VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Veći izvoz od uvoza BiH ima samo sa tri zemlje

    Veći izvoz od uvoza BiH ima samo sa tri zemlje

    Bosna i Hercegovina je u prvom kvartalu ove godine imala veći izvoz od uvoza samo sa tri zemlje, pokazuje analiza Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, koju je u srijedu usvojio Savjet ministara BiH.
    Kako se navodi u ovoj analizi, najveću pokrivenost uvoza izvozom BiH ima sa Austrijom i ona iznosi 180,27 odsto, te Hrvatskom 132,22 odsto i Slovenijom 131,84 odsto.

    Slijede Njemačka sa 91,85 odsto, te Srbija sa 87,57 odsto. Inače, ukupna robna razmjena BiH u prvom kvartalu iznosila je 10,94 milijarde KM, vrijednost izvezene robe 4,40 milijardi KM, a uvezene robe 6,54 milijarde KM, što je dovelo do spoljnotrgovinskog deficita od 2,14 milijardi KM.

    “Glavne karakteristike spoljnotrgovinske razmjene za prvi kvartal u odnosu na isti period prošle godine bile su rast ukupne spoljnotrgovinske razmjene od 3,27 odsto, rast uvoza od 3,82 odsto, rast izvoza od 2,46 odsto, te rast spoljnotrgovinskog deficita od 6,74 odsto”, piše u saopštenju Savjeta ministara BiH.

    Dodaje se da je pokrivenost uvoza izvozom smanjena za 0,89 odsto i iznosi 67,25 odsto.

    “Glavni spoljnotrgovinski partner BiH i dalje je EU, koja u ukupnom obimu robne razmjene učestvuje sa 65,3 odsto, te zemlje CEFTA s 14,4 odsto, dok ostale zemlje učestvuju sa 20,3 odsto”, stoji u saopštenju.

    BiH je u prvom kvartalu najviše izvozila u Hrvatsku, 701,5 miliona KM, Njemačku 701,17 miliona KM, Srbiju 572,26 miliona KM, Austriju 444,72 miliona KM, te u Italiju 380,78 miliona KM.

    U isto vrijeme najviše je uvozila iz Italije i to 895,97 miliona KM, zatim iz Njemačke 763,39 miliona KM, Srbije 653,46 miliona KM, Kine 548,55 miliona KM, te Hrvatske 530,56 miliona KM.

    Ekonomista Igor Gavran rekao je za “Nezavisne novine” da je loše i razočaravajuće da naš izvoz nije mnogo veći jer za to postoji realan potencijal.

    “Takođe, razočaravajuće je da uvoz nije mnogo manji jer mnogo toga što neopravdano i prekomjerno uvozimo i sami možemo proizvesti ili već posjedujemo, kao naša prirodna bogatstva i domaće sirovine. Zbog toga kontinuirano gubimo enormne iznose novca koji nepovratno napuštaju državu i ne mogu biti nadomješteni prihodima od izvoza.

    Međutim, potpun odgovor koliko je ukupna pokrivenost uvoza izvozom sa cijelim svijetom nepovoljna može nam otkriti tek dublja analiza strukture trgovine i uzimanje u obzir učešća domaćih proizvoda na vlastitom tržištu. Naime, i pored prethodno navedenih nedostataka, veliki dio ovog trgovinskog deficita odnosi se na one proizvode koje realno nemamo u BiH, a neophodni su svakom tržištu – prije svega prirodni plin i naftni derivati. Ipak, i u ovim oblastima možemo umanjiti debalans ako bismo pokrenuli domaću rafineriju nafte i umjesto gotovih derivata uvozili sirovu naftu za preradu u domaće gorivo. To možemo relativno brzo izvesti ako su nadležne vlasti spremne ili natjerati vlasnike ili vratiti rafineriju u javno vlasništvo. Prirodni plin i sirova nafta se ne mogu nadomjestiti kratkoročno, ali bi se istraživanjem rezervi za koje postoje ozbiljne indicije da ih imamo dugoročno i u ovoj oblasti mogao osigurati barem minimum domaćih resursa”, objašnjava Gavran.

    Dodaje da je ipak mnogo lakši put za poboljšanje omjera razmjene povećanje izvoza i supstitucija uvoza svega onoga što već sada imamo ili možemo proizvesti.

