VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Hoće li akcize na gorivo biti ukinute

    Hoće li akcize na gorivo biti ukinute

    Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH trebalo bi da sutra razmatra izvještaj Zajedničke komisije oba doma o usaglašavanju teksta Zakona o izmjenama Zakona o akcizama u BiH.
    Ovaj zakonski prijedlog podrazumijeva ukidanje akciza na sve vrste goriva, a maloprodajna cijena dizel goriva bila bi niža za 35 feninga.

    Pred poslanicima bi, u prvom čitanju, trebalo da se nađe i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH, čiji je predlagač poslanik Šerif Špago.

    Predlagač je u obrazloženju naveo da je Zakonom o platama i naknadama u institucijama BiH utvrđen nesrazmjeran odnos u koeficijentima i platama, od najniže do najviše plate.

    Navedeno je da je Nacrtom zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza za 2023. godinu izvršen obračun plata primjenom osnovice od 630 KM, čime bi došlo do većeg nesrazmjernog povećanja plata za radna mjesta sa većim koeficijentom.

    Špago je dodao da ovaj zakonski prijedlog podnosi kako bi se uravnotežile plate budžetskim korisnicima.

    Na dnevnom redu sjednice su i izvještaji komisije Kolegijuma o nastojanju za postizanje saglasnosti o zahtjevima poslanika Denisa Zvizdića da se izmjene Zakona o zastavi BiH i izmjene Zakona o sportu BiH razmatraju po hitnom postupku.

    Pred poslanicima će se naći i izvještaj o finansijskoj reviziji izvršenja budžeta institucija BiH za 2021. godinu i izvještaj o izvršenju budžeta institucija i međunarodnih obaveza BiH za 2021. godinu, kao i informacija o raspodjeli i korištenju sredstava tekuće rezerve za period od januara do decembra 2021. godine.

    Poslanici bi trebali da se izjasne i o davanju saglasnosti za nekoliko međunarodnih ugovora i sporazuma.

    Sjednica je zakazana za 12.00 časova.

  • Zora Vidović istakla da je minimalac jedino veći u Hrvatskoj i Sloveniji

    Zora Vidović istakla da je minimalac jedino veći u Hrvatskoj i Sloveniji

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović rekla je da je iznos najniže plate u Srpskoj od 700 KM realan.

    Minimalna plata povećana je za 18,6 odsto u odnosu na prvobitno utvrđenu za 2022. godinu i ona je povećana više nego što je rast inflacije u Srpskoj – rekla je Vidovićeva za ATV.

    Ona je podsjetila da je minimalna plata u januaru 2022. godine u Republici Srpskoj iznosila 590 KM, u junu je povećana na 650 KM, odnosno za 10 odsto, dok je u januaru ove godine povećana za 7,7 odsto u odnosu na 2022. godinu.

    Vidovićeva je rekla da su sindikat i poslodavci u Srpskoj nezadovoljni najnižom platom, a da je Vlada Republike Srpske smatrala da je najbolji kompromis 700 KM i da se na tu osnovnu minimalnu platu računa minuli rad i topli obrok.

    Upoređujući iznos najniže plate u Srpskoj u odnosu na okruženje, Vidovićeva je navela da minimalna plata u Federaciji BiH iznosi 305 evra, Srbiji 343 evra, Sjevernoj Makedoniji 292 evra, dok je veća samo u Hrvatskoj i Sloveniji.

    Vidovićeva je rekla da prosječna plata u Republici Srpskoj za 2022. godinu iznosila 1.144 KM i nominalno je veća za 13,9 odsto u odnosu na 2021. godinu, a realno za 1,1 odsto.

    Ona je dodala da je prosječna plata u Srpskoj u decembru 2022. godine iznosila je 1.216 KM i bila je za 21,2 odsto veća u odnosu na platu u decembru 2021. godine.

    Vidovićeva je rekla da ima prostora za povećanje plata u realnom sektoru, te da će poslodavci koji žele zadržati radnike to sigurno uraditi ili će u suprotnom ostati bez radnika.

