VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Najskuplji stan prodat u Banjaluci, a kuća u Bijeljini

    Najskuplji stan prodat u Banjaluci, a kuća u Bijeljini

    Prema podacima iz kupoprodajnih ugovora i upitnika, a koji su bili predmet upisa prava vlasništva u područnim jedinicama i područnim kancelarijama Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIPP), cijena najskupljeg stana u Republici Srpskoj u prvoj polovini ove godine iznosila je 360.789 KM, a nalazi se u Banjaluci, potvrđeno je “Nezavisnim novinama” iz RUGIPP-a.

    Površina stana, kako je saopšteno, iznosi 109 kvadratnih metara i nalazi se u objektu izgrađenom 2022. godine. Uz stan su prometovani i pomoćna prostorija (krovna terasa) i garaža, pri čemu ukupna ostvarena cijena u ugovoru iznosi 467.414 KM.

    Cijena najskuplje prometovane kuće iznosi 700.000 KM i evidentirana je u Bijeljini. Korisna površina kuće iznosi 91 kvadratni metar, a zemljište uz objekat površine 762 kvadratna metra, a izgrađena je 1960. godine.

    Cijena najskupljeg prometovanog poslovnog objekta iznosi 5.223.280 KM i evidentirana je u opštini Vlasenica. Korisna površina objekta iznosi 2.774 kvadratna metra, a površina zemljišta uz objekat 2.259 kvadratnih metara i sagrađen je 2022. godine.

    Cijena najskupljeg prometovanog poslovnog prostora iznosi 2.339.998 KM i evidentirana je u Banjaluci. Površina poslovnog prostora iznosi 441,7 kvadratnih metara i nalazi se u objektu izgrađenom 2022. godine.

    Cijena najskupljeg prometovanog građevinskog zemljišta je evidentirana u Banjaluci i iznosi 3.300.000 KM za površinu zemljišta od 2.876 kvadratnih metara.

    Cijena najskupljeg prometovanog poljoprivrednog zemljišta je evidentirana u gradu Prijedoru i iznosi 1.200.000 KM za površinu zemljišta od 27.722 kvadratna metra (2,77 ha).

    U Registru cijena nepokretnosti koji vodi RUGIPP u prvoj polovini 2023. godine na teritoriji cijele Srpske ukupno je evidentirano 9.688 kupoprodajnih ugovora, koji su bili predmet upisa prava vlasništva, a ukupno je prometovano 21.362 nepokretnosti u ukupnoj vrijednosti od 598.102.362 KM.

    Od ukupnog broja nepokretnosti koje su unijete u Registar cijena nepokretnosti, a koje se nalaze u okviru kupoprodajnih ugovora koji su sklopljeni u periodu 1.1.2023 – 30.6.2023. godine najviše se prometovalo građevinsko zemljište u odnosu na ukupan broj prometovanih nepokretnosti.

    Posmatrajući ukupne cijene nepokretnosti u kupoprodajnim ugovorima koji su sklopljeni tokom ove godine najviše novca za nepokretnosti potrošeno je u Banjaluci, Bijeljini, Istočnom Novom Sarajevu, Trebinju, Doboju i Prijedoru.

    Od osnivanja Registra cijena nepokretnosti 1. januara 2017. godine do 30. juna 2023. godine zabilježen je promet nepokretnosti vrijednosti od oko 5.000.000.000 KM.

    Posmatrajući evidentirane cijene nepokretnosti tokom prošle i u provoj polovini ove godine najviše je ponovo prometovano u Banjaluci, Trebinju, Bijeljini i Istočnom Novom Sarajevu.

    Ukupna cijena nepokretnosti ostvarenih u kupoprodajnim ugovorima registrovanim u Registru cijena nepokretnosti za period 1.1 – 30.06.2023. godine iznosi 598.102.362 KM te je za 83.640.234 KM veća od ukupnog zbira cijena nepokretnosti registrovanih u istom periodu 2022. godine.

  • Pad cijena hrane u svijetu; u BiH namirnice poskupljuju

    Pad cijena hrane u svijetu; u BiH namirnice poskupljuju

    Cijene hrane pale su i u junu, spustivši se na najniži nivo u više od dvije godine pod pritiskom pojeftinjenja šećera, biljnih ulja i žitarica, saopštila je Agencija UN za hranu i poljoprivredu FAO.
    Tako je FAO indeks cijena korpe osnovnih prehrambenih proizvoda pao u proteklom mjesecu za 1,4 odsto u odnosu na revidiranu vrijednost u maju i iznosio je u prosjeku 122,3 boda, što je njegova najniža vrijednost od aprila 2021. godine.