    “Olakšanje poslovanja, podrška privredi, manja poreska i druga opterećenja, javna ulaganja, privlačenje stranih ulaganja i preferencija domaćeg od strane kupaca… sve to može donijeti rezultate u relativno kratkom roku”, zaključio je Gavran.

  • Vlada Srpske usvojila akcioni plan za sprovođenje strategije zapošljavanja

    Vlada Srpske usvojila akcioni plan za sprovođenje strategije zapošljavanja

    Vlada Republike Srpske donijela je danas, na 28. sjednici u Banjaluci, Odluku o usvajanju Akcionog plana za sprovođenje Strategije zapošljavanja Republike Srpske za period 2023 – 2025. godina.

    Akcionim planom za sprovođenje Strategije zapošljavanja za period 2023-2025. godine, planirano je da se u 2023. godini realizuju mjere sredstvima u ukupnom iznosu od oko 49.000.000,00 KM, od čega je za aktivne mjere zapošljavanja putem realizacije Programa zapošljavanja planirano ukupno 15.063.000,00 KM.

    Od navedenog iznosa, za realizaciju Programa zapošljavanja i samozapošljavanja djece poginulih i demobilisanih boraca, demobilisanih boraca i ratnih vojnih invalida “Zajedno do posla” planirano je 10.000.000,00 KM.

    Za Program podrške privredi putem povrata uplaćenih poreza i doprinosa za novo zapošljavanje 5.000.000,00 KM, a za realizaciju Programa podrške zapošljavanju i samozapošljavanju Roma iznos od 63.000,00 KM, koji se finansira iz granta Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.

    Ovim sredstvima, obezbijeđenim budžetom za 2023. godinu, u navedenom iznosu od 15.000.000,00 KM planirano je zapošljavanje 2.689 lica. Od čega kroz program “Zajedno do posla” 1.151 lice, a kroz Program podrške privredi putem povrata uplaćenih poreza i doprinosa za novo zapošljavanje 1.151 lice, dok bi Programom zapošljavanja i samozapošljavanja Roma bilo obuhvaćeno 11 lica.

    Vlada Republike Srpske je razmatrala i usvojila Informaciju o aktivnostima na izradi i usvajanju Programa ekonomskih reformi Republike Srpske za period 2023-2025. godine, te o koordinaciji aktivnosti na usaglašavanju Zajedničkih zaključaka sa Ekonomskog i finansijskog dijaloga između Evropske unije i zemalja Zapadnog Balkana i Turske.

    U Programu ekonomskih reformi za period 2023-2025. godina, koji je krajem prošle godine usvojila Narodna skupština Republike Srpske, su predstavljene mjere ekonomske politike Vlade, koje obuhvataju prijedloge svih resornih ministarstva. Prilikom izrade dokumenta u značajnoj mjeri su uvaženi i prijedlozi socijalnih partnera, dostavljeni u okviru dijaloga.

    Reformski prioriteti ovog dokumenta su pripremljeni na način da budu konzistentni sa ključnim dokumentima razvijenim u bilateralnim odnosima sa Evropskom komisijom i sa usvojenim strateškim i razvojnim dokumentima u zemlji, kao i regionalnim strategijama i ciljevima.

    U svom zaključku, Vlada Republike Srpske je obavezala Ministarstvo finansija da u izradi Programa ekonomskih reformi Republike Srpske za period 2024–2026. godine, zajedničke zaključke sa Ekonomskog i finansijskog dijaloga koristi kao okvir za definisanje prioriteta i politika, isključivo u mjeri u kojoj su u skladu sa ustavnim ovlašćenjima i nadležnostima institucija Republike Srpske.

    S ciljem započinjanja novog ciklusa izrade Programa ekonomskih reformi Republike Srpske za period 2024–2026, kao i koordinacije aktivnosti vezanih za njegovu izradu, Ministarstvo finansija će od resornih ministarstava zatražiti imenovanje predstavnika koji će činiti Tim Republike Srpske za izradu Programa ekonomskih reformi Republike Srpske 2024–2026. godine.

