VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Cijena ulja u Srpskoj u padu nekoliko mjeseci

    Cijena ulja u Srpskoj u padu nekoliko mjeseci

    Hrana u Republici Srpskoj skuplja je 26 odsto, ali je jedna namirnica od polovine prošle godine u padu. Riječ je jestivom ulju čija cijena je ljetos dosezala oko 6,80 KM, dok se trenutno može kupiti i nešto manje od četiri KM.

    Po zvaničnim podacima Zavoda za statistiku RS, cijena jestivog ulja u marketima širom Srpske dosegla je vrhunac u junu kada je prosječna cijena bila 5,76 KM. Prosječna cijena u novembru bila je 4,28 KM, što znači da je ulje u pet mjeseci jeftinije u prosjeku za 1,48 KM.

    – Razlog za pojeftinjenje jestivog ulja je u tome što se popravlja stanje oko distribucije. Omogućen je prolaz brodova iz Ukrajine, a to bi trebalo da utiče i na cijenu pšenice i brašna – rečeno je nedavno za Srpskainfo u Ministarstvu trgovine i turizma RS.

    Trgovci i proizvođači na teritoriji Republike Srpske formiraju cijene robe i usluga slobodno prema uslovima tržišta, osim za proizvode sadržane u Uredbi o ograničavanju marži u prometu robe, a kojom su obuhvaćeni proizvodi koji spadaju u osnovne životne namirnice. To su so, životinjska mast, suncokretovo ulje i biljna mast, margarin, pasterizovano mlijeko, jogurt, pšenično brašno, hljeb, šećer, hrana za dojenčad i hrana za bebe i lijekovi.

  • IRB razmatra da poveća nivo zaduženosti za stambeni kredit

    IRB razmatra da poveća nivo zaduženosti za stambeni kredit

    Investiciono razvojna banke Republike Srpske će zbog visokih cijena stanova razmotriti mogućnost povećanja maksimalnog nivoa zaduženosti za stambene kredite, koji sada iznosi 150.000 KM.

    Poručio je to vršilac dužnosti direktora IRB Dražen Vrhovac, nakon čega bi, dodaje, taj prijedlog trebalo da bude upućen Vladi Republike Srpske.

    – Činjenica je da, zbog rasta cijena nekretnina, iznosi od 150.000 KM postaju nedovoljni za ozbiljnije stambene jedinice. Tako da ćemo sigurno djelovati u tom pravcu. Mi u svakom slučaju osluškujemo naše korisnike i njihove zahtjeve i ponašamo se u skladu s tim. U prvom kvartalu očekujem odluku za stambene kredite – rekao je Vrhovac u intervjuu Srni.

    On je rekao da je izvjesno da će biti pozitivan bilans kada je riječ o 2022. godini, kao što je to bio slučaj prethodnih godina. IRB je u 2020. i 2021. godini ostvario kumulativnu dobit iznad 17 miliona KM.

    – To je i jedna od najvećih dobiti na finansijskom tržištu u Republici Srpskoj i nastavljamo tim trendom. Kada je riječ o ukupnoj kumulativnoj dobiti fondova, od osnivanja IRB, ona iznosi više od 190 miliona KM – rekao je Vrhovac.

    Govoreći o požaru u kojem su u maju zahvaćene i prostorije IRB, Vrhovac navodi da je najvažnije da nije bilo ljudskih žrtava, ali i da u to vrijeme IRB nije prestao sa radom. Sanirana je nastala šteta, tako da u novu godinu zaposleni u IRB ulaze bez ovog problema. Nadležni u IRB odgovorno su se ponijeli tokom ovog događaja, kao i prije, jer su ispoštovane bile sve bezbjednosne procedure, naveo je Vrhovac.

    – Mi smo već nakon sedam dana imali prvi kreditni odbor baš iz razloga da naši korisnici ne osjete ovo što se desilo u zgradi IRB. Nijedan dan kašnjenja nismo imali ni prema privrednim subjektima niti prema korisnicima stambenih kredita. Nije se osjetilo ni na finansijskom tržištu naše odsustvo. Mi smo, uprkos svim preprekama koje smo imali, uspjeli da izvršimo sve zadatke i da premašimo plan, a i ovim je pokazano kako radi IRB – rekao je Vrhovac.

  • Niže cijene goriva nisu dovele do pojeftinjenja namirnica

    Niže cijene goriva nisu dovele do pojeftinjenja namirnica

    Nakon pada cijena goriva ispunjeni su svi uslovi da se isto dogodi i sa osnovnim prehrambenim namirnicama i robom koja se svakodonevno kupuju, smatraju borci za zaštitu potrošača.

    cijene namirnica
    FOTO: Agencije

    „Prate to kada ide poskupljenje nafte i naftnih derivata, automatski idu cijene i namirnica gore. Ali kada pada nafta, onda se cijene zadržavaju, i samo se čeka novo poskupljenje, da bi opet digli cijene. Ovdje očito niko ne razmišlja o zaštiti potrošača“, poručuje Nedeljka Ilijić iz Udruženja za zaštitu potrošača “Oaza”, Trebinje.

