Kategorija: Ekonomija

Ministar trgovine i turizma Republike Srpske Denis Šulić izjavio je za da Republika Srpska u prvih šest mjeseci ove godine bilježi rast broja dolazaka i noćenja gostiju, ali i rekordne brojke kada je riječ o posjetama stranih turista.

On je istakao da je u prvih šest mjeseci 2023. godine u Republici Srpskoj zabilježeno 226.713 dolazaka turista, koji su ostvarili 536.484 noćenja.

Šulić je naveo da su 97.526 dolazaka i 220.435 noćenja ostvarili domaći turisti, a strani 129.187 dolazaka i 316.049 noćenja.

Govoreći o stranim turistima, Šulić je naglasio da su ovo i više nego ohrabrujući podaci jer potvrđuju da Republika Srpska postaje primamljiva turistička destinacija na regionalnom i međunarodnom polju.

• Statistički pokazatelji za prvih šest mjeseci ove godine govore da je ostvaren rast od 36,96 odsto u broju dolazaka i 38,84 odsto u broju noćenja u odnosu na isti period lan -, precizirao je Šulić za Srnu.

On je napomenuo da posebno raduje struktura stranih gostiju, od kojih najveći broj tradicionalno dolazi iz zemalja regiona, ali i ukazao na trend rasta interesovanja za Republiku Srpsku turista iz gotovo svih krajeva svijeta – od zemalja EU, preko Turske i Kine do Australije.

Šulić je istakao da je zanimljiv i podatak da su Republiku Srpsku u gotovo jednakom broju posjećivali i ruski i američki turisti, te da su turisti iz Rusije i SAD među prvih 10 zemalja po ostvarenom broju dolazaka u Srpsku.

Ministar trgovine i turizma Republike Srpske rekao je da sve ove brojke govore u prilog tome da je Srpska prepoznata kao otvorena i prijateljska zemlja za sve i da to prepoznaju turisti i sa istoka i sa zapada, ističući da je siguran da će ove godine biti ostvareni rekordni rezultati u ovoj oblasti.

Inflacija je teret za ekonomiju jer morate pogoditi pravu cijenu za prodaju robe, izjavio je predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić.

Trivić je naveo da se Zapad nije snašao u borbi sa inflacijom

“Njemačka privreda se nije snašla i mnogi su u stečaju. Nas je možda spasilo prijeratno iskustvo sa inflacijom. Zapad je to pokušao izbjeći i zato ima problema”, rekao je Trivić.

Trivić je napomenuo da je važno pratiti tehnološki razvoj kako bi se unaprijedila ekonomija.

“Sljedeći zadatak je nabavka nove opreme. Tehnologije su skupe u zavisnosti od preduzeća do preduzeća, ali ko ne bude ispratio tehnološki razvoj neće ni postojati”, istakao je Trivić.

Stanovnici Srpske su u prvih pola godine popili lijekove u vrijednosti 33,6 miliona KM, a ljekari, koji su u prosjeku dnevno izdavali oko 15.500 recepata, kažu da su potrebe za medikamentima još veće jer je stanovništvo sve starije.
Podaci Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske pokazuju da je za šest mjeseci ove godine izdato više recepata nego u istom periodu lani kada je ispisano 2,73 miliona recepata za lijekove vrijedne ukupno 31,3 miliona KM.

– Od 2,82 miliona recepata koji su ispisani u proteklih šest mjeseci najčešće je ispisan metformin, medikament koji se koristi u liječenju dijabetes melitusa tipa dva – istakli su u Fondu.

Iz Fonda ističu da se lista lijekova ažurira kontinuirano u skladu sa potrebama i finansijskim mogućnostima.

– Za lijekove koji se nalaze na listi A osiguranici plaćaju participaciju, ukoliko nisu oslobođeni plaćanja te obaveze, dok za lijekove sa liste B sva osigurana lica plaćaju 50 odsto cijene tih lijekova – podsjetili su u Fondu.

Doktorica porodične medicine iz Banjaluke Milijana Stanković istakla je za “Glas Srpske” da bi trebalo uraditi reviziju postojeće liste lijekova koji se izdaju na recept i analizirati budžet za te namjene, imajući u vidu da se stalno povećava broj pacijenata, a samim tim i troškovi rastu.

– U posljednje vrijeme na listu dolaze sve moderniji lijekovi, koji su i skuplji te samim tim iziskuju veće troškove kako Fondu, tako i pacijentima. Nerijetko nam dolaze pacijenti kojima su propisani savremeniji lijekovi i traže neku jeftiniju varijantu. Malo ko, primjera radi, od penzionera može da izdvoji više od 100 KM mjesečno za neki lijek koji nije na listi, koliko god on bio efikasan – kazala je Stankovićeva.

Dodala je da na listi lijekova Fonda zdravstva ima i onih koji koštaju po tri, četiri ili pet maraka, što je prihvatljivo za pacijente.

– Međutim, van liste postoje lijekovi koji su bolji i učinkovitiji, oni koštaju dosta više, a ljekari ih zbog efikasnosti masovno propisuju – rekla je Stankovićeva.

Prema njenim riječima, ograničenja u izdavanju recepata za lijekove poput antibiotika, leksilijuma i bensedina, koju su u narodu vrlo popularni, stavilo je pod kontrolu upotrebu ovih medikamenata.

– Nažalost, kod nas je i dalje mnogo lijekova koji se vode kao dodaci prehrani i dostupni su svim stanovnicima. Međutim, dešava se da pacijenti gledaju reklame i uzimaju te lijekove na svoju ruku, za koje se ispostavi da nisu efikasni pa onda dolaze kod nas po savjet – rekla je Stankovićeva, dodajući da većina tih lijekova ne šteti, ali pacijenti novac troše uzalud.

Direktor Doma zdravlja Doboj Vladimir Marković kazao je da je i u ovoj zdravstvenoj ustanovi evidentan veći broj ispisanih recepata ove godine u odnosu na isti period lani.

– Trošak za te namjene ove godine je veći za 20.000 u odnosu na lani, a otprilike tolika razlika je bila i prošle godine u odnosu na 2021. – kazao je Marković i dodao da je nacija sve starija, zbog čega je i potreba za lijekovima sve veća.

Lista

Iz Fonda zdravstva podsjećaju da je oboljelima od rijetkih bolesti od juna omogućeno da na recept dobijaju hranu za posebne medicinske namjene jer je počela sa primjenom izmijenjena lista lijekova koji se izdaju na recept.

Dodali su da je i u februaru ove godine uvršteno 12 lijekova na listu A1 lijekova koji se izdaju na recept, takođe, za oboljele od rijetkih bolesti i pojedina druga teška oboljenja.