    Vlada Republike Srpske usvojila je Informaciju o namjenskom utrošku sredstava dodijeljenih za izgradnju i održavanje spomenika, spomen obilježja i vojničkih grobalja za 2022. godinu, u kojoj se navodi da je za ove namjene utrošeno 557.395,45 KM. Uslove iz Јavnog poziva ispunilo je 45 korisnika.

    Vlada Republike Srpske donijela je Rješenje o odobrenju realokacije sredstava budžetske rezerve u iznosu od 50.000,00 KM, Ministarstvu uprave i lokalne samouprave, za finansijsku podršku opštini Rudo. U obrazloženju se navodi da su sredstva potrebna s ciljem sanacije mostova koji su uništeni prilikom poplava u januaru ove godine.

  • Plate će nastaviti da rastu

    Plate će nastaviti da rastu

    Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna plata u Republici Srpskoj u maju ove godine bila je 1.280 maraka, dok je u junu 2019. godine iznosila 910 maraka. Vidljiv rast primanja u Srpskoj uglavnom je rezultat praćenja rasta inflacije i cijena u BiH, koji su uslovljeni epidemijom virusa korona i sukobom u Ukrajini, ali je dobra vijest što bi, i mimo tih faktora, plate i dalje mogle da rastu.
    Tako za BL portal kažu ekonomisti i poslodavci, naglašavajući da taj rast zavisi od nekoliko faktora. Sa druge strane, rast inflacije i cijena, prema analizi Centralne banke BiH, ove godine dostigao je vrhunac, i u drugoj polovini doći će do njihovog stabilizovanja i pada. Profesor na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci Goran Radivojac smatra da inflacija, ipak, u ovom slučaju nije presudan faktor, već je u pitanju odnos ponude i potražnje za radnom snagom.

    „Kvalifikovana radna snaga se traži kako u EU tako i kod nas, i plate će rasti sve dok se ne uravnoteži životni standard tamo i ovdje za te radnike. Kad kažem ne uravnoteži, mislim u principu kada radnici saberu koliko tamo zarade, a koliko plate stan i hranu i koliko im ostane na kraju mjeseca. Ako im ovdje ostane isto novca, onda tek tada neće imati motive da idu tamo“, kaže Radivojac za BL portal.

    U momentu kada zarada u BiH bude veća od troškova u inostranstvu staće odliv radne snage iz BiH, jer, kako kaže Radivojac, ljudi tada neće imati ekonomski motiv za odlaskom.

    Pored odlaska radne snage, BiH je sa zemljama Evropske unije usko vezana i na druge načine. Tako naš sagovornik rast plata u Srpskoj veže za stanje njemačke ekonomije u budućnosti.

    “Teško je govoriti o konkretnom rastu plata. Naročito sa aspekta našeg okruženja, jer se, recimo, u Njemačkoj privredi stvara klima recesionih očekivanja, samim tim i obim narudžbi za radnicima ovdje i koliko će biti posla zavisi od toga“, ističe on i dodaje da ako Njemačka uspije da izbjegne recesiju, u Srpskoj možemo očekivati rast plata od najmanje 20 odsto.

    Trend rasta plata i u budućnosti, u razgovoru za BL portal potvrdio je i Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske, koji ističe da je prosječna plata u Srpskoj porasla za 50 odsto u proteklih nekoliko godina.

    „Znači da imamo trend rasta plata kod nas, puno veći nego što je u inostranstvu i mislim da polako stižemo te plate u Evropskoj uniji i da će se taj trend nastaviti sve do trenutka kada ugrozimo privredu. Mislim u smislu da poslodavci taj rast plate više ne mogu naplatiti kada postanu nekonkurentni. Tada će stati rast plata“, tvrdi Trivić i objašnjava na koji način poredi plate kod nas i u inostranstvu.

    “U tom poređenju ne mislim na apsolutni iznos nego podrazumijevam i troškove života. Evidentno je da se smanjuju razlike u zaradama na kraju mjeseca ovdje i u inostranstvu, a takođe evidentno je da ima ljudi koji se vraćaju zato što su se ovdje popravili uslovi“, kaže Trivić.

    Kada je riječ o konkretnom procentu mogućeg rasta prosječne plate, Trivić smatra da bi to moglo biti do deset odsto, ali naglašava da postoje sektori u kojima će rasti i više.

