VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Depoziti banaka pali za čak 895 miliona KM

    Depoziti banaka pali za čak 895 miliona KM

    Depoziti koje banke drže kod Centralne banke Bosne i Hercegovine za prva četiri mjeseca ove godine pali su za čak 895 miliona KM i ključno je pitanje gdje je taj novac završio.
    Naime, zaključno s 31. decembrom prošle godine depoziti banaka iznosili su 7,2 milijarde KM, što se može vidjeti iz Izvještaja o poštovanju valutnog odbora koji je objavila Centralna banka BiH. Četiri mjeseca poslije, odnosno zaključno s 30. aprilom, ti depoziti banaka iznosili su 6,3 milijarde KM.

    U Centralnoj banci BiH tvrde da nema razloga za brigu jer se radi o smanjenju viška iznad obaveznih rezervi koji su banke povukle vjerovatno za kreditiranje, međutim stručnjaci i poslovna zajednica strahuju da je taj novac iznesen iz Bosne i Hercegovine jer je činjenica da je kreditiranje privrede u padu.

    “Radi se o smanjenju viška iznad obaveznih rezervi. Ključni razlozi za smanjenje je finansiranje kreditnog rasta koji banke imaju i logično je da iz svojih izvora to finansiraju. Bilo je dosta i povlačenja novca od strane građana, vjerovatno radi investiranja u nekretnine. Pad depozita je zaustavljen u prve dvije dekade ovog mjeseca”, rekao je Dragan Kulina, član Upravnog odbora Centralne banke BiH, istovremeno naglašavajući da su ukupni depoziti u bankama rasli i da su na kraju godine iznosili 31 milijardu KM, a danas su 31,2 milijarde KM, prenose Nezavisne.

    S druge strane, za razliku od stava da je novac povučen radi kreditiranja, u poslovnoj zajednici kažu da je činjenica da su plasmani banaka prema privredi pali te da to predstavlja veliki problem privrede.

    “Taj novac nije otišao u kredite. Zvanični podaci Agencije za bankarstvo govore da je pad kreditiranja privrede oko sedam posto. Država, u našem slučaju Republika Srpska, mora nešto raditi po tom pitanju, a jedno od rješenja je da se pravi banka koja će kreditirati privredu, jer bez toga ne piše nam se dobro u narednom periodu”, rekao je Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.

    Komentar na činjenicu da su depoziti pali za 895 miliona KM, što nedvosmisleno pokazuju podaci Centralne banke BiH, pokušali smo dobiti i u Udruženju banaka Bosne i Hercegovine, međutim Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka BiH, kaže:

    “Depoziti banaka nisu pali, samo su preusmjereni sa računa na kojima nema prihoda na prihodujuće račune. Stanje depozita je gotovo isto kao i krajem godine.”

    Stručnjaci u Bosni i Hercegovini ističu da će monetarno “zatezanje” u Evropi, kao i posljednja inicijativa o suspenziji pravila o dugu za dvije godine u Americi, sasvim sigurno nastaviti pritiske na svjetsku i domaću likvidnost.

    “Može se očekivati u narednom periodu smanjenje novčane mase. U situaciji kada imate prinos na državne hartije od vrijednosti SAD od preko pet posto za tri mjeseca je alternativa evropskim bankama koje drže depozite kod ECB-a po stopi od 3,25 posto. Alternativa bankama u zemljama koje nisu u EU, pogotovo onim bankama koje su u grupaciji i locirane su na periferiji EU je držanje sredstava kod ECB-a. Tržišni mehanizam ukazuje da novčana sredstva idu tamo gdje su prinosi veći. Tako se može i objasniti da je za prva četiri mjeseca oko 900 miliona KM umanjen depozit domaćih banaka kod naše Centralne banke i za očekivati je da su dvije trećine tog iznosa upravo završile u inostranstvu”, rekao je Saša Stevanović, ekonomista.

    Na pitanje kako se može objasniti pad depozita banaka kod Centralne banke BiH, a istovremeno i rast ukupnih depozita, Stevanović kaže da, iako povećavamo te ukupne depozite, oni se usljed različitih tržišnih i političkih okolnosti ne “upošljavaju u domaćem ekonomskom sistemu”.

