Kategorija: Ekonomija

Nakon drastičnog skoka cijena plina početkom rata u Ukrajini, cijena ovog energenta u Evropi je pala ispod 30 evra.

Naime, jedno vrijeme je megavat-sat plina koštao čak 277 evra, dok je cijena sada skoro 10 puta manja.

Zahvaljujući obilnom snabdijevanju i blagoj zimi cijene prirodnog plina u Evropi su se stabilizovale na najnižem nivou u posljednje dvije godine.

Tako je u utorak na referentnoj nizozemskoj digitalnoj platformi megavat-sat plina s rokom isporuke od mjesec dana iznosio 29,7 evra, prenosi dpa.

Zasluge nižih cijena su, prema analitičarima, dobro snabdijevanje ukapljenim prirodnim plinom iz uvoza, te puna skladišta država zahvaljujući blagoj zimi.

Popunjenost skladišta u Njemačkoj je prethodnog vikenda bila na 83,80 odsto.

Podsjećamo, početkom prošle godine cijena plina po megavat-satu iznosila je 79 evra, dok je u oktobru 2023. godine iznosila 57 evra jer je zbog sukoba u Pojasu Gaze postojala zabrinutost za snabdijevanje, ali od tada je cijena u padu.

Inače, najviša cijena plina po megavat-satu od 277 evra bila je u avgustu 2022. godine zbog smanjenog snabdijevanja iz Rusije, te je nakon toga Norveška postala glavni snabdjevač Evrope ovim energentom.

Upitali smo Nihada Harbaša, stručnjaka za energetiku i generalnog sekretara Centra za održivu energetsku tranziciju “Reset”, kako će se pad cijena plina u Evropi odraziti na Bosnu i Hercegovinu.

“Očekivanja za BiH su blagi rast cijena plina (do tri odsto) zbog vanjskopolitičkih faktora na koje ne možemo uticati, te umjeren rast (oko pet odsto) zbog unutrašnjih faktora u BiH. Na unutrašnje faktore možemo uticati, ali akteri u gasnom sektoru svoje operativne, ali i razvojne troškove, baziraju samo na jednoj mjeri: povećanju cijena transporta i distribucije gasa koje će snositi krajnji potrošači, bez ikakve zaštite istih”, objašnjava Harbaš.

Dodaje da se od vlada traži da se gas subvencionira, što je dobra populistička, ali ne i održiva mjera.

“Zbog broja aktera u gasnom sektoru (snabdjevači, transporteri, operateri, krediti, nefunkcionalno upravljanje, itd.) cijene gasa krajnjim korisnicima konstantno rastu, te se mnogi odlučuju na prelazak na druge energente. Dakle, akteri u gasnom sektoru režu granu na kojoj sjede, a to je smanjivanje konzuma, što srednjeročno vodi ka tome da će potrošnja gasa u BiH biti ispod četiri odsto, a dugoročno bude skoro zanemariva”, naglasio je Harbaš.

Manje kiše u julu, avgustu i septembru ove godine pomoglo je Javnom preduzeću “Šume Republike Srpske” da gubitak od 5,112 miliona KM, koliko je iznosio na kraju juna 2023, spusti na 413.651 KM na kraju septembra.

Ali, iako ovo nekima djeluje zadovoljavajuće, treba podsjetiti da su na kraju septembra 2022. godine, “Šume” bile u dobitku od 7,754 miliona KM.

Takođe, zaključno sa 30. septembrom ove godine, čak polovina organizacionih jedinica (16 od 32) poslovala je negativno, zbog čega su i resorni ministar, ali i prvi čovjek “Šuma RS” najavili rezove, kako na rukovodećim mjestima, tako i na platama.

