VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Kapital Lidla u BiH povećan na skoro 100 miliona KM

    Kapital Lidla u BiH povećan na skoro 100 miliona KM

    Kompanija Lidl BiH d.o.o. povećala je svoj kapital na skoro 100 miliona KM, tačnije na 98.769.415,00 KM, saznaje Akta.ba.

    Ovo je gotovo dvostruko povećanje kapitala njemačkog investitora u BiH, jer je prethodno stanje iznosilo 49.873.665,00 KM. Podsjetimo, prvo povećanje kapitala desilo se u februaru ove godine kada je osnivač Lidla, njemački WE-International Zweite GmbH povećao kapital firme sa 10.757.065 KM na gotovo 50 miliona KM.

    Njemačka kompanija Lidl, koja je prošle godine registrovala svoju firmu u BiH, za sada gradi jedan objekat u Bijeljini i skladišno-distribucijski centar u Kiseljaku.

    Prema ranijim medijskim najavama, Lidl u Bosni i Hercegovini je planirao otvaranje najmanje šest prodajnih centara.

  • U 2023. najveća potražnja za ovim zanimanjima

    U 2023. najveća potražnja za ovim zanimanjima

    U FBiH u 2023. godini najviše će trebati, između ostalih, trgovaca, konobara, građevinaca i vozača kamiona, pokazuje anketa koju su među poslodavcima sproveli federalni Zavod i kantonalne službe za zapošljavanje.

    Prema rezultatima ove ankete, u FBiH će u 2023. trebati i šivača, bravara, varilaca, kol-centar operatera, kuvara, zidara, CNC operatera, stolara, tesara, krojača, armirača, elektrotehničara i mašinskih tehničara.

    Prema stručnoj spremi, poslodavci su iskazali najveće potrebe za radnicima sa srednjom stručnom spremom trećeg stepena i to 62 odsto, slijedi tražnja za radnicima srednje stručne spreme četvrtog stepena – 23 odsto, te za radnicima visoke stručne spreme osam odsto, saopšteno je iz federalnog Zavoda za zapošljavanje.

    Za zanimanja sa fakultetskim obrazovanjem, najveća potražnja prema prognozama poslodavaca biće iskazana za radnicima iz IT sektora (inženjeri elektrotehnike, sistem inženjeri, programeri), zatim ekonomistima, magistrima farmacije, te mašinskim i građevinskim inženjerima.

    Od specifičnih kategorija, većina poslodavaca iskazala je spremnost za zapošljavanje mladih bez radnog iskustva, demobilisanih boraca, nekvalifikovanih radnika i žena iz ruralnih područja, a najmanje su spremni da zaposle migrante kao potencijalnu novu radnu snagu na tržištu rada u FBiH.

    U okviru istraživanja tržišta rada 2022/2023, koje na godišnjem nivou sprovode federalni Zavod i kantonalne službe za zapošljavanje, tokom septembra i oktobra organizovano je anketiranje reprezentativnog uzorka poslodavaca iz FBiH koji imaju pet i više zaposlenih.

    Prema obliku vlasništva, istraživanjem je najviše obuhvaćeno subjekata iz privatnog sektora – 94 odsto, a prema veličini, najviše je mikro (45 odsto), zatim malih (37 odsto), srednjih (12 odsto) i velikih firmi (šest odsto), što odgovara privrednoj situaciji u FBiH.

    Od ukupno 1.380 anketiranih poslodavaca, njih 790 ili 57,2 odsto iskazalo je potrebu za zapošljavanjem novih radnika u narednoj godini, a njih 5.630, uglavnom zbog očekivanog povećanja obima poslovanja.