  • Dogovor o podizanju granice duga SAD prošao prvu prepreku

    Dogovor o podizanju granice duga SAD prošao prvu prepreku

    Zakonodavni odbor Predstavničkog doma podržao je predlog o privremenom ukidanju limita da kojeg SAD mogu da se zadužuju.

    O njemu će se glasati danas u donjem domu američkog Kongresa.

    Predlog zakona u utorak podržalo je sedam članova odbora, dok je šest bilo protiv, u odboru u kojem većinu imaju republikanci, prenosi Rojters.

    Pripadnici desnog krila Republikanske stranke prethodno su saopštili da se protive dvostranačkom predlogu o podizanju granice zaduživanja sa trenutnih 31,4 biliona dolara, u trenutku kada ističe rok posle kojeg bi vlada SAD mogla da ostane bez novca za izmirenje obaveza.

    Kako republikanci imaju tesnu većinu u Predstavničkom domu od 222 prema 213, moguće je da će biti još članova te stranke koji će glasati protiv zakona, pa će biti potrebna pomoć demokrata da se on izglasa i preda Senatu na odlučivanje.

    Ova mera mora da bude usvojena u Kongresu do 5. juna, jer bi u suprotnom Ministarstvo finansija moglo da ostane bez sredstava za plaćanje svojih dugova po prvi put u istoriji SAD, što bi dalje moglo da izazove ekonomske probleme kako u SAD, tako i u svetu, navodi Rojters.

  • Kina u problemu

    Kina u problemu

    Vuhan, grad poznat po tome što je u njegovoj okolini počela pandemija kovida 19, suočava se s problemom naplate dugova.

    Da bi umanjio problem, grad je odlučio da objavi liste 259 dužnika u lokalnim novinama, pokušavajući javnom sramotom da naplati od dužnika koji su se oglušili na direktne pozive da plate svoja dugovanja prema gradu.

    Ukupna količina duga iznosi 300 miliona juana (42.4 miliona dolara), a na nesvakidašnji potez su se gradske vlasti odlučile nakon što su prihodi proračuna u prva tri meseca ove godine pali za 8.5 odsto u odnosu na 2022. godinu. Najveći dužnik je proizvođač automobila koji duguje 23.5 miliona juana (3.3 miliona dolara).

    Analitičari procenjuju da su lokalne i regionalne vlasti Kine postale prezadužene, a veliki deo nije vidljiv u službenim procenama javnog duga te države jer se odnosi na tzv. “skriveni dug” hiljada finansijskih kompanija u vlasništvu regija i gradova.

    Kina se zadnje decenije rekordno zaduživala

    Središnja država u Kini nije jako zadužena, ali javni dug ubrzano raste. Službeno javni dug iznosi 77 odsto BDP-a, ali to bi mogao biti samo vrh sante leda. Investiciona banka Goldman Saks procenjuje da se ukupni dug penje na 23 biliona dolara ako se uključi skriveni dug huljadu finansijskih kompanija u vlasništvu gradova i regija.

    To je puno bliže ukupnom dugu SAD-a, koji iznosi 32 biliona dolara i odnos javnog duga i BDP-a Kine povećava na više od 120 odsto. Time bi Kina bila ukupno više zadužena od SAD-a. Dodatni problem je taj što je, za razliku od duga SAD-a, koji je transparentan i tema rasprava među političarima i ekonomistima, pitanje koliko su državne vlasti Kine svesne potencijalnog problema.

    Za sada se ne procenjuje da je bilo koja regija ili grad u Kini u opasnosti od bankrota, ali će investicije zasigurno usporiti, a time i privredni rast. Zapravo se Kina neverovatno brzo zadužuje zadnje decenije, a današnji ukupni dug, što osim javnog duga uključuje dugove građana i kompanija, u istom je nivou kao u SAD-u i EU.

    Sredinom 2022. je na konferenciji za medije potparolka Narodne banke Kine otkrila da je udeo ukupnog duga u BDP-u iznosio 277.1 odsto u prva tri meseca, za 4.5 postotna boda više nego na kraju prethodne 2021. Za to su bili okrivljeni covid-19 i tadašnje zaključavanje Kine.

    Kina je postala jednako zadužena kao SAD i EU, ali puno siromašnija

    Situacija je takva da su ukupne privrede Kine, SAD-a i EU relativno jednako zadužene, ali s bitnom razlikom da Kina još ne spada u visokorazvijene države, poput SAD-a i EU. Iako se radi o drugoj najvećoj privredi na svetu, Kina ima 1.4 milijarde stanovnika.

