VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • “Njemačka ulazi u recesiju”

    “Njemačka ulazi u recesiju”

    Njemačka ekonomija je u prvom kvartalu 2023. pala za 0,3 odsto u odnosu na prethodni kvartal, saopštio je danas njemački Savezni zavod za statistiku Destatis.

    Njemački BDP je u poslednjem kvartalu 2022. godine pao za 0,5 odsto u odnosu na treći kvartal te godine, a negativan privredni rast u dva uzastopna kvartala je za mnoge ekonomiste znak recesije.

    Ekonomski razvoj koči pad privatne potrošnje, pošto su njemačka domaćinstva izdvajala manje za hranu, piće, odeću i obuću, kao i nameštaj, a u ovom segmentu je zabeležen pad od 1,2 odsto u odnosu na prethodni kvartal.

    Njemci su se u ovom kvartalu u manjem broju odlučivali i za kupovinu novih automobila.

    Na kvartalnom nivou su porasla ulaganja u građevinski sektor, za 3,9 odsto, kao i ulaganja u opremu – pre svega u mašine, opremu i vozila – za 3,2 odsto, navodi se na sajtu Destatisa.

    Njemačka ekonomija je u poređenju sa prvim kvartalom 2022. godine pala za 0,5 odsto, što je značajno više u odnosu na tržišna očekivanja godišnjeg pada od 0,1 odsto.

  • Održani razgovori o podizanju gornje granice zaduživanja SAD

    Održani razgovori o podizanju gornje granice zaduživanja SAD

    Pregovarači demokratskog predsjednika Džozefa Bajdena i predsjedavajućeg Predstavničkog doma Kongresa Kevina Mekartija održali su razgovore, koje su obje strane opisale kao “produktivne”, u pokušaju da postignu dogovor o podizanju gornje granice zaduživanja SAD i izbjegnu katastrofalni scenario da Amerika ne bude u stanju da plati svoje račune.

    Poslije četvoročasovnog sastanka u Beloj kući, Mekarti je izjavio da se u pregovorima napredovalo i da će se oni nastaviti tokom večeri. Predvidio je da će dvije strane postići dogovor, iako je ostalo još nekoliko nerešenih pitanja, prenosi Glas Amerike.

    “Načinili smo napredak u razgovorima, tako da je to veoma pozitivno”, rekao je Mekarti novinarima. “Želim da budem uvjeren da smo postigli pravi dogovor, a mogu da vidim da idemo u tom smjeru”, rekao je on.

    Portparolka Bijele kuće Karin Žan-Pjer kaže da razgovori daju rezultate.

    “Ako nastave da se održavaju u duhu dobre volje, možemo da postignemo sporazum”, izjavila je na brifingu za novinare, dok su vođeni razgovori.

    Ranije danas, Mekarti je ukazao da je optimista u smislu da bi se napredak mogao ostvariti prije 1. juna i isteka roka – kada bi Ministarstvo finansija moglo ostati bez rasploživog novca.

    “Nadam se da ćemo ostvariti napredak”, poručio je Mekarti, odbacujući odgovornost za krizu, rekavši da je krivica na strani Bijele kuće.

    Pregovori o gornjoj granici duga direktno su povezani sa već poznatim problemom – republikanci predvođeni Mekartijem nastoje da smanje potrošnju federalne vlade, dok Bajden i demokrate to ne žele, navodi Glas Amerike.

  • Dolar gubi povjerenje?

    Dolar gubi povjerenje?

    Rubini je rekao da bi geopolitičke tenzije od Ukrajine do Irana i pogoršanje odnosa između SAD i Kine mogle biti veliki izazov za globalnu ekonomiju ove godine.

    Profesor emeritus na Poslovnoj školi Univerziteta Stern u Njujorku Nurijel Rubini je ekonomista koji je predvideo finansijsku krizu 2008. godine i tako stekao nadimak Dr Propast.

    On je upozorio da bi pregovori o izbegavanju plaćanja američkih obaveza mogli da se oduže, što bi, uz izostanak dogovora o gornjoj granici duga, pogodilo finansijska tržišta i narušilo poverenje u dolar na duži rok.