  • Jedinstvena tarifa: Ista cijena struje i ljeti i zimi

    Jedinstvena tarifa: Ista cijena struje i ljeti i zimi

    Republička komisija za energetiku (RERS) iduće sedmice odlučuje o cijeni struje za domaćinstva u Srpskoj, a za sada je plan da bude uvedena jedinstvena tarifa, odnosno da ne bude više zimskog i ljetnog obračuna potrošnje električne energije, saznaje “Glas Srpske”.
    Komisija je prošle sedmice usvojila Prijedlog tarifnog sistema za prodaju električne energije i korišćenje distributivne mreže, koji je u petak objavljen i u “Službenom glasniku” i istog dana stupio je na snagu. Tim dokumentom definisano je da do 500 potrošenih kilovata prilikom obračuna struje domaćinstva plaćaju po jednoj cijeni, odnosno od 501 do 1.500 kilovata po drugoj, a od 1.501 po trećoj. Idući korak je, navode u RERS-u, odlučivanje o mrežarini i cijeni javnog snabdijevanja. Taj dokument, kako saznajemo, trebalo bi da se nađe pred članovima RERS-a 15. decembra. Nakon toga i taj dokument trebalo bi da bude objavljen u “Službenom glasniku” i plan je da bude u primjeni od početka iduće godine.
    Pojedini članovi RERS-a navode da je već sada izvjesno da će biti usvojena jedna tarifa na sjednici u četvrtak te da će ona biti na snazi tokom čitave godine.

    – Ta tarifa važiće kako za januar i februar, tako i za jun i jul, kao i za sve ostale mjesece u godini. To će sigurno uticati na to da će tokom ljeta domaćinstva imati veće račune, jer je prethodnih godina struja bila jeftinija od aprila do oktobra. Možda bude i nekih promjena, ali čisto sumnjamo. Svi su trenutno za ovu varijantu – navode u RERS-u.

    Predsjednik RERS-a Vladislav Vladičić potvrdio je “Glasu” da bi iduće sedmice trebalo da zasjeda komisija, jer je nakon usvajanja blok tarifa potrebno donijeti i odluku o cijena mrežarine i struje.

    – Još razmatramo šta i kako. Zanoćimo sa jednim brojem, a ujutru se probudimo sa drugim. Uprkos tom vijećanju neće doći do većih promjena na računima. Pojedini će platiti četiri, pet maraka više, odnosno isto toliko pojedina domaćinstva manje. Oni koji troše više od 1.500 osjetiće najveće promjene na računima – navodi Vladičić i dodaje da do 500 kilovat-sati struje troši nešto više od 70 domaćinstava u RS.

    Prema računici iz RERS-a onim domaćinstvima koja potroše 500 kilovata struje računi bi od Nove godine trebalo da budu 67,57 maraka bez PDV-a, a ona domaćinstva koja troše oko 700 kiklovata imaće isti i decembarski i januarski račun. Najveće promjene na računima osjetiće ona domaćinstva koja troše više od 1.500 kilovata struje.

    Odustajanje od peleta

    Veliki broj građana Srpske je zbog poskupljenja peleta i drveta za ogrev prešao na grijanje na struju i oni bi zbog toga mogli da troše najviše struje i samim tim plaćaju i najveće račune od iduće godine.

    U banjalučkoj “Elektrokrajini” ranije su naveli da je od 7.000 stambenih jedinica do oktobra više od 3.500 prešlo na struju, a taj trend biće nastavljen.

  • Kina gubi lidersku poziciju

    Kina gubi lidersku poziciju

    Centar gravitacije globalne proizvodnje se udaljava od Kine.

    Centar gravitacije globalne proizvodnje se udaljava od Kine, jer nakon decenije geopolitike izgrađene na ekonomskoj zavisnosti usledilo je udaljavanje velikih industrijskih lanaca od druge najveće svetske ekonomije, prenosi Investitor.

    Apple je ubrzao planove za premeštanje dela svoje proizvodnje izvan Kine jer je njegovo poslovanje narušeno strogim politikama COVID-a, prema izveštaju Wall Street Journala (WSJ) tokom vikenda.

    Mali deo Apple-ovih najnovijih iPhone-a već se proizvodi u Indiji, gde bi taj udeo mogao porasti na potencijalno 25% svih iPhone-a već do 2025. godine.

