VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Minimalac od 1.050 maraka gasi male radnje

    Minimalac od 1.050 maraka gasi male radnje

    Ukoliko minimalna plata u Republici Srpskoj bude 1.050 KM, to će za male radnje značiti ključ u bravu, odnosno one će biti ugašene.

    Naime, malim radnjama sa dvoje zaposlenih, ako neto minimalac bude 1.050 KM, u tom slučaju bruto će iznositi 1.800 KM, samo na ime plata godišnje će trebati više od 43.200 KM. U ovo ne ulaze i ostale dažbine i naknade prema državi i oni će sa njima ući u PDV sistem, odnosno preći će prag od 50.000 KM.

    “To za male radnje sa mininalnim brojem radnika znači kraj, odnosno gašenje”, navode za “Nezavisne novine” zabrinuti mali privrednici.

    Podsjećamo, Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, nedavno je poručio da će se založiti da minimalna plata u Srpskoj u 2024. godini bude 1.050 KM.

    “Plata od 1.050 KM mislim da će biti nešto što će poboljšati mogućnosti da radnici ovdje planiraju i ostanu što je moguće više sa platama koje su ovdje dostojne za život”, poručio je tada Dodik.

    Međutim, nakon toga privrednici, poslodavci i ekonomski analitičari upozorili su da će povećanje minimalca na pomenuti iznos ugasiti desetine hiljada radnih mjesta, te da će zbrinjavanje radnika koji ostanu bez posla državu koštati više od 300 miliona maraka.

  • BiH najviše uvozila žitarice, meso, vodu…

    BiH najviše uvozila žitarice, meso, vodu…

    U BiH je poljoprivredno-prehrambeni sektor tokom devet mjeseci zabilježio deficit u iznosu od 2,6 milijardi KM i povećan je za sedam odsto u odnosu na deficit u ovom industrijskom sektoru u istom periodu 2022. godine, rečeno je Srni u Spoljnotrgovinskoj komori BiH.
    Deficit je prošle godine iznosio oko 2,4 milijarde KM, a pokrivenost uvoza izvozom u prva tri kvartala iznosila je 23,9 odsto.

    Iz Sektora privrede navedeno je da je vrijednost izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za devet mjeseci iznosio nešto više od 816 miliona KM, što predstavlja 6,3 odsto ukupnog izvoza BiH, dok je uvoz iznosio oko 3,4 milijarde KM, sa učešćem od 16,1 odsto u ukupnom uvozu zemlje.

    Najznačajniji spoljnotrgovinski partneri BiH u razmjeni za pomenuti period su zemlje Cefte i EU i to Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Makedonija i NJemačka, kada je riječ o izvozu, dok se najviše uvozilo iz Srbije, Hrvatske, Slovenije i Italije.

    Kada se posmatra struktura izvoza u prva tri kvartala, iz Komore su istakli da vrijednosno najveći udio u izvozu poljoprivredno-prehrambenog sektora čine mlijeko i razni mliječni proizvodi i jaja koji su se najviše izvozila u Crnu Goru, Hrvatsku, Makedoniju, te Srbiju.

    Tu su još i med koji čini 12,9 odsto ukupnog izvoza ovog sektora, proizvodi na bazi žitarica i brašna, slatki keksi i vafli, te drugi pekarski proizvodi koji su se najviše izvozili u Hrvatsku, Srbiju, Sloveniju i Crnu Goru, a predstavljaju 12,6 odsto ukupnog izvoza.

    Jestiva biljna ulja čine 12,5 odsto ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenog sektora, a vodeće zemlje izvoza su Austrija, Izrael, NJemačka i Srbija, bezalkoholna, alkoholna pića i vode su se najviše izvozili u Hrvatsku, Srbiju i Crnu Goru i predstavljaju 9,6 odsto ukupnog izvoza ovog sektora.