    „Evidentno je da imamo već u nekim granama ozbiljne plate u odnosu na protekli period, imate, na primjer, u metalskom sektoru operatere na CNC mašinama i varioce, plate su im dvije i po, do tri hiljade maraka, što nije zanemarljivo“, tvrdi on.

    Na nastavak povećanja plata u Srpskoj, saglasni su naši sagovornici, neće mnogo uticati ni sve veći dolazak stranih radnika na domaće tržište. Prema njihovim riječima, radnici iz Turske, Bangladeša i Filipina u Srpsku dolaze da rade poslove za koje radnici ovdje nisu zainteresovani. Tako ovi ljudi popunjavaju prazan prostor u građevinskom sektoru, određenim uslužnim i kurirskim djelatnostima, a najbolji primjer ovakve situacije je, kako kažu, susjedna Hrvatska.

  • “Kako je moguće da Njemačka tako široko promaši”

    “Kako je moguće da Njemačka tako široko promaši”

    Njemačka vlada je usvojila predlog budžeta za 2024. godinu.

    Dokument predviđa rezanje rashoda za tridesetak milijardi evra u poređenju sa tekućim budžetom, na 445,7 milijardi evra.

    To markira zaokret od slobodnog kriznog trošenja u vremenu pandemije i energetske krize.

    Ministar finansija Kristijan Lindner je početkom sedmice najavio vraćanje takozvane kočnice na javno zaduživanje, utemeljene u zakonu i suspendovane pod pandemijom.

    Nacrt budžeta predviđa novo zaduživanje od 16,6 milijardi evra, što je unutar zakonskog limita.

    Vlada je zadržala potrošnju za odbranu i pojedine druge sektore, ali je skresala sredstva iz domena socijalnog staranja i transporta, što je izazvalo oštre kritike sindikata i pojedinih udruženja.

    Sindikati kritikuju
    Savez nemačkih sindikata (DGB) je kao “kočnicu budućnosti” kritikovao predlog restriktivnog budžeta za 2024, a paljbu po rezovima su osule i neke druge organizacije.

    “Srezan budžet je u suštini nepotreban, tendencionalno antisocijalan i štetan po privredu”, rekao je član uprave DGB Štefan Kercel za agenciju dpa.

    Vlada budžetskim rezovima šalje pogrešan signal i direktno hladi domaću tražnju i privredu, što je “kontraproduktivno pod sadašnjim okolnostima ekonomske neizvesnosti,” dodao je Kercel.

    DGB predlaže veću potrošnju i “masivna ulaganja” u transport, infrastrukturu i digitalizaciju, odnosno suprotno od štednje kakvu je najavilo ministarstvo finansija.

    “Kina i SAD ulažu stotine milijardi u budućnost. Ako Nemačka ovde prikoči, izgubiće trku na dugu stazu”, upozorio je Kercel.

    “Kočnica javnog zaduživanja je kočnica budućnosti”, ocenio je Kercel, uz primedbu da ona ne bi trebalo da bude prepreka “smislenim i neophodnim” investicijama.

    Nacrt je pre usvajanja kritikovalo i nacionalno udruženje vozača ADAC, jer “neodbranjivo je da će ulaganje u putnu mrežu stagnirati uprkos povećanim nametima na kamionski prevoz.”

    Slično su reagovali biciklisti, žaleći se što će rezovi usporiti razvoj infrastrukture.

    “Kako je moguće da Nemačka tako široko promaši klimatske ciljeve u saobraćaju, pa da opet precrta sredstva za biciklističku infrastrukturu”, pitalo je udruženje biciklista ADFC.

    Vlada je usvojila predlog budžeta potrošnje srezane sa 476,3 milijardi iz 2023. na 445,7 milijardi.

    Ministarstvo finansija je početkom nedelje najavilo kraj krizne potrošnje i povratak budžetske discipline, odnosno reaktiviranje zakonom utemeljene kočnice javnog zaduživanja.

    Prioriteti potrošnje će u narednim godinama biti odbrana, digitalizacija i zaštita klime, dok drugi portfelji, na primer socijalno staranje i transport, moraju da računaju na rezove.