    Ipak, ekonomisti poručuju da kod nas više nijedno ekonomsko pravilo ne vrijedi kada je u pitanju regulacija cijena putem tržišta.

    „Nema mogućnosti da mehanizmi slobodnog tržišta definišu cijenu. Kada uzmemo našu situaciju, mi smo uvozno orijentisana privreda i uvozimo i inflaciju i visinu cijena diktira ta uvozna komponenta. Ono što sami proizvodimo, tu možemo na neki način da utičemo, ali samo jake ekonomije kroz metodologije subvencije i podsticaje mogu da utiču na cijene esencijalnih roba i da drže cijene na određenom nivou“, kaže ekonomista Aleksandar Ljuboja.

    Pad cijena goriva trebalo je da snizi i cijene struje. Da u RS ništa nije kako treba, pokazuje ono suprotno što se dogodilo, a to je poskupljenje struje uprkos pojeftinjenju nafte.

    „Za nas je bitno da nam pada cijena nafte, jer onda su očekivanja da će pasti cijena električne energije i svih ostalih inputa. I kada se sva pojeftinjenja saberu da dođe do smanjenja cijena i svih ostalih namirnica“ poručuje Saša Trivić iz Unije poslodavaca RS.

    Očigledno po ugledu na vlast u Republici Srpskoj ponašaju se i vlasnici trgovačkih lanaca i benzinskih pumpi, s obzirom na to da su u više navrata dizali cijene namirnica, bez obzira na stanje na tržištu nafte, i to, kako je Inspektorat RS utvrdio, nezakonito.

    Na adrese benzinskih pumpi i tržnih centara do sada je pristiglo čak 3, 2 miliona maraka kazni zbog formiranja viših cijena od dozvoljenih.

  • MMF: 2023. će biti teška godina

    MMF: 2023. će biti teška godina

    ​Za veći dio globalne privrede 2023. biće teška godina jer će glavni pokretači globalnog rasta – SAD, Evropa i Kina – doživjeti usporavanje ekonomske aktivnosti, upozorila je predsjednica Međunarodnog monetarnog fonda, Kristalina Georgieva.

    Nova godina biće “teža od godine koju ostavljamo iza sebe”, rekla je direktorica MMF-a, Georgieva u vijestima CBS-a. “Zašto? Jer tri velike ekonomije – SAD, EU i Kina – sve usporavaju istovremeno”, rekla je.

    “Očekujemo da će jedna trećina svjetske privrede biti u recesiji. Čak i u zemljama koje nisu u recesiji stotine miliona ljudi osjećaće kao da jesu”, dodala je.

    U oktobru je MMF smanjio izglede za globalni privredni rast u 2023. navodeći kao razlog kontinuirano opterećenje zbog krize u Ukrajini te inflacione pritiske i visoke kamatne stope, koje su stvorile centralne banke poput američke Federalne rezerve s ciljem ublažavanja rasta cijena, prenosi “Index”.

  • Novi obračun struje od danas u Srpskoj

    Novi obračun struje od danas u Srpskoj

    U Republici Srpskoj od danas se struja za domaćinstva obračunava po različitim cijenama, u zavisnosti od količine potrošene električne energije.

    Iz Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske Srni je ranije rečeno da će domaćinstva koja troše do 500 kilovat-časova mjesečno struju plaćati prema prvom obimu, ona koja troše od 501 do 1.500 kilovat-časova po drugom, a za potrošnju višu od 1.500 kilovat-časova po trećem.

    “Prilikom obračuna utrošene struje za domaćinstva iz druge tarifne grupe /dvotarifna/ utrošena električna energija u višoj i manjoj dnevnoj tarifi za pojedine obim se utvrđuje proporcionalno učešću više i manje dnevne tarife u ukupno mjesečno utrošenoj aktivnoj električnoj energiji”, navode iz RERS-a, uz napomenu da će se takav obračun struje primjenjivati jednako tokom cijele godine.

    Iz Komisije su podsjetili da su 15. decembra, donijeli odluke o tarifnim stavovima za korisnike distributivnih sistema i za javno snabdijevanje električnom energijom.

    Prethodno je sproveden tarifni postupak po zahtjevima operatora distributivnih sistema u Srpskoj za odobrenje tarifnih stavova za korisnike distributivnih sistema i razmatren zahtjev javnog snabdjevača “Elektroprivreda Republike Srpske” za odobrenje tarifnih stavova za javno snabdijevanje.

