Kategorija: Ekonomija

  • Upozorenje: “Globalna ekonomija puca po šavovima”

    Upozorenje: “Globalna ekonomija puca po šavovima”

    Glavna tema ovogodišnjeg prolećnog sastanka MMF i Svetske banke može se sumirati u rečenici: “Globalna ekonomija puca po šavovima i treba je ponovo zaštititi”.

    Finansijski zvaničnici su preneli strašna upozorenja o rastućim dislokacijama u trgovini. Rat Rusije u Ukrajini izazvao je ogroman poremećaj u globalnoj trgovini. Tenzije između SAD i Kine su u porastu, kao i prepirke između SAD i EU oko industrije čiste energije, prenosi Blic.

    “Verujem da nije preterano reći da je skoro tri decenije nakon stvaranja [Svetske trgovinske organizacije] sistem trgovine na raskrsnici”, rekla je zamenica generalnog direktora STO Anabel Gonzales.

    To naglašava zašto je raspoloženje oko globalnog okupljanja opisano kao “haotično”, “nepovezano” i “nekako depresivno”. MMF je rekao da su izgledi za globalnu ekonomiju “anemični”, iako su ekonomski zvaničnici poput američke sekretarke finansija Dženet Jelen pokušavali da projektuju veći optimizam.

    Francuski predsednik Emanuel Makron podstakao je tenzije dok se vraćao iz Kine uoči sastanaka MMF-a, pozivajući Evropu da se odupre tome da postane “američki sledbenik” dok SAD izazivaju Peking.

    MMF je stavio opipljivu cenu na rastuće rascepe, procenjujući da bi svet mogao da izgubi trilione dolara buduće ekonomske proizvodnje ako se podeli na konkurentske geopolitičke blokove.

    Na terenu u Vašingtonu, ministri finansija i drugi globalni ekonomski zvaničnici pokušali su da ugase vatru protekcionizma i fragmentacije.

    Čak je i francuski ministar finansija Bruno Le Mer pokušao da malo počisti: “Ne vidim nikakvu kontradikciju između naše odlučnosti da budemo nezavisniji u nekim strateškim sektorima i naše saradnje sa SAD”.

    Britanski ministar finansija Džeremi Hant rekao je za Politiko na marginama sastanaka MMF-a da je “velika lekcija u poslednjih 100 godina” da Evropa i SAD mogu uspešno da brane demokratiju i slobodu kada budu zajedno.

    Hant je upozorio na protekcionizam — “što će značiti da će se svet vratiti u mračno doba” — i rekao da ne želi da ulazi u “trku za subvencije” sa SAD kada je reč o zelenim industrijama.

    Zamenica kanadskog premijera Kristija Frilend bacila se na “neoliberalnu formulu slobodne trgovine i niskih poreza na preduzeća”. Ali ona je ipak upozorila da bi “bila ogromna i istorijska greška reagovati na zloupotrebe globalnog trgovinskog sistema prihvatanjem autarkije”.

    “Ne treba zaboraviti da je trgovinska integracija pomogla svetu da postigne veliko smanjenje siromaštva [i] poboljšanje životnog standarda“, rekao je generalni direktor Svetske trgovinske organizacije Ngozi Okonjo-Ivela. “Znamo da nije uradio sve, da ima nekih problema, da su neki ljudi ostavljeni. Ali to moramo da popravimo i da ne odbacujemo sistem”.

    Potpredsednik Evropske komisije Valdis Dombrovskis pozvao je na veće usklađivanje SAD i EU, umesto da sledi Makronovo vođstvo.

    “Naša izvanredna koordinacija o Ukrajini može i mora da se ponovi u drugim oblastima”, rekao je on. “Moramo učiniti da se naša politika i ekonomski planovi približavaju, a ne da se razilaze. To će povećati našu ekonomsku snagu”.