    Udeo Kine u globalnom izvozu nameštaja, obuće i odevnih dodataka opao je od 2016. godine, pokazuju nedavni podaci kompanije za ekonomiju transporta MDS Transmodal, a prenosi CNBC.

    U međuvremenu, trgovina između SAD-a i EU je naglo porasla, a analitičari smatraju Meksiko i Vijetnam kao zemlje koje bi mogle imati najviše koristi od diverzifikacije lanaca nabavke.

    “Svi razmišljaju o selidbi iz Kine, čak i ako još ne daju jasne naznake za to”, rekla je za New York Times Ana-Katrina Šedletski, osnivačica Instrumentala, firme koja prati proizvodnju montažnih traka za kompanije iz sektora elektronike.

    Osim nepredvidivog stava kineske vlade o COVID-u, poslovni lideri i analitičari takođe očekuju da buduća ulaganja u zemlju budu ugrožena zbog geopolitičkih tenzija i unutrašnjih demografskih promena.

    “I kineska radna snaga je postala skuplja jer je rast stanovništva u zemlji usporen”, kaže Elizabet Bro, viša saradnica na institutu American Enterprise.

    Agresivnost Pekinga prema Zapadu i njegove veze s Moskvom “doveli su do nervoze kineskih menadžera, jer bi mogli biti uhvaćeni na pogrešnoj strani globalnog sukoba”, dodaje ona.

  • Sprema se “zima nezadovoljstva”

    Sprema se “zima nezadovoljstva”

    Adventski kalendar će u Velikoj Britaniji ovog decembra biti kalendar štrajkova.U zemlji su skoro svakog dana do Božića planirani štrajkovi radnika iz svih sektora, a to bi privredu moglo da košta čak 1,7 milijardi funti. Biće to “zima nezadovoljstva”, navode britanski mediji, prenosi Jutarnji list.Železnički radnici, uključujući osoblje Eurostara, medicinske sestre, osoblje hitne pomoći, poštare, nastavnike, čuvare, čistače, ispitivače za vožnju, radnike na aerodromima, službenike na selu i državne službenike, planiraju industrijske akcije koje će uticati na poslovanje svakog dana tokom praznične sezone.

    Posebno zabrinjava božićni štrajk zdravstvenih radnika koji je planiran za 20. decembar, a koji bi mogao dovesti do velikih poremećaja u sistemu nacionalne zdravstvene službe. Hiljade medicinskih sestara će stupiti u štrajk tražeći povećanje plata od najmanje pet odsto i bolje uslove rada. Gardijan izveštava da tri sindikata – GMB, Unite i Unison – razgovaraju o koordinisanom datumu štrajka sa šefovima sindikata i ministrima kako bi se “izbegli gubici života”.

    Premijer Riši Sunak stvorio je specijalnu jedinicu u vladi koja će nadgledati odgovor na talas štrajkova javnog sektora. Vladine procene u koje je Sandej Tajms imao uvid pokazuju da će samo zbog štrajkova u železničkoj industriji biti izgubljeno do 260 miliona funti. Ugostiteljska industrija upozorila je da će štrajkovi koštati do 1,5 milijardi funti izgubljene prodaje jer će ljudi izbegavati da izlaze u pabove, barove i restorane, što je ogroman gubitak tokom praznične sezone.

    Koordinisani štrajkovi sugerišu da u Velikoj Britaniji postoji duboko nezadovoljstvo nivoom plata i rastućim uslovima života usred inflacije i energetske krize.

  • Oko 275.000 penzionera u Srpskoj u prosjeku dobija 40% od prosječne plate

    Oko 275.000 penzionera u Srpskoj u prosjeku dobija 40% od prosječne plate

    Žene u Republici Srpskoj oko 19 godina primaju ličnu penziju iz Fonda PIO, od dana kada ostvare pravo do dana prestanka. Muškarci ovo pravo ostvaruju u prosjeku nešto manje od 17 godina.