    Rekordni mart
    To znači i da je bio za 23,4 odsto niži nego u rekordnom martu 2022. godine, na početku rusko-ukrajinskog rata.

    U junu je najviše pojeftinio šećer, za 3,2 odsto u odnosu na maj, što u FAO objašnjavaju dobrim početnim rezultatima žetve šećerne trske u Brazilu i slabom uvoznom potražnjom, a navedeno je da su izrazito pojeftinili i biljna ulja i žitarice, za 2,4 odnosno 2,1 odsto u odnosu na maj.

    Iako cijene hrane na svjetskom nivou padaju, u BiH se skoro ne događaju nikakve cjenovne korekcije. Osim cijene jestivog ulja, koja je prije godinu bila viša od 6,5 KM, a sada se ulje može kupiti i za nešto manje od tri KM, ostale namirnice i dalje drže visok cjenovni nivo.

    Štaviše, šećer koji je u prošlom mjesecu na globalnom nivou najviše pojeftinio na policama vodećih trgovačkih lanaca u BiH odnedavno se prodaje po višoj cijeni.

    Umjesto 2,15 KM po kilogramu, cijena šećera sada iznosi 2,20 KM. Međutim, već duže vrijeme u brojnim trgovinama šećer „drži“ cijenu i od 2,40 KM.

    Evropsko tržište
    Marin Bago, predsjednik Udruženja za unapređenje kvalitete života „Futura“, napominje da BiH uvozi 80 odsto hrane s evropskog i svjetskog tržišta.

    – Ako hrana i gorivo pojeftinjuju na svjetskim burzama, a mi ih uvozimo i u nas poskupljuju, onda je vrlo jasno da su brojne državne institucije podbacile. Zapravo, nije pitanje ko je, već ko nije podbacio, budući da imamo rekordna punjenja proračuna. Imam osobni osjećaj da se građani BiH pljačkaju kada su u pitanju cijene hrane, lijekova, ali i brojnih usluga – istakao je Bago.

    Uvozni lobi
    Jasno je da mi ne upravljamo svojim tržištem, a ko nas vara, strani ili domaći, zaista više nije važno, naveo je Bago, piše Avaz.

    – Mi očekujemo da nam se pomogne, da se pojačaju sistemi nadzora i kontrole, ali ne kontrole u smislu mučenja običnih trgovaca i obrtnika. Ovdje je u pitanju jedan veći, jači uvozni lobi i na njihove adrese se treba obraćati – kazao je Bago.

  • Potpisan sporazum o pristupanju BiH programu EU za jedinstveno tržište

    Potpisan sporazum o pristupanju BiH programu EU za jedinstveno tržište

    Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Staša Košarac potpisao je danas u Briselu Sporazum o pristupanju BiH programu EU za jedinstveno tržište (Single Market Programme) koji obuhvata period od 2021. do 2027. godine.

    Sporazum je potpisan u Generalnom direktoratu Evropske komisije za unutrašnje tržište, industriju, preduzetništvo i mala i srednja preduzeća.

    Program jedinstvenog tržišta čini šest stubova, a njegovi glavni ciljevi su i povećanje efikasnosti jedinstvenog tržišta, podrška konkurentnosti malih i srednjih preduzeća, unapređenje zdravlja ljudi, životinja i biljaka, te omogućavanje visokokvalitetnih evropskih standarda.

    Košarac je istakao da je pristupanje Programu jedinstvenog tržišta rezultat usaglašavanja i dogovora nadležnih institucija na svim nivoima vlasti u BiH.

    “Nakon obavljenih konsultacija nadležnih institucija na svim nivoima u BiH, potvrđen je zajednički interes i isplativost za pristupanje BiH stubu koji se tiče konkurentnosti i održivosti malih i srednjih preduzeća”, dodao je Košarac.

    On je naveo da ovaj stub predstavlja nastavak COSME programa u kojem je učestvovala BiH, koji je bio na snazi od 2014. do 2020. godine i bio je namijenjen podršci konkurentnosti malih i srednjih preduzeća.