    “Ako posmatramo strukturu izvoza količinski, najveći udio u izvozu čine bezalkoholna, alkoholna pića i vode – 26,2 odsto ukupnog izvoza, mlijeko i razni mliječni proizvodi, jaja, med 13,6 odsto, te jestiva biljna ulja i masnoće 9,8 odsto ukupnog izvoza”, istakli su iz Komore.

    Analizirajući izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, iz Komore naglašavaju da je značajni rast izvoza vrijednosno zabilježen kod mlijeka i mliječnih proizvoda i to za 21,8 odsto, mesa i jestivih klaoničkih proizvoda za 18,8 odsto, u konditorskom sektoru, kod proizvoda keks i vafli 32,8 idsti, te bezalkoholnih i alkoholnih pića 16,2 odsto.

    “Kada govorimo o padu izvoza u prvih devet mjeseci najveći pad vrijednosno zabilježen je kod voća i orašastih plodova i to za 28,9 idsti, te šećera i proizvoda na bazi šećera 26,2 odsto”, rekli su iz Komore.

    Prema strukturi grupa proizvoda, vrijednosno najveći udio u uvozu poljoprivredno-prehrambenog sektora čine bezalkoholna, alkoholna pića i vode sa 12 odsto ukupnog uvoza, dok su vodeće zemlje uvoza Hrvatska, Srbija, Slovenija i Mađarska.

    U velikim količinama uvozilo se meso i klaonički proizvodi 10,8 odsto ukupnog uvoza ovog sektora, a vodeće zemlje uvoza su Italija, Holandija, Poljska, Austrija, NJemačka, zatim razni prehrambeni proizvodi i dodaci prehrani /9,5 odsto ukupnog uvoza, vodeće zemlje uvoza Srbija, Hrvatska, Slovenija/, kao i proizvodi na bazi žitarica i brašna, slatki keksi i vafli, te drugi pekarski proizvodi koji čine 7,7 odsto ukupnog uvoza, dok su vodeće zemlje uvoza Srbija, Hrvatska, Turska i NJemačka.

    Količinski posmatrano, najviše su se uvozile žitarice, i to 20,8 odsto ukupnog uvoza poljoprivredno-prehrambenog sektora, zatim bezalkoholna, alkoholna pića i vode 19 odsto, te hrana za životinje i preparati koji se koriste u ishrani životinja 21,1 odsto ukupnog uvoza.

    Kada se analizira ukupna vrijednost spoljnotrgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenog sektora za tri kvartala ove godine, primjetan je rast obima spoljnotrgovinske razmjene za pet odsto u odnosu na referentni period godinu ranije.

    “Ovo povećanje obima odnosi se samo na vrijednost, a ne na količinu, jer ukoliko sagledamo spoljnotrgovinsku razmjenu količinski u odnosu na isti vremenski period u 2022. godini primjećujemo pad od 1,7 odsto”, zaključuju u Spoljnotrgovinskoj komori.

  • Dodik: Budžet u decembru, neće biti restrikcija na lična primanja

    Dodik: Budžet u decembru, neće biti restrikcija na lična primanja

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da će budžet za narednu godinu biti usvojen u decembru, te da neće biti restrikcija nikakvih davanja kada je riječ o ličnim primanjima, platama i penzijama.

    Dodik je napomenuo da će penzije morati da se usklade sa prosječnom platom koja u Republici Srpskoj nesumnjivo raste.

    “Pokušaćemo da održimo ovaj nivo ekonomije, da našu likvidnost budžeta garantujemo kroz prilive koji će omogućiti da servisiramo sve naše obaveze i da održimo taj rejting koji je Republika Srpska pojačala”, istakao je Dodik.

    On je naveo da je Republika Srpska svoj kreditni rejting povećala sa B na B plus, što ukazuje na rast.

    Dodik je rekao da je Srpska politički i institucionalno stabilna i da nema izazova koji bi mogli ovo da ugroze, ističući da je postojeći bruto domaći proizvod od 14,5 do 15 milijardi KM.

    “Globalna kretanja utiču na svijet i remete oblasti energetike i ekonomije, a sve se rezultuje na neke procese koji su važni za Srpsku, što znači da je ova godina bila prilično izazovna”, rekao je Dodik.

