosječne plate.

    “Što se tiče polovnih stanova u centru Prijedora, cijena im se kreće od 1.700 do 1.900 KM po kvadratu, zavisno od toga da li je renoviran ili nije”, rekao je Gruban.

    Najjeftiniji stan u novogradnji, kada su u pitanju najveći gradovi u Srpskoj, može se kupiti u Istočnom Sarajevu. Iz jedne agencije za nekretnine kazali su za “Nezavisne novine” da se cijena kvadrata kreće od 1950 do 2.700 KM.

    Prema tome, za najjeftiniji stan je potrebno 107.250 KM, što je 85 prosječnih plata. Sa druge strane, najskuplji stan košta 148.500 KM sa PDV-om, što je 118 prosječnih mjesečnih zarada u Republici Srpskoj.

    Jug Srpske, tačnije njegov glavni centar Trebinje, nimalo ne zaostaje za najvećim centrima. Štaviše, od cijene kvadrata u ovom gradu samo je veća ona u Banjaluci.

    Naime, prosječna cijena u novogradnji po kvadratnom metru iznosi 3.300 KM, pa slijedi da je za stan od 55 kvadrata potrebno izdvojiti 175.000 KM.

    “To je sve sa čekanjem od godinu dana, jer je stan u izgradnji. Mi nemamo useljivih novih stanova, sve je to već prodato”, kažu iz jedne trebinjske agencije za nekretnine.

  • Vlada Srpske će pokušati stimulisati kupovinu akcija i obveznica

    Vlada Srpske će pokušati stimulisati kupovinu akcija i obveznica

    Iz Vlade Srpske najavljuju da će uskoro urediti pravilnike i uredbe da bi stimulisali one koji novac deponuju na bankovne račune ili u slamarice – da ulažu u moderne oblike investiranja.
    Depoziti građana u bankama veći su od 14 milijardi maraka. Iz godine u godinu rastu, dok istovremeno zainteresovanost za kupovinu hartija od vrijednosti nije velika.

    Ekonomisti smatraju da su različiti razlozi zašto je to tako. Izgubljeno povjerenje krajem devedesetih u vrijeme privatizacije teško je povratiti.

    “Povjerenje koje su građani dali u tom periodu nije nagrađeno u vidu dividende, u vidu nekog kapitalnog rasta”, ističe ekonomista Saša Stevanović.

    Iz Vlade najavljuju da će, uredbama, uskoro pokušati da podstaknu stanovništvo da kupuje obveznice i akcije, izvještava RTRS.

    “Da neko uzme obveznicu u Republici Srpskoj, bila bi mu kamata 100 ili 200 odsto veća nego što su depoziti”, istakao je premijer Republike Srpske Radovan Višković.

    Ekonomisti predlažu pojeftinjenje administrativnih troškova i smanjenje određenih procedura u trgovanju hartijama od vrijednosti.

    “Taj mali administrativni trošak podrazumijeva ukoliko se odlučite da prodate HOV to mora da bude jeftino, samo tako ćete stimulisati građane da dio svog novca daju u obveznice”, dodao je Stevanović.

    Niko ne očekuje da će uredbe iz oblasti hartija od vrijednosti preko noći promijeniti svijest građana, ali bi trebalo da znači korak naprijed. Svi su saglasni da je, ipak, najznačajnije obezbijediti da stanovništvo od mjesečne zarade može izdvojiti dio novca za hartije od vrijednosti.

  • Vidović: Budžet stabilan, investicije dvije milijarde evra

    Vidović: Budžet stabilan, investicije dvije milijarde evra

    Budžet Republike Srpske je stabilan, redovno se izmiruju sve obaveze, a oni koji tvrde drugačije ne žele dobro Republici Srpskoj. Neizvjesne su ekonomske prognoze za ovu godinu na globalnom nivou, ali trenutni pokazatelji nagovještavaju poboljšanje finansijskih prilika jer je od prošle godine primjetan značaj pad inflacije, istakla je Zora Vidović, ministar finansija Srpske

    “Mi smo kod planiranja budžeta predvidjeli rast prihoda od osam odsto. Mi trenutno imamo inflaciju koja u martu iznosi 10,4 odsto”, naglasila je Vidovićeva u intervjuu Srni.