“U trećem kvartalu ove godine, vremenski uslovi, a time i proizvodnja i realizacija šumskim drvnih sortimenata (ŠDS) su se popravili, ali još nedovoljno. U odnosu na isti period 2022. godine, realizacija ŠDS je manja za 122.172 m3, što je cca 15 miliona KM. U odnosu na plan, realizacija ŠDS je manja za 317.116 m3, što je cca 35 miliona KM”, navodi se i Izvještaju o finansijskom poslovanju JP “Šume RS”, koji potpisuje Nenad Koprivica, izvršni direktor za finansijsko-računovodstvene poslove.

Treba istaći da je od kraja juna do kraja septembra, sedam šumskih gazdinstava (ŠG) iz negativnog rezultata prešlo u pozitivno, dok je istovremeno jedno gazdinstvo iz “plusa” otišlo u “minus”. Osam ŠG zadržalo je pozitivno poslovanje od polovine ove godine, a čak 15 je ispred svog poslovnog bilansa zadržalo znak “minus”

Kada se uzme u obzir kompletan finansijski rezultat poslovanja “Šuma RS”, on kaže da su ukupni prihodi svih organizacionih jedinica od 1. januara do 30. septembra 2023. godine iznosili 176.754.707 KM, dok su rashodi dostigli 177.168.358 KM.

Iz ovog proizlazi podatak sa početka ovog teksta, a to je da se u odnosu prihodi – rashodi bilježi gubitak od 413.651 KM.

Ubjedljivo najbolje poslovanje imaju šumska gazdinstva “Romanija” Sokolac i “Jahorina” Pale, čiji je profit na kraju septembra bio 2,417 miliona KM, odnosno 1,319 miliona KM.

A od 16 organizacionih jedinica koje su poslovale negativno i čiji je ukupni gubitak iznosio 6,621 milion KM, najteža situacija je u ŠG “Vrbanja” Kotor Varoš, “Doboj” iz Doboja, “Panos” Višegrad i CSRP Doboj, a samo one su napravile gotovo polovinu gorepomenutog gubitka (2,968 miliona KM).

“Navedeni organizacioni dijelovi nisu u stanju obezbjeđenja ni proste reprodukcije i ovaj period godine nisu ‘preživjeli’ zahvaljujući rezultatima svoga rada i poslovanja”, piše u Izvještaju o finansijskom poslovanju.

Nenad Pezerović, direktor ŠG “Vrbanja” Kotor Varoš, koje je na kraju septembra imalo gubitak od 736.000 KM, kaže za “Nezavisne novine” da će na kraju ove godine situacija biti nešto bolja.

“Uspjeli smo popraviti stanje u odnosu na kraj devetog mjeseca, gubitak bi trebalo da bude ispod 500.000 KM”, naveo je Pezerović.

Komentarišući situaciju, Savo Minić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, nedavno je kazao da 11 gazdinstava značajno posluje pozitivno, ali će Ministarstvo reagovati zbog gubitaša.

“Kažu da su svi ministri, kako je koji dolazio, imali želju da to urede, ja neću odustati. Sa 12. mjesecom, za sve koji nisu pozitivno poslovali mora jedna od mjera da bude promjena menadžmenta. Dakle, jedna od mjera su smjene”, poručio je Minić.

Na ovu poruku Pezerović nije imao konkretan stav. Kaže da ŠG “Vrbanja” nije jedino koje je u problemu.

“Ne znam, zaista, većina ŠG je u takvom stanju. Ne plašim se smjene, ne znam šta bih ti rekao na to”, poručio je Pezerović.

A reakcije sprema i uprava preduzeća. Slaven Gojković, vršilac dužnosti direktora ‘Šuma RS’ naložio je direktorima svih organizacionih jedinica (OJ) da učine sve da poprave situaciju te im je “skrenuo pažnju” na to da, ukoliko ne bude tako, moraju povesti računa o tekućim i svim drugim troškovima, uključujući i plate radnika.