    Dodik je naglasio da će Srpska ovu godinu završiti u skladu sa planom i neće biti ekonomskih rezova, odnosno smanjenja.

    On je dodao da je Srpska jedna od najmanje zaduženih u regionu od 30 odsto bruto domaćeg proizvoda, što je daleko ispod propisanog nivoa EU od 60 odsto.

    Prema njegovim riječima, Republika Srpska će nastaviti da raste, bez obzira na usporenje ekonomija Zapada.

    “Razgovaraćemo ovih dana sa privrednicima. Predviđen je dijalog socijalnih partnera koji nije u posljednjih nekoliko godina imao rezultata, ali sada želim da moj prijedlog o najnižoj plati bude polazna osnova za razgovore. Uvažiću sindikalne i stavove poslodavaca. Niko ne isključuje poslodavce, ali ima devijacija i ne može se reći da prigovori sindikata nisu tačni, odnosno da se dobit koristi za crne isplate kako bi se izbjeglo uplaćivanje doprinosa”, rekao je Dodik.

    On je naveo da u građenju sistema svi moraju biti odgovorni i da se mora imati svijest radnika i poslodavaca kada je riječ o isplati plata u kovertama.

    Kada je riječ o stranim ulaganjima, Dodik je najavio u narednih nekoliko mjeseci otvaranje dvije fabrike u Laktašima, njemačke i slovenačke, gdje će biti ukupno zaposleno oko 1.300 radnika, ali je ukazao da u Srpskoj postoji problem nedostatka industrijskih radnika.

  • Vidović odgovorio Triviću: Nećeš se osiromašiti ako od milionske dobiti nešto više odvojiš za plate radnicima

    Vidović odgovorio Triviću: Nećeš se osiromašiti ako od milionske dobiti nešto više odvojiš za plate radnicima

    Privrednik Siniša Vidović, odgovorio je na prozivku predsjednika Unije poslodavaca Republike Srpske Saše Trivića.

    Zašto te toliko povrijedi moja podrška povećanju minimalca? Ne brini, nećeš osiromašiti ako od milionske dobiti nešto više odvojiš za plate radnicima. Trebaju i oni da žive, počeo je Vidović.

    Vidović ističe da ne zna zbog čega Trivić osjeća uznemirenost, zbog toga što radnici zaslužuju veću platu u, kako kaže, ovim zlim vremenima.

    „Smeta ti što se neko od poslodavaca usudio da iznese različito mišljenje? Pa nisam ja tvoj poslodavac, niti si mi ti nadređen zato što vodiš asocijaciju poslodavaca! A u vezi poslova ranije generacije – jeste, uzimali su preduzeća koja su upropastili direktori pretekli još iz SKJ garnitura. Ni moj otac, ni iko moj, nije kao SKJ ili stranački direktor upropastio neko državno preduzeće, pa oteo njegovu imovinu“, istakao je Vidović te dodao:

    „Mi smo onako kako smo znali i mogli i uz pomoć skupih kredita, na upropaštenim preduzećima podizali nova preduzeća koja danas hrane preko 200 porodica. Da li je po tebi to grijeh?“, naveo je Vidović.

    Vidović je na kraju ponudio predsjedniku Unije poslodavaca da anonimno anketiraju radnike koji rade kako u njegovim, tako i Trivićevim preduzećima, a da glavno pitanje bude, šta oni misle o svojim poslodavcima.

    Podsjećamo, Vidović je podržao prijedlog predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da se minimalna plata do Nove godine poveća sa 700 KM na 1050 KM.

    Na to je Trivić odgovorio:

    „Kompanija moga druga je nastala na razvalinama mnogih firmi koje su uništili da bi došli do imovine. Zadnji koji bi trebao pričati o radnicima i njihovim pravima“, naveo je Trivić.

