VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Cijene namirnica ne padaju, ljudi u BiH žive sve teže

    Cijene namirnica ne padaju, ljudi u BiH žive sve teže

    Iz Centralne banke Bosne i Hercegovine procjenjuju da će inflacija od 14 odsto postepeno slabiti u naredne dvije godine.

    Ono što se već godinu dana dešava jeste slabljenje kupovne moći građana. Dok su oni finansijski iscrpljeni, većina cijena namirnica se ne smanjuje.

    Porodici iz Sarajeva mjesečno je potrebno 3.583 KM za sve troškove, podaci su ovo sa veb stranice jedne od najvećih baza podataka o životnim troškovima. I u drugim dijelovima BiH situacija ista.

    Život u Mostaru malo je jeftiniji, a tamo je četvoročlanoj porodici potrebno 3.500 KM. U Banjaluci 3.399 KM, a u Tuzli 20 KM manje. Prema podacima SSSBiH samo za prehranu potrebno 1.318 KM.

    Većina građana ima par stotina maraka manje na raspolaganju tokom mjeseca. Zbog toga se snalaze, svako na svoj način.

    – Moraš se dobro zamisliti šta ćeš danas skuhati. Pokušam da sa 10 KM izdržim dnevno i ako zafali dodam, ali se snalazim na druge načine prije svega na hrani… to je sve dovitljivost domaćice – rekla je jedna građanka.

    Najteže je biti dovitljiv onima sa najviše iskustva – penzionerima jer na raspolaganju imaju najmanje.

    Posljedica je to paničnog povećavanja cijena. U međuvremenu zbog ovakvih cijena od poreskih prihoda pune se budžeti. Stoga je puno prostora za slavlje.

    A dok vladajući slave cijene ne miruju.

    – Nivo cijena u januaru 2023. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine viši je za 14,1 odsto. Hrana i bezalkoholni napici skuplji su za 22,0 odsto, stanovanje i režijski izdaci za 15,6 odsto, a prijevoz za 15,7 odsto – kazali su iz Agencije za statistiku BiH, piše N1.

    Tako je mlijeko dvije marke, pileći file 11, brašno 30 KM. Ulje je tokom prošle godine bilo skoro šest KM, sada je ispod četiri KM. Ukoliko poredimo cijene sa regionom vidjećemo da su one uglavnom niže. No, pileći file je jeftiniji u Beogradu, kao i vekna hljeba, jeftinija je i voda, kao i prevoz. Skuplje plaćamo i grijanje. Nadležni nisu ništa uradili, kažu analitičari, a ograničavanje marži nije dalo velike rezultate.

    – To zahtijeva puno vremena i ne daje brze rezultate. U početku je to prijetnja, da ne smije to niko raditi, ali znamo mi da se često oglušimo od prijetnje… dok dođu inspektori, dok oni kazne… dosta toga prođe – rekao je Željko Rička, ekonomski analitičar.

    Među rješenjima je aktiviranje robnih rezervi. No, ističe Rička, one su prepuštene velikim trgovačkim lancima.

    – Oni ne prave zalihe iz humanih razloga nego prave zalihe da bi ih bolje prodali. Ne prave ih ispod cijene nikada, logično. I tu je razlika -dodaje Rička.

    A ona najveća razlika je u životu onih koji su na vlasti i onih od čijih poreza se budžetska kasa puni. Neki novi dan dočekuju uz pjesmu, a neki iscrpno planirajući šta će sutra ručati.

  • Dodik o ekonomskim pokazateljima

    Dodik o ekonomskim pokazateljima

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da je Srpska stabilna i svakim danom sve više jača, što potvrđuju i svi ekonomski pokazatelji.

    Dodik navodi da je, uprkos raznim pokušajima da se stanje u Srpskoj predstavi lošim, ponosan što se na sve te spekulacije odgovara jasnim statističkim podacima.