    Kada se na 330 miliona stanovnika SAD-a rasporedi veličina privrede, po stanovniku se ostvaruje 70.000 dolara BDP-a godišnje. EU s 447 miliona stanovnika ostvaruje 38.4 hiljada dolara BDP-a po stanovniku, a Kina zbog toga što ima gotovo dva puta više stanovnika od SAD-a i EU ostvaruje samo 12.5 hiljada dolara bruto domaćeg proizvoda po stanovniku.

    Nakon pandemije Kina ne uspeva da se vratitni na nivo rasta BDP-a iz 2019. (6 odsto), a kamoli na 10 odsto i više.

    1. je ostvareno za Kinu mršavih 3 odsto rasta BDP-a, a ove godine je cilj državnih vlasti da bude oko 5 odsto. To je dakako puno više nego u SAD-u i EU, ali se razlika u stopama rasta drastično smanjila u odnosu na razdoblje od pre pet, deset i više godina.

    To ipak ne znači da Kinu očekuje velika kriza

    To ipak ne znači da Kinu očekuje velika kriza. Jedini problem je taj što se građani nisu dovoljno obogatili pre nego što je država u proseku demografski ostarela. Upravo je nagli pad broja rođenih glavni faktor koji će uticati na snižavanje ukupnog ekonomskog rasta Kine u budućnosti.

    Prošle godine je rođeno manje od 10 miliona dece, najmanje od davne 1949. Kroz 21. vek se u proseku u Kini godišnje rađalo oko 16 milliona dece, pa je pad zaista šokantan. U 2021. i 2022. je imala manji broj rođenih na 100 stanovnika od EU, a posebno manje od SAD-a.

    Kriza u sektoru nekretnina prošle godine, rast duga i problemi s finansiranjem regija nisu naznaka ekonomske propasti Kine. Međutim, sugerišu da Kina više nije zemlja velikog ekonomskog rasta, nego da je postala puno sličnija SAD-u i EU. To znači da krize nisu ništa šokantno, a problemi su sastavni deo socijalnih i ekonomskih kretanja, ali i da Kina usporava.

  • Višković: Srpska povoljna destinacija za investiranje

    Višković: Srpska povoljna destinacija za investiranje

    Premijer Republike Srpske Radovan Višković izrazio je zadovoljstvo što će ambiciozna italijanska kompanija “PMP industrija” ponovo investirati u Srpsku, navodeći da je riječ o najvećoj investiciji koju je ova firma planirala u narednom periodu.

    Višković je istakao da je zainteresovanim italijanskim investitorima ukazano da je Srpska povoljna destinacija za poslovanje, da ima šta da im ponudi, te da je spremna da dočeka sve potencijalne investitore.

    “Imamo velika prirodna i druga bogatstva – šume, zemljište, vode, rude turističke i banjske potencijale, prehrambenu industriju i slično. I sve što neko želi da pretvori u veću vrijednost i time ostvari dobit u obostranom interesu”, rekao je Višković u video-izjavi koju je dostavio Biro Vlade Srpske za odnose s javnošću.

    Premijer Srpske je naglasio da Srpska imamo energente i dobru poresku politiku, kvalifikovanu, stručnu i obrazovanu radnu snagu, te obrazovni sistem da ovakvim i sličnim kompanijama izađe u susret.

    “Spremni smo da dočekamo sve potencijalne investitore, jer Srpska nudi dobar poslovni ambijent”, poručio je Višković, prenosi Srna.

    Delegacija Vlade Republike Srpske, predvođena Viškovićem, posjetila je danas u Kozeanu kod italijanskih Udina proizvodne pogone kompanije “PMP industrija” koja bi u Laktašima trebalo da izgradi novi proizvodni pogon, a vrijednost investicije bila bi 40 miliona evra.

  • Cijene nafte u padu

    Cijene nafte u padu

     Cijene nafte na svjetskom tržištu danas su pale za oko četiri odsto usljed zabrinosti oko toga da li će američki Kongres usvojiti dogovor o ograničenju zaduženja i nejasnih poruka većih proizvođača nafte pred sastanak OPEK-a tokom vikenda.

