VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Nakon godinu dana rata ruska ekonomija nije doživjela kolaps kako je Zapad predviđao

    Nakon godinu dana rata ruska ekonomija nije doživjela kolaps kako je Zapad predviđao

    Ruska ekonomija se pokazala snažnijom nego što je Zapad očekivao, piše francuski Le Monde komentarišući kako je ruska ekonomija napredovala u proteklih 12 mjeseci.

    “Samo jedno je sigurno, zemlja nije pretrpjela `kolaps’ koji je najavio Zapad”, piše La Monde.

    To se nije desilo uprkos uvođenju zapadnih sankcija, pojačanih sa devet paketa sankcija od marta 2022. godine.

    U januaru je Međunarodni monetarni fond iznenadio sve sa “dijagnozom razočaravajućom za zapadnjake: recesija je bila ograničena na 2,2 posto u 2022., daleko od 8,5 posto predviđenih u martu 2022. godine,” objavio je Le Monde.

    Dodaju da bi poslovna aktivnost u Rusiji trebalo da poraste za 0,3 posto ove godine i 2,1 posto u 2024., odnosno više od 1,6 posto očekivanih u zoni eura.

    “Izuzimajući iznenadni preokret trenda, ovi podaci bi stoga potvrdili otpor zemlje”, navodi list.

  • Javna preduzeća dužna više od 900 miliona maraka

    Javna preduzeća dužna više od 900 miliona maraka

    Javna preduzeća u Republici Srpskoj po osnovu spoljnog duga na kraju 2022. godine imala su obaveze teške više od 900 miliona maraka, kazali su u Ministarstvu finansija RS.
    Prema njihovim podacima na dan 31. decembar 2022. godine stanje spoljnog duga javnih preduzeća i Investiciono-razvojne banke (IRB) RS iznosi ukupno 1,013 milijardi maraka.

    “Na dug IRB-a otpadaju 106,4 miliona KM, a na javna preduzeća 907,1 milion maraka”, naglasili su u Ministarstvu finansija za “Glas Srpske”.

    Najveći dužnik je preduzeće “Autoputevi RS” koje ima obaveze teške 520,7 miliona maraka, a na drugom mjestu nalazi se MH “Elektroprivreda” čiji je spoljni dug težak 245,1 milion KM.

    “’Željeznice RS’ duguju 78,1 milion KM, a ‘Putevi’ 44,3 miliona KM. Preostali iznos duga od 18,9 miliona maraka odnosi se na komunalna preduzeća”, pojasnili su u Ministarstvu finansija.

    U “Autoputevima” pojašnjavaju da se kompletan iznos spoljnog duga odnosi na kredite koji su podignuti za realizaciju i izgradnju projekata, odnosno autoputeva.

    “Sve te obaveze redovno izmirujemo. Ne bismo mogli dobiti kredite da nismo u mogućnosti da ih vraćamo. Zaduženja ka inostranim kreditorima otplaćujemo od akciza koje liježu na naš račun. Banke uvijek procjenjuju da li će nam odobriti kredit na osnovu priliva od akciza i trenutne zaduženosti”, naglašavaju u “Autoputevima”.

    Pojašnjavaju da sa druge strane novac koji zarade od naplate putarine na autoputevima usmjeravaju za isplatu plata radnicima te redovna održavanja i ostale nabavke neophodne za normalno funkcionisanje.

    “Dakle, od akciza vraćamo kredite, a putarine koristimo za plate radnika i redovna održavanja. Po osnovu akciza godišnje dobijemo oko 120 miliona maraka, a oko 30 miliona od putarine”, navode u “Autoputevima”.

    Ekonomisti navode da je novac u BiH koji je namijenjen za izgradnju autoputeva i puteva RS najvećim dijelom usmjeren u budžete entiteta, dok se sa druge strane javna preduzeća zadužuju za gradnju auto-puteva.