    Poslodavci podržavaju
    Nacrt restriktivnog saveznog budžeta za 2024. našao se pod paljbom nemačkih sindikata, ali preduzeća ga podržavaju.

    “Kurs konsolidacije je ispravan”, rekao je predsednik krovne organizacije poslodavaca Rajner Dulger.

    “Treba nam održiva finansijska politika i u takvom nastojanju podržavamo vladajuću koaliciju”, rekao je, opisavši nacrt sa potrošnjom srezanom za više od 30 milijardi evra kao “dobar signal” u vreme neivesnosti na međunarodnom finansijskom tržištu.

    Predsednik poslodavaca je pozvao i na ograničenje doprinosa za socijalno osiguranje. “Potrebna nam je i kočnica troškova socijalnog osiguranja i jasne smernice za ograničavanje stope doprinosa na do 40 odsto”, rekao je Dulger.

  • Ništa od pojeftinjenja hljeba u Srpskoj

    Ništa od pojeftinjenja hljeba u Srpskoj

    Iako su cijene brašna u Republici Srpskoj niže za oko 20 odsto, to nije smanjilo visoke cijena hljeba i pekarskih proizvoda.

    Pekari su, kako tvrde sagovornici “Nezavisnih novina”, niže cijene brašna iskoristili da povećaju plate radnicima.

    Zoran Kos, predsjednik Udruženja mlinara Republike Srpske, rekao je za “Nezavisne novine” da su mlinari u posljednja dva mjeseca postepeno snizili cijene brašna za oko 20 odsto.

    “U odnosu na prethodna dva mjeseca cijene su niže, odnosno vreća brašna je sada oko 25 KM, a bila je 30 maraka ili više”, kazao je Kos.

    Prema njegovim riječima, pojeftinjenje bi bilo i veće da mlinari nisu imali velike količine prošlogodišnjih zaliha.

    “Mlinari imaju skupe prošlogodišnje zalihe, ali ako se ove godine nastavi nizak cjenovni nivo pšenice, onda je moguće da dođe do još većeg pojeftinjenja”, kazao je Kos, dodajući da je ovo ostvarljivo samo ukoliko se prodaju stare zalihe.

    Saša Trivić, predsjednik Udruženja unije poslodavaca RS i vlasnik “Krajina klasa”, te lanca pekara “Manja”, ističe za “Nezavisne novine” da cijene brašna ipak nisu na tom nivou koji bi omogućio niže cijene hljeba i ostalih proizvoda.

    “Da bi došlo do pojeftinjenja u pekarama, potrebno je da cijena brašna bude oko 0,50 feninga”, rekao je Trivić.

    Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina, kazao je za “Nezavisne novine” da su pekari bili prinuđeni da radnicima podignu plate, odnosno da su niže cijene brašna iskoristili da zadrže radnike, umjesto da smanje cijenu hljeba.

    “Evidentno je da su cijene brašna niže, ali sva ta razlika je otišla u veće plate radnika, jer imamo velike probleme da pronađemo radnike za rad u pekarama”, kazao je Pelemiš.

    Prema njegovim riječima, trenutne cijene pšenice su niže za oko 0,20 feninga u odnosu na prethodnu godinu.

    “Cijena brašna po kilogramu trenutno se kreće od 0,73 do 0,80 feninga, zavisno od tipa brašna, ali i kvaliteta, a krajem prošle godine cijena je bila od 0,90 do 1,10 KM po kilogramu”, kazao je Pelemiš.

    S obzirom na to da je žetva pšenice u toku, Pelemiš ističe da je ovogodišnji prinos loš.

    “Mlinari ističu da je rod veoma lošeg kvaliteta, ali i to da su prinosi manji, te mislim da ćemo morati da uvozimo pšenicu iz Mađarske”, rekao je Pelemiš.

    Prema njegovim riječima, kombinovanjem naše i pšenice iz Mađarske, koja je boljeg kvaliteta, dobiće se solidno brašno za pekarsku industriju u Srpskoj.

    “Ostaje nam da vidimo do kraja žetve kakvi će biti prinosi, pa onda možemo govoriti o konkretnim cijenama”, kazao je Pelemiš.