  • Višković najavio povećanje minimalne plate u Srpskoj

    Višković najavio povećanje minimalne plate u Srpskoj

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković najavio je povećanje minimalne plate u Srpskoj.

    Višković je naveo da će Vlada, iako to nije njena obaveza, utvrditi iznos minimalne plate, jer Unija udruženja poslodavaca i sindikat ne mogu da se dogovore.

    – Mislim da se mnoge obaveze nekorektno prebacuju na Vladu. To je prevashodno bila obaveza Unije udruženja poslodavaca i sindikata da sjednu i dogovore se. Oni to uporno izbjegavaju nekoliko godina i čekaju da Vlada to uradi, što će i učiniti – rekao je Višković.

    On je upitao Uniju udruženja poslodava i sindikat zašto ne ulože više napora i bježe od svog dijela posla.

    – A kada to uradi Vlada, kritikovaće, jedni što iznos nije veći, a drugi što je toliki koliki je. Po zakonu, to je njihova obaveza. Nemojte ići da slavite Novu godinu na nekim destinacijama. Sjedite, pričajte pet sati ili pet dana i dogovorite se. Sada ja to tražim od njih – rekao je Višković za Glas Srpske.

    Višković je poručio da želi da se zna prava istina i da je dosta više da se kriju iza nekoga i da neko drugi radi njihov posao.

  • Od januara procentualno najveće povećanje penzija

    Od januara procentualno najveće povećanje penzija

    Od januara penzionerima u Srpskoj penzije će biti povećane za 13,5 odsto. Odlukom Vlade, ovo je do sada procentualno najveće povećanje penzija za 275.000 penzionera.

    Direktor Fonda PIO Mladen Milić istakao je da je ovo redovno usklađivanje penzija.

    „Fond je finansijski stabilan, bez obzira na energetsku krizu u svijetu i inflaciju“, rekao je Milić za RTRS.

    Naglasio je da je Vlada Srpske uvijek išla korak ispred kako bi zadržala standard stanovništva.

    „Sve odluke su bile pravovremene. Porast prihoda u budžetu Srpske se vratio građanima kroz povećanja primanja, kao i kroz socijalna davanja“, kaže Milić.

  • Koliko je porasla plata, a koliko inflacija?

    Koliko je porasla plata, a koliko inflacija?

    Sindikalna potrošačka korpa za novembar ove godine u Republici Srpskoj iznosila je 2.370 KM, što je za 355 KM, ili 17,6 odsto, više nego u istom mjesecu prošle godine.

    Uovom periodu, trošak prehrane je sa 780 skočio na čak 1.044 KM ili za 34 odsto. S druge strane, u novembru 2022. prosečna neto plata iznosila je 1.211 KM, što je za 17,6 odsto više nego u novembru lani.

    Kako su saopštili iz Saveza sindikata RS, potrošačku korpu prosječna plata je u novembru pokrivala sa 51,1 odsto.

    Građani ne pamte godinu sa toliko poskupljenja kao što ih je bilo u ovoj, a posebno su ih pritisla poskupljenja hrane, koju svakodnevno moraju da kupuju.

    – Cijene su divljale od marta, pa sve do jeseni, kada se učinilo da su poskupljenja malo jenjala. Međutim, cijene hrane i dalje rastu na sedmičnom nivou, tako da naš životni standard konstantno pada. S druge strane, plate u realnom sektoru uglavnom miruju, što znači da ljudi nemaju izbora, nego da smanjuju potrošnju. Tačnije, da kupuju samo ono najosnovnije, kako bi preživjeli. A povećanja zarada u javnom sektoru taman su tolika da su ih poništila poskupljenja. Ne pamtimo rast inflacije kao ove godine – kaže Vidosava M. iz Banjaluke.

    Prema podacima Zavoda za statistiku RS, u novembru je godišnja inflacija u Srpskoj iznosila 14,7 odsto.

    Od 12 glavnih odeljaka proizvoda i usluga, više cijene na godišnjem nivou zabilježene su u 11, a niže u samo jednom odjeljku.

    Najveći godišnji rast cijena u novembru 2022. zabilježen je kod prevoza, za 24,5 odsto, zbog poskupljenja goriva i maziva za 33,5 odsto. Hrana je u ovom periodu poskupjela za 24,4 odsto, zbog viših cijena mlijeka i mliječnih proizvoda za 41,2, te ulja i masnoće za 32,8 odsto.

  • Cijene nafte u padu

    Cijene nafte u padu

    Cijene nafte na svjetskom tržištu danas su pale za više od dolar pošto sve više zemalja razmatra mogućnost uvođenja zabrana za putnike iz Kine.