    Ovo je podatak koji je objavio Zavod za statistiku RS, a koji pokazuje da su penzioneri Republike Srpske na teretu Fonda PIO oko pola svog radnog vijeka. Penziju primaju na osnovu solidarnosti zaposlenih, koji od bruto plata izdvajaju i doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje.

    Penziju iz sredstava Fonda PIO Republike Srpske trenutno prima 274.955 penzionera, a prosječna penzija iznosi 475,56 KM ili 40 odsto prosječne plate u Srpskoj.

    Za puni staž osiguranja prosječna penzija iznosi 703,9 KM, što je oko 60 odsto od prosječne plate u Republici Srpskoj.

    Prihod po osnovu doprinosa PIO u oktobru je bio nešto veći od 99 miliona KM koji su uplatili zaposleni u Srpskoj.

    Imajući u vidu trendove, odnosno činjenice da se povećava životni vijek građana u Srpskoj, a da su svi ostali demografski pokazatelji u padu, postoji potreba za dodatnom štednjom. Taj problem je prepoznat i u Vladi RS, koja je još ranije stvorila zakonske pretpostavke za formiranje trećeg penzijskog stuba u Republici Srpskoj.

    Tako je Vlada RS posredstvom Penzijskog rezervnog fonda zajedno sa partnerima iz EBRD i Triglav pokojninska družba d.d. osnovala Evropski penzijski fond, prvi dobrovoljni fond u Srpskoj.

    Upravo je Evropski penzijski fond prošle sedmice obilježio pet godina postojanja i rada, a dobrovoljnu penziju uplaćuje više od 40.000 članova. Oni će ovaj novac moći da koriste kad se penzionišu, a dodatan motiv je to što je svaka pojedinačna uplata do 100 KM oslobođena plaćanja poreza.

  • Niska kamata u BiH novac tjera u EU?

    Niska kamata u BiH novac tjera u EU?

    Upravni odbor Centralne banke Bosne i Hercegovine podigao je sa minus 0,25 odsto na nulu kamatu na sredstva iznad obaveznih rezervi, međutim ta kamata u EU iznosi čak 1,5 odsto, tako da je u ovom trenutku bankama koje posluju u BiH daleko isplativije da višak novca drže van Bosne i Hercegovine.

    Trenutno banke u Bosni i Hercegovini, iznad obaveznih rezervi, imaju malo manje od četiri milijarde maraka i zbog toga plaćaju kamatu od 0,25 odsto na ta sredstva, ali nakon odluke UO CB BiH da kamatu podigne na nula odsto, neće plaćati ništa. Istovremeno ta kamata kod Evropske centralne banke je 1,5 odsto, što znači da banke koje imaju višak iznad obaveznih rezervi po tom osnovu bi imale značajan prihod, u svakom slučaju veći nego u Bosni i Hercegovini.

    Mišljenja stručnjaka u BiH po pitanju posljedica činjenice da je kamata u BiH na sredstva iznad obaveznih rezervi daleko niža su podijeljena. S jedne strane su oni koji kažu da je moguće da banke iznesu dio novca u EU, a s druge oni koji tvrde da do toga neće doći.

    Ekonomista Saša Stevanović kaže da kada u uslovima slobodnog kretanja kapitala odstoji razlika u kamatnim stopama i ukoliko ne odstoji devizni rizik između dva ekonomska sistema kao što je BiH i EU, tendencija je da se novac kreće ka ekonomskom sistemu gdje je kamatna stopa veća.