    Ona je navela da je poslodavcima u prošloj godini na ime povrata poreza i doprinosa za povećanja plata isplaćeno 24 miliona KM, dok je od 2019. godine do sada po tom osnovu isplaćeno 45,5 miliona KM.

    Kada je riječ o inflaciji, Vidovićeva je rekla da je prosječna inflacija u Srpskoj za 2022. godinu iznosila 12,7 odsto, a u decembru 13,6 odsto.

  • Kilogram kafe skuplji za dvije KM

    Kilogram kafe skuplji za dvije KM

    Svjetsko tržište kafe je u posljednjih par mjeseci nestabilno, a sve ovo utiče na cijene, koje su skočile za deset odsto.
    Da je došlo do poskupljenje svjedoče i cijene na policama koje građani nisu mogli da ne primijete, jer sada vidimo da kilogram kafe košta oko 18 KM, dok je prije nekoliko dana iznosio 16 KM.

    Momčilo Banjac, direktor kompanije “Minea” iz Gradiške, ističe da je trenutno tržište krajnje nepredvidivo.

    “Trudimo se da ostanemo na istoj cijeni na kojoj smo trenutno i da građanima ostanemo povoljni”, kazao je Banjac za “Nezavisne”.

    Kako kaže, situacija je takva da trenutno ne mogu predvidjeti kako će se cijene dalje kretati.

    “Tržište je stvarno nestabilno, iako je cijena prije bila u padu, sada vidimo da ona ide gore, ne znamo kako će dalje”, kaže Banjac.

    Da je kafa poskupjela, potvrdio je za “Nezavisne” Dario Brkić iz firme “Fabrika Coffee”.

    “Posljednja cijena kafe koju smo nabavili bila je viša za deset odsto”, kazao je Brkić. S tim u vezi ističe da ovo nije neobično za ovaj period godine, a kako kaže, cijene se možda ustabile kako ulazimo u novu godinu.

    Isto potvrđuju iz kompanije “Eurovip” d.o.o. Čitluk, gdje ističu da je unazad mjesec i po dana došlo do poskupljenja.

    “S početkom decembra već su prerađivači počeli da dižu cijene zbog kretanja na svjetskom tržištu”, kazali su iz ove kompanije.

    Prema njihovim riječima, dugo su pokušavali da zadrže istu cijenu svoje kafe, ali, kako kaže, na kraju su bili primorani da poskupe.

    “Cijene su poskupjele za deset odsto i na to smo bili primorani”, kazali su za “Nezavisne”.

    Kako dodaju, primjetna je nestabilnost tržišta, ali oni sami ne mogu uticati na to.

    “Teško je sada dati neku prognozu”, ističu oni i dodaju da su došli do momenata kada su morali poskupljenje prebaciti na krajnjeg potrošača jer nisu mogli više da trpe.

    Nedeljka Ilić, izvršna direktorica Udruženja građana “Oaza” Trebinje, kazala je da su određena poskupljenja opravdana zbog samog tržišta, ali opet postavlja pitanje zašto se ne prati tržište kada cijena na njemu padne.

    “Očekivano je ako cijena skoči na svjetskom tržištu da će poskupjeti i naši domaći proizvođači, ali problem nastane kada cijena opadne, a naša cijena ostane ista”, kazala je Ilićeva za “Nezavisne”.

    Prema njenim riječima, pomenuta poskupljenja na kraju, nažalost, padaju na potrošača, a kako ističe, svi smo mi zapravo potrošači.

    “Niko ne gleda krajnjeg potrošača i socijalno-ekonomsku situaciju u kojoj se on nalazi”, naglašava ona.

    Kako dodaje, ako će proizvođači kafe pratiti svjetsko tržište, koje je svakako nepredvidivo, treba da se prati u oba pravca, a ne treba da ide na štetu krajnjeg potrošača.