    U Londonu je cijena sirove nafte “brent” iz Sjevernog mora pala za 1,06 dolara ili 1,3 odsto i iznosi 82,20 dolara po barelu.

    U Njujorku je cijena svijetle sirove nafte manja za 1,13 dolara ili 1,4 odsto i sada je 77,83 dolara po barelu.

    Britanija razmatra mogućnost uvođenja zabrana za putnike iz Kine, dok su SAD, Japan, Indija i Tajvan uvele testiranje osoba pristiglih iz te zemlje.

  • Kina će prestići Ameriku do 2035. godine

    Kina će prestići Ameriku do 2035. godine

    Predviđa se da će Kina prestići SAD kao najveća svjetska ekonomija do 2035. godine.

    Takođe se očekuje da će Indija postati druga najveća svjetska ekonomija do 2075. godine. Dve zemlje slediće SAD na trećem mestu, prema dugoročnoj perspektivi Goldman Saksa, prenosi Investitor.

    “Očekujemo da će se težina globalnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) još više pomeriti prema Aziji u narednih 30 godina”, napisali su ekonomisti Goldman Saksa Kevin Dali i Tadas Gedminas u izveštaju na 45 stranica.

    U 2050. godini predviđa se da će pet najvećih svetskih ekonomija biti Kina, SAD, Indija, Indonezija i Nemačka.

    Nigerija, Pakistan i Egipat bi takođe mogli da budu među najvećim svetskim ekonomijama do 2075. godine, zahvaljujući brzom rastu stanovništva, ako usvoje “odgovarajuće politike i institucije”, navodi se u izveštaju.

    SAD, nakon što su nadmašile dugoročne projekcije realnog rasta BDP-a u protekloj deceniji, malo je verovatno da će ponoviti ovaj podvig u narednoj deceniji, dodaju analitičari.

    “Potencijalni rast SAD-a ostaje znatno niži od rasta velikih tržišnih ekonomija u razvoju, uključujući Kinu i posebno Indiju”, naveli su Dali i Gedminas.

    “Štaviše, izuzetna snaga američkog dolara u poslednjih nekoliko godina dovela je do toga da se značajno povećao iznad njegove fer vrednosti zasnovane na paritetu kupovne moći, a ovo odstupanje implicira da je veća verovatnoća da će depresirati u narednih 10 godina.”

    Globalni ekonomski rast, koji je već oslabio tokom decenija, dodatno će usporiti do 2075. godine, zbog usporavanja rasta svetskog stanovništva, prema dugoročnim prognozama Goldman Saksa.

    Predviđa se i da će globalna ekonomija rasti u proseku 2,8 odsto godišnje između 2024. i 2029. godine, a nakon toga će postepeno opadati, prema izveštaju Goldman Sachs Research. To se upoređuje sa prosečnim rastom od 3,6 odsto u deceniji pre globalne finansijske krize i 3,2 odsto u 10 godina pre pandemije Covid-19.

    Veliki deo ekonomskog usporavanja je posledica slabijeg rasta svetske populacije. Tokom proteklih 50 godina, rast broja ljudi na planeti opao je sa 2 odsto godišnje na manje od 1 odsto trenutno, a projekcije UN-a pokazuju da će do 2075. pasti na nulu.

    Slabljenje produktivnosti, povezano sa usporavanjem tempa globalizacije i tehnološkog napretka, takođe će doprineti smanjenju rasta globalnog bruto domaćeg proizvoda.

    “Globalizacija se ne odnosi samo na trgovinu robom – ona obuhvata rast u prekograničnom kretanju robe, kapitala, ljudi, tehnologija, podataka i ideja“, rekli su ekonomisti Goldman Saksa u izveštaju.

    “S obzirom na to da je period brze globalizacije sada iza nas, malo je verovatno da će globalna ekonomija povratiti stope rasta produktivnosti postignute tokom decenije 2000-2010. Štaviše, mogućnost potpunog preokreta je ključni rizik za globalne izglede.”

    Sve u svemu, protekcionizam i klimatske promene su dva najveća rizika za dugoročne projekcije ekonomskog rasta, pokazuje izveštaj.

    “Dok je nejednakost prihoda među zemljama opala, nejednakost prihoda unutar zemalja je porasla. Ovo predstavlja veliki izazov za budućnost globalizacije”, rekli su ekonomisti.

    Što se tiče klimatskih promena, u izveštaju se navodi da “nema praktičnog razloga” zašto globalna ekonomija u celini ne može “odvojiti” ekonomski rast od emisije ugljenika.

    “Ali postizanje održivog rasta zahteva ekonomske žrtve i globalno koordiniran odgovor, a oboje će biti politički teško postići“, rekli su Dali i Gedminas.