    – Ti podaci kažu da imamo stalni rast prosječne plate, koja je u januaru ove godine iznosila 622 evra, kreditni rejting Republike Srpske je stabilan B plus, a ostvareni bruto domaći proizvod u 2022. godini nominalno je veći za 13,5 odsto u poređenju sa 2021. godinom, kao i da je u januaru ove godine ostvarena pokrivenost uvoza izvozom po sjajnoj stopi od 97,28 odsto, što je čini rekordnom – napisao je Dodik na “Instagramu”.

    Dodik je naveo da je protekla sedmica pokazala da u Federaciji BiH i dalje žive u zabludi da uz podršku međunarodne zajednice mogu odlučivati o imovini koja pripada Srpskoj.

    – Ponovo sam ukazao na to da takve političke odluke Ustavnog suda za nas nemaju značaj – dodao je Dodik.

    On je poručio da se nastavlja još jače borba za interese Republike Srpske.

    Na sastanku s koalicionim partnerima, potvrdili smo partnerstvo potpisivanjem novog koalicionog sporazuma, koji je dodatno učvrstio naša nastojanja da u narednom periodu radimo još intenzivnije na jačanju institucija Republike Srpske – naveo je Dodik.

    Predsjednik Srpske je istakao da je protekle sedmice imao zadovoljstvo da ugosti studente Pravnog fakulteta Univerziteta u Prištini s privremenim sjedištem u Kosovskoj Mitrovici, koji u Banjaluci borave u okviru projekta “Upoznaj Srpsku, upoznaj svoje”.

    Dodik je naveo da su Republika Srpska i Srbija uvijek zajedno u svemu i da se to vidi i u projektima koje zajedno rade, a o čemu je razgovarao sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem u Beogradu i još jednom pružio podršku po pitanju Kosova i Metohije.

    On je napomenuo da je prisustvovao svečanom prijemu u Beogradu povodom Dana Republike Srpske i 31 godine od prvog Ustava Srpske.

    – Srećan sam što se najvažniji datumi za Republiku Srpsku i naš narod obilježavaju u Srbiji – istakao je Dodik.

    Dodik je naveo da se tokom protekle sedmice sastao i sa šefom Delegacije EU u BiH Johanom Satlerom, prisustvovao 1. Međunarodnoj konferenciji zanatstva i preduzetništva, te putem video-linka razgovarao s predstavnicima kineske korporacije CMEC (Čajna mašineri endžiniring korporejšn) o mogućim ulaganjima u infrastrukturne projekte u Republici Srpskoj.

  • Javni prihodi Srpske veći za petinu

    Javni prihodi Srpske veći za petinu

    Poreska uprava Republike Srpske je u prva dva mjeseca ove godine na račun javnih prihoda Republike Srpske prikupila 512,5 miliona maraka, što je za 83,7 miliona КM ili 20 odsto više u odnosu na januar prethodne godine, uz nastavak značajnog rasta prihoda u svim segmentima.

    Tako je naplata direktnih poreza, kako je saopšteno, veća za 24 odsto, doprinosa za 20 odsto, a ostalih javnih prihoda za 13 odsto, u odnosu na isti period 2022. godine.

    Doprinosi su naplaćeni u iznosu od 342,5 miliona КM, što je za 57,1 miliona КM više nego u istom periodu prethodne godine, pri čemu je naplata doprinosa za Fond PIO veća za 25 odsto, za Zavod za zapošljavanje veća je za 20 odsto, za Fond dječje zaštite se bilježi povećanje od 21 procenat, dok je naplata doprinosa za Fond zdravstvenog osiguranja veća za 12 procenata.

    Direktni porezi su naplaćeni u iznosu od oko 92,4 miliona КM, što je za oko 18 miliona maraka ili 24 odsto više nego u prva dva mjeseca prethodne godine. Najveći rast je ostvaren kod poreza na dohodak koji je naplaćen u iznosu od 48,4 miliona maraka, što je za 17,2 miliona КM ili 55 odsto više nego u periodu januar-februar 2022. godine. Pored toga, rast naplate kod direktnih poreza bilježi i porez na dobit, koji je naplaćen u iznosu od oko 40 miliona maraka, što je za dva odsto više u odnosu na uporedni period.