  • Vidović podržava povećanje minimalca

    Vidović podržava povećanje minimalca

    Siniša Vidović, ugledni privrednik iz Banjaluke i zamjenik predsjednika Ujedinjene Srpske, komentarisao je protivljenje Unije udruženja poslodavaca zahtjevu predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da se minimalna plata do Nove godine poveća sa 700 KM na 1050 KM.
    Vidović naglašava da je pozvan ovo pitanje komentarisati jer su on i njegova porodica privrednici već 40 godina.

    “Zašto Unija udruženja poslodavaca ne podržava povećanje minimalca a uvoze radnu snagu iz Nepala dok naš narod odlazi,” pita Vidović.

    “Ovo je osnovni problem naše privrede. Nedovoljno plaćeni radnici posebno u privatnom sektoru. Ja imam radnike koji su radili kod mene, otišli u inostranstvo, vratili se i opet rade kod mene. To samo pokazuje da je plata i odnos prema radnicima bitan i naš narod neće nigđe ići. Zato upravo tome posvećujem najveću pažnju u svom poslovanju,” naglašava Vidović.

    On dodaje da oko 150 porodica živi od poslova koje vodi.

    Podsjećamo, danas je na sastanaku Unije udruženja poslodavaca i premijera Radovana Viškovića Unija predložila da nakande za topli obrok, prevoz i minuli rad budu sastavni dio minimalne plate, te da minimalac za iduću godinu bude 750 KM, saopšteno je.

  • Dodik o minimalcu, kovertama i crnim isplatama

    Dodik o minimalcu, kovertama i crnim isplatama

    Ideja o povećanju minimalne plate na 1.050 KM snažan je iskorak koji će biti težak za pojedince u privatnom sektoru, ali je nužno da bi se sačuvala radna snaga, poručio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    Istovremeno, on je rekao da nio ne kaže da to nije teško za poslodavce.

    -Javni sektor ne bi trebalo da ima probleme. Neke kompanije ne, jer su izvan toga. Ali značajan dio srednjih-manjih preduzeća bi mogao imati probleme. Ali, izvinite, nama sve češće dolaze poslodavci koji govore da nema radnika, neće da rade. Pa, ako hoćemo da imamo radnike, onda moramo da se bavimo i pitanjima kako da obezbijedimo prava radnika. A ne samo pravo na profit – Dodikova je poruka.

    Dodik ističe da je profit važan, ali i da zemlje liberalnog kapitalizma imaju u svijest ugrađenu “socijalnu odgovornost kompanija”.

    -Ne možete imati radnika koji je nezadovoljan platom i ambijentom. Nećete pridobiti nijednog radnika ako izvlačite ekstremnu dobit, a držite minimalne plate – rekao je predsjednik.

    Koverte
    Govoreći o kontroli inspekcije, Dodik ističe da formalno poslodavci koji “dijele koverte” ispunjavaju svoje obaveze, a da bi se preduzela akcija u njoj treba da učestvuju i radnici i odgovorni organi.

    -Nekoliko pokušaja inkognito akcija te vrste nije urodilo plodom jer radnici ne žele da sarađuju. Dođete u firmu, minimalna plata je 700 KM, a oni isplaćuju 720. Formalno mu ne možete ništa. A svi znaju da će sutra dati kovertu u kojoj je 500 KM. To je naš mentalitet koji treba da bude promijenjen. Ali on se mijenja i zakonima. Mentalnitet se mijenja i činjenicom da ćete povećati osnovicu za minimalnu platu i smanjiti okvir za sivu ekonomiju i crne fondove – rekao je Dodik za ATV.

    On ističe da je potrebno obaviti razgovore sa poslodavcima i vidjeti kojim bi putem trebalo da se kreće.

    -Da nisam ništa progovorio, bili bi suprotstavljeni stavovi. Na kraju svake godine mora se utvrditi minimalna plata u Republici Srpskoj koja će se isplaćivati u narednoj godini. Predviđen je dijalog između socijalnih partnera, Vlade, poslodavaca i sindikata. U posljednjih nekoliko godina taj dijalog nije dao rezultate i Vlada je morala da utvrđuje najnižu platu. Ove godine je ona u Srpskoj 700 KM. Najviša je zagarantovana plata u regionu. Naravno da je viša u Hrvatskoj i Sloveniji, ali oni su članovi ЕU – kaže Dodik.