“Ako nema proizvodnje, onda nema prihoda, a tada je problem i plaćanje, pa i plate za radnike. Prevashodni cilj zaključka koji smo nedavno donijeli, a koji se odnosi na Proizvodno-finansijski plan od početka ove godine pa do kraja novembra, nije da se smanje plate radnicima, i to je zadnja mjera. Željeli smo da upozorimo one organizacione jedinice koje posluju loše na to šta slijedi ako se ne završi plan. Bolje da imamo i redovne plate, pa i da su manje. Ali, moramo da se uozbiljimo”, kazao je Gojković za “Nezavisne novine”.

Poručuje da je svjestan da određene OJ neće uspjeti dostići zacrtani plan proizvodnje i da će u njima biti povučene sigurno određene mjere.

“Ova godina, posebno prva polovina, bila je katastrofalna za preduzeće. Situacija se značajno popravila i vjerujem da ćemo na kraju godine imati pozitivno poslovanje”, zaključio je Gojković.

​Nakon punih deset godina iščekivanja, američka Komisija za hartije od vrijednosti (SEC) bila je prisiljena na kapitulaciju, “blagoslovivši” 11 novih ETF-ova koji će investitorima pružiti mogućnost ulaganja u bitkoin.

Zabavnom “igrom sudbine”, SEC je prošle sedmice dvaput obznanio dugo iščekivanu odluku kojom dopušta listiranje bitkoin novčića na berzi; prvi put u utorak, zahvaljujući hakeru koji je privremeno uspio da preuzme kontrolu nad nalogom SEC-a na platformi Twitter, a drugi put samo dan kasnije, i to stvarno.

U srijedu je, naime, isticao i zvanični rok za donošenje odluke, a SEC je na kraju ispunio očekivanja. Zapravo, bilo bi tačnije reći kako i nije imao previše izbora – jedina alternativa je bila odlaganje odluke, piše “Poslovni”.

Cijena bitkoina je u oba navrata poskočila, zajedno sa gomilom drugih kriptovaluta, doguravši do 47.000 dolara – najviši nivo još od kraja 2021. godine.

Međutim, kasnije je saopšteno kako je u 15.00 časova na najvećoj svjetskoj berzi kriptovaluta, Bajnens, bitkoin blago pao u posljednja 24 sata – na 39.004,20 eura.

U pozadini cijele priče oko odluke SEC-a jeste pravna bitka koju je Komisija izgubila još u avgustu 2023, prethodno odbijajući da pokaže zeleno svjetlo za konverziju GBTC-a u ETF.

Geri Gensler, šef SEC-a, uporno je gurao u prvi plan argument sigurnosti, tvrdeći kako je tržište kriptovaluta iz perspektive malih ulagača pravo “minsko polje”.

Argument, naravno, ima poprilično težinu, a primjera manipulacije je napretek, ipak, sud je stao na stranu tužioca, vođen mišljenjem da se tu radi o diskriminaciji. Drugim riječima, ako mali ulagači žele da se kockaju, imaju pravo na to, odnosno na izbor.

Nema sumnje da je riječ o krupnom iskoraku: (američki) investitori koji su, iz opreza, straha ili neznanja, dosad zaobilazili kripto novčanike i virtualne platforme za trgovinu, mogli su da se klade na kripto – bilo ulaganjem u dionice kompanija koje su grozničavo kupovale bitkoin (MicroStrategy) ili u ETF-ove aktivne na tržištu terminskih ugovora, koji takođe zaobilaze direktnu trgovinu kripto valutama (cash-settled) i predstavljaju svojevrsni surogat cijene bitkoina, navodi dalje hrvatski portal.

Prvi takav, ProShares Bitcoin Strategy ETF, pojavio se na berzi još u oktobru 2021. godine, i trenutno upravlja aktivom teškom dve milijarde dolara. Optimisti vjeruju kako će nova generacija ETF-ova, naslonjena na konvencionalnu finansijsku arhitekturu, privući mnogo više kapitala i podstaći nastavak pozitivnog trenda.

Zapravo, teško je prikladno dočarati groznicu koja već mjesecima trese kripto sferu, u iščekivanju kapitulacije SEC-a; prema ustaljenom mišljenju, ovo je ključni korak ka raširenoj upotrebi bitkoina.