    Tako je naplata direktnih poreza, kako je saopšteno, veća za 24 odsto, doprinosa za 20 odsto, a ostalih javnih prihoda za 13 odsto, u odnosu na isti period 2022. godine.

    Doprinosi su naplaćeni u iznosu od 342,5 miliona КM, što je za 57,1 miliona КM više nego u istom periodu prethodne godine, pri čemu je naplata doprinosa za Fond PIO veća za 25 odsto, za Zavod za zapošljavanje veća je za 20 odsto, za Fond dječje zaštite se bilježi povećanje od 21 procenat, dok je naplata doprinosa za Fond zdravstvenog osiguranja veća za 12 procenata.

    Direktni porezi su naplaćeni u iznosu od oko 92,4 miliona КM, što je za oko 18 miliona maraka ili 24 odsto više nego u prva dva mjeseca prethodne godine. Najveći rast je ostvaren kod poreza na dohodak koji je naplaćen u iznosu od 48,4 miliona maraka, što je za 17,2 miliona КM ili 55 odsto više nego u periodu januar-februar 2022. godine. Pored toga, rast naplate kod direktnih poreza bilježi i porez na dobit, koji je naplaćen u iznosu od oko 40 miliona maraka, što je za dva odsto više u odnosu na uporedni period.

    PROČITAJTE JOŠ
    Rast u svim segmentima: Naplata javnih prihoda u januaru veća za 25 odsto
    Ad
    Кod ostalih javnih prihoda, u prva dva mjeseca naplaćeno je 77,6 miliona КM, što je za 8,6 miliona КM ili 13 odsto više u odnosu na isti period 2022. godine. Кada je u pitanju ova grupa javnih prihoda, nastavljen je rast naplate po osnovu kazni i naknada za priređivanje igara na sreću od 14, odnosno 33 procenta, dok je naplata taksi i naknada veća za četiri odsto, a prihoda po osnovu koncesionih naknada za 17 procenata.

    Što se tiče samo februara ove godine, naplata je iznosila 272,8 miliona КM, što je za 35,5 miliona maraka ili 15 procenata više nego u istom mjesecu prošle godine, pri čemu je naplata direktnih poreza veća za 15 odsto, doprinosa za 16 odsto, a ostalih javnih prihoda za 11 procenta.

  • Vidović: Najviše zaposlenih od nastanka Republike Srpske

    Vidović: Najviše zaposlenih od nastanka Republike Srpske

    Ministar finansija Republike Srpske, Zora Vidović, izjavila je da Srpska sada ima najviše zaposlenih od svog nastanka – više od 290.000 radnika, kao i da se plate povećavaju i u javnom i u realnom sektoru.

    “Za svako povećanje plata u realnom sektoru vraćamo poreze i doprinose, tako da poslodavca to povećanje košta samo neto plata. Otkada je ta mjera uvedena prije dvije godine, mi smo 43 miliona KM vratili poslodavcima na ime poreza i doprinosa”, rekla je Vidovićeva za portal “Banjaluka.net”.

    Vidovićeva je naglasila da je prosječna plata u Republici Srpskoj u prošloj godini iznosila 585 evra, a u januaru ove godine 622 evra.

    “To znači da je plata zaista povećana i vjerujem da je svim ozbiljnim poslodavcima, koji žele da nastave svoj biznis i da budu uspješni, prioritet povećanje plata i unapređenje tehnologija”, dodala je Vidovićeva.

    Komentarišući isplatu određenog dijela plate radnicima “u kovertama”, ona je rekla da se ta vrsta “sive ekonomije” u Srpskoj smanjuje, te da su radnici u tom pogledu sada u povoljnijoj poziciji.

    “Toga ima definitivno, ali mislim da je sve manje i manje. Radnici su sada u drugoj poziciji. Nekada je poslodavac imao viška zaposlenih, pa ste morali kako oni kažu. Radnici više i ne prihvataju to plata u koverti“, istakla je Vidovićeva.