  • Bitcoin prešao vrijednost od 30.000 dolara, a ethereum 2.000

    Bitcoin prešao vrijednost od 30.000 dolara, a ethereum 2.000

    Tržišta kriptovaluta su se u petak trgovala više uz povećanje od preko 4 posto u kapitalu kriptovaluta u posljednja 24 sata. Bitcoin je porastao 2,30 posto na 30.786 dolara, dok je ethereum porastao za 10,5 posto i vrijednost mu je prešla 2.000 dolara.

    Porast kriptovaluta poklopio se s oporavkom američkih dionica u utorak, jer su zabrinutosti zbog propusta banaka ublažene, a podaci o inflaciji u februaru objavljeni istog dana bili su u skladu s očekivanjima.

    Posljednji put bitcoin je prešao vrijednost od 31.000 dolara juna 2022. godine. Također, ovo je najveći rast ethereuma od maja prošle godine.

    Tržišna kapitalizacija Bitcoina, najveće svjetske kriptovalute, bila je oko 595 milijardi dolara. Dominacija Bitcoina je trenutno 46,30 posto, prema CoinMarketCap-u.

  • U Srpsku stižu banke na točkovima

    U Srpsku stižu banke na točkovima

    Manje lokalne zajednice u Republici Srpskoj uskoro bi mogle barem djelimično riješiti problem nedostatka bankarskih usluga i to omogućavanjem bankama da imaju mobilne ekspoziture.
    Ovo je prije nekoliko dana najavio Srđan Šuput, direktor Agencije za bankarstvo Srpske, rekavši da je Upravni odbor ove agencije donio odluku o izmjeni procedure, te je omogućeno bankama da imaju mobilnu ekspozituru.

    “Ovo nije neka novina jer je mobilna ekspozitura prisutna u Srbiji, Sloveniji, Hrvatskoj. To je ekspozitura banke u pokretu, u motornom vozilu. Funkcioniše kao kombi koji ima našu saglasnost i u stvari je šalter. Jedan dan bi mogla biti u Čajniču, drugi u Kalinoviku, Drvaru, Petrovcu i tako dalje, bilo kom mjestu”, pojasnio je Šuput medijima.

    Dodao je da se za mobilnu ekspozituru ne traže posebni elaborati za koje se daje saglasnost.

    “Razgovarali smo već sa nekoliko banaka i jedna od njih je izrazila spremnost da investira. Očekujemo da u narednih 60 do 90 dana imamo prvu mobilnu ekspozituru u Srpskoj.

    Ona je, u stvari, šalter u kojem možete raditi sve, od isplata, uplata, transfera, te ima bankomat iz kojeg se može podizati novac. Ovo je mnogo jeftinije za banku, a pristupačno je građanima”, naglasio je Šuput.

    Drago Kovačević, načelnik opštine Drinić, istakao je za “Nezavisne novine” da ova lokalna zajednica još nije riješila problem nedostatka banke.

    “Pokušavamo makar nekako da se bankomat ugradi negdje u opštini. Ova vijest o mobilnoj ekspozituri banke je dobra. Mora se nešto učiniti da omogućimo našim građanima usluge banke. Ako se gasi jedna po jedna institucija, kako onda da očekujemo da ljudi ostaju ovdje? Ja mislim da nikome nije u interesu da ljudi odlaze, tako da se mora nešto uraditi na ovom pitanju”, naglasio je Kovačević.

    Dodao je da nemaju uspostavljenu autobusku liniju za Ribnik, koji je udaljen oko 60 kilometara, a koji je najbliža lokalna zajednica koja ima banku.

    “Ljudi se odlučuju onda da odu do Banjaluke, koja je od Drinića udaljena nekih 120 kilometara. Pošto nemamo autobuske linije, penzioneri moraju iznajmiti taksi, a odlazak do Banjaluke ih košta gotovo pola njihove penzije, što je veliki problem”, naveo je Kovačević.