    “Crne isplate”
    Dodaje da to jeste njegov prijedlog i on treba da bude polazna osnova za razgovore.

    -Ali ja ću uvažiti i sindikalne i stavove poslodavaca. Neki će opet koji govore da ako Dodik kaže, tako mora biti. To nije tako. Vidjećemo šta će se reći u okviru tog dijaloga. Svi pokušavaju da dodaju nešto što nije tačno. Niko ne isključuje poslodavce da razgovaramo o tome, ali ima devijacija. Ne može se reći da prigovori sindikata koje smo slušali prethodnih godina nisu tačni. Vezano za to da se favorizuje dobit i da se koristi za crne isplate da bi se izbjegli doprinosi i slično i neće niko moći dokazati da osim javnog sektora i značajnog broja poštenih poslodavaca, nema i onih koji to isplaćuju na takav način. Nemoguće je da ako je minimalna plata 700 KM da vi inženjera u građevinarstvu isplaćujete 720 KM. Svako zna da se radi o koverti. Usput to preduzeće bilježi dobit – zaključio je Dodik.

  • Višković: Izbalansirati interes radnika i poslodavaca

    Višković: Izbalansirati interes radnika i poslodavaca

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković razgovarao je danas u Banjaluci sa predstavnicima Unije poslodavaca Republike Srpske, Sašom Trivićem, Јankom Petrovićem, Dejanom Mijićem i Zoranom Škrebićem, povodom utvrđivanja iznosa minimalne plate u Republici Srpskoj.

    Tokom sastanka, Višković je istakao da je Vlada otvorena za dalje razgovore o iznosu najniže plate, te da je neophodno doći do rješenja koje bi izbalansiralo interese radnika s jedne, i poslodavaca, s druge strane.

    Višković je još jednom ukazao da dogovor o iznosu minimalne plate prevashodno treba da bude rezultat razgovora socijalnih partnera u okviru Ekonomsko-socijalnog savjeta Republike Srpske, te apelovao na obje strane da unutar Savjeta pokušaju postići dogovor, bez međusuobnih isključivosti po ovom pitanju.

    Uvažavajući iznesene stavova predstavnika poslovne zajednice, Višković je podsjetio da je Vlada Srpske preduzela niz konkretnih koraka kako bi došlo do povećanja plata zaposlenih, između ostalih i usvajanjem stimulativnog Zakona o podsticajima u privredi.

    Višković je istakao da ostaju privrženi sistemskim mjerama koja će dovesti do daljeg ekonomskog rasta i standarda građana Republike Srpske.

    Današnjem sastanku prisustvovali su i ministarka finansija Zora Vidović i ministar privrede i preduzetništva Vojin Mitrović.

  • Trivić: Privreda BiH ne može izdržati minimalac od 1.050 KM

    Privreda BiH generalno ne može izdržati minimalac od 1.050 KM, kako su predložile Vlade Srpske i Federacije BiH i na to su poslodavci iz RS upozorili predsjednika Vlade Radovana Viškovića.
    Izjavio je to predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić nakon sastanka u Vlade RS.On je novinarima rekao da, prema njihovoj ocjeni, minimalac može da ide do 760 KM.

    -Minimalac jeste administrativno 700 KM, međutim on za radnike u privatnom sektoru kroz dodatke minuli rad, topli obrok i prevoz iznosi skoro 950 KM – naveo je Trivić. On je rekao da Vlada ima svoje potrebe u smislu borbe sa sivom ekonomijom, nastojeći da kroz najnižu platu proširi oporezivanje u sivoj zoni, ali smatra da nije dobar način da se to radi preko minimalca.

    -Vlade u BiH putem zakona i kontrolnih organa treba da sprovode mjere borbe sa sivom ekonomijom, a ne kroz populističku priču – rekao je Trivić.