    Ona je navela da se i u tom smislu smanjuje siva zona, kao i povećavanjem minimalca.

    “Vjerujem da će ta siva zona ponovo doći pod značajniji udar, jer vidim da se traži potpisivanje kolektivnih ugovora, a kada oni budu potpisani, svaka grana ima svoj minimalac i nije realno očekivati da će biti nešto u kovertama”, navela je Vidovićeva.

    Ministar finansija Republike Srpske istakla je da su prethodni mandat na čelu Ministarstva obilježili događaji koji su se negativno odrazili na ekonomiju u cijelom svijetu, ali da je Srpska uprkos ograničenjima i pritiscima uspjela da održi privrednu aktivnost i pomogne privrednim subjektima.

    “S druge strane, pomogli smo zdravstvenom sektoru tako da je svaki stanovnik koji je imao potrebu da se liječi imao uslove za to. Srećna sam što smo na kraju 2020. godine imali isti broj radnika, kao i na početku. Već 2021. godine imali smo više zaposlenih, a sada imamo najviše zaposlenih od nastanka Republike Srpske, negdje preko 290.000 radnika”, naglasila je Vidovićeva.

    Ona je dodala da je prošle godine geopolitička kriza zahvatila cijeli svijet i uzrokovala totalni poremećaj na svim tržištima.

    “Uprkos tome nema predaha. Moramo raditi intenzivno i svakodnevno, voditi brigu o svakoj marki koju potrošimo i koju primimo u budžet da bismo izdržali ovakvu situaciju, jer je to teško i za zemlje koje su daleko bogatije od nas”, rekla je Vidovićeva.

    Ona je istakla da je u prošloj godini prosječan rast BDP bio 3,5 odsto, te da je to jedan od najvećih u okruženju.

    “Borimo se lavovski da održimo ovu situaciju. Mogu da poručim svim građanima da će Republika Srpska ostati stabilna, da ćemo uraditi sve što smo planirali i da će budžetski korisnici dobiti svoja primanja, da ćemo takođe pratiti situaciju i u velikoj mjeri pomagati privredi i poljoprivredi”, dodala je Vidovićeva.

    Ona je zaključila da Vlada Republike Srpske pokazuje spremnost za nove izazove i da ne smije dozvoliti da dođe u situaciju da ne može izmirivati svoje obaveze.

  • Vidović: Inflacija pada, trebalo bi da se vrati cijena velikog broja proizvoda

    Vidović: Inflacija pada, trebalo bi da se vrati cijena velikog broja proizvoda

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović izjavila je da ne očekuje da će doći do novih poskupljenja, s obzirom na to da inflacija pada.

    Vidovićeva je rekla da je cijena goriva dosta pala i da bi sada trebalo da se vrati cijena velikog broja proizvoda.

    Ona je navela da je Vlada Srpske prošle godine izdvojila 650 miliona KM kako bi amortizovala negativan uticaj inflacije.

    – Prošle godine izdvojili smo mnogo sredstava u skladu s našim mogućnostima da pomognemo svim kategorijama stanovnika, a što uključuje povećanje plata, penzija, boračkih dodataka, socijalne zaštite, pomoć poljoprivredi, privredi i slično – rekla je Vidovića.

    Ona je podsjetila da je Vlada Srpske početkom godine budžetskim korisnicima povećala platu za pet odsto, penzije za 13,5 odsto, te za isti taj procenat boračke dodatke, invalidnine i sva druga socijalna davanja.

    Prema njenim riječima, resorno ministarstvo i Vlada Srpske pratiće situaciju, te ukoliko inflacija ponovo bude rasla, reagovaće i pokušati da se amortizuje negativni uticaj.

    Vidovićeva je podsjetila i da je Vlada Srpske zbog negativnog uticaja inflacije prošle godine nekoliko puta isplaćivala 100 KM socijalne pomoći određenim kategorijama stanovništva.

