Kategorija: Ekonomija

Kompanija DP World očekuje pad troškova transporta robe za dodatnih 15 do 20 odsto u 2023. godine, zbog usporavanja potražnje.

To je izjavio zamenik izvršnog direktora logističke kompanije Juvraj Narajan na marginama Svetskog ekonomskog foruma (VEF) u Davosu, prenosi Rojters.

Narajan je rekao da su prvi znaci osetnog pada tražnje bili vidljivi i da su vozarine značajno pale na određenim rutama pošto su agencije, uključujući Međunarodni monetarni fond (MMF) snizile prognoze rasta.

Vozarine su cene po kojima se tereti isporučuju kontejnerom od jedne tačke zemaljske kugle do druge.

“Jasno je da postoji ogroman pad potražnje, zalihe se ne raščišćavaju, narudžbine ne stižu”, rekao je Narajan i dodao da “najgore tek dolazi”. Prema njegovim rečima, najveći problemi bili su u Kini, Evropi i SAD.

Narajan je naveo da je u svim transportnim stopama došlo do značajnog pada vozarina između 20% i 50% čemu su posebno doprineli, kako je ocenio, poremećaji tokom pandemije kovida 19, inflacija u Evropi zbog skoka cena energije i ozbiljni poremećaji u globalnim lancima snabdevanja. Ovi poremećaji su i dalje prisutni kao rezultat rata u Ukrajini i sankcija Rusiji, dodao je on.

Predstavnici kompanija DP World razgovarali su sa Ujedinjenim nacijama i Kijevom o obezbeđivanju bezbednog prolaza za transport žitarica iz Ukrajine, ali tek treba da se dobiju neophodna odobrenja, dodao je Narajan. Ukrajinski izvoz žitarica iz crnomorskih luka i načini deblokade izvoza đubriva i hrane iz Rusije predmet su intenzivnih diplomatskih pregovora od prošle godine.

Ukrajina je veliki globalni proizvođač i izvoznik žitarica, ali su njene isporuke značajno pale zbog oružanih sukoba u mnogim regionima i ruske blokade njenih morskih luka.

Narajan je takođe rekao da je rat u Ukrajini primorao DP World da obustavi svoje investicione planove u Rusiji.

“Postoje novi trgovinski putevi koji tek treba da se uspostave i mi smo tu kao potencijalni partneri”, rekao je Narajan i dodao da je “sve na čekanju, dok se ne dobije jasnija politička slika”.

Svetski ekonomski forum (WEF) u Davosu, 53. po redu, je počeo i trajaće do 20. januara. Na sastanku će se okupiti rekordan broj biznismena, predstavnika najvećih svetskih kompanija, lidera država i poznatih ličnosti, među njima i predstavnici Srbije.

Proizvođači peleta u Republici Srpskoj uputili su dopis premijeru RS Radovanu Viškoviću u kojem su naveli da je domaće tržište u potpunosti snabdjeveno peletom te će da svako dalje produženje zabrane izvoza dovesti do uništenja ove industrije u RS, saznaje CAPITAL.

Proizvođači su zatražili hitan sastanak sa premijerom kako bi mu još jednom predstavili probleme sa kojima se suočavaju zbog zabrane izvoza koja je na snazi od polovine prošle godine.

„Zahvaljujemo Vam se za prethodnu reakciju sa početka novembra 2022. godine i inicijativu prema Savjetu ministara za hitno ukidanje zabrane izvoza peleta. Međutim, svjedoci smo da je ukidanje te zabrane blokirano od strane odlazećih ministara u Savjetu ministara i da je odluka o zabrani izvoza peleta još uvijek na snazi“, navodi se u dopisu.

Ističu da su dovedeni u katastrofalnu situaciju jer prodaje peleta nema na domaćem tržištu i da većina proizvođača nije u prilici obezbjediti dalje normalno funkcionisanje.

„Otežana je isplata plata, izmirenje obaveza prema bankama, nabavka sirovine. U slučaju propasti proizvodnje peleta u Srpskoj pored gubitka velikog broja radnih mjesta, opet će biti oštećeni krajnji potrošači jer će se ovaj jedan od rijetkih proizvoda sa kojim smo dosad imali konkurentu prednost regionalno i u EU, morati uvoziti po znatno višim cijenama“, navedeno je u dopisu.