  • Trivić: Nije dobro, ali poštovaćemo

    Trivić: Nije dobro, ali poštovaćemo

    Odluka Vlade Republike Srpske da poveća najnižu platu za 50 maraka je ekonomski neopravdana i dovešće do gašenja pojedinih radnih mjesta, rekao je “Glasu Srpske” predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Saša Trivić.
    Smatra da odluka Vlade nije dobra ali da će je na kraju ipak morati poštovati.- Vlada se vodila da ganja neku sredinu između prijedloga poslodavaca i sindikata sa ciljem da naplati više poreza – rekao je Trivić.Poslodavci su prethonih dana navodili i da najmanji rast minimalca neće moći izdržati, a Trivić navodi da će se to, prema najavama, iz određenih djelatnosti desiti.- Najniža plata od 700 maraka nije taj iznos, već je 900 jer poslodavci isplaćuju i topli obrok prevoz. To je bitno reći – zaključio je Trivić.
    Najniža plata u Srpskoj za ovu godinu iznosiće 700 maraka što je za 50 maraka više u odnosu na minimalac koji poslodavci isplaćuju od maja prošle godine, saznaje Glas Srpske.

    Poslodavci u Srpskoj predlagali su najnižu platu od 673 maraka, a Savez sindikata RS tražio je da to bude 800 maraka. Najniža plata u Srpskoj od maja prošle godine povećana je sa 590 na 650 maraka.

  • Minimalac u Srpskoj 700 KM

    Minimalac u Srpskoj 700 KM

    Vlada Republike Srpske donijela je odluku da minimalac u Republici Srpskoj od sada bude 700 KM.

    “Vlada je usvojila odluku da 700 KM bude nova najniža cijena rada”, kazala je za “Nezavisne novine”, Zora Vidović, ministar finansija Republike Srpske.

    Na ovaj način, minimalna zagarantovana zarada u Srpskoj povećana je za 50 KM, jer je dosadašnji minimalac iznosio 650 KM.

    Podsjetimo, Savez sindikata RS tražio je da minimalac bude povećan na 800 KM, dok je prijedlog Unije udruženja poslodavaca bio 673 KM.

    Pošto poslodavci i sindikalci nakon nekoliko sastanaka nisu postigli dogovor o iznosu najniže plate, odluka je ponovo pala na izvršnu vlast.

  • Poskupljenjima goriva u Srpskoj nema kraja

    Poskupljenjima goriva u Srpskoj nema kraja

    Cijene goriva na benzinskim pumpama u Srpskoj, nakon jednog perioda mirovanja, nažalost ponovo će biti korigovane na više u narednih nekoliko dana, ali i sedmica, jer će naftni distributeri biti primorani na to, što zbog održavanja rentabilnosti u svom poslovanju, tako i novih turbulencija na globalnom tržištu i rasta rafinerijskih cijena.

    Rekao je ovo direktor “Krajinapetrola” Milovan Bajić, pojašnjavajući kako nije tajna da je naftno tržište Srpske, zbog zavisnosti od uvoza, direktno oslonjeno na kretanje cijena nafte i naftnih derivata na evropskom tržištu.

    Do novih turbulencija i rasta cijena barela nafte došlo je jer trgovci i berzanski mešetari smatraju da će nakon ukidanja strogih “kovid” mjera u Kini doći do ubrzanog rasta njihove ekonomije i potražnje za naftom, s obzirom na to da je ova zemlja najveći svjetski uvoznik “crnog zlata”. Međunarodna agencija za energiju čak je iznijela prognoze da će zahvaljujući Kini globalna potražnja za naftom u ovoj godini dosegnuti rekordnih 101,7 miliona barela dnevno.

    Prema riječima Bajića do novog rasta cijena na benzinskim pumpama u Srpskoj bi sigurno došlo u narednim danima i da nije bilo ovih novih berzanskih turbulencija, jer, kako je istakao, domaći distributeri već izvjesno vrijeme rade sa maržama koje su daleko manje od onih utvrđenih vladinom uredbom.

    – Pošto je u januaru, po običaju slab promet, distributeri se do sada nisu odlučivali da povećavaju cijene na pumpama i pored većih ulaznih troškova. Međutim, okolnosti nas tjeraju da cijene opet korigujemo na više, pogotovo jer su i rafinerijske cijene dizela skočile za sedam feninga po jednom litru. Nažalost situacija se dodatno komplikuje zbog Kine, ali i 5. februara kada na snagu stupa prošireni evropski embargo na rusku naftu – kaže Bajić, dodajući kako je u ovakvim okolnostima vrlo teško praviti bilo kakve procjene za koliko će cijene na domaćim pumpama biti korigovane.