    U Londonu je cijena sirove nafte “brent” iz Sjevernog mora manja za 3,09 dolara ili 0,4 odsto i sada je 73,98 dolara po barelu.

    U Njujorku je cijena sirove nafte pala za 2,84 dolara ili 3,9 odsto i iznosi 69,83 dolara po barelu.

    Pojedini radikalniji članovi Republikanske stranke najavili su da postoji mogućnost da će biti protiv dogovora o podizanju granice zaduženja u Americi. Predsjednik DŽozef Bajden i predsjedavajući Predstavničkog doma Kevin Mekarti i dalje izražavaju optimizam da će dogovor biti usvojen u Kongresu.

  • Najam poslovnih prostora iz budžeta “pojede” skoro osam miliona maraka

    Najam poslovnih prostora iz budžeta “pojede” skoro osam miliona maraka

    Institucije Bosne i Hercegovine u ovoj godini za zakup prostora platiće gotovo osam miliona KM, a ubjedljivo najviše izdvojiće Uprava za indirektno oporezivanje BiH i to 1.888.084 KM.

    Iz informacije Savjeta ministara BiH, koja je kao odgovor na postavljeno poslaničko pitanje dostavljena Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, vidljivo je da mnoge institucije daju stotine hiljada KM po osnovu zakupa poslovnih prostorija. Među institucijama koje izdvajaju velika sredstva za smještaj su i Direkcija za koordinaciju policijskih tijela, koja godišnje zakup plaća 701.136 KM, zatim Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), koja će ovu godinu najam platiti 516.210 KM, dok će Institut za mjeriteljstvo izdvojiti 450.636 KM, a malo manje od njih platiće i Direkcija za civilno vazduhoplovstvo, koja će za godinu dana izdvojiti 379.060 KM. Smještaj Centra za uklanjanje mina poreski obveznici platiće 358.859 KM, dok će Predsjedništvo BiH, iako imaju svoju zgradu, za zakup poslovnih prostora platiti 268.592 KM, a od tog iznosa 130.000 KM koštaće iznajmljivanje VIP salona na aerodromima u inostranstvu.

    Kada je riječ o cijenama iznajmljivanja poslovnog prostora, one se po metru kvadratnom kreću od 0,2 KM i uglavnom se radi o iznajmljivanju na graničnim prelazima, pa do 38 KM, koliko po metru kvadratnom u Sarajevu plaća Odbor državne službe za žalbe ili Agencija za državnu službu.

    Iz informacije se vidi da u ovom trenutku institucije Bosne i Hercegovine iznajmljuju oko 78.000 metara kvadratnih prostora, u šta su uključene poslovne prostorije, garaže, parkinzi, ali i skladišta. Najveći prostor pod zakupom ima Uprava za indirektno oporezivanje BiH i to skladište oko 12.000 metara kvadratnih, koje plaća 55.499 KM mjesečno.

    “Podaci će se ažurirati u avgustu 2023. godine, u skladu sa Zakonom o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine, kada se budu dostavljali zahtjevi za budžetska sredstva za narednu godinu. Evidentno je da su neki dostavljeni ugovori o zakupu istekli i dosadašnja je praksa da se isti samo ažuriraju dok se ne riješi problem trajnog smještaja institucije”, naveli su iz Savjeta ministara BiH odgovarajući na postavljeno poslaničko pitanje.

    Šerif Špago, šef Kluba poslanika SDA u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, a koji je i postavio poslaničko pitanje, kaže da Savjet ministara BiH treba da izvrši detaljnu analizu potrebe za iznajmljivanjem prostora za smještaj institucija BiH.

    “Vjerovatno ima mogućnosti da se na postojećim neperspektivnim vojnim lokacijama, uz određenu adaptaciju i izgradnju, može riješiti smještaj pojedinih institucija. Smatram da nakon analize treba donijeti neophodne odluke kako bi se racionalizovali troškovi, a onda i donijeti odluke o trajnom rješavanju prostora za institucije, izgradnjom ili nabavkom objekata. Po ovom izvještaju Vijeća ministara, u zadnjih deset godina je utrošeno oko 80 miliona KM za plaćanje kirija, a nemamo trajni smještaj. Korisnije je i isplativije kreditno se zadužiti za izgradnju ili kupovinu objekata, nego plaćati zakupninu”, rekao je Špago za “Nezavisne novine”.