    Ona je dodala da stopa inflacije prati stanje zemalja u regionu i istakla da veću stopu inflacije imaju Srbija, Sjeverna Makedonija i Crna Gora.

    “Zadovoljni smo sa ovim stepenom pada inflacije. Naša najveća inflacija prošle godine bila je u septembru i iznosila je 16,8 odsto. U decembru je inflacija bila 13,7 odsto, sada je 10,4”, rekla je Vidovićeva.

    Za sada nije planiran rebalans budžeta, ali, navela je ona, polovinom godine biće napravljena analiza i vjerovatno će se razmišljati o rebalansu, odnosno kada se izvrši procjena prihoda u budžetu.

    “Poremećena su finansijska tržišta. Kamate rastu. Propadaju banke u SAD. Takođe, kamate podiže i Evropska centralna banka. To nije dobar potez, ali to se radi da bi se smanjila inflacija. Za sada nema drugog odgovora. Inflacija je 100 odsto uvezena kod nas”, pojasnila je Vidovićeva.

    Ona je podsjetila da inflaciju podstiče štampanje novca bez pokrića u SAD i EU, te dodala da je sukobom u Ukrajini došlo je do dodatnog rasta cijena i sloma tržišta.

    “Privreda je kod nas dobro podnijela poremećaje na svjetskom tržištu. Tako će i ostati ako ne bude velikih udara na izvoznike. Nije zahvalno prognozirati, ali napravili smo procjenu do 2025. godine i računamo da bi tada inflacija mogla iznositi tri odsto. Inflacija na tom nivou može da podstakne privredni razvoj”, naglasila je Vidovićeva.

    REDOVNO SE IZMIRUJU OBAVEZE, PANIKU ŽELE DA UNESU ONI KOJI NE MISLE DOBRO SRPSKOJ
    Vidovićeva je navela da već deset godina oni koji ne vole Republiku Srpsku govore o bankrotu, što nema veze sa realnošću jer je Srpska stabilna i svoje obaveze izmiruje na vrijeme.

    “Mi smo u ovoj godini značajno, i to za 13,5 odsto, povećali penzije, boračka i socijalna davanja. U budžet smo unijeli i novu obavezu, a riječ je o isplati naknade nezaposlenim roditeljima sa četvoro i više djece, koja na godišnjem niovu iznosi 70 miliona”, podsjetila je Vidovićeva.

    Govoreći o dugu Srpske, ona je za Srnu istakla da se zna kada dugovi dolaze na naplatu i da se u skladu s tim formira budžet, plan zaduženja i otplate.

    “Nikada nismo kasnili dan s otplatom duga. Samo tako možete biti validan klijent. Sve obaveze koje imamo ove godine su značajnije u odnosu na prethodne, ali imamo i značajniji rast BDP-a, koji iznosi 14 milijardi 200 miliona. U prošloj godini je BDP rastao 3,4 odsto. Na Balkanu je samo Slovenija imala veći rast od Republike Srpske”, pojasnila je Vidovićeva.

    Ona je dodala da je Srpska mala ekonomija i da se zbog toga ne može mnogo zadužiti, kao što to mogu velike i ekonomski snažne zemlje.

    “Kod nas je maksimalno dozvoljeno zaduženje, odnosno javni dug 55 odsto, a trenutno je 34,7 odsto. To je najmanji procenat javnog duga koji je imala Republika Srpska u odnosu na BDP. Ukupni dug može ići do 60 odsto a trenutno je na nivou od 42,1 odsto”, istakla je Vidovićeva.

    Ona je navela da oni koji govore drugačije žele da unesu paniku i destabilizuju Republiku Srpsku, te utiču na smanjenje potrošnje i investicija.

    “To je štetno za Republiku Srspku. Moram poručiti građanima da su to prognoze onih koji ne žele da opstane Republika Srpska i rade sve da je sruše. Nije čudno što stranci to žele, oni su se izjasnili da žele unitarnu BiH kao i dio sarajevske politike. Najveći problem je kada to govore naši ljudi”, navela je Vidovićeva.

    INVESTICIJE U SRPSKOJ VRIJEDNE DVIJE MILIJARDE EVRA
    Kada je riječ o investicijama, najveći iznos je usmjeren u zdravstvo, školstvo i infrastrukturu, navela je Vidovićeva, i dodala da druge značajne javne investicije finansiraju “Autoputevi”, “Putevi” i “Elektroprivreda Republike Srpske”.