A onda opet, jednako optimistične najave prethodile su i listiranju ProShares Bitcoin Strategy ETF-a. Slučajno ili ne, baš otprilike tada je cijena bitkoina dostigla istorijski vrhunac, preskočivši granicu od 60.000 dolara, nakon čega je uslijedila duboka korekcija, obilježena krahom većeg broja onlajn platformi.

Ipak, zagrižene sljedbenike to očigledno nije pokolebalo, prenosi Biznisinfo.

Potencijalno snižavanje kamatnih stopa na kredite u evrozoni nakon rasta koji je trajao više od godinu i po dana dovelo bi do toga da kamate padaju i u bankama u Republici Srpskoj, smatraju sagovornici “Nezavisnih novina”.

Naime, restriktivne monetarne politike Evropske centralne banke dovele su do konstantnog pada šestomjesečnog euribora.

Iz Evropske centralne banke su u najnovijem izvještaju naveli da se prethodna povećanja kamatnih stopa i dalje snažno prenose na privredu.

“Pooštreni uslovi finansiranja smanjuju tražnju, a to pomaže u smanjenju inflacije. Osoblje Evrosistema očekuje da će ekonomski rast ostati prigušen u bliskoj budućnosti. Osim toga, očekuje se da će se privreda oporaviti zbog rasta realnih prihoda – pošto ljudi imaju koristi od pada inflacije i rasta plata – i poboljšanja inostrane tražnje. Osoblje Evrosistema stoga vidi povećanje rasta sa prosječnih 0,6% za 2023. na 0,8% za 2024. i na 1,5% za 2025. i 2026”, naveli su iz ECB.

Dodali su da je Upravni savjet odlučan da obezbijedi da se inflacija blagovremeno vrati na srednjoročni cilj od 2%.

“Na osnovu svoje trenutne procjene, Upravni savjet smatra da su ključne kamatne stope ECB na nivoima koji će, ako se održavaju dovoljno dugo, dati značajan doprinos ovom cilju. Buduće odluke Upravnog savjeta će obezbijediti da njegove kamatne stope budu postavljene na dovoljno restriktivnim nivoima onoliko dugo koliko je potrebno”, kazali su iz Evropske centralne banke.

Prema podacima Agencije za bankarstvo Republike Srpske, prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa na ukupne kredite banaka iz RS zaključno sa 30. septembrom prošle godine iznosi 5,83% i veća je za 0,73 procentna poena.

“Ukupna prosječna efektivna kamatna stopa iznosi 6,93% i veća je za 0,9 odsto u odnosu na 2022. godinu”, istakli su iz Agencije za bankarstvo RS.

Srđan Šuput, direktor ove agencije, naveo je prije nekoliko dana da će se banke morati prilagoditi na pad euribora te korigovati svoje kamatne stope.

“Kako su povećali, tako mogu da ih i smanje. Apelujemo da to učine i mjere koje smo kao regulator donosili išle su u pravcu da teret krize ne bude na leđima klijenata”, kazao je Šuput medijima.

Srđan Kondić, predsjednik Uprave Addiko banke Banjaluka, istakao je za “Nezavisne novine” da treba razdvojiti očekivanja stručne javnosti od stavova donosioca odluka, a konkretno za evrozonu to je Evropska centralna banka (ECB).

“Da li će i kada doći do pada kamatnih stopa u EU, pa posljedično i u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, primarno zavisi od kretanja stope inflacije kao i ekonomskog stanja ključnih evropskih zemalja, prije svega Njemačke, koja se trenutno suočava sa ozbiljnim ekonomskim izazovima”, naveo je Kondić.

Prema njegovim riječima, ECB se još nije eksplicitno izjasnila na ovu temu kao što je, na primjer američki FED, koji je jasno najavio pad kamatnih stopa.