Proizvođači optužuju Račića da radi u interesu političara
Prema nezvaničnim informacijama CAPITAL-a zabrana izvoza izazvala je i oštru raspravu među članovima Područne privredne komore Banjaluka tokom koje su proizvođači optužili predsjednika Gorana Račića da ne radi u interesu privrednika već politike.

Generalni direktor „Fagusa“ Miroslav Malijević kaže za CAPITAL da će zbog ovakve odluke koja je neustavna sigurno uslijediti tužbe proizvođača protiv BiH teške desetine miliona KM jer su toliku štetu prethodnih mjeseci pretrpjeli proizvođači.

„Zabrana izvoza je izazvala gubitke preduzećima jer smo ostali bez tržišta, nemamo prodaje već puna tri mjeseca zbog čega su neke firme u potpunosti zaustavile proizvodnju, a neke su je održale uz pomoć banaka. Trenutno u Republici Srpskoj sigurno ima 50.000 tona zaliha peleta, a ne možemo ispoštovati ugovore koje imamo sa svojim ino-partnerima“, kaže Malijević.

Ističe da je potpuno besmisleno da se dozvoli izvoz sirovine od koje se proizvodi pelet, a da se ne dozvoli izvoz gotovog proizvoda.

Proizvođači smatraju da su na takvu odluku vjerovatno uticali i lični interesi ministara koji o tome odlučuju.

Odluka o zabrani izvoza peleta na snazi je do 31. januara, a proizvođači još nemaju informaciju da li će ona biti produžena.

Podsjećamo, Vlada RS je početkom decembra prošle godine zatražila od Savjeta ministara BiH da na 60 dana dozvoli izvoz peleta, ali se od tada ništa nije promijenilo i zabrana je i dalje na snazi.

Mjesec dana prije toga Vlada je donijela odluku da do kraja marta 2023. ograniči cijenu peleta na 480 KM plus PDV.

Iako je zabrana izvoza donesena kako bi se stabilizovalo domaće tržište i smirilo “divljanje” cijena, malo ko je osjetio bilo kakve benefite.

Ministar privrede i preduzetništva Republike Srpske Vojin Mitrović kaže da postoji mogućnost da američka firma “Tesla” dođe u Bijeljinu.

Mitrović je juče posetio najveću fabriku u Semberiji “Pass” koja se bavi proizvodnjom savitljivih cijevi za protok tečnosti raznih profila koje se ugrađuju u više tipova automobila renomiranih proizvođača.

Ovo preduzeće zapošljava više od 1.000 radnika. U prošloj godini ostvarilo je promet od 100 miliona KM i potpuno je izvozno orijentisano.

“Akcenat treba staviti na izvoz. Resorno ministarstvo i Vlada Republike Srpske opredeljeni su da pruže maksimalnu podrušku, u pogledu subvencija za plate i kapitalna ulaganja, što dosta znači privrednim subjektima. Da je tako govori i podatak da je od kako se primjenjuje Zakon o podsticajima povećan broj zaposlenih ali i bruto društveni proizvod”, naveo je Mitrović, preneo je RTRS.

Rado Maletić, direktor semberske fabrike “Pass” istakao je da je njegova firma prošlu godinu završila sa prometom od oko 100 miliona KM, a to je, kako navodi, jasan pokazatelj koliko je država prihodovala od PDV-a i drugih izdataka, na osnovu pomenute fabrike.

“Uvek smo imali veliku podršku Vlade Republike Srpske, a sada očekujemo pomoć i oko putne infrastrukture gde treba da se uključe i republička i gradska vlast”, naveo je Maletić.

On kaže da postoji mogućnost i da američka firma “Tesla” dođe u Bijeljinu. Nije izneo više detalja.

Tesla je pionir u proizvodnji električnih automobila. Kompanijom rukovodi Ilon Mask, podseća BiznisInfo.ba.

Više od 60 odsto poslodavaca u realnom sektoru Srpske planira ove godine da poveća plate zaposlenima, jer očekuju povećan obim proizvodnje.

Planirane povišice idu i preko 20 odsto, u zavisnosti od zanimanja.

Ove podatke publikovao je Zavod za zapošljavanje RS u “Istraživanju tržišta rada u 2022/23. godini”.