    “Javna preduzeća transportnog sektora najčešće se zadužuju zbog izgradnje i održavanja sistema. Sa druge strane mi imamo prilive i od registracije vozila te akciza za korišćenje autoputeva, ali i akciza na gorivo. Po tom osnovu od 2006. godine pa naovamo prikupljeno je oko 15 milijardi maraka. Taj novac nije otišao za gradnju autoputeva, osim onaj poseban dio nameta koji iznosi 0,25 feninga, a koji je dodat na gorivo. Samo taj novac se uplaćuje direktno putarskim preduzećima, a ostatak završi u budžetu za finansiranje tekuće potrošnje”, rekao je ekonomista Zoran Pavlović.

  • Nekretnine u Srpskoj uskoro jeftinije?

    Nekretnine u Srpskoj uskoro jeftinije?

    Cijene građevinskog materijala su se, nakon naglog rasta u periodu pandemije virusa korona stabilizovale i snizile, što bi moglo dovesti do nižih cijena nekretnina u Srpskoj, smatraju sagovornici “Nezavisnih”.

    Mile Petrović, sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala pri Privrednoj komori RS, podsjetio je da je poskupljenje građevinskog materijala krenulo početkom pandemije virusa korona.

    “Poskupjeli su gotovo svi proizvodi koji učestvuju u procesu gradnje, uz najavu trgovaca da će doći i do novih poskupljenja. U suštini, svi poremećaji na tržištu vezuju se za pojavu pandemije, s tim što se, prema najavama, ovo poskupljenje prelilo i na radnu snagu. Proizvođači građevinskog materijala, takođe, kao jedan od osnovnih razloga navode povećanje troškova proizvodnje na koje utiče povećanje cijena sirovina na tržištu. Kako su rasle cijene sirovina, linearno su rasle i cijene gotovih proizvoda. Dakle, osnovni razlozi za povećanje cijena građevinskog materijala su rast cijena sirovina zbog smanjene proizvodnje, rast cijena nafte, rast energenata koji se koriste u proizvodnji u prvoj mjeri gasa, neplanirani remonti fabrika širom svijeta i zatvaranje zbog pandemije, kao i rast potražnje, zbog povećanog obima gradnje”, objašnjava Petrović.

    Dodaje da je u odnosu na period enormnih poskupljenja i nestašice građevinskog materijala sada situacija da je snabdijevanje stabilno, a da je pojeftinjenje čelika u zadnjih šest mjeseci bilo oko 30 odsto.

    “Nezahvalno je praviti predviđanja za dalja kretanja na tržištu, ali sadašnje trenutne procjene govore da neće biti značajnog poskupljenja građevinskog čelika, ali sasvim sigurno ni pojeftinjenja iz prostog razloga što su poskupjele sirovine – otpadno gvožđe”, kaže Petrović.

    Dragan Milanović, direktor Agencije za nekretnine “Remax” iz Banjaluke, rekao je da se cijene građevinskog materijala vraćaju u normalu.

    “Niže su cijene betone i željeza, ali i drugih komponenti koje su potrebne za gradnju u odnosu na februar ili mart prošle godine. Ono što možemo reći jeste da bi tek u narednom periodu moglo doći do pojeftinjenja nekretnina. Krajem marta, početkom aprila počinje građevinska sezona pa će se tada znati više. Ipak, cijena rada građevinskih radnika je narasla, tako da se ne zna do kolikog će pojeftinjenja doći”, istakao je Milanović.

    Miloš Vidić iz firme “Komerc-mali”, rekao je za “Nezavisne” da su cijene građevinskog materijala na skoro istom nivou kao prije šest mjeseci.

    “Cijene su se ustabilile i na pristojnom su nivou. Nije bilo nikakvih oscilacija i ne očekujemo da ih bude u narednom periodu. Sve je to uzrokovano manjom potražnjom, što se i globalno osjeća, a izazvano je inflacijom. Recesija se osjeća i u razvijenijim zemljama, što se dosta reflektuje u stanogradnji, a sve je to povezano s nama. Mi smo dosta vezani za stanogradnju, jer nema drugih ozbiljnijih projekata”, zaključio je Vidić.

  • Nova ruska odluka – 500.000 dnevno

    Nova ruska odluka – 500.000 dnevno

    Zamenik premijera Rusije Aleksandar Novak izjavio je da će njegova zemlja u martu smanjiti proizvodnju nafte za 500.000 barela dnevno, odnosno za pet odsto.