    “Ukoliko odstoji razlika između referentnih kamatnih stopa, gdje je danas moguće prekonoćni depozit držati po stopi od 1,5 odsto kao što je sad slučaj kod Evropske centralne banke i ukoliko je alternativa nula odsto, raste tendencija da novac napusti sistem u kojem je manji prinos. Najava rasta referentnih kamatnih stopa ECB-a u narednom periodu tu će tendenciju samo povećati. Po ovom osnovu možemo očekivati pad novčane mase u našem ekonomskom sistemu. Svjedočimo narativu i jasnim akcijama centralnih banaka širom svijeta koje na koordinisan način nastoje restriktivnim politikama tzv. monetarnim zatezanjem ukrotiti inflaciju i zato se može očekivati da novac bude skuplji i biće ga sve manje. Posljednji podaci ukazuju da ekonomski sistemi SAD, Kine, Njemačke, Francuske, Italije u apsolutnom iznosu smanjuju novčanu masu”, rekao je Stevanović.

    Iako smo pokušali dobiti komentar od strane Centralne banke Bosne i Hercegovine u vezi sa kamatama iznad viškova obaveznih rezervi, na postavljena pitanja nisu odgovorili.

    Kako nezvanično saznajemo, nije isključena mogućnost da vrlo brzo Upravni odbor CB BiH ponovo donese odluku i poveća kamatu na viškove iznad obaveznih rezervi i to sa nula na najmanje 0,25 ili 0,5 odsto s obzirom na to da je jaz između ove kamate u BiH i EU veliki.

    Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka Bosne i Hercegovine, kaže da će centralne banke promjenom EURIBOR-a moći ostvariti dodatne prihode, a bankama će biti troškovi svedeni na nulu pa će time i one imati dodatnu zaradu.

    “Nije vjerovatno da banke iznose novac vani jer bi ga trebalo oročavati, a ročna struktura depozita je izuzetno niska u BiH. Teoretski bi banke trebalo da podižu kamate na domaće depozite koliko ih povećava ECB, ali to je u ovoj i prvoj polovici iduće godine teško očekivati”, rekao je Kutle.

  • Dolar na 16-nedjeljnom minimumu prema konkurentima

    Dolar na 16-nedjeljnom minimumu prema konkurentima

    Dolar se kreće danas blizu 16-nedjeljnog minimuma prema korpi glavnih valuta, evro je stabilan, dok je juan na putu da ostvari najveći nedjeljni rast od 2005. godine.

    Dolarski indeks, koji mjeri vrednost dolara prema šest glavnih rivala, trenutno je u padu za 0,1 posto na 104,55 poena, a prethodno je dotakao najniži nivo od 29. juna od 104,36 poena, prenosi Rojters.

    Indeks dolara je u novembru pao za više od 5 odsto zbog očekivanja da će Federalne rezerve početi da usporavaju tempo povećanja kamatnih stopa već na sastanku u decembru.

    Podaci o oktobarskoj inflaciji u SAD od 6 posto na godišnjem nivou, koji su objavljeni u četvrtak, podržavaju ova očekivanja.

    Pažnja investitora na tržištima novca danas je usmjerena na očekivani izvještaj o novootvrenim radnim mjestima u američkom nepoljoprivrednom sektoru, da bi procijenili kako je povećanje kamata uticalo na tržište rada.

  • Nakon ograničenja cijene ruske nafte: Poskupila nafta na svjetskom tržištu

    Nakon ograničenja cijene ruske nafte: Poskupila nafta na svjetskom tržištu

    Cijene nafte porasle su danas nakon dogovora grupe zemalja G7 i njenih saveznika da ograniče cijenu ruske nafte na 60 dolara po barelu.

    Brent nafta porasla je za oko 1 posto na više od 86 dolara u azijskom trgovanju.

    Ovaj potez povećava pritisak Zapada na Rusiju zbog invazije na Ukrajinu.

    Dolazi nakon što je grupa proizvođača nafte Opec+ pristala ostati pri svojoj politici smanjenja proizvodnje, usred sporijeg globalnog rasta i viših kamatnih stopa.

    “Ova odluka Opec+ da zadrži kvotu tamo gdje jest… sama je po sebi implicitna vrsta podrške tržištu nafte”, rekao je Kang Wu iz S&P Global Commodity Insights.

    Opec+ je grupa od 23 zemlje izvoznice nafte, uključujući Rusiju, koja se redovino sastaje kako bi odlučila koliko će sirove nafte prodati na svjetskom tržištu.