    On je upozorio da će se u slučaju implementacije najniže plate od 1.050 KM doći u situaciju da će mnogi poslodavci zatvoriti radna mjesta.

    -Naravno, dobro je što je premijer Srpske rekao da priča o najnižoj plati nije završena i da će sve analizirati. I da će u znatnoj mjeri zavisiti od odluke Vlade Federacije BiH radi usklađenosti kada je riječ o najnižoj plati – rekao je Trivić. On je rekao da su poslodavci predložili da kroz određene zakonske izmjene i prebacivanja troškova zdravstva dođe do povećanja plata.

    –Nadamo se da će vlade Srpske i Federacije BiH što prije organizovati na ovom planu sastanak sa poslodavcima iz oba entiteta da se postigne zajednička odluka – rekao je Trivić i dodao da je to potrebno da ne bi bilo štete po privredu u oba entiteta, jer je, kako smatraju, minimalac od 1.050 KM nemoguć.

    Potpredsjednik Unije Dejan Mijić je rekao da je predloženi minimalac neprihvatljiv i nerealan u ovom trenutku.

    -Shvatili smo poruku predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, koji je predložio minimalac od 1.050 KM, kao želju i to nam je danas otprilike potvrđeno u smislu da u narednom periodu dođemo do nekog realnog iznosa najniže plate -rekao je Mijić, piše Srpskainfo.

  • SAD kupile 1,2 miliona barela nafte za svoje strateške rezerve

    SAD kupile 1,2 miliona barela nafte za svoje strateške rezerve

    Sjedinjene Američke Države su kupile 1,2 miliona barela nafte kako bi pomogle da se popune strateške rezerve, nakon što su prošle godine prodale najveću količinu ikada iz svojih zaliha, saopštilo je danas američko ministarstvo energetike.

    Iz ministarstva su naveli da su kupili naftu po prosječnoj cijeni od 77,57 dolara po barelu od dvije kompanije, nakon što je podneseno 18 ponuda, prenosi Glas Amerike.

    Administracija predsjednika Džoa Bajdena prošle godine je obavila najveću prodaju iz strateških rezervi – 180 miliona barela, što je dio strategije za stabilizaciju tržišta nafte i borbu protiv visokih cijena na pumpama poslije ruske invazije na Ukrajinu. Sada je otkupljeno oko šest miliona barela.

    Pošto su cijene nafte porasle usljed smanjenja proizvodnje u Saudijskoj Arabiji i Rusiji, američkoj administraciji bilo je teško da otkupi naftu za rezerve.

    Prošlog mjeseca je Vašington podigao cijenu po kojoj se nada da će otkupiti naftu na 79 dolara ili manje za barel, u odnosu na raniji raspon cijena između 68 i 72 dolara.

    Iz američkog ministarstva energetike su ranije saopštili da se nadaju da će kupiti tri miliona barela za isporuku u decembru i još tri miliona u januaru po višoj cijeni.

  • Profit banaka u BiH ove godine 580 miliona KM

    Profit banaka u BiH ove godine 580 miliona KM

    Profit banaka u Federaciji BiH i Republici Srpskoj u toku devet mjeseci ove godine iznosila je 580 miliona KM, podaci su entitetskih agencija za bankarstvo.

    Tako su banke u FBiH za devet mjeseci ostvarile dobit od 432,7 miliona KM.

    “Banke su imale ukupan prihod od 1,09 milijardi KM, pri čemu na prihode od kamata i slične prihode otpada 604,8 miliona KM, odnosno 55,2 odsto. Ukupni depoziti iznosili su 23,6 milijardi KM. Najveći udio imaju depoziti stanovništva 11,5 milijardi KM. Depoziti privatnih preduzeća iznose 5,5 milijardi ili 23,3 odsto, a vladinih institucija 3,3 milijarde ili 14 odsto”, piše u podacima Agencije za bankarstvo FBiH.

    S druge strane, sve banke u Republici Srpskoj su u devet mjeseci ove godine iskazale neto dobit u ukupnom iznosu od 147 miliona KM.