    “Možda će dogovor biti postignut u poslednjem trenutku. Ili je moguće da ne postignu dogovor. Ako bude tako, onda će tržište doživeti krah”, rekao je Rubini za “Blumberg TV” na marginama Katarskog ekonomskog foruma u ​​Dohi.

    Rubini, koji je najpoznatiji po svojim predviđanjima prethodne ekonomske krize, rekao je da će geopolitičke tenzije od Ukrajine do Irana, uz pogoršanje odnosa SAD i Kine, biti veliki izazov za globalnu ekonomiju ove godine.

    On smatra da će investitori, pod uticajem viših cena nafte i gasa, verovatno koristiti svoj novac za ulaganja u čijem je fokusu tehnologija, jer su državne hartije od vrednosti postale precenjene.

  • Vjerovatnoća recesije 100 odsto?

    Vjerovatnoća recesije 100 odsto?

    Dojče banka je pre nekoliko dana objavila alarmantan izveštaj u kojem se analizira poslednjih 200 godina statističkih podataka.

    Taj izveštaj predviđa ozbiljnu recesiju sa verovatnoćom od 100 odsto za američku ekonomiju.

    Na to je ukazao Piter Stondž, ekonomski stručnjak “Heritidž fondacije” i autor ekonomskih komentara u “Volstrit žurnalu” i “Blumbergu”.

    On je napomenuo da banke propadaju i da se ponuda novca smanjuje najbržim tempom još od 1930-ih godina, ali da je glavna razlika u odnosu na period najveće krize u 20. veku, taj što SAD u tom periodu nisu imale ni približan nivo državnog duga koji imaju danas.

    Kako je naveo, savezni dug je bio ispod 20 odsto BDP-a, a danas je on preko 100 odsto BDP-a, a prema podacima Kongresa, na putu je da dostigne nivo od 200 odsto.

    On je izjavio da Amerikancima jedino ostaje da se nadaju da kreatori politike nisu tako glupi kao što su bili 1930. kada su se obe stranke ujedinile da unište ekonomiju centralnim planiranjem umesto mehanizmima koje ekonomije koriste da se poprave.

    “Nažalost, imajući u vidu odluke Bajdenove administracije u poslednje dve godine, od energije, preko potrošnje, do kapitala, kreatori politike bi sada mogli biti gluplji”, rekao je Stondž.

    Dojče banka u svom izveštaju ističe zabrinutost oko tržišta nekretnina koje beleži najveći pad od 2008. godine i preti da se uruši, rasta potrošačkih kredita i pada štednje.

    Stondž ukazuje da “svaka ekonomska škola zna da povećanje kamatnih stopa svaki put dovede do teške recesije, ako ne i depresije, jer je to bio obrazac bukvalno vekovima, od kada su centralni bankari preuzeli kontrolu”.

  • Ogroman pad

    Ogroman pad

    Ruski gasni div Gasprom izvestio je da mu je neto dobit u 2022. godini znatno smanjena zbog većih poreskih obaveza, a obim izvoza prepolovljen.

    Gaspromova neto dobit pala je lani prema Međunarodnim računovodstvenim standardima za 41,4 posto, na 1,226 biliona rubalja (15,77 milijardi dolara), prenosi seebiz.

    Dobit pre kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije (EBITDA) iznosila je 3,6 biliona rubalja i zadržala se na nivou od 2021. godine.

    Spoljni prihod porastao je 14,4 posto, na 11,67 biliona rubalja, prema izveštaju ruske agencije TASS.

    Obim izvoza gasa gotovo je prepolovljen, na 101 milijardu prostornih metara.

    Zbog sukoba Rusije i Ukrajine Zapad je prošle godine Moskvi i ruskim državnim kompanijama uveo oštre sankcije, podseća Rojters. Gaspromov gas nije direktno sankcionisan, ali u Evropu stiže još samo cevovodom Družba preko Ukrajine.

    Gasovodi Severni tok 1 i 2 teško su oštećeni u eksplozijama u Baltičkom moru, čiji uzrok još nije objavljen. Evropske vlade posumnjale su u sabotažu, Danska, Švedska i Nemačka pokrenule su istragu, ali su odbile da objave rezultate, pozivajući se na nacionalnu bezbednost.