    Na sastanku je istaknuto da je preko finansijskih posrednika 110 privrednih društava u Republici Srpskoj koristilo 22 miliona KM iz pomenutog programa.

    Takođe, napomenuto je da je, preko finansijskih posrednika, prema malim i srednjim preduzećima u Federaciji BiH plasirano više od 35 miliona KM iz COSME programa, saopšteno je iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

    Kao nosilac aktivnosti za učešće BiH u COSME programu, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH je na osnovu zaključaka vlada Republike Srpske, Federacije BiH i Brčko distrikta 2021. godine obavijestilo Evropsku komisiju o zainteresovanosti za učestvovanje u Programu jedinstvenog tržišta, prenosi “Klix”.

  • I EBRD nastavlja projekte u Srpskoj

    I EBRD nastavlja projekte u Srpskoj

    Nakon neosnovanih medijskih tvrdnji, potvrđujemo posvećenost Bosni i Hercegovini, potvrdili su za “Nezavisne novine” u Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD).

    Kako su istakli, banka će nastaviti sa pripremom i implementacijom projekata u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj i Brčko distriktu.

    “EBRD je vodeći institucionalni investitor u zemlji, sa preko tri milijarde evra investiranih u 216 projekata”, naveli su iz EBRD-a.

    Podsjećamo, izvor “Nezavisnih” je potvrdio i da Svjetska banka nastavlja planirane projekte u Srpskoj.

    Jutros su neki mediji objavili da Svjetska banka i EBRD obustavljaju svoje projekte u Republici Srpskoj, pozivajući se na ekonomistu Svetlanu Cenić, koja je to objavila na društvenim mrežama.

  • Svjetska banka ne obustavlja projekte u Srpskoj

    Svjetska banka ne obustavlja projekte u Srpskoj

    Svjetska banka neće obustavljati projekte u Republici Srpskoj, saznaju “Nezavisne”.

    Kako kaže naš izvor, svi projekti koji su planirani da se realizuju u Republici Srpskoj ostaju na snazi i neće biti nikakve obustave.

    Podsjećamo, neki mediji su jutros objavili da EBRD i Svjetska banka obustavljaju projekte u Republici Srpskoj, pozivajući se na ekonomistu Svetlanu Cenić, koja je to objavila na društvenim mrežama.

  • Šmit pravi direktnu štetu BiH, tjera i postojeće ulagače

    Šmit pravi direktnu štetu BiH, tjera i postojeće ulagače

    Upozorenje Kristijana Šmita, koga Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, međunarodnim investitorima da budu oprezni ako namjeravaju da ulažu u Republiku Srpsku jer bi njihov novac mogao biti izgubljen te da bi insistiranje na pitanju imovine narušilo pravnu i poslovnu sigurnost napraviće ozbiljnu štetu ekonomskom sektoru u cijeloj BiH jer će odavde otjerati i potencijalne, ali i postojeće investitore.

    Ocjene su to ekonomista i stručnjaka za inostrana ulaganja, koji za “Nezavisne novine” poručuju da Šmit pokušajem da ograniči poslovne sposobnosti Srpskoj svjesno ili nesvjesno zaključava i BiH kada je u pitanju investicioni sektor.

    Ekonomista Milenko Stanić kaže da je imovina prvi i posljednji kriterijum od koga polaze investitori kada žele da ulažu u jednu državu jer ukoliko oni nemaju garanciju da će njihov novac biti siguran, neće ga ni donijeti.

    “To se ne odnosi samo na potencijalne investitore, već i na poslovni i finansijski dio, poslovno bankarstvo, jer nijedna poslovna banka neće biti spremna da finansira takve investicione projekte ako neće biti sigurna da založna imovina koja je obično garant uzetih kredita može biti dovedena u pitanje, neće biti spremni da investiraju u ozbiljne projekte”, pojašnjava Stanić.

    Dalje navodi da bez obzira na to što nadležni u Srpskoj pokušavaju ukazati da Šmitovo pismo nema neki pretjerani značaj, to nije tako.

    “Ono će i te kako imati značaj. Mada, situacija u BiH je takva da imamo jako malo ozbiljnih investitora, a nakon tog pisma sigurno da ne možemo očekivati da nijedan ozbiljan investitor dođe da investira”, rekao je on, dodajući da i strani ulagači znaju da je svaka velika investicija praćena na državnom nivou.

