Kategorija: Ekonomija

Izvoz električne energije iz Bosne i Hercegovine premašio je milijardu KM, pokazuju zvanični podaci.
Zahvaljujući rastu cijena električne ennergije usljed energetske krize izazvane ratom Ukrajini bh. izvoz ovog strateškog proizvoda bio je rekordan i precizno je iznosio 1.074.654 KM, podaci su Agencije za statistiku BiH, izvještava Indikator.ba.

To je za 317 miliona KM više nego što je od izvoza električne energije ostvareno u 2021. godini.

Iako je izvozni rezultat najbolji do sada, godina za elektroprivredna preduzeća nije bila dobra.

Proizvodnja električne energije bila je u padu u većem dijelu godine pod uticajem loših hidroloških uslova izazvanih dugotrajnom sušom, te dužim od očekivanih remontima pojedinih termoelektrana.

Pozitivan razvoj dala je odluka Vlade FBiH o nastavku rada temoblokova 4 i 5 u termoelektrani Kakanj.

Zahvaljujući takvim okolnostima, ali dakako i cijenama struje na tržištu, i uvoz električne nergije bio je rekordan. BiH je na uvoz lani potrošila 393,5 miliona KM, što je čak 79 odsto više nego u 2021. godini.

Posebno je na uvoz primorana EP HZHB Mostar koja je glavninu električne energije proizvodi iz hidroelektrana, a u kojima je proizvodnja zbog suše bila smanjena.

U 2021. godini bilansni suficit električene energije u BiH iznosio je oko 4.900 gigavat časova od ukupno oko 17.000 gigavata koliko je proizvedeno.

Priča o ukidanju akciza na gorivo u BiH, zbog kojih su se prošle godine lomila koplja, ponovo je vraćena na dnevni red u Parlament BiH, a kako će se novi saziv odrediti prema tom pitanju trebalo bi da bude poznato već krajem ovog mjeseca.
Ovaj akt predložen je još početkom marta prošle godine, kao odgovor na inflaciju, a njegovim usvajanjem građani bi plaćali gorivo i do 0,50 maraka jeftinije po litru. Nakon skoro punih pet mjeseci pauze zbog izbora i formiranja vlasti, o pomenutom zakonu trebalo bi konačan sud dati nova vlast na nivou BiH.

Naime, na dnevnom redu sjednice Predstavničkog doma Parlamenta BiH, koja je zakazana za 31. januar, naći će se izvještaj Zajedničke komisije oba doma o usaglašavanju izmjena Zakona o akcizama. Ta komisija je još u septembru prošle godine postigla saglasnost da akcize budu ukinute na period od šest mjeseci uz mogućnost produžavanja na dodatna tri mjeseca. Nakon tog usaglašavanja potrebno je da oba doma Parlamenta BiH potvrde stav komisije. Poslanici i delegati nisu zasjedali u izbornoj kampanji, a nakon što je formiran Predstavnički dom ova tema ponovo je na dnevnom redu, prenosi “Glas Srpske”.

– To što je usaglašeno trebalo bi da potvrde Predstavnički i Dom naroda. Kao predlagač zakona želim da on bude usvojen, kao što žele i građani, a šta će izabrani političari uraditi vidjećemo na sjednici koja će biti održana za desetak dana – rekao je “Glasu Srpske” član Zajedničke komisije oba doma parlamenta BiH za usaglašavanje pomenutog zakona Saša Magazinović (SDP).

Podsjetio je da je komisija, koju su činili poslanici i delegati oba doma, usaglasila tekst zakona i isti usvojila.

– To smo radili iz razloga što je zakon usvojen u dva različita teksta u Predstavničkom i Domu naroda. Nakon što smo ga mi usaglasili, poslanici i delegati naš stav treba da potvrde da bi zakon mogao da stupi na snagu – podvukao je Magazinović.

Naglasio je da, ako ovaj akt dobije zeleno svjetlo u Parlamentu BiH, građani će plaćati gorivo i do pola marke jeftinije po litru.

– Na akcize se plaća i PDV. Tako da to nije samo vrijednost akcize. U prevodu gorivo bi bilo jeftinije od iznosa nameta čije smo ukidanje predložili – pojasnio je Magazinović.