  • Bh. izvoz pada

    Bh. izvoz pada

    Izvoz BiH je u aprilu ove godine, u odnosu na isti mjesec prošle, bio manji za 210 miliona maraka, a prognoze su i za period koji slijedi poprilično zabrinjavajuće, jer, kako tvrde u poslovnoj zajednici, ne blista ni u evropskim zemljama koje su najveći kupci naših proizvoda.

    Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prošlog mjeseca (april) izvoz je iznosio 1.399.345.000 KM, a u aprilu 2022. bio je “težak” 1.609.578.000 maraka.

    Izvoz je, prema istom izvoru, podbacio i u martu ove godine, kada je iznosio 1.518.784.000 KM, a u martu 2022. je bio 1.596.000.000 KM.

    Na taj način bh. izvoz je počeo naglo da ide silaznom putanjom, dok je u prethodnim mjesecima neprestano rastao.

    Pokazateljima o padu izvoza nije iznenađen Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, koji smatra da je riječ o logičnim trendovima, s obzirom na stanje u zemljama koje predstavljaju naše najvažnije spoljnotrgovinske partnere.

    “Privreda, prije svega EU, kao najznačajnijeg spoljnotrgovinskog partnera Republike Srpske, u izvjesnoj je stagnaciji. Konkretno, imam informacije da mnoga preduzeća u zemljama EU, poput Njemačke i Italije, imaju manjka posla, te da su već u svom poslovanju u prva četiri mjeseca imali prinudne odmore od pola sedmice, sedmicu… Iz toga zaključujemo da postoji nedostatak posla i to se reflektuje na naše privredne subjekte, u smislu da imaju smanjen obim narudžbi”, rekao je Ćorić za “Nezavisne novine”.

    Dodao je da postoje i pozitivni efekti, poput pada inflacije u mnogim zemljama, što bi trebalo da predstavlja ohrabrenje u pogledu lakših uslova poslovanja, međutim…

    “Generalno, smanjene su narudžbe, što govori da su možda i efekti rusko-ukrajinske krize uzeli danak na privredu EU, a to se, nažalost, reflektuje i na nas. Za mene je malo zabrinjavajuće kako će to biti u narednim mjesecima, pošto ulazimo i u period godišnjih odmora. Italija tradicionalno ima 15 dana, a po mojim saznanjima povećava na 21 dan.

    Sve to govori da su privredne aktivnosti u zemljama EU smanjene i da to može imati negativne posljedice na privredu Srpske”, kaže Ćorić.

    I ekonomista Saša Stevanović smatra da podaci o našem spoljnotrgovinskom prometu u prva četiri mjeseca ukazuju na probleme u evropskoj ekonomiji. Prema njegovim riječima, politika Evropske centralne banke i želja da se inflacija svede na nivo od dva odsto koštaju. Trošak je, ističe, usporavanje ekonomske aktivnosti, usporavanje tražnje, a posljedica je manji izvoz domaće ekonomije.

    “Interesantan podatak koji očekujem biće u pravcu rezistentnosti inflacije na rast kamatnih stopa. Dalja težnja za rastom kamatnih stopa usporiće tražnju i sljedstveno tome dolazi do dodatnog usporavanja izvoza. Podatak da je izvoz u razvijene zemlje EU opao, a zemlje u razvoju u EU nije, pokazatelj je problema koje razvijene zemlje EU imaju. Raduje podatak da je rast izvoza u Njemačku povećan, ali to ne može nadomjestiti pad izvoza u Italiju. Evidentan je problem izvoza u Italiju, gdje je izvoz umanjen za trećinu u prva četiri mjeseca”, kaže Stevanović.

    Prema njegovim riječima, ova dva različita ekonomska sistema i različite performanse umanjuju tezu da je manji izvoz rezultat usporavanja inflacije.

    Već sada su, dodaje, jasne tendencije prema dugoročnom scenariju gdje ne treba isključiti rast EU ispod jedan odsto na dugi rok ili rast manji za trećinu nego u prethodnom periodu, kada je iznosio 1,5 odsto u prosjeku.

    Osim toga, kako prognozira, demografski problemi će prouzrokovati probleme na uključivanju više ljudi na tržiste rada, to će umanjiti produktivnost itd.