    Kako piše u podacima Agencije za bankarstvo RS, ova dobit je ostvarena na višem nivou u odnosu na uporedni period u 2022. godini, kada je iznosila 115 miliona KM.

    “Depoziti pravnih lica iznose 3,1 milijardu KM, od čega se 1,4 milijarde ili 45 odsto odnosi na depozite privatnih društava. Depoziti fizičkih lica iznose 4,4 milijarde KM, od čega se 2,5 milijardi KM ili 56 odsto odnosi na štednju stanovništva. Depoziti stanovništva bilježe kontinuiran rast”, ističe se u podacima.

    Dodaje se da bruto bilansna aktiva bankarskog sektora iznosi 10,2 milijarde KM i u odnosu na kraj 2022. godine je veća za 1,2 odsto.

    “Ukupni depoziti na nivou bankarskog sektora iznose 7,5 milijardi KM i na približnom su nivou u odnosu na kraj 2022. godine. Ukupni bruto krediti iznose 5,9 milijardi KM i povećani su za 138 miliona KM ili 2,4 odsto u odnosu na kraj 2022. godine”, stoji u podacima.

    Dalje piše da krediti pravnih lica iznose tri milijarde KM, od čega se dvije milijarde KM ili 69 odsto odnosi na kredite privatnim društvima.

    “Krediti fizičkih lica iznose tri milijarde KM, od čega se 1,9 milijardi ili 63 odsto odnosi na potrošačke kredite”, piše u podacima Agencije za bankarstvo RS.

    Neto dobit mikrokreditnog sektora u devet mjeseci iznosila je 39 miliona KM.

    “U odnosu na uporedni period prethodne godine, dobit je uvećana kao posljedica jednokratnih događaja iz prvog kvartala 2023. godine. Isključenjem jednokratno ostvarenih ostalih prihoda neto dobit MKO bi bila iskazana u iznosu koji je za 11 odsto veći od istog iskazanog na polugodištu 2022. godine”, naveli su iz Agencije.

    Bankari sa kojima smo razgovarali kažu da je visok profit bankarskog sektora isključivo zasluga visokih naknada u skoro svim bankama.

    “Tako su mjesečne naknade za vođenje računa, debitnih kartica, ali i naknade za SMS usluge porasle u odnosu na prije nekoliko godina, što je čist profit banaka. Takođe, naknade za plaćanje računa su prošle godine povećane, pa su tako u mnogim bankama one otišle oko 50 odsto”, objasnio je ovaj bankar.

    Ekonomista Slaviša Raković takođe kaže da je dobit banaka prije svega rezultat visokih naknada koje banke naplaćuju klijentima.

    “Uvećana dobit u odnosu na prošlu godinu je djelimično rezultat povećanja kamatnih stopa. Inflacija je pogodovala utoliko što je novčani promet uvećan, pa time i iznos naknada koje zavise od prometa. S druge strane treba dodati da nema kreditne ekspanzije, pa su rezervisanja za potencijalne gubitke u približno prošlogodišnjim okvirima”, pojasnio je Raković za “Nezavisne novine”.

    Banjalučanin Ratko R. kazao je da je do trenutka kada je počeo da radi imao otvoren takozvani studentski račun u banci, za šta je plaćao 2,5 KM mjesečno.

    “U tih 2,5 KM se, osim održavanja računa, obračunavao i SMS servis. Kada sam se zaposlio, moram sam otvoriti račun koji se odnosio na posao, i održavanje tog računa bilo je, ako se ne varam, 4,99 KM. A obišao sam nekoliko banaka i svuda je bilo isto. Nisam koristio SMS uslugu, niti mobilno bankarstvo, dakle, samo održavanje računa. Nakon nekog vremena odlučio sam se da pokrenem i mobilno bankarstvo, a tada mi je rečeno da i to održavanje košta dodatnih pet maraka, tako da sada plaćam 10 KM svakog mjeseca, što, iskreno, mislim da je suludo”, kaže ovaj Banjalučanin.