    – Ove godine ćemo pratiti stanje i takođe izdvajati za one kategorije koje su u najtežem položaju. Dijelimo značajne pakete prehrambenih proizvoda, jer smo u prošloj godini napravili dosta visoke zalihe pšenice, brašna i osnovnih namirnica, tako da se ti paketi i sada dijele kroz Crveni krst svim ugroženim stanovnicima. Na taj način i na drugi ćemo pratiti situaciju i reagovati kao što smo i do sada reagovali – naglasila je Vidovićeva.

    Ona smatra da je trenutno najveći strah da domaći izvoznici ostanu bez ugovorenih poslova na tržištu zapadne Evrope ukoliko dođe do značajnijih poremećaja.

    Vidovićeva kaže da se mnoge firme već zatvaraju i da ljudi ostaju bez posla zbog čega bi se i domaćim izvoznicima mogli otkazivati ugovori.

    – Pogotovo naši drvoprerađivači imaju dobar izvoz. Imamo i struju, tu neće doći do poremećaja. Struja se traži i to ćemo sigurno moći plasirati, onoliko koliko budemo imali viška u odnosu na naše potrebe. Ukoliko dođe do otkazivanja ugovora našim ostalim izvoznicima, moraćemo i tim firmama da pomognemo – poručila je Vidovićeva.

  • Vidovićeva istakla da je budžet stabilan: Lagani pad inflacije, Vlada će reagovati u slučaju ponovnog rasta

    Vidovićeva istakla da je budžet stabilan: Lagani pad inflacije, Vlada će reagovati u slučaju ponovnog rasta

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović izjavila je da je u četvrtom kvartalu prošle godine zabilježen lagani pad inflacije, te da će resorno ministarstvo i Vlada Srpske u slučaju ponovnog rasta reagovati i pokušati da amortizuju negativan uticaj.
    Vidovićeva je navela da je projektovan budžet sa nešto manjim rastom prihoda nego prošle godine s obzirom na to da se očekuje smanjenje inflacije.

    “Budžet je stabilan i isplaćujemo sve svoje obaveze. Mislim da ćemo održati likvidnost budžeta do kraja godine i da ćemo prikupiti planirani prihod. Prema mojoj procjeni, može doći do eventualno jednog rebalansa u toku godine i to ćemo završiti u vrijeme kada to bude potrebno”, rekla je Vidovićeva za portal “Banjaluka.net”.

    Ona je dodala da je bez obzira na pad, stopa inflacije i dalje visoka, kao i da Vlada Srpske ne može na to da utiče, navodeći kako veliki broj zemalja, poput Amerike, inflaciju pokušava zaustaviti rastom kamate.

    Prema njenim riječima, Centralna banka BiH ne preduzima nikakve mjere u vezi sa suzbijenjem inflacije.

    “Ni tu nismo autonomni, jer naša Centralna banka nema taj potencijal i ne preduzima nikakve mjere u vezi sa suzbijenjem inflacije. Nisu preduzimali ni kada je bila /epidemija virusa/ korona. Tako da od naše Centralne banke ne možemo očekivati nikakvu pomoć u tom smislu”, navela je Vidovićeva.

    Vidovićeva smatra da će ova godina biti izazovna i teška, što je ujedno i prognoza svih međunarodnih stručnjaka i institucija, te da će resorno ministarstvo i Vlada Srpske u slučaju ponovnog rasta inflacije reagovati i pokušati da amortizuje negativan uticaj.

    Ona je istakla da uprkos određenim prognozama do recesije ipak nije došlo. “Iako je bilo prognoza da će doći do recesije, do toga nije došlo. Svi parametri govore da neće ni doći i mi se nadamo da neće. Bez obzira na to što je situacija teška, dobro je da nije došlo do recesije”, zaključila je Vidovićeva.

  • Stevandić: Prag PDV-a za male privrednike podići na 100.000 KM ili više

    Stevandić: Prag PDV-a za male privrednike podići na 100.000 KM ili više

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da će parlament podržati inicijative usmjerene ka vlastima na nivou BiH da se osnovica PDV-a za preduzetničke i zanatske radnje u Srpskoj sa trenutnih 50.000 KM podigne na 100.000 ili više radi njihovog opstanka.