    “Nećemo prodavati naftu onima koji direktno ili indirektno učestvuju u ograničavanju cene nafte”, rekao je Novak, prenosi Rojters.

    On je dodao da će Rusija zbog toga dobrovoljno smanjiti proizvodnju nafte za 500.000 barela dnevno, što će “pomoći obnavljanju tržišnih odnosa.”

    Zapadne naftne sankcije stupile su na snagu 5. decembra 2022. godine, podseća agencija.

    Evropska unija, zemlje G7 i Australija uvele su ograničenje cene ruske nafte za pomorski transport od 60 dolara po barelu.

  • Stručnjaci se nadaju dodatnom padu cijena goriva u BiH

    Stručnjaci se nadaju dodatnom padu cijena goriva u BiH

    Na radost vozača, cijene goriva u Srpskoj juče su pale i do 15 odsto, a stručnjaci se nadaju da ovo neće biti kraj pojeftinjenjima, iako to zavisi od brojnih faktora.

    Naime, sada se cijene dizela kreću između 2,68 do 2,79 KM, dok se benzin na pumpama može naći od 2,39 do 2,57 KM.

    Ove cijene potvrdio je za “Nezavisne novine” Jovica Vučković, predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske. “Došlo je do pada cijenu u prosjeku za 10 do 15 feninga”, kazao je on.

    Iako je gorivo proteklih sedmica išlo ka gore, unazad nekoliko dana je došlo do pojeftinjenja, te se sada može reći da su se cijene vratila na staru vrijednost, prije zadnjih poskupljenja. Na većini pumpi juče su se mogle vidjeti niže cijene nego dan prije, te u skladu s tim, sada litar dizela košta oko 2,7 KM, a litar benzina oko 2,5 KM.

    Edhem Bičakčić, stručnjak za energente, naveo je da se tačan razlog ovog pada cijena još ne zna.

    “Cijene naftnih derivata, pa i goriva u Bosni i Hercegovine zavise od tržišne cijene u Evropi, a tržišna cijena u Evropi zavisi od ponude i potražnje”, kazao je Bičakčić.

    Nije ovo jedino što utiče na krajnju cijenu goriva na pumpama, jer pored ovog, kako objašnjava, uticaj ostavljaju i efekti sprovođenja embarga na rusku naftu, te i ostale aktivnosti koje sprovodi Evropska unija.

    “Sve ovo se direktno odražava na tržište”, ističe on.

    Ističe da ovo smanjenje cijene nije moglo doći u boljem momentu, dovodeći ovo u vezu sa niskim temperaturama koje su zahvatile većinu Republike Srpske, odnosno Bosne i Hercegovine.

    “Izgleda da je neko na tržište izbacio povećane količine ovih derivata koje su rezultirale smanjenjem cijene. U svakom slučaju pozitivna stvar”, kaže Bičakčić.

    Kako naglašava, ako bi došlo do otopljavanja, moglo bi se očekivati da cijene počnu još da padaju, a pod uslovom da nešto drugo ne bi uticalo na tržište. Iako je cijena goriva niža ako gledamo unazad nekoliko dana, ako poredimo ovaj period sa istim periodom prošle godine, vidimo da je i dalje cijena goriva viša za oko 30 do 40 feninga.

    “Razlog skupljeg goriva, odnosno svih naftnih derivata je svakako rat u Ukrajini, a nakon toga embargo na ruski gas i naftu. Ovo je direktno uticalo na cijene na tržištu”, kaže Bičakčić.

  • Konferencija “Balkan solar samit” u Banjaluci

    Konferencija “Balkan solar samit” u Banjaluci

    U Banjaluci će danas i sutra biti održana prva konferencija posvećena solarnoj industriji i energetici “Balkan solar samit”.

    Konferenciji će prisustvovati oko 350 zvanica iz regiona.

    Na konferenciji će biti riječi i o trgovanju obnovljivim izvorima energije i uspostavljanju berze električne energije.

    U Banjaluci će danas i sutra biti održana prva konferencija posvećena solarnoj industriji i energetici “Balkan solar samit”.

    Konferenciji će prisustvovati oko 350 zvanica iz regiona.