Iako je SDP u vrijeme predlaganja zakona bio u opoziciji, a u ovom sazivu je jedna od stranaka većine, Magazinović navodi da ne mijenja stav.

– Bez obzira što su se okolnosti promijenile ostajemo pri onome što smo prije izbora predlagali – zaključio je Magazinović.

Ako poslanici Predstavničkog doma daju konačno zeleno svjetlo i podrže ukidanje akciza na period od pola godine s mogućnošću produženja na dodatna tri, iduća adresa za taj akt jeste Dom naroda, koji još nije formiran.

UIO

Iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) ranije su poručili kako im je potrebno najmanje mjesec dana da bi ispunili uslove za primjenu izmijenjenog Zakona o akcizama koji je u parlamentarnoj proceduri.

– Potrebno je izmijeniti akcizne stope na naftu i naftne derivate u softveru koji prati uvozno carinjenje robe. Pored toga, mora se pobliže propisati kako postupiti sa zalihama koje će obveznici imati na dan primjene zakona. Za sve ovo potrebno je minimum mjesec – naveli su u UIO.

Krajem 2022. godine obustavljeno je unaprijed najavljeno poskupljenje brašna u Bosni i Hercegovini, prema kojem bi vreća od 25 kilograma bila skuplja za do četiri marke, a razlog za to je pad cijena nafte na tržištu.

Iako smo u 2023. godinu ušli s nižim cijenama goriva, one, prema svemu sudeći, u mjesecima koji slijede neće dovesti do pojeftinjenja namirnica u marketima bez reakcije nadležnih institucija.

Kada je riječ o osnovnim životnim namirnicama, na policama u trgovinama se može primijetiti da su cijene ulja u blagom padu, dok je cijena brašna ista ona koja je bila u trenutku najavljenog poskupljenja prošle godine.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije Savo Bakajlić nije optimističan kada je riječ o sniženju cijene brašna. Kako nam je rekao, nema najava o poskupljenju, ali neće doći ni do pojeftinjenja u skorijem periodu, prenosi Avaz. Ima pšenice

Bakajlić je naveo i da pšenice ima dovoljno te da je cijena hljeba nerealno visoka.

“Hljeb je preskup na osnovu cijene pšenice, mi smo na to apelovali i u periodu žetve. Hljeb ne treba da bude skuplji od 1,20 KM naspram cijene pšenice, a oni su ga napuhali. Cijena je sve viša, a gramaža hljeba sve manja”, kazao je Bakajlić.

Iz Udruženja potrošača su više puta ukazivali na apsurdno ponašanje i konstatovali da je nevjerovatno kako se cijene nafte i goriva prate kada idu prema gore i obavezno koriste kao razlog za poskupljenja, dok se potpuno ignorišu kada padaju i kada bi, po logici, trebalo da se snize i cijene osnovnih životnih namirnica, kao i drugih proizvoda koje svakodnevno koristimo.

Od 1,70 do 2,20 KM cijena je polubijelog hljeba nakon poskupljenja.

Od 1,50 do dvije KM cijene su kroasana, hrenovki u tijestu i ostalih pekarskih proizvoda.

Bosna i Hercegovina nije interesantno tržište za inostrana ulaganja.

U prilog ovoj tvrdnji govore podaci Centralne banke BiH, koji kažu da su strana preduzeća koja su registrovana u BiH u djelatnosti poslovanja sa nekretninama, za devet mjeseci 2022. godine uložila šest miliona KM, što je, prema riječima dobro upućenih, potpuno zanemariva cifra i dokaz da je BiH malo tržište za velike igrače.

Iako u BiH postoje registrovane brojne djelatnosti koje se tiču preduzeća sa stranim ulaganjima, nekretnine svakako nisu jedna od jačih.

Poredeći podatke u prethodne tri godine, jasno je da se stranci sve rjeđe odlučuju da ulažu u ove poslove.