    Stevandić je rekao da je ta osnovica u Srbiji 75.000 evra i da bi njeno podizanje u BiH sigurno pomoglo i spasilo od gašenja male preduzetničke i zanatske radnje koje su dio velike porodice u privredi Srpske.

    • Ne smijemo ih zanemariti i oni ne smiju biti ostavljeni jer stvaraju veliku dobit za Srpsku – rekao je Stevandić novinarima na prvoj Međunarodnoj konferenciji zanatstva i preduzetništva Srpske koja se održava u Laktašima s ciljem promovisanja važnosti ove djelatnosti za republičku privredu.

    Podsjetio je da su “mali biznisi” velika podrška s obzirom na to da od 25 do 30.000 takvih radnji egzistira i posluje u Srpskoj, prehranjujući svoje porodice.

  • Razmatra li Srpska da oporezuje ekstraprofit?

    Razmatra li Srpska da oporezuje ekstraprofit?

    Ideja Vlade Crne Gore da uvede porez na ekstraprofit, kako bi obezbijedili dodatna sredstva prilikom planiranja novih mjera za pomoć građanima, pozitivna je stvar, ali da bi se nešto slično realizovalo u Republici Srpskoj i BiH, stručnjaci smatraju da se prvo mora riješiti problem raspodjele, koji podrazumijeva da se riješe pitanja javne potrošnje, ali i rasterećenja rada.

    Kada je u pitanju Crna Gora, oporezivanje ekstraprofita odnosilo bi se na sve pravne subjekte koji su poreski obveznici i čiji prihodi u 2022. i 2023. godini pređu pet miliona evra (oko 10 miliona KM).

    “Solidarni doprinos”, kako su ga nazvali u Crnoj Gori, biće iskorišćen kao privremena krizna mjera za dvije godine, a novac bi se ravnomjerno rasporedio i omogućilo Vladi da kreira nove pakete pomoći građanima.

    Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca RS, kaže za “Nezavisne novine” da je crnogorski model, između ostalog, smanjio oporezivanje rada na 20 odsto, odnosno prebacujući finansiranje zdravstva iz budžeta.

    Prema njegovim riječima, različito oporezivanje poslodavaca je kompleksna stvar i lako se ulazi u sferu diskriminacije, pogotovo u sistemima sklonim poreskoj evaziji. Da bi se uopšte moglo razgovarati o oporezivanju “ekstraprofita” u Srpskoj, kaže on, prethodno moraju biti riješeni određeni problemi.

    “Problem raspodjele nije adekvatno riješen i to podrazumijeva da moramo riješiti pitanje javne potrošnje, onda moramo pristupiti problemu kvalitetnog i efikasnog korišćenja prirodnih resursa RS (prije svega elektroenergetskih i drvnih), pa tek onda možemo doći u poziciju da na neki drugi način oporezujemo one subjekte koji su ostvarili veće profite koristeći resurse Republike”, pojašnjava Aćić.

    Na bazi mjesečnih prijava poreza na dobit, izvjesno je da su poslodavci ostvarili više od tri milijarde KM dobiti i da će po tom osnovu biti naplaćeno preko 300 miliona KM poreza na dobit, što će biti za trećinu više nego 2021. kada je to bilo 2,24 milijarde KM.

    Povećanje prihoda po osnovu poreza na dobit, koji, radi podsjećanja, u Srpskoj iznosi 10 odsto i jedan je od najmanjih u regionu, može se prema Aćićevim riječima pripisati vještački generisanoj tražnji u EU, koja je prouzrokovana ogromnim štampanjem novca na svim kontinentima.