“ECB je u septembru zadnji put podigao referentne kamate i tada su komunicirali da očekuju da je plafon dosegnut i da će kamatne stope ostati duži period nepromijenjene, ali će pratiti inflaciju i signale tržišta. Nakon naglog pada inflacije u novembru na 2,4% u EU, tokom decembra smo imali ponovni uzlet na 2,9%, a u Njemačkoj čak 3,8%, što je bilo suprotno očekivanjima i trendu. Vjerovatno ćemo više znati nakon sljedećeg sastanka Upravnog odbora ECB-a, koji se očekuje 25. januara”, naglasio je Kondić.

Marko Đogo, dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da se može očekivati da ove godine kamatne stope budu niže u bankama u Srpskoj.

“Situacija nije baš tako jednostavna i linearna. Ipak, ECB je zaustavio dalji rast kamatnih stopa. Likvidnost bankarskog sektora u Evropi je visoka, te uz procjenu neće doći do daljeg rasta kamatnih stopa. Većina banaka kod nas je vezala kamatne stope najčešće za libor (međubankarska stopa koja predstavlja dnevnu referentnu kamatnu stopu po kojoj banke jedna drugoj nude novac za posuđivanje na londonskom međubankarskom tržištu) i padom libora očekuje se da po automatizmu dođe do pada kamatnih stopa i kod nas. Moram podsjetiti da banke kod nas nisu u potpunosti prenijele rast kamatnih stopa iz evrozone, tako da ne možemo ni očekivati isti pad kamatnih stopa u Evropi. Znači, ukratko, nismo isto podizali kamate kao banke u Evropi, tako da nećemo ni smanjivati kamate na istom nivou”, objašnjava Đogo.

Istakao je da možemo očekivati da krediti za stanovništvo ove godine budu jeftiniji.

“Ipak, ne treba podgrijavati nadu da će krediti biti dramatično jeftiniji”, kazao je Đogo.

Bruto domaći proizvod u BiH tokom 2024. godine, prema najnovijim prognozama Svjetske banke, porašće za 2,8 odsto što je za 0,4 odsto više u odnosu na globalni privredni rast.
To znači da će ekonomija BiH imati određeni uzlet u odnosu na 2023. godinu kada je aktivnost prema najnovijim procjenama porasla za 2,2 odsto.

Domaća privreda, prema prognozama ove finansijske institucije, dodatno će ubrzati rast tokom 2025. godine i to na 3,4 odsto.

Kada je u pitanju globalni rast, Svjetska banka je upozorila da će biti usporen treću godinu zaredom, te da posljedice pandemije “kovida 19”, rata u Ukrajini i naglih skokova inflacije i kamatnih stopa širom svijeta, ukazuju da će u prvoj polovini ove decenije biti ostvaren najgori učinak u posljednjih 30 godina.

Svjetska banka predviđa da će globalni bruto domaći proizvod vjerovatno porasti za 2,4 odsto ove godine.

Poređenja radi, u 2023. godini rast je iznosio 2,6 odsto, u 2022. godini tri procenta, a u 2021. godini 6,2 odsto, kada je došlo do oporavka nakon okončanja pandemije.

U dokumentu se navodi i to da bi, izuzimajući pandemijsku kontrakciju 2020. godine, rast ove godine trebalo da bude najslabiji od globalne finansijske krize 2009. godine.

Za 2025. godinu, Svjetska banka predviđa globalni rast nešto viši od 2,7 odsto.

Cilj Svjetske banke da ekstremno siromaštvo bude okončano do 2030. godine sada izgleda uglavnom nedostižan, a ekonomsku aktivnost koče geopolitički sukobi.

– Bez velike korekcije kursa, 2020-te će proći kao decenija propuštenih prilika – istakao je u saopštenju glavni ekonomista Svjetske banke Indermit Džil.

On je dodao da će kratkoročni rast ostati slab, a mnoge zemlje u razvoju, posebno najsiromašnije, ostaće zaglavljene u zamci, sa parališućim nivoima duga i slabim pristupom hrani za skoro svaku treću osobu.