    Ranije, troškovima iznajmljivanja poslovnih prostora u nekoliko navrata bavila se i Parlamentarna skupština BiH, koja je tim povodom donijela niz zaključaka u smjeru rješavanja pitanja smještaja za pojedine institucije. U posljednjih desetak godina Savjet ministara BiH izdvojio je desetine miliona KM za nabavku prostora za smještaj institucija BiH, međutim u nekim slučajevima, iako je novac obezbijeđen, taj problem nije riješen. Primjera radi, još 2011. godine Savjet ministara BiH obezbijedio je novac za izgradnju zgrade Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) u Banjaluci, ali do danas to nije izgrađeno. Trenutno IDDEEA će u ovoj godini za zakup poslovnih prostora izdvojiti 541.988 KM, a od tog iznosa za tri lokacije u Banjaluci izdvojiće 387.025 KM.

    Institucije koje izdvajaju značajna sredstva
    Uprava za indirektno oporezivanje – 1.888.084 KM

    Direkcija za koordinaciju policijskih tijela – 701.136

    IDDEEA – 541.988 KM

    Državna agencija za istrage i zaštitu – 516.210 KM

    Institut za mjeriteljstvo – 450.636 KM

    Direkcija za civilno vazduhoplovstvo – 379.060 KM

    Centar za uklanjanje mina – 358.859 KM

    Granična policija BiH – 262.536 KM

    Ministarstvo spoljnih poslova BiH – 268.352 KM

    Predsjedništvo BiH – 268.592 KM od toga 130.000 KM za VIP salone na aerodromima u inostranstvu

  • Klokić: Proizvodi iz Srpske u Grčkoj

    Klokić: Proizvodi iz Srpske u Grčkoj

    Ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju Republike Srpske Zlatan Klokić istakao je da Grci imaju priliku da u svojim prodavnicama kupe proizvode koji dolaze iz Srpske.

    Klokić smatra veoma važni to što privrednici iz Srpske učestvuju na sajmovima u inostranstvu, navodeći da im se pruža sva neophodna pomoć da nastupe na tim skupovima u zemljama gdje Srpska ima svoja predstavištva.

    “Naši privrednici kada odu tamo, imaju šta da predstave i lako uspostavljaju kontakte sa potencijalnim partnerima”, rekao je Klokić za za Radio-televiziju Republike Srpske.

    On je naveo da predstavništva Republike Srpske u svijetu organizuju i druge vidove podrške privrednicima, te napomenuo da će u junu biti organizovan i biznis forum u Štutgartu da bi vidjeli u određenim oblastima, prije svega u obnovljivim izvorima energije, metalskoj i drvoprerađivačkoj industriji, kako uspostaviti kontakte.

    “Radili smo ovakve stvari i u prethodnom periodu, što je bilo odlično u smislu razmjene iskustava i kontakata i izlaska na tržište”, rekao je Klokić.

    Klokić je ocijenio da je važno njegovati srpski jezik i kulturne vrijednosti, te naveo da su zato organizovani časovi srpskog jezika na Krfu i u Solunu.

    “Predstavništvo Republike Srpske u Solunu realizuje projekat koji se odnosi na učenje srpskog jezika u Grčkoj. Radimo i na uspostavljanju grčkog kutka u školama u Srpskoj”, rekao je Klokić.

    Kada je riječ o “Danima srpstva na Krfu”, Klokić je napomenuo da je to važno jer je ogroman značaj koji je Krf imao za istoriju srpskog naroda.

  • Proizvođači najavljuju novo poskupljenje kafe

    Proizvođači najavljuju novo poskupljenje kafe

    Smanjen prinos kafe u Brazilu, jednom od najvećih svjetskih uzgajivača, mogao bi da, prema riječima proizvođača u Srpskoj, dodatno zakuva situaciju i dovede do poskupljenja ove sirovine i do deset odsto.
    Cijena kafe na svjetskim berzama ne prestaje da divlja, zbog čega su ugostitelji i proizvođači mljevene kafe u Srpskoj u nekoliko navrata korigovali cjenovnike.

    U BiH je od početka godine do kraja aprila najviše kafe, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), stiglo upravo iz Brazila, gdje uzgajivači trenutno imaju manje prinose zbog suše. Osim iz Brazila velika količina kafe na tržište BiH stiže i iz Indije, Italije, ali i Vijetnama, gdje su uzgajivači prijavili najslabiju žetvu u posljednje četiri godine, nakon što su se farmeri fokusirali na sadnju profitabilnijih usjeva da bi se izborili sa rastućim troškovima đubriva.