    “Svi investitori gledaju državni nivo, znaju gdje se donose odluke, imaju percepciju države, a investiranje i otplata kredita su svakako na državnom nivou. Uticaće to na BiH, ne mogu se investicije odnositi na entitetski nivo. Samo neki lokalni i regionalni investitori gledaju na te niže nivoe, ali svaki ozbiljni investitor prvo gleda državu”, navodi Stanić za “Nezavisne novine”.

    Milica Marković, direktorica Agencije za unapređenje stranih investicija BiH (FIPA), Šmitovo pismo, koje je, podsjećanja radi, upućeno još u aprilu prošle godine, naziva tendencioznim i zlonamjernim.

    “Imali smo njemačke kompanije iz auto-industrije što su se interesovale za investiranje u FBiH, a on to ništa nije komentarisao. Što se tiče Republike Srpske – iz kojih razloga to čini znaju on i njegovi savjetnici. Ali ovim pravi direktnu štetu BiH. Mislim da je i njemačka javnost upoznata sa njegovim pozivom, ali da oni isto tako znaju da je BiH državna zajednica sastavljena od dva entiteta. Ako on poziva na opstrukciju jednog entiteta, to šteti cijeloj državi, pravi štetu svima, a ne samo Vladi i građanima u Srpskoj. Ali on očigledno kao da nije svjestan šta govori i kakve izjave daje”, kaže Markovićeva.

    Strane investicije u BiH već su na udaru, ističe ona, pojašnjavajući da su direktna inostrana ulaganja u prvoj polovini 2022. godine imala pad, a da će loše stanje vjerovatno pokazati i izvještaj Centralne banke BiH, koji će biti objavljen u avgustu.

    Ono što BiH, ali i Republici Srpskoj ne ide u prilog i što ne šalje dobru poruku stranim investitorima svakako jeste politička situacija.

    “Kad investitori dolaze i kad ulažu svoj kapital, žele da dođu u stabilnu sredinu, gdje ih neće uplašiti i odbiti ekonomska, politička i socijalna situacija. Nažalost, kod nas je slučaj da sve tri stavke plaše i odbijaju strane investitore, jer mi u Agenciji znamo da je bilo zainteresovanih investitora, pa kad su sabrali sve vidjeli su da je bolje da ne dolaze ovdje, već da odu u Srbiju, Mađarsku i slično”, ističe Markovićeva, koja za “Nezavisne” poručuje i da postoje strani investitori koji i sada žele ulagati u Srpsku, a da je najsvježiji primjer njemačka kompanija “WET GmbH & Co.KG Wuppertal” koja će od 19. do 21. jula sa predstavnicima FIPA posjetiti tri potencijalne investicijske lokacije u Banjaluci, Laktašima i Kostajnici, gdje će biti sagledana mogućnost otvaranja proizvodnih pogona koji se odnose na proizvodnju uređaja za domaćinstva i industriju.

    Treba napomenuti i da su prema podacima Centralne banke BiH direktne strane investicije (DSI) u prvom kvartalu 2023. godine iznosile 426,6 miliona KM, što je povećanje za oko 80 odsto u odnosu na isti period 2022. godine.

    Ipak, DSI u BiH iznose tek nešto oko jedan odsto BDP-a.

  • U BiH iz dijaspore stiglo 793,58 miliona KM

    U BiH iz dijaspore stiglo 793,58 miliona KM

    Da je dijaspora BiH ove godine odriješila kesu potvrđuje podatak da je na osnovu novčanih doznaka u prvom kvartalu ove godine u zemlju stiglo 793,58 miliona KM, što je 51,40 miliona KM više u odnosu na isti period lani.

    Prema podacima Centralne banke BiH, ukupni tekući transferi u prvom kvartalu ove godine iznosili su 1.116,59 milijardi KM, dok je godinu ranije taj iznos bio 1.044,00 milijardi KM.

    U prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti lani, kako su naveli u Centralnoj banci, zabilježeno je i povećanje novčanih doznaka iz inostranstva za 51,40 miliona maraka te ostalih tekućih transfera za 21,20 miliona KM.