    “Ekonomski rezultat i dugoročna šteta su najvećim dijelom posljedica geostrateškog pregrupisavanja, novih tokova kapitala. Ovaj scenario otvara pitanje prilagođavanja naše spoljnotrgovinske i ekonomske politike u pravcu otvaranja novih tržišta na istoku, povezivanje sa ekonomskim sistemima koji će bilježiti više stope ekonomskog rasta, koja su potentna. Naredni period je period pokušaja geografske diverzifikacije izvoza domaće ekonomije”, kaže Stevanović.

    Iz Spoljnotrgovinske komore BiH su za “Nezavisne novine” rekli da je u četiri mjeseca ove godine ostvaren ukupan obim razmjene u vrijednosti od 14,9 milijardi KM, što je 67,7 miliona KM ili 0,5 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine. Međutim, smanjen je izvoz, a povećan uvoz.

    “Izvoz je iznosio 5,9 milijardi KM, što je smanjenje od 76,1 milion KM ili jedan odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Istovremeno je uvezeno robe u vrijednosti od 8,9 milijardi KM, što je za 143,8 miliona ili dva odsto više u odnosu na isti period prethodne godine”, rečeno nam je iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

    Kada se podvuče crta, deficit u robnoj razmjeni iznosi 3,01 milijardu KM, a pokrivenost uvoza izvozom tek 66 odsto. Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, u ukupnoj razmjeni BiH, EU učestvuje sa 70 odsto.

  • Cijena gasa ostaje gotovo identična za Srpsku

    Cijena gasa ostaje gotovo identična za Srpsku

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je danas da mu je predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin rekao da cijena gasa ostaje gotovo identična za Srpsku.

    Dodik je naveo da je sada termin kada cijenu gasa treba definisati do početka naredne godine, te da ostaje povoljna, sa nekim malim povećanjima.

    “To povećanje nije vezano za cijenu ovdje, nego za tranzit koji je složen, takav kakav jeste”, rekao je Dodik.

    On je istakao da je veoma zahvalan Putinu za informacija koje je prenio sa stanovišta mogućnosti da se nastavi saradnja u privrednom i svakom drugom smislu.

    “Nema zastoja ni na jednom ranije planiranom projektu”, rekao je Dodik za RTRS.

    Kada je riječ o kulturnoj, obrazovnoj saradnji, Putina je informisao da se intenzivno nastavlja gradnja rusko-srpskog pravoslavnog centra u Banjaluci.

    “To je nešto što je važno i za njega, svaki put smo o tome razgovarali”, dodao je Dodik.

  • Višković: Јavni dug 34,6 odsto i najmanji je od nastanka Srpske

    Višković: Јavni dug 34,6 odsto i najmanji je od nastanka Srpske

    Јavni dug Republike Srpske je najmanji od njenog nastanka i trenutno iznosi 34,6 bruto društvenog proizvoda.

    Republika Srpska nije prezadužena i sve dospjele obaveze, kako prema kreditorima, tako i prema svim budžetskim korisnicima izvršava na vrijeme i u skladu sa planiranim budžetom – izjavio je za Srnu predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković, upitan da prokomentariše sve češće informacije o navodnoj prezaduženosti Republike Srpske.

    Prema njegovim riječima, ukupan dug, u čiju strukturu ulaze i spoljni i unutrašnji dug /uključujući dug Republike Srpske, dug opština i gradova, javnih preduzeća i IRB-a, te fondova socijalne sigurnosti/, iznosi 41,1 odsto BDP-a, dok gornja granica iznosi 60 odsto BDP-a.

    On je istakao da je danas na aukciji, putem Banjalučke berze prodato 25.000 hartija od vrijednosti, u vrijednosti od 34,43 miliona KM.

    Prema njegovim riječima, radi se o šestomjesečnim trezorskim zapisima Republike Srpske, uz ostvarenu kamatnu stopu od 2,2 odsto, a na odluku da se prihvati ponuđeni iznos uticala je prije svega postignuta kamatna stopa.

    Višković je naglasio da je emisija trezorskih zapisa planirana republičkim budžetom, te da je u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama Republike Srpske i Odlukom o kratkoročnom zaduživanju emisijom trezorskih zapisa za 2023. godinu.