    “To je bio jedan način da se riješe problemi sa kovidom. Međutim, onda smo ušli u energetsku krizu kao posljedicu rata u Ukrajini, tako da je u suštini inflacija multiplifikovana rastom cijena energije na svjetskom tržištu. Može se u određenom segmentu reći da je naša ekonomija pokazala određenu elastičnost u pogledu rasta dobiti, a može se reći i da je to dijelom posljedica ogromne inflacije koja je uslovila rast cijena”, navodi Aćić.

    Isto tako, tvrdi, kada je u pitanju posmatranje dobiti u Srpskoj, postoji aspekat loše poreske discipline, odnosno značajno prisustvo neformalne ekonomije.

    “Efikasnost naše ekonomije u smislu visine iskazane dobiti treba posmatrati i kroz dugogodišnje prisustvo isplate dijela plate ‘u kešu’. Taj problem bitno smanjuje efikasnost ekonomije i urušava pretpostavke razvoja. Znači, borba protiv sive i crne zone ekonomije mora biti prioritet vlasti u BiH ako želimo efikasniju i produktivniju ekonomiju”, kazao je Aćić i dodao:

    “To što je porez na dobit 10 odsto je u suštini stimulativno i jedna od bitnijih konkurentnih prednosti naše ekonomije sa aspekta privlačenja stranih investicija u BiH i Srpsku. Ključ je ipak usmjeriti pažnju na suzbijanje neformalne ekonomije i tu je potrebna jasna i odlučna aktivnost institucija.”

    Ekonomista Saša Stevanović kaže da je crnogorski pristup interesantan, posebno jer se radi o ekonomskom sistemu koji je sličan ovdašnjem.

    “Napomenuo bih da u Crnoj Gori ukidaju doprinos za zdravstvo, povećavaju porez na potrošnju. A to finansiranje budžeta sa direktnih na indirektne poreze je pravac i trend u kojem idu svjetske ekonomije”, ističe za “Nezavisne novine” Stevanović, navodeći da su SAD kao ovakvu mjeru usvojile tzv. Akt o borbi protiv inflacije u iznosu od 738 milijardi dolara, što je tri odsto BDP-a.

    “Diskusija o ovom pitanju je ovdje dobrodošla, ali treba da imamo na umu da vidimo kakve rezultate i koje posljedice trpi domaća privreda. Rekao bih da je za očekivati da se u narednom periodu poveća bankrot privrednih subjekata u svijetu, a posljedice mogu osjetiti i naša privredna društva. Pitanje je koji program bi se realizovao ili koji efekat bi se postigao ovim porezom”, kaže Stevanović.

    “Pored toga što se očekuje da porez na dobit kod privrednih društava bude veći, treba imati na umu da izmjena poreske politike kod nas, ukoliko nije u koordinaciji sa poreskom politikom FBiH, može imati negativne posljedice”, zaključio je on.

  • Dodik: BDP veći za 3,5 odsto; Srpska sa ovim rezultatima sve jača

    Dodik: BDP veći za 3,5 odsto; Srpska sa ovim rezultatima sve jača

    Dobra vijest za građane Republike Srpske – ostvareni bruto domaći proizvod u 2022. godini iznosi 14 milijardi 240 miliona KM i nominalno je veći za 13,5 odsto i realno veći za 3,5 odsto u poređenju sa 2021. godinom, objavio je na svom Tviter nalogu predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    “Dakle, u prošloj, teškoj godini rast je bio 3,5 odsto i doveo je do toga da je javni dug Republike Srpske smanjen sa 37 odsto na 34 odsto BDP-a”, naveo je Dodik.

    Predsjednik Srpske je naglasio da je kreditni rejting Republike Srpske stabilan i to B+.”Vrhunac pozitivnog trenda je činjenica da je u januaru 2023. godine ostvarena pokrivenost uvoza izvozom po fenomenalnoj stopi od 97,28 odsto. Radostan sam zbog ovih rezultata. Republika Srpska je stabilna i s ovakvim rezultatima sve jača”, naveo je Dodik.