    “Doznake uglavnom predstavljaju novčanu pomoć porodicama koje ih koriste za vlastitu potrošnju i podizanje standarda. Doznake blago rastu, a razlozi leže u boljem imovnom stanju ljudi koji su odranije u dijaspori te novom talasu odlazaka kojem svjedočimo u posljednjim godinama, tako da novi migranti dostavljaju novac u zemlju”, istakli su u Centralnoj banci.

    Dodali su da novčane doznake uglavnom dolaze iz zemalja zapadne Evrope, Skandinavije i Sjeverne Amerike gdje je dijaspora najprisutnija.

    Kad je riječ o novcu koji je u prvom kvartalu iz BiH poslat u inostranstvo, prema podacima Centralne banke, ukupni tekući transferi iznosili su 147,1 milion maraka, od čega se na novčane doznake odnosilo 47,3 miliona KM.

    “Na ostale tekuće transfere odnosi se 99,8 miliona maraka, od čega na penzije u inostranstvo 94,0 miliona KM. Ukupni tekući transferi u inostranstvo za prvi kvartal ove godine veći su za 25,2 miliona KM u odnosu na isti period 2022. godine kada su iznosili 121,9 miliona KM. U okviru ukupnih tekućih transfera, novčane doznake bilježe povećanje za 2,7 miliona KM, kao i ostali tekući transferi za 22,5 miliona KM”, kazali su u Centralnoj banci, dodajući da, prema pretpostavkama, novčane doznake uglavnom idu u zemlje u koje je najviše ljudi otišlo iz BiH.

    Podaci pokazuju da najveći dio transfera otpada na, kako su istakli, penzije koje su ljudi koji žive vani ostvarili u BiH.

    Ekonomista Zoran Pavlović kazao je “Glas Srpske” da se težina života u BiH pogoršava što se, između ostalog, vidi na osnovu povećanja doznaka iz inostranstva.

    “Sve više ljudi napušta BiH i odlazi u inostranstvo da radi te novac koji tamo zarade šalju porodici koja je ostala ovdje. Osim toga, porasli su i troškovi pa oni što su i ranije redovno slali u BiH sad sigurno izdvajaju mnogo više novca”, kazao je Pavlović.

    Dodao je da taj novac iz inostranstva dobro dođe stanovnicima BiH, ali je istovremeno loš pokazatelj za zemlju u kojoj živimo jer to je samo jedan od dokaza da je njeni građani napuštaju.

    “Stanovnici koji odlaze svojim znanjem i vještinama značajno više bi doprinijeli ekonomskom stanju BiH kada bi ostali”, rekao je Pavlović, ističući da je priliv novca u BiH mnogo veći jer dobar iznos stiže i nezvaničnim putem.

    Lanjski transferi

    Prema podacima Centralne banke, ukupni tekući transferi u BiH iz inostranstva u prošloj godini iznosili su 4.954,80 milijardi KM. Od toga, novčane doznake iz inostranstva iznosile su 3.579,61 milijardu KM, a ostali tekući transferi 1.375,19 milijardi KM. Istovremeno, ukupni tekući transferi iz BiH u inostranstvo iznosili su 499,5 miliona KM. Od toga, novčane doznake u inostranstvo iznosile su 173,2 miliona KM, a ostali tekući transferi 326,3 miliona KM.

  • Rekordne investicije i zaposlenost

    Rekordne investicije i zaposlenost

    Bruto domaći proizvod Republike Srpske u prošloj godini iznosio je 14 milijardi i 535 miliona KM, i u odnosu na 2021. godinu nominalno je veći za 16,3 odsto, a realno za 3,9 odsto.

    BDP per capita u 2022. godini iznosio 12.975 KM i u odnosu na 2021. godinu veći je za 17,1 odsto, saopšteno je iz Republičkog zavoda za statistiku.

    Pozitivan doprinos realnom rastu BDP-a dale su skoro sve djelatnosti, i to: Prerađivačka industrija (stopa realnog rasta 1,4 odsto) sa učešćem u strukturi BDP od 12,8 odsto; Trgovina na veliko i na malo, popravka motornih vozila i motocikala (stopa realnog rasta 12,5 odsto) koja ima učešće u strukturi BDP od 12,7 odsto; Saobraćaj i skladištenje (stopa realnog rasta 10,9 odsto); Djelatnost pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane; hotelijerstvo i ugostiteljstvo (stopa realnog rasta 4,6 odsto); Informacije i komunikacije (stopa realnog rasta 5,8 odsto); Finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (stopa realnog rasta 3,1 odsto), Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (stopa realnog rasta 10,5 odsto), Umjetnost, zabava i rekreacija (stopa realnog rasta 13,1 odsto).