  • Krenuo rast kamata u BiH, skuplji novac za građane

    Krenuo rast kamata u BiH, skuplji novac za građane

    Rast kamatnih stopa u Bosni i Hercegovini, koji se dugo najavljivao, je krenuo, prenose mediji.

    Loša vijest je što je novac skuplji za građane, a dobra što nije došlo do rasta kamata za kompanije.

    Naime, prosječna efektivna kamatna stopa na kredite banaka sa sjedištem u Federaciji BiH u prvom kvartalu ove godine bila je 3,71 posto. Na početku, ali i na kraju prošle godine, ta stopa je bila 3,59 posto.

    Biznis.info prenosi da su razlike veće ako se razdvoje krediti privredi i stanovništvu.

    Prosječna EKS na kredite privredi na početku ove godine je 2,54 posto, za razliku od lanjskih 2,57 posto, što znači da je došlo i do blagog pada.

    S druge strane, prosječna EKS na kredite stanovništvu narasla je na 6,45 posto sa 6,16 od kraja prošle godine, odnosno 5,99 posto s počekta 2022.

    Kreditiranje privrede od velike je važnosti za ekonomski razvoj privrede. S druge strane, otežano zaduživanje građana može voditi ka blagom padu potrošnje što bi trebalo pomoći kod obuzdavanja inflacije.

  • Zavod za statistiku: Najviše poskupjeli stanarina, režije i hrana

    Zavod za statistiku: Najviše poskupjeli stanarina, režije i hrana

    Poskupljenja su se u Srpskoj u aprilu najviše odrazila na cijene stanovanja, režija, te osnovnih životnih namirnica, a dok je mjesečna inflacija iznosila 0,3 odsto, godišnja je bila devet odsto, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku.

    Tako su, prema ovim podacima, od 12 odjeljaka proizvoda i usluga, više cijene zabilježene u deset, a niže cijene u dva odjeljka.

    “Najveći godišnji rast cijena u aprilu ove godine zabilježen je u odjeljku stanovanja, i to 20,2 odsto, usljed rasta cijena u grupama električna energija i drugi energenti od 24,4 odsto, slijedi održavanje i popravak stambene jedinice sa 11,7 odsto i snabdijevanje vodom i druge komunalne usluge sa 8,7 odsto, te u odjeljku hrana i bezalkoholna pića sa 13,8 odsto, usljed povećanja cijena u grupama mlijeko i mliječni proizvodi od 28,1 odsto i riba od 24,8 odsto”, navodi se u podacima Zavoda.

    Upoređujući podatke u prethodnih godinu dana, odnosno u periodu od aprila prošle i ove godine, može se primijetiti da su najviše poskupjela jaja, i to za više od 30 odsto, te pileći file, za 12 odsto. Tako je cijena jajeta sa 0,32 skočila na 0,42 KM po komadu, dok je pileći file tada koštao 12,69 KM/kg, a sada je 14,31 KM/kg.

    Osim toga, i druge namirnice su poskupjele, pa je tako u aprilu prošle godine polubijeli hljeb od pšeničnog brašna koštao 3,15 KM/kg, dok je sada 3,54 KM.

    I meso je skuplje, pa je tako junetina sa kostima prije godinu dana koštala 11,94 KM, dok je sada 13,23 KM, a teletina bez kosti je lani koštala 22,81 KM, a sada 24,28 KM. Tako je i svinjetina bez kosti prije godinu dana koštala 10,52 KM/kg, a u aprilu ove godine 12,35 KM.

    Poskupjelo je i voće, pa je tako kilogram banana lani koštao 2,52 KM, a sada je 3,12, dok su jabuke koštale 1,80 KM, a sada su dvije KM.

    U tom periodu došlo je do pada cijena nekih namirnica, pa je tako ulje lani koštalo 5,21 KM, dok je sada 3,49 KM, a orasi su koštali 16,73 KM, a sada su 13,08 KM.

    Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, za “Nezavisne novine” je kazala da im se građani često žale na poskupljenja.

    “Količina novca koju dobija većina naših penzionera nije dovoljna da bi preživjeli mjesec, a pogotovo kada više nema ljetnjeg računanja struje, što je ogroman udar na džep penzionera. Iako je došlo do drastičnog pojeftinjenja nafte, cijene namirnica nisu pale, i to očigledno nije bio razlog za poskupljenje, već su na to uticali brojni drugi razlozi”, rekla je Marićeva.