  • Uprava banjalučke “Boske” odobrila ponudu za preuzimanje

    Uprava banjalučke “Boske” odobrila ponudu za preuzimanje

    Uprava Robne kuće Boska iz Banjaluke dala je pozitivno mišljenje u vezi sa ponudom za preuzimanje koju je dao Kaboss Pro iz Beograda.

    Ponudilac je vlasnik 6.540.801 akcija nominalne vrijednosti od 1 KM, što je oko 28,57 % ukupnog broja glasova.

    Kaboss Pro je u javnoj ponudi se obavezao da će kupiti sve akcije po cijeni od 0,39 KM po akciji.

    Ukupna vrijednost imovine Boske na dan 31. decembar je iznosila 53.517.146 KM od čega su najznačajniji dijelovi zemljište vrijedno 6.811.608 KM, ostale nekretnine, postrojenje i oprema od 44.206.055 KM, dugoročni finansijski plasmani u iznosu od 790.293 KM, kratkoročna potraživanja u vrijednosti 609.967 KM i dr.

    Kaboss pro je u javnoj ponudi istakao da namjerava zadržati i razvijati postojeću privrednu djelatnost, unaprijedi poslovanje, obezbijedi rast i razvoj sveukupunog poslovanja, te poboljša finansijski rezultat. Nema namjeru mijenjati sjedište, i zadržaće postojeći broj zaposlenih, ističe se u odluci koja je objavljena na sajtu Banjalučke berze.

  • Za infrastrukturne projekte u BiH bespovratna 303 miliona evra

    Za infrastrukturne projekte u BiH bespovratna 303 miliona evra

    Za BiH su namijenjena 303 miliona evra za četiri značajna infrastrukturna projekta u okviru novog finansijskog paketa ukupne vrijednosti 2,1 milijardu evra koji je objavila Evropska komisija za podršku investicionim projektima na Balkanu, saopšteno je iz Delegacije EU u BiH.

    Ukupan iznos za 14 novih vodećih investicionih projekata na Balkanu uključuje bespovratna sredstva EU u vrijednosti 528 miliona evra iz Instrumenta za pretpristupnu pomoć /IPA tri/, dodatne bilateralne doprinose država članica EU i Norveške, zajmove međunarodnih finansijskih institucija i doprinose samih zemalja Balkana.

    U saopštenju se navodi da je od ukupno 528 miliona evra bespovratnih sredstava koliko je EU dodijelila regionu, za BiH namijenjeno 303 miliona evra za četiri značajna projekta koji će građanima pružiti konkretne koristi u smislu unapređenja saobraćaja, čiste energije i životne sredine.

    Ukupna investicija omogućena ovim grantovima, zajedno sa pozajmicama od međunarodnih finansijskih institucija, iznosi 788 miliona evra.

    Ovim investicionim projektom će biti izgrađeno 11,9 kilometara auto-puta na Koridoru “Pet ce”, od Ozimica do Poprikuša, uključujući pet tunela i devet mostova.

    Biće izgrađena i 14,2 kilometra auto-puta na Koridoru “Pet ce” sa početkom prije petlje Mostar-Sjever i završetkom nakon petlje Mostar-Јug.

    Sredstva su predviđena i za projekat unapređenja sistema vodosnabdijevanja u Sarajevu čiji je cilj smanjenje gubitaka vode zamjenom ili sanacijom zastarjelih cjevovoda, pumpnih stanica i bunara, čime će biti omogućeno poboljšanje postojećih i priključivanje oko 4.000 novih priključaka za domaćinstva.

    Sredstva su namijenjena i za sanaciju Crpne hidroelektrane Čapljina, a projektom će se sanirati oprema.

    Evropska komisija objavila je u petak, 30. juna, novi finansijski paket za podršku finansiranju 14 vodećih investicionih projekata u oblasti saobraćaja, energetike, životne sredine, ljudskog kapitala i podrške privatnom sektoru na Balkanu.

    Ovo je peti investicioni paket u okviru Ekonomskog i investicionog plana EU za Balkan. Projekti su pripremljeni u bliskoj saradnji sa partnerima na Balkanu i međunarodnim finansijskim institucijama s ciljem ubrzanja evropske perspektive regiona.