Povećanje plata do 10 odsto planirano je za sve grupe zanimanja od strane značajnog procenta poslodavaca (u intervalu od 32,2 do 46,6 odsto). Povećanje od 11 do 20 odsto planira između 11 i 16,2 odsto poslodavaca, u zavisnosti od posmatranog zanimanja, dok povećanje plata preko 20 odsto po zanimanjima planira između 1,4 i 2,7 poslodavaca, u zavisnosti od posmatranog zanimanja.

Kao razlog planiranih povišica poslodavci najčešće navode očekivan povećan obim rada, odnosno proizvodnje.

Od ukupnog broja poslodavaca koji su učestvovali u istraživanju (1.015), 507 planira da zapošljava nove radnike u 2023. godini (49,9 odsto).

Posmatrano po filijalama, najniži procenat poslodavaca koji planira nova zapošljavanja je u Prijedoru (34,4 odsto), a najveći u Trebinju (65,5 odsto). Ukupno 507 anketiranih poslodavaca iz realnog sektora planira da zaposli ove godine još 2.792 radnika.

Posmatrano po djelatnostima, nova zapošljavanja planiraju u najvećoj mjeri poslodavci iz oblasti građevinarstva (64,3 odsto), dok je taj procenat najniži u oblasti trgovine, 39,6 odsto.

– Sljedećih 20 zanimanja predstavljaju skoro 60 odsto ukupnih planova zapošljavanja radnika u 2022. godini: prodavač – trgovac, pomoćni radnik u proizvodnji, obućar, šivač, konobar, rukovalac mašinama za izradu plastičnih proizvoda, stolar, vozač kamiona, radnik za jednostavne poslove, vozač teretnog vozila, ekonomski tehničar, bravar, doktor medicine, zidar, armirač, rukovalac građevinskim mašinama, krojač i drugo – navodi se u istraživanju Zavoda za zapošljavanje RS.

Anketirani poslodavci sa regije Banjaluka planiraju da zaposle više od 1.000 radnika u ovoj godini, a najtraženija zanimanja biće pomoćni radnik u proizvodnji, ekonomski tehničar, vozač teretnog vozila, radnik za jednostavne poslove, prodavač, konobar, vozač autobusa, kuvar, krojač, dok poslodavci sa bijeljinske regije planiraju zaposliti više od 400 radnika, a među najtraženijim zanimanjima biće rukovalac mašina za izradu plastičnih proizvoda, prodavač, stolar i pomoćni radnik u proizvodnji.

Poslodavci iz filijale Doboj planiraju zaposliti oko 600 radnika u 2023. godini, i to sljedećih zanimanja: obućar, prodavač – trgovac, vozač kamiona, konobar. Kada je u pitanju filijala Zvornik, najtraženija zanimanja biće obućar, prodavač – trgovac, zidar, stolar i mašinski tehničar, dok će u filijali Istočno Sarajevo poslodavci najveću potrebu imati za šivačima, radnicima u proizvodnji i konobarima.

U filijali Prijedor poslodavci će najveću potrebu imati za pomoćnim radnicima u proizvodnji, doktorima, kuvarima i zidarima, dok će poslodavci iz filijale Trebinje imati potrebu za šivačima, armiračima i konobarima.

Cijena nafte na svjetskom tržištu danas je porasla za više od dolara usljed neočekivanog pada cijena u SAD u decembru i optimizma u vezi sa mogućim rastom potražnje u Kini.

Potrošački indeks u SAD pao je za 0,1 odsto, što ukazuje na to da je inflacija sada u padu.

Kina koja je najveći uvoznik nafte na svijetu otvorila je svoju ekonomiju nakon ukidanja strogih regulativa za suzbijanje kovid 19, čime su pojačane nade od povećanja potražnje za ovim energentom.

U Londonu je cijena sirove nafte “brent” porasla za 1,36 dolara i iznosi 84,03 dolara po barelu. U NJujorku je cijena svijetle sirove nafte veća za 98 centi i sada je 78,39 dolara po barelu.

Kraj novembra 2022. godine donio je blagi pad ukupnih depozita u domaćem sektoru u BiH, ali na godišnjem planu za jedanaest mjeseci prošle godine jedina stopa depozita koja je imala umanjen rast u odnosu na prethodni period jeste depozit stanovništva, koji je manji za 262,1 milion KM (1,8 odsto).