    S druge strane, kako kaže, ulje je u određenom periodu doživjelo drastičan skok cijene, ali sada je oko tri KM, što je, kako kaže, znak da i ostale životne namirnice mogu biti znatno jeftinije.

    “Piletinu uvozimo, a to je nešto što možemo proizvesti u našoj zemlji i ne moramo toliko skupo plaćati. Do sada smo se trebali okrenuti domaćoj proizvodnji, ali u našim tržnim centrima teško ćemo naći domaću piletinu. Nažalost, svi su najavili novo poskupljenje komunalija, grijanja itd., te ovo ide u nedogled i pitanje je koliko će to građani moći izdržati”, dodaje ona.

    Ekonomista Siniša Pepić, iz STRATOSa Beograd, ističe da, koristeći objektivne globalne probleme kao izgovor, mnogi su pribjegli špekulativnom pristupu tržištu i manipulisanjem s ciljem bogaćenja.

    “Jedan od najboljih primjera je cijena prehrambenih proizvoda. Nepunih godinu dana prije otpočinjanja ukrajinskog sukoba, koji je mnogima bio izgovor za poskupljenje, najveći investicioni fondovi u svijetu su povećali udio prehrambene i poljoprivredne industrije u svom portfelju. Da li stvarno treba da vjerujemo kako su poremećaji u lancu snabdijevanja i poskupljenje energenata jedini razlog za poskupljenje hrane?”, kazao je Pepić za “Nezavisne novine”.

    Prosječna plata u RS u aprilu 1.265 KM
    Prosječna mjesečna neto plata u Republici Srpskoj isplaćena u aprilu ove godine iznosila je 1.265 KM i u odnosu na mart nominalno je veća za 0,6 odsto, a realno za 0,3 odsto, dok je u odnosu na isti mjesec lani nominalno veća za 15,6 odsto, a realno za 6,1 odsto.

    “Prosječna mjesečna bruto plata iznosila je 1.921 KM. Posmatrano po područjima, u aprilu 2023. godine najviša prosječna neto plata isplaćena je u području informacija i komunikacija i iznosila je 1.643 KM, a najniža prosječna neto plata u aprilu 2023. isplaćena je u području građevinarstva, 933 KM”, navode iz Republičkog zavoda za statistiku.

    Moguć pad pojedinih cijena
    Denis Šulić, ministar trgovine i turizma Republike Srpske, održao je juče u Banjaluci sastanak sa predstavnicima trgovačkih lanaca, Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske, Privredne komore Republike Srpske i Republičke uprave za inspekcijske poslove, sa kojima je razgovarao o aktuelnoj situaciji u oblasti trgovine i kretanju cijena proizvoda u maloprodajnim objektima.

    “Tema sastanka bilo je i društveno odgovorno poslovanje trgovačkih lanaca u Republici Srpskoj, kao jedan od modaliteta za ublažavanje inflatornih kretanja. Ministar Šulić je iznio prijedlog o mogućnostima sprovođenja kampanje u čijem središtu bi bilo društveno odgovorno poslovanje u smislu plasiranja pojedinih proizvoda po nižim cijenama u maloprodajnim objektima”, saopšteno je iz resornog ministarstva.

    Podsjetimo, slična kampanja, pod nazivom “Stop inflaciji”, sprovodi se u Crnoj Gori.

    Kako su naveli iz Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske, na jučerašnjem sastanku je istaknuto da su inflatorna kretanja i dalje izražena kada je riječ o cijenama proizvoda u Republici Srpskoj, te je razgovarano o mogućim budućim aktivnostima koje bi se sprovodile uz primjenu postojećih uredbi kojima su ograničene marže na osnovne životne namirnice i tečna naftna goriva.

    “Učesnici sastanka izrazili su zainteresovanost za učešće u zajedničkim aktivnostima koje će imati za cilj ublažavanje inflatornih kretanja, ali i unapređenje rada trgovinskih objekata, te je istaknuto da će se o svemu više razgovarati u narednom periodu”, naveli su iz resornog ministarstva.