    “Mi imamo sada preko dvije milijarde evra ugovorenih radova. Mislim da je to dobro. Kreće se s realizacijom projekata. U maju počinju radovi na hidroelektrani Dabar koje izvodi kineska kompanija”, navela je Vidovićeva u intervjuu Srni.

    OVE GODINE USVAJANJE DVA SISTEMSKA ZAKONA
    Vidović je najavila da je ove godine u planu usvajanje dva ključna, sistemska zakona, a riječ je o Zakonu o osiguranju i Zakonu o elektronskom novcu.

    “Kada je riječ o osiguranju, imamo sivu zonu jer je prevaziđeno postojeće zakonsko rješenje. Moramo to razriješiti donošenjem novog zakona i informacionog sistema”, istakla je Vidovićeva.

    Govoreći o Zakonu o elektronskom novcu, ona je pojasnila da nema mnogo zemalja sa ovakvim rješenjem, ali će sve biti precizirano i neće biti ostavljen prostor za zaloupotrebu.

    “U ovom trenutku elektronski novac je vrlo rizično područje. Uredićemo ovu oblast. Komisija za hartije od vrijednosti biće nadzorno tijelo za promet novca”, dodala je Vidovićeva.

    Ona je naglasila da će se ući u proces analize Zakona o budžetskom sistemu.

    “To je Zakon koji treba kvalitetno analizirati i da odlučimo da li su potrebne izmjene postojećeg ili donošenje novog zakona”, zaključila je ministar finansija Srpske Zora Vidović.

  • Spoljni dug skočio sa 70 na 136 miliona KM

    Spoljni dug skočio sa 70 na 136 miliona KM

    Prihodi od indirektnih poreza u BiH, u prva četiri mjeseca, su veći 199 miliona KM ili 6,61 odsto, ali su entiteti dobili manje novca u konačnoj raspodjeli zbog činjenice da spoljni dug veći u odnosu na prošlu godinu.

    Kako je rečeno u UIO BiH, iznosi na otplatu spoljnjeg duga se odbijaju prije raspodjele prihoda korisnicima.

    Tako je Republici Srpskoj u prva četiri mjeseca doznačeno 546 miliona KM, dok je u istom periodu prošle godine taj iznosi bio 600 miliona KM. Otplaćeni spoljni dug Srpske od januara do kraja aprila ove godine iznosi 136 miliona KM, a u istom periodu prošle godine 70 miliona KM.

    Prihodi od indirektnih poreza za četiri mjeseca 2023. godine iznosili su oko 3,2 milijarde KM i veći su za 199 miliona KM ili 6,61 odsto u odnosu na isti period 2022. godine kada su iznosili oko 3 milijarde KM.

    Nakon što je UIO u četiri mjeseca 2023. godine privredi vratila 714 miliona KM po osnovu povrata PDV-a, neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima, a to su država, entiteti i Brčko distrikt, iznosili su 2 milijarde i 489 miliona KM i veći su za 134 miliona KM u odnosu na prihode koje su sa Jedinstvenog računa korisnici dobili za isti period 2022. godine.

    Samo u aprilu 2023. godine prikupljeno je 775 miliona KM indirektnih poreza.

  • Američka banka podigla kamatne stope na najviši nivo u posljednjih 16 godina

    Američka banka podigla kamatne stope na najviši nivo u posljednjih 16 godina

    Američka centralna banka podigla je kamatne stope na najviši nivo u posljednjih 16 godina što je jedan od načina kojim žele stabilizirati inflaciju i rast cijena.

    Federalne rezerve povećale su svoju ključnu kamatnu stopu za 0,25 procentnih poena, što je 10. povećanje u posljednjih 14 mjeseci. Signalizirali su da bi jučerašnje podizanje kamatne stope mogao biti njegov posljednji, bar za sada.

    Ovi potezi su gurnuli njenu referentnu stopu na između 5 posto i 5,25 posto – u odnosu na skoro nulu u martu 2022.

    Više stope su naglo podigle troškove pozajmljivanja u najvećoj svjetskoj ekonomiji, potaknule usporavanje u sektorima kao što su stanovanje i igrajući ulogu u nedavnim propadanjima tri američke banke.