    Slično priča i Nenad Abramović, načelnik opštine Berkovići, koji kaže da već 10-ak godina nemaju poslovnicu banke, što dodatno otežava život mještanima ove hercegovačke lokalne zajednice.

    “Imamo poslovnicu pošte, ali tu građani mogu da podignu penzije, plaćaju račune i ostalo. Ipak, nekako je najveći problem privrednicima koji svakodnevno polažu pazare, a to u pošti ne mogu. Banka je zaista potrebna, kako za privrednike, tako i za sve ostale mještane. Mi smo nudili subvencije i besplatan prostor, razgovarali sa bankama, ali nismo dobili pozitivan odgovor”, istakao je Abramović.

    Naveo je da bi mobilna ekspozitura bila privremeno rješenje, da bi najbolje bilo otvaranje poslovnice, ali da je za mještane “bolje išta, nego ništa”.

    “Nismo obaviješteni o takvoj inicijativi i mogućnosti, ali ipak mogu reći da bi i to na neki način riješilo problem nedostatka bankarskih usluga u našoj opštini”, zaključio je Abramović.

  • Dolar tone

    Dolar tone

    Na valutnim tržištima vrednost dolara je prema korpi valuta pala treći dan zaredom i zaronila na najniži nivo u gotovo dva meseca.Dolarov indeks, koji pokazuje vrednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svetskih valuta, kreće se oko 101,47 poena, dok je juče u isto vreme iznosio 102,07 poena, prenosi Indeks.Pritom je kurs dolara prema japanskoj valuti skliznuo s jučerašnjih 133.60 na 133.20 jena.

    Američka valuta oslabila je i u odnosu na evropsku, pa je cena evra dostigla 1.0985 dolara, dok je juče u iznosila 1.0925 dolara.

    Cene su nafte, pak, izgubile deo jučerašnjih dobitaka. Cena barela na londonskom tržištu skliznula je jutros 0,33 posto, na 87,05 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,28 posto, na 83,05 dolara.

    Oprez na azijskim berzama, indeksi stagniraju

    Na azijskim se berzama u četvrtak trguje oprezno, kao i na Vol Stritu dan pre, dok je vrednost dolara prema korpi valuta pala treći dan zaredom.

    MSCI indeks azijsko-pacifičke regije, bez Japana, bio je oko 7.00 sati u minusu 0,1 posto.

    Pritom je japanski Nikkei indeks ojačao 0,3 posto, a blago su porasle i cene deonica u Južnoj Koreji. U Šangaju, Australiji i Hong Kongu pale su, pak, između 01 i 0,4 posto.

  • Svjetska banka pomoći će popravku ukrajinske energetske infrastrukture

    Svjetska banka pomoći će popravku ukrajinske energetske infrastrukture

    Svjetska banka saopštila je danas da će finansirati 200 miliona dolara kao pomoć za popravku ukrajinske energetske i grijne infrastrukture.

    Navodi se da će i drugi partneri Ukrajine obezbijediti još 300 miliona dolara za dodatno finansiranje, kako se projekat bude širio, prenio je “Rojters”.

    Grant od 200 miliona dolara biće iskorišćen za hitne popravke ukrajinskih tranzicionih transformatora, mobilnih toplotnih kotlova i druge opreme za hitne slučajeve, navodi se u saopštenju.

    Direktor Svjetske banke Dejvid Malpas podsjetio je na nedavnu procjenu MMF, da bi obnova Ukrajine trebalo da bude oko 411 milijardi dolara ili 2.6 puta više od očekivanog bruto domaćeg proizvoda (BDP) Ukrajine u 2022. godini, prenio je “HRT”.

    Taj iznos, koji su, pored pomenute međunarodne finansijske organizacije, izračunali Ujedinjene nacije, Evropska komisija i Ukrajina, znatno je veći u odnosu na procjenu od 349 milijardi dolara objavljenu u septembru prošle godine.

    Svjetska banka ranije je saopštila kako će uputiti još 2.5 milijardi dolara pomoći Ukrajini, prenio je portal “Analitika”.