    Podsjećanja radi zabrana Evropske unije na uvoz sirove nafte iz Rusije stupila je na snagu u decembru, ali će embargo od 5. februara biti proširen i na naftne derivate koji se transportuju morem. Pojedini evropski analitičari navode da će ova nova zabrana najverovatnije izazvati određene probleme u isporukama i snabdijevanju dizelom, jer je Rusija u proteklim godinama bila najveći dostavljač dizela u Evropsku uniju, pošto evropske rafinerije ne proizvode dovoljno da bi zadovoljile potražnju. Oni čak navode da bi cijena dizela u ovom kvartalu mogla dostići čak iznos od 200 dolara po jednom barelu, jer sankcije mogu prouzrokovati globalni manjak. S druge strane ima i onih koji smatraju da nakon 5. februara ipak neće doći do nestašica, jer će, kako su istakli, procvjetati crno tržište te će tankeri sa ruskom naftom prolaziti ispod radara. Na taj način posrednici će puniti svoje džepove, a krajnji korisnici, vozači, plaćati peh jedne, kako ju je nazvao Bajić, sulude politike zemalja EU, piše Glas Srpske.

    – Cijene nafte zbog ovakvih i sličnih stvari variraju, ali treba znati da su rafinerije te koje određuju konačnu cijenu naftnih derivata. Mi se samo s maržom ugrađujemo. A rafinerije vrlo često kalkulišu. Ima tu mnogo mutnih poslova. Ubijeđen sam da veliki igrači prije uvođenja ovakvih i sličnih sankcija sebe unaprijed obezbijede sa određenim količinama nafte i naftnih derivata. Nađu i alternative snabdjevače, koji im preprodaju rusku naftu. Na kraju sve to plate mali – poručio je Bajić.

  • Višković: Minimalac u Srpskoj biće najveći u BiH i okruženju

    Višković: Minimalac u Srpskoj biće najveći u BiH i okruženju

    Premijer Republike Srpske Radovan Višković poručio je danas da će minimalac u Srpskoj nsigurno ponovo biti najveći u BiH i okruženju, te podjsetio da će Vlada odluku o iznosu najniže plate donijeti na sjednici u četvrtak.

    Poslodavci u Srpskoj predlažu najnižu platu od 673 KM, Savez sindikata Republike Srpske traži da to bude 800 maraka, a minimalac trenutno iznosi 650 KM.

    Јuče na sjednici Ekonomsko socijalnog savjeta Republike Srpske poslodavci i sindikat nisu postigli dogovor o iznosu najniže plate u Srpskoj za ovu godinu.

  • Podaci Fonda PIO pokazuju: Rast plata donio rekordne prihode za penzije

    Podaci Fonda PIO pokazuju: Rast plata donio rekordne prihode za penzije

    Povećanje plata u javnom i privatnom sektoru kao odgovor na inflaciju upumpalo je lani rekordne prihode po osnovu doprinosa za penzije, a posljednjeg mjeseca 2022. godine ta brojka bila je za čak 3,5 miliona KM veća od iznosa potrebnog za mjesečnu isplatu.
    Pokazuju to podaci Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) RS, u kojem tvrde da su lani ostvarili najbolje poslovne rezultate u istoriji rada dugoj tri decenije.

    U Fondu navode da su izvorni prihodi od doprinosa za PIO u 2022. godini imali konstantan rast te je za 12 mjeseci naplaćeno 1,178 milijardi KM, što je za 15 odsto više nego u 2021, a 25 odsto više nego u 2020. godini.

    “Prosječan mjesečni priliv od doprinosa iznosio je 98,19 miliona KM, s tim da je taj prihod u decembru od 121,48 miliona bio rekordan i tako nadmašio ukupan iznos za decembarsku penziju, koji je iznosio 118 miliona KM. Takođe u julu, avgustu i septembru mjesečni prihod je bio veći od 100 miliona KM”, kazali su u Fondu i pojasnili da je tome najviše doprinio rast prosječne plate kod svih osiguranika kao direktnog odgovora poslodavaca na inflatorna kretanja kako bi se zadržala kupovna moć i standard stanovništva.