    Predsjednik Federalnih rezervi Jerome Powell na konferenciji za novinare nazvao je ovo “značajnoj promjenom”, međutim, on je odbio da isključi dalju akciju riječima “vodit će nas dolazni podaci., prenosi BBC.

    Banka je počela agresivno podizati kamatne stope prošle godine kada su cijene u SAD-u skočile najbržim tempom u posljednjih nekoliko decenija.

    Centralne banke širom svijeta, uključujući Veliku Britaniju i Evropu, poduzele su slične mjere.

  • Rast plata u BiH pretekao inflaciju

    Rast plata u BiH pretekao inflaciju

    Ekonomija u BiH je u prethodna tri kvartala rasla po stopi od 1,2 odsto, ali je još u zaostatku u odnosu na prošlu godinu jer je rast u tom periodu usporio za 1,7 odsto.

    Ovo je istaknuto u najnovijem kvartalnom Ekonomskom izvještaju Evropske komisije za zapadni Balkan, u dijelu u kojem se govori o BiH. Što se tiče ekonomskog rasta, oni citiraju posljednji izvještaj Međunarodnog monetarnog fonda za BiH, u kojem je istaknuto da bi rast ekonomije u BiH ove godine mogao biti dva odsto, a naredne godine tri odsto.

    Kada je riječ o inflaciji, ove godine je očekivan pad na šest odsto, dok bi naredne godine inflacija mogla iznositi oko tri odsto.

    Glavni pokretači rasta su, kako ističu u Evropskoj komisiji, izvoz, investicije i domaća potrošnja.

    “Zbog snažnog uvoza i usporavanja izvoza, doprinos rastu neto izvoza i dalje je negativan, zbog čega će rast proizvodnje za 2022. porasti na četiri odsto, u poređenju sa 7,1 odsto godinu dana ranije”, naglašeno je u ovom dokumentu.

    Kada je riječ o proizvodnji, glavni pokretači rasta su transport i turizam.

    Sudeći prema ovom izvještaju, turizam je grana privrede koja se značajno oporavila nakon pandemije kovida.

    “U 2022. godini broj dolazaka u smještaj bio je veći za 52,4 odsto i noćenja za 43,2 odsto u odnosu na prethodnu godinu. U odnosu na 2019, posljednju godinu prije kovida, broj dolazaka tokom 2022. godine i dalje je manji za oko 11 odsto, dok je broj noćenja za oko pet odsto ispod nivoa iz 2019”, naglašeno je u ovom dokumentu.

    Kada je riječ o zaposlenosti, u izvještaju je navedeno da je došlo do pada zaposlenosti za pola odsto u proteklom kvartalu u odnosu na prethodni, a trend pada zaposlenosti se, kako su istakli, proteže i u prethodnom periodu. Kada je riječ o novozaposlenima, naglasili su da glavni sektor više nije trgovina, već sektor prehrane i ugostiteljstva.

    “Broj nezaposlenih, koji je u padu već neko vrijeme, je znatno veći od broja novozaposlenih, što dovodi do stvarnog pada radne snage, odnosno broja osoba koje aktivno učestvuju na tržištu rada”, upozorili su oni.

    Dobra vijest za građane BiH je da je došlo do rasta realnih plata. Sudeći po ovim informacijama, plate su nominalno narasle za 14 odsto u odnosu na prošlu godinu.

    “S obzirom na usporavanje inflatornih pritisaka, realni rast bruto plata je u januaru i februaru ponovo postao pozitivan i dostigao oko dva odsto. U 2022. godini rast prosječne bruto plate bio je oko 2,3 poena niži od ukupne inflacije”, istakli su oni.

    Ekonomista Zoran Pavlović kaže za “Nezavisne” da je odlazak radnika prisilio poslodavce da povećaju plate kako bi ih zadržali, ali je dodao da problem i dalje predstavljaju siva ekonomija i rastrošni fondovi, za koje poslodavci izdvajaju velike iznose, a efekat je mali.

    To je ilustrovao primjerom stanja u zdravstvu, koje zbog manjka ljekara trpi velike liste čekanja. Naglasio je da je potrebno izvršiti reformu birokratskog aparata, kao i da bi trebalo dodatno rasteretiti privredu.