“Preduzeća koja su registrovana u djelatnosti poslovanje nekretninama” imala su ulaganja od 40,5 miliona KM u 2020. godini, 22 miliona KM u 2021. godini i šest miliona KM u devet mjeseci 2022. godine”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz Centralne banke BiH.

Dakle, za samo tri godine, strana ulaganja u poslove sa nekretninama pala su gotovo sedmostruko u BiH.

Dragan Milanović, direktor Agencije za nekretnine “Remax”, ističe za “Nezavisne novine” da ni 40 miliona KM, niti šest miliona KM, u sektoru građevinarstva i nekretnina ne znači apsolutno ništa, i da su to mizerni iznosi kada se u obzir uzme koliko je ovo tržište rasprostranjeno u svijetu.

“Jedna zgrada, od na primjer 2.000 kvadrata, košta nekoliko miliona. To je zaista mala i zanemariva investicija. Ako je proizvodna cijena kvadrata sa dokumentima, zemljištem, sa radovima 1.500-2.000 KM, a u pitanju je zgrada od 2.000 kvadrata, njena ukupna cijena je onda oko četiri miliona KM, što je neka mala zgrada. Generalno, ne možemo ni pričati o stranim investicijama u građevinarstvu u iznosima od tek nekoliko desetina miliona KM”, kaže Milanović i dodaje:

“Tih šest miliona, pa to je jedna prosječna zgrada. A može biti i da se radi o tome da je neka inostrana firma sebi napravila halu. Ja pratim regionalno tržište, mi smo prisutni u Srbiji i Hrvatskoj. U Srbiji imate kompanije koje prave stambene i stambeno-poslovne komplekse od 100.000 kvadrata, pa i više, dok toga kod nas nema”, pojašnjava Milanović.

Prema njegovim riječima, BiH, nažalost, nije toliko zanimljiva stranim investitorima, ne samo kada je u pitanju građevinarstvo, već i drugi sektori.

“Mislim da je razlog nepovoljan privredni ambijent, političko stanje i svako drugo koje nije povoljno za investiranje. Mi nemamo pretjerano velike investitore, čak ni u Banjaluci, koja je najveći grad i u koju se najviše ulaže i gdje se najviše gradi. Tu su samo neke lokalne firme koje su jake, ali ni oni nisu uspjeli otići van zemlje, jer znam da su pokušavali u Beogradu, pa nisu uspjeli. Mislim da je ovo malo tržište za velike igrače”, naglašava Milanović.

Ipak, kako ističe, BiH ima određene prednosti koje bi mogle da privuku investiture.

“To su, prije svih, relativno jeftina električna energija, čak i jeftina radna snaga, ali bih napomenuo da sam izričito protiv toga da uopšte postoji takva radna snaga, jer ozbiljne kompanije moraju platiti i zadržati radnike ovdje”, rekao je on.

Goran Vučić iz Udruženja mladih ekonomista RS saglasan je s tim da su pomenuti iznosi ulaganja u poslovanje nekretninama statistička greška.

“Nisam siguran koliko je moguće vjerodostojno i prikazati te podatke. Ali, ukoliko se pod strance ubrajaju i naši ljudi iz dijaspore, ti pokazatelji su sigurno veći”, rekao je Vučić za “Nezavisne”.

Dok se svijet presabira šta mu je činiti kad su u pitanju ekonomski, energetski i politički udari, nove prognoze nisu nimalo optimistične.

U švajcarskom Davosu je počeo Svjetski ekonomski forum, a studija pripremljena upravo za ovaj događaj, a koja se tiče globalne situacije, kaže da je kriza visokih životnih troškova kao posljedica inflacije izazvane ratom u Ukrajini i ponovnim otvaranjem ekonomija nakon pandemije kovida-19 najveća prijetnja planeti u sljedeće dvije godine i koja bi milione građana mogla odvesti u siromaštvo.

Komentarišući navedeno, stručnjaci smatraju da nije realno da je virus korona prouzrokovao gotovo sva poskupljenja, i to odjednom i istovremeno, već da su u BiH godinama na djelu razne politike, trgovački ratovi i lov u mutnom.