    Na konferenciji će biti riječi i o trgovanju obnovljivim izvorima energije i uspostavljanju berze električne energije.

  • Kako se Rusija izvukla?

    Kako se Rusija izvukla?

    Rusija je preživela godinu dana sankcija investirajući kao nikada do sada.

    Blumberg navodi i da Rusija nastoji tako da se izvuče iz samonametnute ekonomske krize koja je pretila da izazove najdublju recesiju tokom više od dve decenije vladavine predsednika Vladimira Putina.

    Kako je navedeno, ruske kompanije su morale da troše da bi zamenile uvoz i diverzifikovale trgovinu.

    Nagli izvoz robe usmeravao je kapital u kase vlade i kompanija podstičući rast poslovnih investicija, koji je bio bez presedana tokom prethodnih ekonomskih kontrakcija.

    Tako su velike i male kompanije trošile na zamenu strane opreme i softvera ili su usmeravale novac u izgradnju novih lanaca snabdevanja, kako bi došle do alternativnih tržišta.

    Iako suočena sa početnim predviđanjima da će doći do pada kapitalnih izdataka do 20 odsto, Rusija je zabeležila povećanje od šest odsto u 2022. godini.

    Ruske investicije su se ovog puta pokazale kao otporne na recesiju.

    Iako centralna banka i rusko Ministarstvo ekonomije predviđaju period stabilnosti ili samo blagi pad, Bloomberg Economics predviđa da će se investicije u osnovna sredstva smanjiti za pet odsto u 2023. godini, što je velika kočnica za ekonomiju za koju se očekuje da će se smanjiti za 1,5 odsto.

    Takođe, navodi da je ruska recesija drugačija od bilo koje pre nje.

    “Tokom uobičajenog pada, privatne investicije imaju najveći udarac, dok potrošnja domaćinstava opada manje. Ali, ne i ovog puta. Procenjujemo da će ova anomalija nestati 2023. jer velika neizvesnost i rizici poslovanja u Rusiji smanjuju investicije”.

    Dok je Rusija pokušavala da se izbori sa nestašicama izazvanim sankcijama, nicala su nova privatna preduzeća, od kojih su mnoga podržana državnim zajmovima ili subvencijama.

    Tako u regionu Pskov na zapadu Rusije fabrika će proizvoditi industrijske baterije, kako bi pomogla u zameni uvoza.

    Na primer, hemijsko preduzeće pokrenuto u Čuvašiji na Volgi planira da proizvodi vodonik peroksid u količinama koje bi trebalo da u potpunosti zadovolje domaću potražnju.

    U blizini Moskve, pogoni su počeli da proizvode hidrauličku opremu i lekove.

    Takođe, nestanak velikog broja uvoznih proizvoda postao je jedna od sila koje izobličavaju rusku ekonomiju u vreme rata, podstičući rast zasnovan na manje sofisticiranoj tehnologiji, ka onome što je njena centralna banka nazvala “obrnutom industrijalizacijom”.

  • Kina, Japan, Švajcarska…

    Kina, Japan, Švajcarska…

    Kina je krajem 2022. godine sedamnaesti put zaredom postala vlasnik najvećih zlatnih i deviznih rezervi na svijetu.

    Rusija zauzela četvrto mesto, pokazuju podaci nacionalnih Centralnih banaka, prenosi Sputnjik.

    Krajem decembra rezerve Kine iznosile su 3,31 bilion dolara. Drugi je Japan sa 1,27 biliona dolara, a treća je Švajcarska sa 924 milijarde dolara.

    Rusija, koja je prošle godine izgubila četvrto mesto od Indije, vratila se u leto i završila godinu na četvrtom mestu sa 582 milijarde dolara rezervi. Indija je peta sa 563 milijarde dolara.

    Saudijska Arabija, sa uštedom od 460 milijardi dolara, napredovala je za dve pozicije u toku protekle godine i završila na šestom mestu, potisnuvši Hong Kong (424 milijarde dolara) na sedmo i Južnu Koreju (424 milijarde dolara) na osmo.

    Singapur, koji je bio na devetom mestu 2021. godine, izgubio je dve pozicije za godinu dana i ispao iz prvih 10, što je omogućilo Brazilu (325 milijardi dolara) da se popne na devetu poziciju, a Nemačkoj (295 milijardi dolara) na deseto.