    Da situacija na svjetskom tržištu kafe nije nimalo sjajna potvrdio je i vlasnik firme “Fabrika coffee” iz Banjaluke Dario Brkić, koji je za “Glas Srpske” rekao da, ako u narednih deset dana ne padne kiša u Brazilu, u Srpskoj se može očekivati novo poskupljenje ovog proizvoda.

    “Cijene u ugostiteljskim objektima za sada nećemo dirati, jer smo ih povećali prije dva mjeseca, ali do skoka bi moglo doći na kilogramu kafe u maloprodaji i to za deset odsto”, kazao je Brkić i dodao da sve ukazuje na to da će zbog suše u Brazilu cijena kafe skočiti na svjetskoj berzi.

    Prema njegovim riječima, kilogram domaće mljevene kafe u Srpskoj trenutno se kreće od 13 do 16 KM, dok je za kilogram espresa potrebno izdvojiti 30 maraka.

    Direktor pržionice kafe “Minea” iz Gradiške Momčilo Banjac rekao je da je tržište kafe nestabilno te da se situacija gotovo mijenja iz dana u dan.

    “Borimo se da zadržimo ovu cijenu iako teško poslujemo. Sve se nadamo da će kafa na berzi biti povoljnija, mada je nemoguće bilo šta predvidjeti”, kazao je Banjac.

    Dodao je da je kilogram kafe iz njegove pržionice već neko vrijeme 18 maraka, a sirovina im stiže iz Brazila.

    Predsjednik Udruženja poslodavaca turizma i ugostiteljstva RS “Horeka” Dalibor Šajić tvrdi da je, iako kafa na svjetskom tržištu prati trend poskupljenja ostalih proizvoda, njena cijena u lokalima prilagođena potrošačkoj korpi stanovnika.

    On smatra da prostora za poskupljenje šoljice ovog crnog napitka ima.

    “U Sarajevu je kafa trenutno između četiri i pet maraka, dok je kod nas u Banjaluci od dvije do dvije i po KM. Mi htjeli to ili ne, moraćemo dizati cijene kafe”, rekao je Šajić ističući da na cjenovnik u ugostiteljstvu ipak najviše utiče lokacija i vrsta objekta.

    Izvoz i uvoz

    Prema podacima UIO BiH u prva četiri mjeseca ove godine uvezeno je 6,29 miliona kilograma kafe u vrijednosti od 43,91 milion maraka. U istom periodu lani uvezena su 6,62 miliona kilograma kafe u vrijednosti od oko 44,40 miliona KM. Prema njihovim podacima, BiH je za četiri mjeseca ove godine izvezla 12.377 kilograma kafe u vrijednosti od 179.428 KM.

  • Na pomolu najveće zaduženje u istoriji na Banjalučkoj berzi

    Na pomolu najveće zaduženje u istoriji na Banjalučkoj berzi

    Vlada Republike kreće u jednu od najvećih emisija obveznica na domaćem tržištu hartija od vrijednosti kojom planira da budžet i građane Srpske u narednih pet godina zaduži za čak 210 miliona maraka.

    Odluka o 58. emisiji obveznica donesena je na sjednici Vlade 25. maja. Vlada nije željela da svoje građane opterećuje informacijama o zaduženju, pa je ovu informaciju sakrila i nije je uvrstila u dnevni red 22. sjednice. Takođe, kasnije u saopštenju o njoj nije navela nijedno jedino slovo.

    Sa prodajom obveznica će se krenuti 15 dana nakon objavljivanja javnog poziva, a taj poziv se može očekivati već sutra, jer će tada na snagu stupiti odluka o emisiji.

    Cijela priča oko zaduženja mogla bi da bude gotova neposredno pred rok za vraćanje 320 miliona maraka koje je Srpska uzela na Bečkoj berzi, a koje mora da vrati 28. juna ove godine.

    Što se tiče emisije, 210.000 obveznica će biti prodato po cijeni od 1.000 maraka. Njihov rok dospijeća je pet godina, a kamata na godišnjem nivou 6,1 odsto.