Prirodne i klimatske katastofe dođu i prođu, ali je odavno jasno da je jedna od najvećih pošasti 21. vijeka siromaštvo. A sudeći po tome kakve su igre na sceni, društvene napetosti neće nedostajati.

Naravno, to neće zaobići ni BiH, a ponašanje nadležnih idealno je za izreku koja se upravo vezuje za ove prostore: “Kud svi, tu i mali Mujo”.

Kriza energije, inflacija i kriza hrane postali su sveto trojstvo geopolitičkih i ekonomskih prilika, pa više i nije iznenađenje kada čujemo da se prognoziraju nova poskupljenja osnovnih životnih namirnica.

Ali, da li je to realno i opravdano?

“Jedno je što je realno, a drugo je što prolazi u ekonomiji. Dakle, nije realno da je odjednom sve poskupjelo (energenti, hrana..), nije realno da je to sve uradio kovid-19, jednostavno, nije ekonomski opravdano. Opravdano je da su na djelu razne politike, trgovački ratovi i lov u mutnom”, odgovara Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača “Futura” iz Mostara.

U razgovoru za “Nezavisne novine” Bago naglašava da je BiH po svemu specifična.

“Recimo, ovolika cijena namirnica i lijekova u BiH ničim se ne može opravdati, jer kod nas su oni već skuplji nego u regionu ili, recimo, u Njemačkoj. To je tako zbog toga što ti trgovački lobiji gledaju na čemu se može zaraditi. U BiH velika većina ljudi je primorana da kupuje samo hranu i lijekove i to je prostor gdje se može zaraditi, uzimajući u obzir da su država i njena administracija slabe i podložne korupciji, jednostavno stvari prolaze tamo gdje mogu proći”, navodi Bago.

Prema njegovim riječima, priča da postoje zastoji u proizvodnji “ne pije vodu”, te da državni aparat to jednostavno ne može iskontrolisati jer u mnogim slučajevima, tvrdi on, država sarađuje upravo s tim lobijima.

“Mi uvozimo oko 80 odsto hrane koju konzumiramo, što znači da mi ni cijene ni kvalitet ne kontrolišemo, nego neko drugi. A onaj ko to kontroliše, on zarađuje. Jednostavno smo ušli u taj vakuum sa slabom državom, organima, s najvećom korupcijom u Evropi i jednostavno nemamo šanse. Dok se to ne promijeni, bićemo podložni svemu i svačemu, a slušaćemo izgovore da je to viša sila, što jednostavno nije istina”, jasan je Bago.

Koliko je siromaštvo globalni problem, govore podaci da je na kraju 2021. godine broj gladnih u svijetu bio oko 830 miliona.

Iako situacija jeste zabrinjavajuća, stručnjaci smatraju da je rano za dugoročne prognoze.

“Ukoliko se desi recesija koja se očekuje, onda je moguće da dođe do pada cijena finalnih usluga, ali to će s druge strane imati za posljedicu usporavanje ekonomske aktivnosti”, kaže ekonomista Admir Čavalić i dodaje:

“Rat u Ukrajini više nije nešto novo. Dva su scenarija, ili će se okončati ili odužiti. Pošto to nije faktor iznenađenja, to treba proučiti sa više optimizma, jer su se tržišta manje-više već prilagodila na to stanje, posebno na globalni način snabdijevanja”, navodi Čavalić.

Naglašava da treba krenuti od bliske budućnosti, za koju je ipak uvjeren da će donijeti probleme.

“Biće izazovno tokom sezone kada govorimo o poljoprivrednim proizvodima, na način da li će se luke otvarati za protok robe iz Ukrajine ili ne. I vidjećemo, naravno, šta će se dešavati s energentima. Imali smo niske cijene proteklih par mjeseci i kada su u pitanju prehrambeni proizvodi na globalnom tržištu, ali je to nedovoljno u odnosu na ranije, vidjećemo da li će doći do skoka nafte i plafona cijena”, rekao je Čavalić za “Nezavisne novine”.

Pored navedenih prijetnji, u studiji koja će biti predstavljena u Davosu navodi se da će se svijet nastaviti suočavati i s polarizacijom društava dezinformacijama i netačnim informacijama i geoekonomskim ratovima.*