  • Dodik protiv ukidanja akciza na gorivo

    Dodik protiv ukidanja akciza na gorivo

    Lider SNSD Milorad Dodik izjavio je danas u Banjaluci da će ova stranka i u Domu naroda parlamenta BiH biti protiv ukidanja akciza na gorivo, jer je cijena goriva u BiH ista ili niža u odnosu na region.

    Ipored činjenice da je Srbija skinula akcize za 50 odsto, cijena goriva u BiH i Republici Srpskoj je jeftinija nego u Srbiji, da ne govorim o Hrvatskoj – rekao je Dodik novinarima nakon sastanka sa liderom stranke “Narod i pravda” Elmedinom Konakovićem.

    On smatra da bi se eliminacijom tih prihoda smanjila razvojna šansa, jer međunarodne finansijske institucije, sa kojima se pregovara o izgradnji auto-puteva, gledaju kakve su akcize i kako su usmjerene.

    – Ako su akcize na niskom nivou, nećete moći da izgradite nijedan auto-put. Nema bogate zemlje bez redovnih poreza koji se plaćaju. Ovdje se stvara potpuno iracionalan pristup u kojem treba da se svi porezi oslobode da bi kao svi živjeli bajno i svi bi bili srećni, što naravno nije tačno. To znači da nema puteva, škola, obdaništa, bolnica i mnogo čega drugog – istakao je Dodik, koji je i predsjednik Republike Srpske.

    On je naglasio da odgovorna politika nalaže da se akcize zadrže da bi bio povećan nivo izgrađenosti auto-puteva u BiH, dok svi oni koji zagovaraju ukidanje akciza rade to iz populističkih razloga.

    Dodik je ponovio da akcize omogućavaju punjenje fondova koji mogu biti značajni u investiranju izgradnje puteva.

    – Nekada morate izaći pred ljude i reći – ovo može, a ovo ne. Imajući u vidu da je uobičajeno da nakon zime stradaju mnogi putni pravci kojima je potrebna rekonstrukcija, pogubno bi bilo sada se odreći prihoda za rekonstrukciju i izgradnju puteva i odgovorni ljudi će to tako reći”, zaključio je Dodik.

  • Njujork tajms: Ruska spoljna trgovina na nivou prije rata, sankcije neefikasne

    Njujork tajms: Ruska spoljna trgovina na nivou prije rata, sankcije neefikasne

    Ruska spoljna trgovina vratila se na nivo na kome je bila prije otpočinjanja rata u Ukrajini, a sankcije koje je Zapad uveo Moskvi nisu postigle željeni efekat ocjenjuje Njujork Tajms.

    Prema navodima američkog dnevnog lista, kompanije mnogih zapadnih zemalja nisu u potpunosti prekinule trgovinske veze sa Rusijom.

    Kako ističu, nedavno istraživanje švajcarskog Univerziteta Sent Galen pokazalo je da je manje od devet odsto kompanija koje imaju sjedište u Evropskoj uniji ili u nekoj od zemalja Grupe 7 u potpunosti prestalo da posluje na teritoriji Ruske Federacije.

    Dodaje se da nedavno sprovedene analize ukazuju da je spoljnotrgovinska razmjena sa susjedima i saveznicima Rusije poput Turske, Kine, Belorusije, Kazahstana i Kirgizije naglo porasla i da su te zemlje uspješno obezbijedile Rusiji mnoge proizvode koje su zapadne zemlje pokušale da uskrate, kako bi kaznile Moskvu zbog invazije na Ukrajinu.

    Njujork tajms ocjenjuje da se “ruska ekonomija pokazala iznenađujuće otpornom”, i postavlja pitanje o efikasnosti sankcija koje su zapadne zemlje uvele Rusiji.

    Kako se navodi, uprkos sankcijama, istraživanje Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) ukazuju na otpornost ruske ekonomije.

    Prema MMF-u, ruski projektovani rast BDP-a biće 0,3 odsto ove godine, iako je prethodno procijenjeno da će zabilježiti pad od od 2,3 odsto.