Cijene nafte porasle su za više od dva odsto pod uticajem krize na Bliskom istoku i prekida snabdijevanja iz Libije.
Cijena barela brent nafte porasla je na 78,02 dolara, a barel nafte se u SAD trenutno prodaje za 72,68 dolara.

Rast cijena uslijedio je nakon zatvaranja libijskog naftnog polja Šarara, iz kojeg se vadi 300.000 barela dnevno, što ga čini jednim od najvećih naftnih polja u Libiji.

Izraelska vojska je saopštila da će njena borba protiv Hamasa biti nastavljena i tokom 2024. godine, što izaziva zabrinutost da bi sukob mogao da eskalira u regionalnu krizu koja remeti isporuke nafte.

U međuvremenu, pojedine velike kompanije za brodski prevoz i dalje izbjegavaju Crveno more nakon napada Huti pobunjenika, povezanih sa Iranom, kao odgovor na rat Izraela protiv Hamasa.

Svjetska banka upozorila je da će globalni rast u 2024. godini biti usporen treću godinu zaredom, da će siromaštvo biti produženo, a nivo duga pogoršan u mnogim zemljama u razvoju.
U izvještaju Svjetske banke navodi se da posljedice pandemije kovida 19, rata u Ukrajini i naglih skokova inflacije i kamatnih stopa širom svijeta, ukazuju da će u prvoj polovini ove decenije biti ostvaren najgori učinak u posljedinjh 30 godina.

Svjetska banka predviđa da će globalni bruto domaći proizvod vjerovatno porasti za 2,4 odsto ove godine. Poređenja radi, u 2023. godini rast je iznosio 2,6 odsto, u 2022. godini tri procenta, a u 2021. godini 6,2 odsto, kada je došlo do oporavka nakon završetka pandemije.

U dokumentu se navodi i to da bi, izuzimajući pandemijsku kontrakciju 2020. godine, rast ove godine trebao da bude najslabiji od globalne finansijske krize 2009. godine.

Za 2025. godinu, Svjetska banka predviđa globalni rast nešto viši od 2,7 odsto.

Cilj Svjetske banke da ekstremno siromaštvo bude okončano do 2030. godine sada izgleda uglavnom nedostižan, a ekonomsku aktivnost koče geopolitički sukobi.

“Bez velike korekcije kursa, dvijehiljadedvadesete će proći kao decenija propuštenih prilika”, istakao je u saopštenju glavni ekonomista Svjetske banke Indermit DŽil.

On je dodao da će kratkoročni rast ostati slab, a mnoge zemlje u razvoju, posebno najsiromašnije, ostaće zaglavljene u zamci, sa parališućim nivoima duga i slabim pristupom hrani za skoro svaku treću osobu.

Direktor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH Zoran Tegeltija izjavio je da se na posebnom podračunu Jedinstvenog računa UIO kod Centralne banke BiH trenutno nalazi 245 miliona KM prikupljenih od putarine, namijenjenih za izgradnju auto-puteva i rekonstrukciju drugih puteva, te naglasio da je nelogično što ova sredstva nisu utrošena.

“Zaista je potpuno nelogično da ova sredstva stoje neutrošena, dok se u isto vrijeme entitetska preduzeća koja grade auto-puteve i puteve u BiH kreditno zadužuju kod međunarodnih finansijskih institucija”, ocijenio je Tegeltija u intervjuu za Srnu.

Tegeltija smatra da Upravni odbor UIO treba donijeti odluku da se 245 miliona KM rasporedi korisnicima u skladu sa odlukom o privremenoj raspodjeli prihoda od putarine za izgradnju auto-puteva i drugih puteva, a da se što prije postigne dogovor oko konačne metodologije za raspodjelu prihoda od putarine.

“Osim činjenice da ovaj prikupljeni prihod stoji neraspoređen i neutrošen, UIO je samo u posljednje tri godine morala platiti Centralnoj banci BiH više od 270.000 KM, kao naknadu za držanje na računu tako velikog iznosa novca”, rekao je Tegeltija.