    Evropski komesar za proširenje i susjedsku politiku Oliver Varhelji istakao je da ovim novim investicionim paketom jasno poručuju partnerima na Balkanu da je njihova budućnost unutar EU i da ostvaruju stalni napredak u prevazilaženju postojeće razlike u ekonomskom razvoju.

    • Ovi projekti će doprinijeti boljem povezivanju unutar regiona kao i sa EU, dekarbonizaciji i konkurentnosti privatnog sektora u regionu. Koristim priliku da pozovem naše partnere na Balkanu i međunarodne finansijske institucije da što prije pokrenu ove projekte kako bi građani i poslovni subjekti u regionu mogli uživati u koristima ovih investicija – naveo je Varhelji.
  • UIO: Prihodi pet milijardi KM

    UIO: Prihodi pet milijardi KM

    Uprava za indirektno oporezivanje BiH prikupila je u prvom polugodištu ove godine pet milijardi KM prihoda od indirektnih poreza koji su za 297 miliona KM ili 6,33 odsto veći nego u istom periodu lani.

    Za prvih šest mjeseci ove godine privredi je vraćeno 1,089 milijardi KM ili za 93 miliona KM više nego u istom periodu prošle godine, saopšteno je iz UIO.

    Za finansiranje zajedničkih institucija u prvom polugodištu ove godine raspoređeno je 504 miliona KM, Republici Srpskoj 896 miliona KM, Federaciji BiH /FBiH/ 1,632 milijardi KM, Brčko distriktu 110 miliona KM.

    Po osnovu posebne putarine za izgradnju auto-puteva, te izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva FBiH je dobila dodatnih 101,3 miliona KM, Republika Srpska 66,9 miliona KM i Brčko distrikt 3,4 miliona KM.

    U junu je prikupljeno 910 miliona KM prihoda od indirektnih poreza, što je za 41 milion KM više u odnosu na isti mjesec lani.

  • Zapad popušta?

    Zapad popušta?

    Evropska unija razmatra predlog da Ruska poljoprivredna banka osnuje podružnicu kako bi se ponovno povezala s globalnom finansijskom mrežom (SWIFT).

    Budući da je banka pod sankcijama, taj potez ima za cilj da zaštiti crnomorski sporazum o žitaricama koji Ukrajini omogućava izvoz hrane na globalna tržišta, izvestio je Fajnenšel tajms, prenosi seebiz.

    Ovaj potez je usledio nakon što je Rusija prošle nedelje izjavila da ne vidi razlog za produženje sporazuma o žitu nakon 17. jula jer je Zapad postupio na “nečuven” način u vezi s prethodnim sporazumom, iako je uveravao siromašne zemlje da će se ruski izvoz žita takođe nastaviti.

    “Plan Moskve, predložen kroz pregovore uz posredovanje UN-a, omogućio bi jedinici banke da obrađuje plaćanja vezana uz izvoz žitarica”, izvestio je Tajms pozivajući se na neimenovane izvore.

    Novoj jedinici biće dopušteno korišćenje globalnog sistema SWIFT za finansijske transakcije, koji je zatvoren za najveće ruske banke nakon sukoba sa Ukrajinom prošle godine.

    Odgovarajući na izveštaj Fajnenšel tajmsa, predstavnica ukrajinskog ministarstva spoljnih poslova Olha Trofimtseva, rekla je da EU želi “na neki način da olakša dogovor o žitu”.

    “S jedne strane, svaka prilika za izvoz poljoprivrednih proizvoda je dobra. S druge strane, učiniti ustupke ucenjivaču znači podstaknuti ga da nastavi da ucenjuje”, napisala je u aplikaciji za razmenu poruka Telegram.

    Kao dva vodeća svetska poljoprivredna proizvođača, Rusija i Ukrajina su glavni igrači na tržištima žitarica i uljarica, od pšenice i ječma do uljane repice i suncokreta. Rusija je takođe dominantna na tržištu đubriva.

    Osim ponovnog uspostavljanja pristupa SWIFT-u, Rusija takođe traži nastavak snabdevanja poljoprivrednom mehanizacijom i delovima, kao i ukidanje ograničenja osiguranja i reosiguranja.