    “Vlast bi trebalo da radi na smanjivanju doprinosa. Ja bih ih smanjio na 50 odsto, dok se na minimalac doprinosi ne bi naplaćivali. Cilj bi trebalo da bude da se što više ljudi zaposli. Siguran sam da bi se pokazalo da se na fondovima ništa ne bi izgubilo”, smatra on.

  • Prekinuto trgovanje zbog pada akcija od preko 20 odsto

    Prekinuto trgovanje zbog pada akcija od preko 20 odsto

    Trgovanje akcijama tri regionalne banke u SAD obustavljeno je danas zbog volatilnosti nakon što im je vrednost potonula 20 procenata.

    Akcije Western Alliance Bancorpa skliznule su 24,62 odsto u 10:19 po istočnoameričkom vremenu, dok je deonica PacWest Bancorpa bila u minusu od 23,59 odsto u 10:24, a Metropolitan Bank Holding Corp je imao pad od 21,91 odsto u 10:24 po istočnoameričkom vremenu, prenosi Teletrejder.Podsetimo Džej-Pi Morgan se složio da preuzme Prvu republikansku banku, koja je tako postala treća regionalna banka u SAD koja je bankrotirala nakon Banke Silicijumske doline i Signature banke. Naime, Kalifornijsko odeljenje za finansijsku zaštitu i inovacije (DFPI) saopštilo da je zatvorilo banku First Republic.

    Americi za 30 dana preti apokalipsa, ceo svet će patiti: “Najveća greška u istoriji”

    Za kupovinu Prve republičke banke, koja je 13. aprila raspolagala imetkom od 229,1 milijardu dolara, bili su zainteresovani i grupacija za finansijske usluge PNC, kao i grupacija Citizens, a poslednje ponude su upućene prekjuče, preneo je izvor upoznat sa situacijom.

  • Brnabićeva pozvala na pridruživanje “Otvorenom Balkanu”

    Brnabićeva pozvala na pridruživanje “Otvorenom Balkanu”

    Predsjednik Vlade Srbije Ana Brnabić rekla je na otvaranju Međunarodnog sajma privrede u Mostaru da ova manifestacija ima važnu ulogu i da bi bilo dobro da se BiH pridruži inicijativi “Otvoreni Balkan”.

    Brnabićeva je istakla da je Srbija drugi izvozni partner BiH, a da je razmjena dvije zemlje za deset godina udvostručena.

    Dodala je da je prvi partner za izvoz iz Srbije Njemačka, a da je BiH drugi po redu partner Srbiji.

    – Time pokazujemo koliko je BiH važna za našu privredu i privrednike – rekla je Brnabićeva u obraćanju prisutnima.

    Kao fascinantan podatak, ona je ukazala na činjenici da je BiH treći po redu trgovinski partner Srbije, da je prvi Hrvatska, a drugi Njemačka.

    To pokazuje koliko smo upućeni jedni druge, koliko smo važni jedni drugima – istakla je Brnabićeva.

    Ona je ocijenila da su ove zemlje upućene jedna na drugu i vjeruje da će iduće godine ovi podaci biti još mnogo bolji.

    – U 2022. godini je međusobna robna razmjena skočila 33 odsto, a izvoz iz BiH u Srbiju skočio je skoro 40 odsto – napomenula je Brnabićeva.

    Brnabićeva je naglasila da je Srbija na ovom sajmu u Mostaru šesti put sa zavidnom privrednom delegacijom i sa 14 privrednih subjekata i poslanikom Milimirom Vujadinovićem, koji je i predsjednik Grupe prijateljstva sa BiH.

    – Ta delegacija pokazuje koliko značaja pridajemo Mostarskom sajmu, našim odnosima sa BiH i generalno sa cijelim regionom – rekla je Brnabićeva i podsjetila na njen sastanak u Zagrebu sa premijerom Hrvatske Andrejom Plenkovićem.

    Brnabićeva je izrazila nadu da će partnerski odnosi biti razvijani, kao i da miran, stabilan i prosperitetan Balkan za sve građane i privrednike.

    Ona je zamolila sve iz BiH da razmisle o uključivanju u inicijativu “Otvoreni Balkan” koji nema nikakve veze sa politikom, ali će svakako smanjiti tenzije.

    – U ovom trenutku u ovoj inicijativi učestvuju Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija, a svima nama bi dobro došlo i uključenje BiH i Crne Gore – napomenula je Brnabićeva.