  • Gorivo jeftinije, cijene hrane i drugih roba ostale iste

    Gorivo jeftinije, cijene hrane i drugih roba ostale iste

    Iako su cijene goriva znatno pale u odnosu na sredinu prošle godine, kada je na nekim pumpama za litar trebalo izdvajati oko 3,70 KM, na rafama u trgovinama se, u međuvremenu, skoro ništa nije promijenilo.
    Na benzinskim pumpama trenutno su naftni derivati poprilično jeftiniji nego u junu 2022, pa je, recimo, u Banjaluci benzin 95 juče koštao od 2,49, a dizel od 2,66 KM pa naviše.

    U istom periodu, svjedoče borci za zaštitu potrošača, skoro ničemu od robe i usluga koje svakodnevno plaćamo nije padala cijena, zbog čega, smatraju, neko ubire ekstraprofit.

    Dijelom ozbiljno, dijelom kroz šalu, upozorili su da je, recimo, poprilično poskupjela i usluga šišanja, iako ne znaju da ijedna berberska mašinica radi na benzin ili na dizel.

    Zbog niza sličnih primjera, dodaju u udruženjima za zaštitu potrošača, na potezu je inspekcija, dok sindikalci ne vjeruju da će se to desiti, jer, kako kažu, to državi nije u interesu, pošto viša cijena znači i veće poreze, a time i pozamašnije punjenje budžeta.

    “Činjenica je da su se svi proizvođači, odnosno trgovci, kada su cijene goriva rasle, pozivali na to poskupljenje, te podigli i cijene robe. Kada je došlo do pada cijena goriva, niko ne vraća svoje cijene. Ovo je definitivno vrijeme da inspekcija počne kontrolisati trgovce i pružaoce različitih usluga”, kaže za “Nezavisne novine” Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne.

    Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, kaže da smo svjedoci da, kada cijene dostignu određeni nivo, one se vrlo često ili nikako ne vraćaju, a tu su, dodaje, zakazali inspekcijski organi, koji bi trebalo da budu u službi zaštite potrošača, odnosno građana, tj. svih onih krajnjih korisnika proizvoda i usluga.

    “U zemljama zapadne Evrope, kada dođe do smanjenja cijene barela nafte, to se vidi i na benzinskim pumpama i na policama. A mi to vrlo brzo osjetimo samo kada treba podići cijenu. Mislim da za takvu politiku trgovački centri i oni koji distribuišu robu i usluge imaju tihu saglasnost vlasti u BiH, jer ovdje je cilj da se što više sredstava prikupi kroz PDV, pošto tu država profitira”, naveo je Šatorović.

    S druge strane, Dragana Šobot, sekretarka Udruženja trgovine pri Privrednoj komori RS, kaže da gorivo nije jedini ulazni element koji utiče na krajnju cijenu u maloprodaji.

    “Mi smo uvozno orijentisana zemlja i većina asortimana koji je na policama u marketima uvoznog je karaktera. Osim toga, kako imamo informacije od trgovaca, nije tačno da nije došlo do snižavanja cijena. Neki proizvodi, recimo neki sirevi, kao što su edamer i gauda, sniženi su čak i za 30 odsto. Svakako treba imati u vidu i da su trgovci išli sa povećanjem plata za radnu snagu, tako da i to utiče na definisanje konačnih cijena u maloprodaji”, kaže Šobotova.

    Iz Inspektorata Republike Srpske poručuju da je prioritet u radu Republičke tržišne inspekcije u protekloj godini bila kontinuirana kontrola formiranja cijena osnovnih životnih namirnica.

    “U tržnim centrima i marketima izvršeno je više od 200 kontrola poštivanja Uredbe o ograničavanju marži. U 138 slučajeva utvrđene su nepravilnosti, na osnovu čega su izrečene novčane kazne u visini od 1.253.200 KM”, naveli su iz Inspektorata RS.

    Dodali su da će tržišna inspekcija i dalje svakodnevno nastaviti s redovnom kontrolom formiranja cijena.

    “Pratićemo stanje na terenu i prilagođavati svoj rad kako to situacija bude zahtijevala”, kazali su iz Inspektorata Republike Srpske.