  • Na računima UIO stotine miliona od putarina, vlast bez dogovora

    Na računima UIO stotine miliona od putarina, vlast bez dogovora

    Na računima Uprave za indirektno oporezivanje BiH u ovom trenutku nalazi se više od 220 miliona KM od putarine, koji nisu raspoređeni, i zbog inflacije izgubljeno je najmanje 20 miliona KM.

    “Taj novac u inflaciji je gubitak od 20 miliona KM i po prosječnoj inflaciji toliko smo izgubili”, rekao je nedavno Zoran Tegeltija, preuzimajući dužnost direktora Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

    Inače, Tegeltija je prije stupanja na dužnost direktora bio predsjedavajući Upravnog odbora UIO, koji već duže vrijeme ne uspijeva da podijeli više od 220 miliona KM koji se nalaze na računima.

    Taj novac u suštini je 10 odsto ukupnog novca koji je prikupljen po osnovu putarina i služi za poravnanja do kojih još nije došlo, a kada će – u ovom trenutku niko ne zna. Na posljednjoj sjednici UIO održanoj polovinom juna to je bila jedina tačka dnevnog reda, međutim dogovor nije postignut, a veliko je pitanje kada će nova sjednica biti sazvana i da li UO UIO bez ministra finansija i trezora BiH, koji je po automatizmu i predsjedavajući UO UIO, može da donese potrebnu odluku.

    Izvor “Nezavisnih” blizak UO UIO kaže da Toni Kraljević, ministar finansija FBiH, može da sazove sjednicu UO UIO, ali da je pitanje da li Muhamed Hasanović, zamjenik ministra finansija i trezora BiH, može da glasa i odlučuje.

    “Odluke te vrste donose se konsenzusom sva tri ministra i pitanje je može li se u ovom trenutku donijeti odluka o raspodjeli ukoliko i bude sjednice. Imenovanje Srđana Amidžića, novog ministra finansija i trezora, nije na dnevnom redu sjednice Predstavničkog doma i ako se to ne desi u srijedu vjerovatno ide ljetna pauza, tako da će do daljeg Ministarstvom upravljati SDP preko Hasanovića”, ispričao je izvor “Nezavisnih”.

    Problem u vezi s raspodjelom prihoda od putarina je u tome što se Federacija BiH i Republika Srpska ne mogu dogovoriti o tome na koji način raspodijeliti taj novac. S jedne strane Federacija BiH traži da se to radi po krajnjoj potrošnji, koja je naravno u FBiH daleko veća nego u Republici Srpskoj, dok u Republici Srpskoj traže da se taj novac rasporedi po dužini putne mreže.

    “Ta mreža koja se gradi ne gradi se samo za građane Republike Srpske, već za sve u BiH. Prvi privremeni koeficijenti koji su utvrđeni vođeni su upravo time, dakle dužinom putne mreže koju treba izgraditi u BiH. Dok se ne utvrde kriterijumi, mislim da novac ne treba da stoji na računima”, rekao je nedavno Tegeltija.

    Što se tiče privremenih koeficijenata, oni su još 2018. godine utvrđeni na način da Federaciji BiH pripada 59 odsto, Republici Srpskoj 39 odsto, a Brčko distriktu dva odsto. Tada je definisano i da 10 odsto od prihoda ide kao rezerva koja će kasnije služiti za poravnanje i to je trenutno ovih više od 220 miliona KM.

    Ranije je bilo samo jedno poravnanje, i to 2019. godine, kada su prihodi od putarine raspodijeljeni upravo po definisanim koeficijentima 59:39:2. Tada su za tu odluku glasali i Vjekoslav Bevanda, tadašnji ministar finansija i trezora BiH, Zora Vidović, ministarka finansija RS, i Jelka Miličević, ministarka finansija FBiH.

    Odmah nakon toga Fadil Novalić, premijer Federacije BiH, protiv Bevande i Miličevićeve podnio je krivičnu prijavu tvrdeći da su prekoračili svoja ovlaštenja, ali od te prijave na kraju nije bilo ništa.

    Ubrzo nakon toga Savjet ministara BiH formirao je ekspertsku radnu grupu koja treba da definiše kriterijume za raspodjelu novca od putarina, međutim to do danas nije završeno jer kao u slučaju politike ne postoji saglasnost eksperata kako bi ti kriterijumi trebalo da izgledaju.