    Dvije djelatnosti su imale negativan doprinos realnom rastu BDP: Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov bilježi realni pad od dva odsto i Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija bilježi realni pad od 3,5 odsto.

    Ujedno, tri najznačajnije djelatnosti (Prerađivačka industrija, Trgovina na veliko i na malo, popravka motornih vozila i motocikala i Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov) čine trećinu bruto domaćeg proizvoda, navodi se u saopštenju.

    Rekordan iznos investicija u 2022. godini

    Ukupno ostvarene investicije u stalna sredstva prema djelatnosti investitora u 2022. godini iznosile su 2,28 milijardi KM, što je za 25,0 odsto više u odnosu na 2021. godinu. Ujedno, ukupno ostvarene investicije u toku 2022. godine najveće su do sada, kada se posmatraju u apsolutnom iznosu, saopšteno je iz Republičkog zavoda za statistiku.

    U 2022. godini došlo je do velikog rasta ulaganja u rudnike, hidroelektrane, osnovno, srednje i visoko obrazovanje, a takođe je zabilježen i veliki rast ulaganja u bolničke kapacitete.

    Rekordan broj zaposlenih lica u Republici Srpskoj

    Ukupan broj zaposlenih u Republici Srpskoj na dan 31. mart 2023. godine iznosio je 290.237 lica i najveći je do sada. U odnosu na mart 2022. godine ukupan broj zaposlenih se povećao za 2,1 odsto (5.977 lica), a u odnosu na septembar 2022. godine za 0,4 odsto (1.139 lica).

    Od ukupnog broja zaposlenih, 246.425 lica zaposleno je u poslovnim subjektima, a 43.812 zaposlenih se odnosi na preduzetnike i zaposlene kod preduzetnika.

    Prema obliku svojine, 84.296 zaposlenih je u subjektima u državnoj svojini, 175.949 u privatnoj svojini, 297 u zadružnoj, te 29.695 u subjektima u mješovitoj svojini.

    Od ukupnog broja zaposlenih, 136.230 su žene.

    Kada je riječ o stepenu obrazovanja zaposlenih u poslovnim subjektima, od ukupno 246.425 zaposlenih, između ostalih, 67.532 je sa visokom, 120.030 sa srednjom stručnom spremom, kvalifikovano je 27.643, a nekvalifikovanih 11.697 zaposlenih.

    U martu 2023. godine u odnosu na mart 2022. godine zabilježen je rast broja zaposlenih u 17 od 19 područja.

    U martu 2023. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine, najveći rast broja zaposlenih zabilježen je u području Poslovanje nekretninama 67,7 odsto, Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 12,7 odsto i Informacije i komunikacije 8,1 odsto.

    Pad broja zaposlenih u istom periodu zabilježen je u području Snabdijevanje vodom; kanalizacija, upravljanje otpadom i djelatnosti sanacije (remedijacije) životne sredine jedan odsto, i Građevinarsto 0,6 odsto .

    Zavod za statistiku podatke o broju zaposlenih u Republici Srpskoj objavljuje dva puta godišnje, sa stanjem na dan 31. mart i 30. septembar.

  • Struju iz BiH najviše kupuju zemlje regiona

    Struju iz BiH najviše kupuju zemlje regiona

    Najveći kupci električne energije iz Bosne i Hercegovine, koja je proizvod koji se najviše izvozi u šest mjeseci ove godine, zemlje su regiona, odnosno komšije BiH, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.

    Podsjećamo, od početka rata u Ukrajini i krize koja je zahvatila cijelu Evropu, nastala je pomama za električnom energijom koja je proizvod koji je BiH prethodnih godina najviše izvozila.

    Tako je tokom prvih šest mjeseci ove godine iz BiH izvezena struja za 671.284.530 KM. Najviše električne energije izvezeno je u Hrvatsku i to u vrijednosti 202.075.867 KM. Slijedi Srbija, u koju je otišlo 172.347.830 KM struje, te Švajcarska, od koje je Bosna i Hercegovina prihodovala 114.227.537 KM.