    Ta sredstva, kako su precizirali, biće namijenjena podršci osnovnim uslugama i funkcionisanju vlade.

  • MMF snizio prognozu: Najniže cifre od 1990.

    MMF snizio prognozu: Najniže cifre od 1990.

    Međunarodni monetarni fond snizio je svoju prognozu privrednog rasta svetske ekonomije na 2,8 odsto sa 2,9 u januaru.

    Na srednji rok, ta finansijska institucija predviđa rast globalnog BDP-a od 3 procenta, što je najniža cifra u izveštaju MMF-a još od 1990. godine, prenose svetski mediji.

    Razlozi što je malo verovatno da će se inflacija vratiti u ciljne okvire, pre 2025, prema izveštaju, jesu to što su Kina i Južna Koreja napredovale na polju podizanja životnog standarda, kao i sporiji rast radne snage na globalnom nivou i geopolitička previranja poput Bregzita i ruskog napada na Ukrajinu.

    “Anemični izgledi odražavaju tvrde pozicije ekonomskih politika neophodne da se obori inflacija, posledice nedavnih pogoršanja finansijskih uslova, tekući sukob u Ukrajini i sve veća geoekonomska podeljenost“, navode iz MMF-a.

  • Putin očekuje rast BDP-a

    Putin očekuje rast BDP-a

    Ruska ekonomija nastavlja ubrzano da se razvija, BDP će rasti do kraja godine, rekao je Vladimir Putin na sastanku posvećenom ekonomskim pitanjima.

    Dakle, za prvi kvartal 2023. godine prihodi u konsolidovani budžet iznosili su 13.000 milijardi rubalja, naveo je predsednik Rusije.

    Vlasti očekuju da će u drugom tromesečju u budžet ući više prihoda koji nemaju veze sa naftom i gasom, piše Sputnjik.

    Istovremeno, spoljni faktori rizika za rusku ekonomiju nisu nestali, upozorio je šef ruske države.

    On je naglasio da rukovodstvo zemlje nema pravo da se opusti i pusti da situacija ide svojim tokom. Inflacija na kraju aprila može se spustiti na 3 odsto, prenosi ruski medij.

  • Usporavanje inflacije ne znači i pad cijena

    Usporavanje inflacije ne znači i pad cijena

    Inflacija u svijetu, ali i u BiH, u posljednje vrijeme neznatno stagnira, ali to ne znači da će cijene krenuti da padaju, već da je samo usporen njihov dosadašnji vrtoglavi rast.
    Kaže ovo za “Glas Srpske” profesor na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci Stevo Pucar komentarišući posljednje statističke podatke ekonomskih i finansijskih kretanja u svijetu i kod nas.

    “Kada dođe do usporavanja i pada inflacije, to ne znači da će i cijene padati. To ljudi treba da shvate. Kako stvari trenutno stoje, vjerujem da tek krajem 2024. godine možemo očekivati da se rast cijena, odnosno inflacija, dovede u normalu”, istakao je Pucar.

    Prema podacima Agencije za statistiku BiH, koji su objavljeni tokom jučerašnjeg dana, prosječna inflacija u BiH u prošloj godini iznosila je oko 14 odsto, a najviši rast cijena zabilježen je kod hrane i bezalkoholnih pića, u prosjeku za 21,5 odsto.

    Koliko ovi podaci, međutim, mogu i zavarati te stvoriti jednu zamagljenu sliku stvarnog stanja životnog standarda, jer su neke stavke, neophodne u svakodnevnom životu poskupjele i za 50, pa čak i 100 odsto?

    Pucar kaže da najveći problem predstavlja to što domaćinstva u BiH u prosjeku troše i više od 40 odsto svog kućnog budžeta na hranu, a taj procenat je još veći ukoliko se uračunaju i troškovi za energente.