    Naveli su da im poslodavci po osnovu doprinosa, zaključno s 30. junom prošle godine dugovali 475,8 miliona KM, od čega se na javni sektor odnosi oko 189 miliona, a na privatni 286,7 miliona maraka.

    U Fondu, takođe, navode da je isplata svih 12 penzija u prošloj godini, u ukupnom iznosu 1,36 milijardi KM, izvršena blagovremeno za svih 223.000 korisnika u Srpskoj i 53.500 nastanjenih u 32 države svijeta.

    “Prosječna penzija porasla je 14,42 odsto, što je bio rezultat redovnog godišnjeg usklađivanja i vanrednih, dodatnih povećanja. Kada je u pitanju redovno godišnje usklađivanje penzija za ovu godinu, precizan iznos biće obračunat nakon što Zavod za statistiku ove sedmice objavi podatke o prosječnim platama i potrošačkim cijenama za cijelu 2022. godini. Na osnovu parametara zaključno s novembrom usklađivanje iznosi 12,97 odsto”, naveli kazali su u Fondu PIO.

    Istakli su da je lani poboljšana i struktura korisnika prava u smislu povećanja zastupljenosti starosne, a smanjenja invalidske penzije, kao i da je poboljšan odnos između broja osiguranika i korisnika prava koji sada iznosi 1,19 naprema jedan.

    “Rješavanje zahtjeva za ostvarivanje prava na penziju i ponovno određivanje penzije vršeno je u prošloj godini vrlo efikasno i u rokovima, znatno kraće od onog što je zakonom propisano. Sve gore navedeno jesu ključni parametri stabilnosti i pozitivnog poslovanja što nas svrstava u red najefikasnijih republičkih organizacija”, kazali su Fondu.

    Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Saša Trivić kaže za “Glas” da poslodavci već nekoliko godina unazad redovno uplaćuju doprinose jer Poreska uprava RS radi svoj posao i ne dozvoljava nikome dugovanja.

    “To je prvi razlog zašto se doprinosi redovno uplaćuju. S druge strane, došlo je i do rasta plata tako da je to dodatno napravilo pozitivne rezultate za Fond PIO. U ovoj godini plate su otišle više nego što naša produktivnost omogućava, pa smatram da će taj rast prihoda biti nešto slabiji”, rekao je Trivić.

    Dokumentacija
    U Fondu PIO RS kažu da na godišnjem nivou riješe oko 80.000 zahtjeva, a jedna od najvećih poteškoća u radu jeste neblagovremeno pribavljanje potvrde staža osiguranja ostvarenog u drugim državama, te često nekompletna dokumentacija i podaci iz matične evidencije osiguranika.

    “To bitno usporava rješavanje onda kada zahtjev za penziju i zvanično bude podnesen. Apelujemo na osiguranike da prikupe dokumentaciju prije podnošenja zahtjeva”, savjetuju u Fondu.

  • Ekonomsko-socijalni savjet Srpske o iznosu najniže plate

    Ekonomsko-socijalni savjet Srpske o iznosu najniže plate

    Sjednica Ekonomsko-socijalnog savjeta Republike Srpske na kojoj će socijalni partneri pregovarati o iznosu najniže plate biće održana danas u Banjaluci.

    Predstavnici Unije poslodavaca i Saveza sindikata nisu na sastanku 18. januara postigli dogovor o iznosu najniže plate.

    Predsjednica Saveza sindikata Ranka Mišić izjavila je ranije da je Unija ponudila veći iznos najniže plate od prvobitnih 673 marke, ali da ni novi prijedlog nije bio zadovoljavajući za postizanje dogovora, jer je sindikalni zahtjev da taj iznos bude najmanje 800 maraka.

  • Cijene stanova divljaju u Srpskoj, subvencije za mlade ostaju iste

    Cijene stanova divljaju u Srpskoj, subvencije za mlade ostaju iste

    I pored visoke inflacije i velikog poskupljenja stanova i kuća u Republici Srpskoj, Ministarstvo porodice, omladine i sporta RS ne razmatra opciju povećanja procentnog poena kamatne stope na odobrene stambene kredite za mlade bračne parove.