    “BiH je još električnu energiju izvela ove godine u Crnu Goru za 82.353.039 KM te Sloveniju za 58.607.415 KM. Albanija je kupila struju u vrijednosti 33.473.147 KM, a Mađarska za 8.199.693 KM”, navode iz UIO BiH.

    U istom periodu prošle godine izvezena je električna energija u vrijednosti većoj od 30 miliona KM. Tako je najveći kupac u prvih šest mjeseci prošle godine bila Srbija, koja je kupila bh. struje za 307.144.220 KM, pa Hrvatska za 210.780.117 KM i Crna Gora u vrijednosti od 84.134.778 KM.

    Slijedi izvoz u Švajcarsku za oko 71.383.125 KM, Mađarsku za 6.381.282 KM i Albaniju za oko dva miliona KM.

    Slaviša Raković, ekonomski analitičar, kaže za “Nezavisne novine” da ovi podaci pokazuju da proizvodni potencijal nadmašuje potrošnju.

    “Potrošnja je pala gubitkom cijelih grana industrije. Cijene na tržištu su povoljnije od cijena u domaćoj potrošnji, tako da je ovo način da se rezultat poslovanja unaprijedi”, ističe Raković.

    Na pitanje da li se može očekivati da se dodatno poveća izvoz električne energije i pronađu nova tržišta, Raković odgovara da je međunarodno trgovanje električnom energijom kompleksno i zavisno od mnogobrojnih činilaca.

    “Tržišta susjednih zemalja je relativno lakše i ugovoriti i uslužiti. Teško je reći kakva može biti profitabilnost u budućnosti. Prvo, ‘Elektroprivreda’ je još neefikasna, a drugo, mnogo energije se proizvodi iz uglja, što je predmet oporezivanja na nekim tržištima, a na ostalim će u budućnosti vjerovatno postati oporezivo. To će značajno umanjiti konkurentnost”, objašnjava Raković.

    Ekonomista Igor Gavran smatra da je pozitivno da BiH jedina u regiji ima ovako značajne viškove električne energije za izvoz i s obzirom na uvezanost našeg elektroenergetskog sistema s regijom i Evropom, te da je praktično osiguran plasman na sva dostupna tržišta.

    “Električna energija je potrebna svima i kupce je lako pronaći, samo je velika šteta što se znatan dio ove trgovine odvija putem stranih posrednika, koji u BiH registruju firmu s jednim ili nijednim zaposlenim umjesto da sami proizvođači (prije svega domaće elektroprivrede) direktno trguju i svu zaradu sami ostvaruju. Teško je reći možemo li očekivati povećanje prihoda i zarade od izvoza električne energije. Kada imamo povoljniju klimatsku sliku i više padavina, onda dolazi do drastičnog povećanja proizvodnje iz hidroelektrana, ali kada imamo suše, onda jedino termoelektrane imaju viškove. Dugoročno se bojim da je upitan i bilo kakav izvoz ako hitno ne počnemo graditi nove proizvodne kapacitete. Naime, sve aktuelne termoelektrane, osim Stanara, u poznim su godinama svoga rada, a one su i najstabilniji i najprofitabilniji kapaciteti koje imamo”, naglasio je Gavran.

    Dodao je da bez barem jedne nove velike termoelektrane, na ugalj ili plin, možemo uskoro očekivati da dođemo u potrebu za uvozom umjesto izvoza.

    “Izgradnja vjetroelektrana i solarnih panela ne može zamijeniti termoelektrane ni kapacitetom, ni stabilnošću proizvodnje, a pogotovo ne cijenom proizvedene struje. Bitno je napomenuti i zbog čega je negativno što BiH ima najveće viškove struje. To je posljedica gašenja ogromnih industrijskih kapaciteta i velikih privrednih potrošača električne energije koje smo nekada imali”, zaključio je Gavran.

    Države i vrijednost izvoza struje
    Hrvatska 202.075.867 KM
    Srbija 172.347.830 KM
    Švajcarska 114.227.537 KM
    Crna Gora 82.353.039 KM
    Slovenija 58.607.415 KM
    Albanija 33.473.147 KM
    Mađarska 8.199.693 KM

  • “Otvoreni Balkan” mrtav

    “Otvoreni Balkan” mrtav

    Iako je “Otvoreni Balkan”, regionalna inicijativa koju su započele Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija, pokazala veći potencijal od Berlinskog procesa, inicijative koju je započela Njemačka, po svemu sudeći izgubila je podršku Zapada.