On je napomenuo da je riječ o namjenskim sredstvima koja se naplaćuju u iznosu od 0,25 KM po litru derivata koji se proda na tržištu BiH i dostavljaju entitetskim preduzećima koja se bave izgradnjom auto-puteva i puteva.

NA SVAKOM PORЕSKOM OBVЕZNIKU ODLUKA ŽЕLI LI OSTATI U SISTЕMU PDV-a
Govoreći o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u i povećanju praga za ulazak u sistem PDV-a sa 50.000 na 100.000 KM, Tegeltija je naglasio da UIO neće po službenoj dužnosti deregistrovati obveznike koji se već nalaze u sistemu PDV-a.

On je rekao da je na svakom poreskom obvezniku da donese odluku želi li ostati u sistemu PDV-a ukoliko ostvaruje promet manji od 100.000 KM.

“To je stvar poslovne politike svakog obveznika, kao i njihova procjena da li im se više isplati ostati ili izaći iz sistema PDV-a. Dakle, svaki obveznik sam mora podnijeti zahtjev UIO za deregistraciju, nakon čega će biti izvršena kontrola poslovanja obveznika, provjeriće se da li su plaćane sve obaveze po osnovu indirektnih poreza, te ukoliko su ispunjeni svi uslovi, Uprava će donositi rješenja o deregistraciji”, pojasnio je Tegeltija.

Prema njegovim riječima, obveznici su svakako već upoznati o zakonskim propisima, prije svega da se prije izlaska iz sistema PDV-a mora obračunati i platiti PDV na sve zalihe robe, te izvršiti ispravka korištenog ulaznog PDV-a u situacijama gdje je to zakonski predviđeno.

“Generalno ne očekujemo neka veća odstupanja po osnovu prikupljanja prihoda u narednoj godini ako to posmatramo sa aspekta povećanja praga za ulazak u sistem PDV-a”, smatra Tegeltija.

OVJЕRAVANjЕ JANUARSKIH PDV PRIJAVA NA NOVI NAČIN
Tegeltija je rekao da će januarske PDV prijave koje će se predavati u UIO do 10. februara morati biti ovjerene na novi način, uz upotrebu digitalne kvalifikovane potvrde.

“To je novina koja sve poreske obveznike čeka vrlo brzo, a s obzirom na to da je u ovom trenutku manje od 20 odsto obveznika ispunilo ovu obavezu, koristim i ovu priliku da još jednom pozovem obveznike da što prije dostave nadležnom regionalnom centru Uprave ovjeren i potpisan Ugvor o korištenju elektronskih usluga UIO i obrazac prijave zastupnika, te da pribave digitalni kvalifikovani potpis”, naglasio je Tegeltija.

On je izrazio želju da se ova obaveza shvati ozbiljno i da se pojedinci ne dovedu u situaciju da ne mogu predati svoju PDV prijavu za januar.

PRVI PUT PRIHODI PRЕMAŠILI 10 MILIJARDI KM
Tegeltija je istakao da su prihodi od indirektnih poreza u 2023. iznosili 10,636 milijardi KM i da je to prva godina od uspostavljanja UIO u kojoj su premašili 10 milijardi KM.

On je naveo da se, gledajući strukturu indirektnih poreza, najveći iznos prikupljenih prihoda – čak 73 odsto odnosi na one od PDV-a, dok prihodi od akciza čine 15,5 odsto, od putarina 6,5 odsto, te carina oko pet odsto.

“S obzirom na činjenicu da je u toku 2023. godine vrijednost uvoza robe u BiH bila manja za oko tri odsto u odnosu na 2022, nisu ni mogli biti naplaćeni veći prihodi po osnovu uvoznih dažbina. Najveći rast bilježimo po osnovu PDV-a u unutrašnjem prometu, koji su PDV obveznici prikazivali u svojim PDV prijavama”, ukazao je Tegeltija.