    Ona je podsjetila da ta inicijativa govori o otvaranju granica, uzajamnom slobodnom protoku ljudi, roba, kapitala i usluga na graničnim prelazima koji su otvoreni 24 sata, kao i o različitim, ali usklađenim inspekcijama.

    – Time bi obezbijedili da naša privreda i ljudi imaju mnogo veći benefit od naše saradnje – zaključila je Brnabićeva.

    Brnabićeva razgovarala sa Krišto
    Predsjednik Vlade Srbije Ana Brnabić sastala se danas u Mostaru sa predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

    Nakon sastanka, kojem prisustvuje i zamjenik predsjednika Odbora Skupštine Srbije za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu Milimir Vujadinović, biće objavljeno saopštenje.

  • Amerika ostaje bez novca?

    Amerika ostaje bez novca?

    Vlada SAD-a bi mogla ostati bez novca do 1. juna ako Kongres ne uspe da podigne ili suspenduje gornju granicu duga.

    Na to je upozorila američka ministarka finansija Dženet Jelen.

    Dostizanje gornje granice duga značilo bi da vlada više nije u mogućnosti da pozajmi novac, prenosi Bi-Bi-Si (BBC).

    Jelen je u ponedeljak pozvala Kongres da reaguje “što je pre moguće” kako bi rešila ograničenje od 31,4 triliona dolara.

    Predsednik Džo Bajden sazvao je sastanak lidera Kongresa o tom pitanju za 9. maj.

    “Nakon pregleda nedavnih saveznih poreskih primanja, naša procena je da nećemo moći da nastavimo da ispunjavamo sve obaveze vlade do početka juna, a potencijalno i do 1. juna, ako Kongres ne podigne ili suspenduje limit duga pre toga”, napisala je Jelen u pismu predsedniku Predstavničkog doma Kevinu Mekartiju.

    Jelen je istakla da čekanje do poslednjeg trenutka da se obustavi ili poveća limit duga može ozbiljno naštetiti poslovanju i poverenju potrošača, podići kratkoročno troškove zaduživanja za poreske obveznike i negativno uticati na kreditni rejting Sjedinjenih Država.

    Gornja granica duga je podizana, produžavana ili revidirana 78 puta od 1960. godine.

    Republikanci u Predstavničkom domu zahtevaju drastično smanjenje potrošnje i poništavanje nekih Bajdenovih odluka, uključujući njegov program oprosta studentskih kredita i poreske kredite za zelenu energiju.

    S druge strane, demokratski predsednik, koji insistira na podizanju limita bez uslova, prošle sedmice je istakao da se o tom pitanju “ne može pregovarati”.

    Predsednik je, kako prenosi britanski medij, izložen sve većem pritisku poslovnih grupa da razgovaraju o predlozima republikanaca.

    Prvi put u istoriji SAD bi došle u situaciju da ne mogu da otplate dug, što bi uzdrmalo globalna finansijska tržišta i srušilo poverenje u SAD kao globalnog poslovnog partnera.

    Eksperti su upozorili da bi neizvršenje obaveza takođe moglo dovesti do recesije i rasta nezaposlenosti.

    To bi takođe značilo da SAD ne bi mogle da pozajmljuju novac za isplatu plata vladinih službenika i vojnog osoblja, čekove socijalnog osiguranja ili za druge obaveze.

    Ministarstvo finansija planira da poveća zaduživanje do kraja kvartala koji se završava u junu, u ukupnom iznosu od oko 726 milijardi dolara, oko 449 milijardi dolara više nego što je planirano ranije ove godine. Zvaničnici su rekli da je to delimično zbog nižih prihoda od poreza na dohodak od očekivanih, veće državne potrošnje i gotovinskog bilansa na početku kvartala koji je bio niži od očekivanog.

    U zajedničkoj izjavi od ponedeljak, lider demokratske većine u Senatu Čak Šumer i lider demokrata u Predstavničkog doma Hakim Džefris rekli su da SAD “nemaju luksuz da čekaju do 1. juna da donesu zakon kako bi izbegli neispunjavanje obaveza i sprečili katastrofalne posledice za ekonomiju i milione američkih porodica.

    U drugom pismu poslatom članovima Kongresa u januaru, Jelen je navela da je Ministarstvo finansija počelo sa “vanrednim merama” kako bi izbeglo bankrot vlade.