    Najveći vjetar u leđa “Otvorenom Balkanu” dale su SAD, koje su iz praktičnih razloga željele da zemlje regiona same pokažu inicijativu koju bi SAD mogle podržati. Osim toga, SAD su, po svemu sudeći, vjerovale da bi podrškom toj inicijativi mogle motivisati Srbiju da se približi zapadnim integracijama i odmakne od Rusije, što se samo djelimično desilo.

    Još u martu je postalo jasno da bi inicijativa mogla zapasti u poteškoće kada su Albanija, Kosovo, Crna Gora i Sjeverna Makedonija započeli novu regionalnu inicijativu QUAD, čiji je očigledno jedini cilj bio da upozori da “Otvoreni Balkan” nije jedini mogući format koji bi Amerika mogla da podrži.

    Edi Rama, predsjednik Albanije, je nedavno u Podgorici prvi put otvoreno izjavio da je vrijeme da se region posveti inicijativi Berlinski proces, umjesto “Otvorenom Balkanu”, i najavio da će u Tirani u oktobru Albanija biti domaćin narednog samita Berlinskog procesa. On je pojasnio da je “Otvoreni Balkan” ispunio svoju svrhu i da rješenja za otvorena regionalna pitanja treba nastaviti tražiti u okviru Berlinskog procesa. Sličnu izjavu dao je i u Sarajevu nakon sastanka s Borjanom Krišto, predsjedavajućom Savjeta ministara BiH, posebno kada se radi o kretanju s ličnim kartama u cijelom regionu.

    Faris Kočan, spoljni saradnik na Fakultetu političkih nauka u Ljubljani i ekspert za evropske integracije zapadnog Balkana, je za “Nezavisne novine” rekao da takođe vjeruje da su SAD dovele do toga da je “Otvoreni Balkan” izgubio dio snage, ali da je to i zbog stava Njemačke, koja je pokazala da jasno preferira Berlinski proces kao vlastitu inicijativu koja ima podrške cijele EU. U tom kontekstu, kako on smatra, treba čitati najnovije izjave Rame.

    “Očigledno je Njemačka tokom tog procesa dala Albaniji jasno do znanja da ne preferira ‘Otvoreni Balkan’ kao najbitniju regionalnu inicijativu, već Berlinski proces, i da, ako to Albanija uvaži, to joj može pomoći tokom njezinog procesa pregovaranja za članstvo u EU”, smatra Kočan.

    Kao jedan od razloga sumnjičavosti Njemačke prema “Otvorenom Balkanu” je, kako on smatra, činjenica da Srbija, kao najvažnija zemlja tog procesa, i dalje nije uskladila svoju spoljnu politiku sa spoljnom politikom EU, te da zbog toga strahuje da bi se u nju mogla uvući Rusija mimo volje EU.

    “Vjerovatno ima i pokazivanja mišića Njemačke da je Srbija onoliko jaka koliko joj EU to dozvoli. Ne smijemo zaboraviti njemačko-francuski prijedlog, koji je Srbiji dao status regionalne sile i obećao joj snažnu finansijsku podršku ako prestane sa osporavanjem članstva Kosova u međunarodnim organizacijama”, naglasio je on. Takođe, kako ističe, odbijanje Kosova da se priključi “Otvorenom Balkanu” narušava ideju o inkluzivnoj regionalnoj inicijativi, što je bio jedan od uslova SAD.

    Napomene radi, “Nezavisne” su još početkom prošle godine, kada je Olaf Šolc zamijenio Angelu Merkel na poziciji kancelara Njemačke, procijenile da će Berlinski proces, koji je gotovo zamro prethodnih godina, biti ponovo oživljen nakon što je Šolc najavio da će to biti jedan od prioriteta njegove vlade.

    Napomene radi, i “Otvoreni Balkan” i Berlinski proces su kao zadatak naveli implementaciju zajedničkog regionalnog tržišta na zapadnom Balkanu, koji bi trebalo da bude jedinstveni ekonomski prostor po uzoru na ekonomski prostor EU gdje važi princip “četiri slobode”: slobodnog kretanja ljudi, robe, usluga i kapitala. Ideja je da se na taj način region međusobno integriše i bude spremniji za pristup jedinstvenom tržištu EU.