    “S obzirom na to da su hrana i energenti najviše poskupjeli, to je značajno uticalo i na kućne budžete običnih ljudi. Zbog toga se i može steći utisak da je inflacija kod nas i znatno veća. Ali, tu nivelaciju je izvršila druga roba, koja ne zauzima neko značajno mjesto u našoj potrošnji i čiji rast cijena nije bio značajan”, pojasnio je Pucar za “Glas Srpske” dodajući da je ova inflacija zbog toga najviše pogodila upravo one najsiromašnije slojeve stanovništva u BiH. Kada su u pitanju prognoze i očekivanja za ovu godinu, s obzirom na to da podizanje kamatnih stopa i nije dalo baš očekivane rezultate na suzbijanju inflacije, ali i novih previranja na tržištu energenata, odnosno sirove nafte, Pucar kaže kako je ipak optimista, jer postaje očigledno da cijene rastu sve manjom stopom.

    “Naravno, zbog restriktivnih monetarnih mjera centralnih banaka i podizanja kamatnih stopa došlo je do usporavanja privrednih aktivnosti. I ove banke koje su propale ili su se našle u velikom problemu, u toj poziciji su se, prije svega, našle zbog tih monetarnih mjera”, naveo je on.

    I dobro i loše

    Osvrćući se na nedavni izvještaj Svjetske banke, koja je izašla sa svojim prognozama ekonomskog rasta u svijetu, a koje pokazuju da će ekonomska proizvodnja BiH u ovoj godini porasti za 2,5 odsto u odnosu na prethodnu godinu, Pucar kaže da tih 2,5 odsto može biti dobro, ali i loše.

    “Dobro je jer znači da BiH tokom ove krize neće ući u recesiju, ali je, s druge strane, i malo jer toliki rast znači da je BiH na samoj granici stagnacije ekonomije. Ovoliki rast od 2,5 odsto nije dovoljan za dalji privredni razvoj i rast životnog standarda”, kategoričan je Pucar.

  • Rusija izanalizirala rizike: Izolovani smo, međutim…

    Rusija izanalizirala rizike: Izolovani smo, međutim…

    Problemi s kojima se suočavaju zapadne banke imaju ograničen uticaj na rusku ekonomiju.

    Međutim, potencijalni pad cena i pad tražnje za ruskom izvoznom robom nose određene rizike, saopštila je Centralna Banka Rusije u analizi rizika na finansijskom tržištu.

    U analizi se navodi da su efekti problema banaka u zapadnim zemljama za Rusiju ograničeni, jer je rusko finansijsko tržište u znatnoj meri izolovano, s obzirom na sankcije i mere regulacije nacionalne valute.”Međutim potencijalno smanjenje globalnih cena i pad potražnje za ruskim izvoznim proizvodima u uslovima globalne recesije i dalje mogu da utiču na Rusiju”, dodaje se u analizi Centralne Banke Ruske Federacije, prenosi TASS.

  • Prosječna prošlogodišnja inflacija u BiH iznosila 14 odsto

    Prosječna prošlogodišnja inflacija u BiH iznosila 14 odsto

    Prosječna inflacija u BiH u prošloj godini iznosila je 14 odsto, saopšteno je iz Agencije za statistiku BiH.

    Hrana i bezalkoholna pića u prosjeku su skuplji za 21,5 odsto, duvan i alkoholna pića za 1,7 odsto, stanovanje i režijski troškovi za 14 odsto, namještaj i aparati za domaćinstvo za 8,9 odsto, a zdravstvo za 1,5 odsto.

    Lani je, u odnosu na prethodnu godinu, prevoz u prosjeku bio skuplji za 25,4 odsto, komunikacije za 0,9 odsto, rekreacija i kultura za 8,1 odsto, obrazovanje za 1,1 odsto, restorani i hoteli za 9,3 odsto, a ostala dobra i usluge za 5,9 odsto, piše Klix.

    Odjeća i obuća je prošle godine u prosjeku bila jeftinija za šest odsto u odnosu na 2021. godinu.