    Trgovci također reagiraju na snažne podatke o radnim mjestima u SAD-u i ublažavanje Covid ograničenja u nekim kineskim gradovima.

    “Uvjerenje da bi Kina mogla ubrzati planove ponovnog otvaranja potaknulo je ranojutarnji optimizam”, rekao je Stephen Innes, izvršni partner u SPI Asset Managementu.

    No upozorio je da se ne “juri za rastom nafte s ponovnim otvaranjem Kine jer će doći do golemog porasta slučajeva Omikrona, što bi moglo zadržati mobilnost u padu barem kroz prvo tromjesečje sljedeće godine”.

    U zajedničkom saopćenju prošle sedmice, G7 i Australija rekli su da će ograničenje od 60 dolara za rusku naftu stupiti na snagu u ponedjeljak ili “vrlo brzo nakon toga”.

    Dodali su da je ta mjera namijenjena “spriječavanju Rusije da profitira od svog agresorskog rata protiv Ukrajine”.

    G7 je u septembru iznio ograničenje cijena, a cilj mu je spriječiti Moskvu da profitira od izvoza nafte, a istovremeno izbjeći skok cijena.

    To znači da će se samo ruska nafta kupljena za manje od 60 dolara po barelu moći isporučivati tankerima G7 i EU, osiguravajućim društvima i kreditnim institucijama.

    To bi moglo otežati Moskvi prodaju svoje nafte po višoj cijeni, jer su mnoge velike brodarske i osiguravajućekompanije smještene unutar G7.

    G7 je organizacija sedam najvećih svjetskih takozvanih “naprednih” ekonomija, koje dominiraju globalnom trgovinom i međunarodnim financijskim sistemom. To su Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Velika Britanija i Sjedinjene Države.

  • Indija postaje treća ekonomija svijeta

    Indija postaje treća ekonomija svijeta

    Indija bi trebala da prestigne Japan i Njemačku i da postane treća najveća svjetska ekonomija, prema S&P Globalu i Morgan Stenliju.

    Predviđanje S&P-a temelji se na projekciji da će godišnji nominalni rast bruto domaćeg proizvoda Indije u prosjeku da iznosi 6,3 posto do 2030, prenosi portal biznisinfo.ba.

    Slično tome, Morgan Stenli procenjuje da će se BDP Indije verovatno više nego udvostručiti u odnosu na sadašnji nivo do 2031.

    “Indija ima uslove za ekonomski procvat podstaknut offshoringom, ulaganjem u proizvodnju, energetskom tranzicijom i naprednom digitalnom infrastrukturom zemlje”, napisali su u izvještaju analitičari Morgan Stenlija predvođeni Ridhamom Desaijem i Girišom Akčipaliom.

    Ovi će pokretači učiniti Indiju trećom najvećom svjetskom ekonomijom i tržištem kapitala prije kraja decenije.

    Indija je zabeležila međugodišnji rast od 6,3 posto u tromesečju od jula do septembra, neznatno više od prognoze Rojtersove ankete od 6,2 posto.

    Pre toga, Indija je zabilježila rast od 13,5 posto od aprila do juna u poređenju s prošlom godinom, podstaknuta snažnom domaćom potražnjom u sektoru usluga u zemlji.

    Projekcija S&P-a zavisi od nastavka trgovinske i finansijske liberalizacije Indije, reformi tržišta rada, kao i o ulaganju u indijsku infrastrukturu i ljudski kapital.

    “Ovo je razumno očekivanje Indije, koja ima puno toga za ‘nadoknaditi’ u pogledu rasta i prihoda po glavi stanovnika”, rekao je Dhiraj Nim, ekonomista iz Australia and New Zealand Banking Group Research, za CNBC.

    Neke od navedenih reformi već su pokrenute, rekao je Nim, ističući predanost vlade da izdvoji više kapitalnih izdataka u godišnjim knjigama rashoda zemlje.