    Glavnica će se isplaćivati godišnje, tačnije u prve četiri godine po deset odsto, a zatim 2028. godine biće plaćeno preostalih 60 odsto.

    Kamata se računa na neotplaćeni dio glavnice i isplaćuje jednom godišnje – stoji u odluci Vlade Srpske.

    Emisija nema postavljen kriterijum uspješnosti i niko nema pravo preče kupovine.

    – Ako emisija obveznica ne bude realizovana po prihvatljivim uslovima za Republiku Srpsku, emitent će kupcima obveznica vratiti uplaćena sredstva – navodi se.

    Republika Srpska je do sada emitovala 57 emisija dugoročnih obveznica Republike Srpske u iznosu od 2,19 milijardi KM, piše Capital.

    Takođe, deset emisija je emitovano za izmirenje obaveza po osnovu stare devizne štednje, dvije su emitovane kako bi se platile obaveze dobavljačima, jedna za izmirenje obaveza po sudskim presudama, a 16. emisija za ratnu štetu. Njihov ukupan iznos je 1.048.546.534 KM.

    Uzaludan put u Peking i Moskvu

    Iako su najviši zvaničnici Republike Srpske putovali od Kine do Rusije kako bi pronašli kreditore, sve je izvjesnije da u tome nisu uspjeli te da upravo zbog toga novac moraju da traže na domaćem tržištu.

    Ukoliko je i dobio obećanje za finansijsku pomoć od Rusije, predsjednik RS Milorad Dodik je indirektno priznao da to nije moguće realizovati jer su ruske banke isključene iz SWIFT sistema, međunarodnog sistema plaćanja.

    -Svi problemi na ekonomskom planu u znatnoj mjeri, naravno ima i naše slabosti, dolaze od pogrešne politike koju vodi Zapad, koji je generisao potpuno inflatorna i druga kretanja na globalnom nivou, od politike koja ide za tim da svi transferi koji idu prema nekim državama moraju da prođu preko transakcionih računa koji drže zapadne banke, koje odlučuju o tome hoće li nešto da puste, bez obzira što se radi o vašem novcu – dodao je Dodik.

    No, Dodik je prije nekoliko dana tvrdio da Srpska ima novac za isplatu svojih obaveza te da je lažna priča da se nalazi u teškoj finansijskoj situaciji.

    Osvrćući se na obavezu prema Bečkoj berzi on je rekao da je novac na računima i da se isplata može izvršiti jednokratno. Ukoliko je to tačno, onda očito nema sredstava za redovne budžetske rashode, pa će buduća isplata plata javnom sektoru i penzija zavisiti od dobre volje bankara i fondova da kupe nove obveznice.

  • Lira potonula nakon reizbora Erdogana

    Lira potonula nakon reizbora Erdogana

    Reizabrani predsjednik Turske, Redžep Tajip Erdogan, dobio je čestitke sa raznih strana zbog svoje izvojevane pobede na nedavno održanim izborima, ali ostaje pitanje kako će se to odraziti na ekonomiju zemlje, koja je već zabilježila ultravisoku inflaciju.

    Naime, nakon vijesti o pobjedi Erdogana na izborima za predsjednika u Turskoj, nacionalna valuta – turska lira – potonula je na rekordno nizak nivo, prenijeli su svjetski mediji.

    “Turska lira je u ponedjeljak skliznula pošto je aktuelni predsjednik Redžep Tajip Erdogan obezbijedio pobjedu na predsjedničkim izborima 2023. godine, produživši svoju vladavinu na treću deceniju na vlasti”, napisao je CNBC, prenosi Telegraf.

    Valuta se trgovala na 19,97 lira u odnosu na dolar, od ponedjeljka u 4 ujutro po londonskom vremenu, nakon što je ranije tokom sesije skliznula na 20 lira za dolar.

    “Imamo prilično pesimističan pogled na tursku liru zbog toga što je Erdogan zadržao funkciju nakon izbora”, rekao je ekonomista za tržišta u razvoju i devizni strateg iz “Wells Fargo”, Brendan Mekena za CNBC.

    Mekena predviđa da će lira do kraja drugog kvartala 2023. dostići novi rekord od 23 lire u odnosu na dolar, a potom 25 lira već sljedeće godine.

    Valuta Turske je, navodi se, izgubila oko 77% svoje vrijednosti u odnosu na dolar u posljednjih pet godina.