Prema mišljenju stručnjaka, ovo uopšte ne predstavlja nešto novo, a usporavanje rasta depozita, kažu, direktna je posljedica inflacije i troškova života, zbog čega su građani morali potezati za ušteđevinom kako bi izmirili svakodnevne obaveze.

Ako bismo krenuli redom sa statističkim podacima, treba istaći da su ukupni depoziti domaćih sektora u BiH na kraju novembra 2022. godine iznosili 28,73 milijarde KM i manji su za 145,6 miliona KM (0,5 odsto) u odnosu na oktobar prošle godine, podaci su Centralne banke BiH (CB BiH).

“Godišnja stopa rasta ukupnih depozita u novembru iznosila je 4,2 odsto, u apsolutnom iznosu od 1,17 milijardi KM. Godišnji rast depozita registrovan je kod vladinih institucija za 396,9 miliona KM (9,7 odsto), privatnih preduzeća za 557,3 miliona KM (10,2 odsto), nefinansijskih javnih preduzeća za 209,7 miliona KM (11,9 odsto), te kod ostalih domaćih sektora za 264,8 miliona KM ili 15,5 odsto.

Smanjenje stope rasta depozita na godišnjem nivou registrovano je kod sektora stanovništva za 1,8 odsto, odnosno 262,1 milion KM”, saopšteno je iz CB BiH.

Ekonomista Igor Gavran kaže za “Nezavisne novine” da pad vrijednosti depozita stanovništva nije nikakvo iznenađenje i da se dešava zbog dvije stvari.

“Razlozi su drastični porast inflacije i troškova života. Zato su mnogi građani morali koristiti ranije ušteđeni novac za osnovne životne potrebe, a oni koji su raspolagali većom ušteđevinom, zbog gotovo nepostojećih kamata na štednju i pada vrijednosti njihovih depozita, pretvarali su ih u druge oblike ulaganja koji imaju više smisla”, ističe Gavran.

Kada je riječ o drugim kategorijama depozita, Gavran je iznenađen što je u njima došlo do bilo kakvog rasta.

“Međutim, ipak moramo imati u vidu da je stopa toga rasta daleko ispod stope inflacije i da je njihova realna vrijednost u stvari znatno manja nego ranije. Dakle, u realnom smislu je vrijednost svih depozita mnogo manja i svi su sektori u određenom smislu bili na gubitku – bilo apsolutnom, gdje je smanjena i nominalna vrijednost, ili u relativnom, gdje je nominalno ostvaren rast, ali je stvarna vrijednost manja”, pojašnjava Gavran.

S druge strane, ekonomista Saša Stevanović smatra da je usporavanje rasta depozita posljedica restriktivnih politika centralnih banaka u cjelini.

On ističe da su centralne banke odlučile da smanjuju i otežaju upotrebu novca, a sve s ciljem usporavanja inflacije.

“To je možda ispravna politika za SAD, dok je za Evropu, čini mi se, pogrešna. Sektor stanovništva je usljed inflacije počeo da troši dio svoje štednje kako bi očuvao realnu potrošnju, da štednju konvertuje u druge oblike imovine, nekretnine, a sve da bi se zaštitio od inflacije”, kaže Stevanović za “Nezavisne”.

Takođe, Stevanović smatra da je poremećaj na domaćem bankarskom tržištu došao i kao posljedica prisustva jedne banke u BiH čiji je kapital u tom trenutku bio većinski ruski.

“Potrebno je vrijeme da se novac iz sefova vrati u depozite”, kaže Stevanović i nastavlja da se u narednom periodu može očekivati nastavak trenda rasta kamatnih stopa i “smanjenje novčane mase u kojem depoziti stanovništva imaju značajno učešće”.

“Centralne banke u svijetu nastavljaju sa sprovođenjem svojih politika, rast kamatnih stopa će se nastavljati, kamate na depozite rastu sporije, tzv. pasivne kamatne stope u odnosu na aktivne kamatne stope. Ukoliko uporedite rast kamatne stope na obveznice države i rast kamatnih stopa na depozite, tendencija je da se novac uposli u državnu obveznicu, ako razmatramo samo te dvije alternative”, zaključio je Stevanović.