    Podsjećamo, subvencija kamatne stope od jednog procentnog poena je na snazi od početka ovog programa, 2008. godine.

    Ratko S. sa suprugom planira da u Banjaluci riješi stambeno pitanje, ali visoke cijene stanova i kuća ga koče u tome, iako su oboje zaposleni.

    “Namjeravao sam da kupim stan jer živim već godinama kao podstanar. Spreman sam da plaćam kredit na duži period, ali zbog visokih cijena nekretnina to sada ne mogu priuštiti. Sada imamo i malo dijete, i to mi je prioritet, ali sa ovim cijenama nisam siguran da ću to moći”, rekao je on.

    Kako su rekli za “Nezavisne novine” u ovom ministarstvu, trenutno ne razmatraju ovu opciju, ali su istakli da je Investiciono-razvojna banka RS u prethodnom periodu snižavala kamate na stambene kredite za pomenutu kategoriju.

    “Na taj način ostvarena je dodatna podrška za rješavanje stambenog pitanja za mlade bračne parove. O važnosti programa govori činjenica da smo u posljednjih 14 godina, koliko se program realizuje, imali 5.121 dodijeljenu subvenciju. Taj jedan subvencionisani procentni poen kamatne stope na već odobreni kredit impuls je mladima i mladim bračnim parovima da država sve ove godine misli na njih. Na primjeru kredita od 100.000 KM, sa prosječnom kamatnom stopom od pet odsto i rokom otplate od 20 godina, Ministarstvo korisniku isplati oko 13.000 KM na ime subvencije”, kazali su u Ministarstvu porodice, omladine i sporta RS.

    Dodali su da će, zaključno sa 2022. godinom, na ovaj program od 2008. godine biti utrošeno 17,3 miliona KM.

    Dražen Vrhovac, v.d. direktora Investiciono-razvojne banke RS, rekao je za “Nezavisne novine” da je tokom prošle godine podneseno 213 zahtjeva mladih bračnih parova za stambeni kredit iz sredstava IRB RS.

    “Odobreno je ukupno 199 stambenih kredita za tu kategoriju, u iznosu od 21.806.566 KM, 11 zahtjeva se nalazi u procesu obrade, dok su tri podnosioca zahtjeva odustala od kredita. Od samog osnivanja IRB vodi računa o podršci mladima, a kada su u pitanju stambeni krediti za ovu kategoriju stanovništva, saradnja i podrška republičkih institucija je veoma značajna”, kazao je Vrhovac.

    Dodao je da, kada je 2008. pokrenut program stambenog zbrinjavanja mladih bračnih parova, kamate za stambene kredite kretale su se iznad devet odsto.

    “IRB RS je tada izašao s kamatom od šest odsto, a onda su i banke počele da snižavaju svoje kamate. Trend je nastavljen, tako da trenutno naša grupa mladih bračnih parova ima kamatnu stopu od tri odsto. U saradnji sa Vladom RS i Ministarstvom porodice, omladine i sporta, subvencioniramo dodatno jedan odsto kamate. Uključile su se i opštine i gradovi. Prijedor je dobar primjer, gdje budžet grada subvencionira sa još jedan odsto stambene kredite IRB RS za mlade bračne parove. Tako da ta kamata od tri odsto, uz te dvije subvencije, na kraju izađe jedan odsto”, pojasnio je Vrhovac.

    Kazao je da će se razmotriti mogućnost povećanja maksimalnog nivoa zaduženosti za stambene kredite, koji sada iznosi 150.000 KM.

    “Nakon toga prijedlog bi trebalo da bude upućen Vladi RS. Činjenica je da, zbog rasta cijena nekretnina, iznosi od 150.000 KM postaju nedovoljni za ozbiljnije stambene jedinice, tako da ćemo sigurno djelovati u tom pravcu. U svakom slučaju, mi osluškujemo naše korisnike i njihove zahtjeve i ponašamo se u skladu s tim. U prvom kvartalu očekujem odluku za stambene kredite. O mogućim ciframa je još nezahvalno govoriti”, naglasio je Vrhovac.