VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Finansijski potres u Americi, propadaju banke

    Finansijski potres u Americi, propadaju banke

    ​Američke regulatorne vlasti zatvorile su Signačer banku (Signature Bank) sa sedištem u Njujorku, javlja CNBC.

    Signačer je jedna od glavnih banaka kripto industrije sa sjedištem u Njujorku, najveća pored Silvergejta, koji je prošle nedjelje objavio da će izvršiti likvidaciju.

    Ova banka je, takođe, jedna od žrtava trenutne krize na kripto tržištu, povezane i sa bankrotom SVB-a.

    Regulatori SAD-a su donijeli odluku u cilju sprečavanja širenja bankarske krize zatvorivši tu banku, koja je veliki povjerilac u kripto industriji. Ministarstvo finansija, Federalne rezerve i Federalno osiguranje depozita u zajedničkom saopštenju u nedjelju uveče su naveli da zatvaraju banku.

    Regulatori banaka su saopštili da klijenti Signačer banke imaju pun pristup svojim depozitima, kako bi mogli da povrate svoj novac nazad. “Svi deponenti ove institucije će biti obeštećeni, kao i u slučaju banke Silicijumske doline (SVB), tako da nijedan gubitak neće snositi poreski obveznici”, izjavili su regulatori ove banke, prenosi Telegraf.

    Regulatori su, inače, zatvorili banku Silicijumske doline u petak i zaplijenili njene depozite, što je najveći bankarski neuspjeh u SAD-u od finansijske krize 2008. godine i drugi po veličini ikada. Potez je uslijedio nekoliko dana nakon što je ta institucija objavila da ima poteškoća u poslovanju.

  • Računi za struju biće korigovani?

    Računi za struju biće korigovani?

    Privrednici u Srpskoj ne mire se s većim računima za struju, a da li će oni biti korigovani biće poznato već iduće sedmice jer je pri kraju izrada analize koja bi trebalo da pokaže da li je i na kojim kolonama moguće umanjenje.
    Predsjednik Privredne komore RS Pero Ćorić rekao je da Ministarstvo energetike i rudarstva te Regulatorna komisija za energetiku i “Elektroprivreda” rade analizu koja bi trebalo da pokaže da li je i na kojim kolonama na računima za struju moguća korekcija.
    – Direktor “Elektroprivrede” Luka Petrović je od svih proizvodnih i distributivnih preduzeća zatražio modalitet, odnosno da se izvrši preraspodjela na konačnom računu koji dobijaju privrednici. Kao što vidimo cijene struje na berzi su pale i sada su od 120 do 130 evra po megavatu, a kada smo mi razgovarali s njima ta cijena je iznosile od 280 do 300 evra – rekao je “Glasu Srpske” Ćorić.Naglašava da su se stvorili uslovi, odnosno da se napravi neka preraspodjela na samim računima za struju.
    – Čak postoje ideje da i ne treba toliko na mrežarini insistirati, koliko da se ukupan račun pa i na uštrb energije smanji. Ta analiza nije još završena, sada je potez na Ministarstvu koje koordinira s “Elektroprivredom” i regulatorom. Očekujemo da ćemo uskoro biti pozvani na konačne dogovore – naveo je Ćorić.

    Pod lupom nadležnih, naglašava Ćorić, biće podaci o proizvodnji električne energije, ali i o prenosu i distribuciji.

    – Na osnovu svih tih pokazatelja treba vidjeti gdje se mogu napraviti određene korekcije koje bi bile zadovoljavajuće i za jednu i za drugu stranu.

    Ja očekujem neke korekcije. Vjerovatno one neće biti velike, ali mora se napraviti atmosfera da se dogovaramo – podvukao je Ćorić.

    Privreda je, ističe, bila veoma korektna kada je prihvaćena cijena za ovu godinu od 65 megavata po satu. Navodi i da je prije dvije-tri godine kada su s nadležnim razgovarali dogovoreno da se do te cijene stigne za pet do šest godina.

    – To je sada urađeno za dvije godine i ono što mi očekujemo jeste to da u idućoj godini ne bude povećanja struje uopšte – zaključio je Ćorić.

    Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Saša Trivić kaže da bi već ove sedmice s nadležnima iz elektroenergetskog sektora ponovo trebalo da sjednu za isti sto.

    – Koliko znam pri kraju je izrada te njihove analize i nadam se da će i ona potvrditi ono što mi govorimo, odnosno da računi za struju privrednicima budu korigovani, naravno na manje – rekao je Trivić.

    Direktor “Elektroprivrede RS” Luka Petrović nije odgovarao na naše pozive, kao ni prvi čovjek Regulatorne komisije za energetiku RS Vladislav Vladičić.

    Nula kilovata – 15 maraka
    Stanovništvo u Srpskoj takođe je ogorčeno višim cijenama struje. Naime, na jednom računu domaćinstva za januar navedeno je da taj račun s nula potrošenih kilovata električne energije iznosi tačno 15,19 maraka. Izdvajanja za prenosnu mrežarinu na tom računu su 0,89 maraka, distributivnu 9,56 maraka, a naknada za usluge snabdijevanja košta 2,48 maraka. Preostali iznos odnosi se na PDV koji je na tom računu obračunat u iznosu od 2,20 maraka.

  • Bajden oštro upozorio: Odgovaraće

    Bajden oštro upozorio: Odgovaraće

    Predsednik SAD Džozef Bajden saopštio je da će oni koji su doveli do propasti Banke Silicijumske doline (SVB) odgovarati.

    Takođe je najavio stroži nadzor i regulisanje rada većih banaka.

    Bajden će danas saopštiti na koji način će se američka administracija uhvatiti u koštac s bankarskom krizom, najvećom u SAD od 2008. godine, koja je primorala regulatorna tela da uvedu niz vanrednih mera pošto je slom SVB-a i Signačer (Signature) banke stvorio rizik od šire, sistemske krize, prenosi Rojters.

    Američki predsednik je u nedelju saopštio da su Ministarstvo finansija i direktor Nacionalnog ekonomskog saveta vredno radili s regulatorima bankarskog sektora kako bi rešili problem SVB-a i Signačer banke, dodavši da rešenje “ne dovodi u opasnost dolare finansijskih obveznika”.

    “Američki narod i američke firme mogu da imaju poverenja da će njihovi depoziti biti na svom mestu kada im budu bili potrebni”, saopštio je Bajden.

    On je takođe naveo da je “čvrsto posvećen tome da oni koji su doveli do ovog nereda u potpunosti odgovaraju” i da se nastavi s naporima da se “ojača nadzor i regulisanje većih banaka kako ne bismo ponovo bili dovedeni u ovu situaciju”.

    Kalifornijska Uprava za finansijsku zaštitu zatvorila je u petak SVB, 16. po veličini američku banku. SVB je najveća banka koja je propala posle sloma onih u finansijskoj krizi 2008. godine.

    Američke vlasti su juče donele odluku da omoguće deponentima da imaju pristup svim svojim depozitima od 13. marta.

  • Šeldon: U BiH ove godine usporavanje rasta BDP-a

    Šeldon: U BiH ove godine usporavanje rasta BDP-a

    U BiH se ove godine očekuje usporavanje rasta BDP-a na 2,5 odsto, jer se predviđa smanjenje rasta privatne potrošnje za 50 odsto i povećanje deficita izvoza, izjavio je Srni šef Kancelarije Svjetske banke za BiH i Crnu Goru Kristofer Šeldon.
    On je pojasnio da se smanjenje rasta privatne potrošnje predviđa zbog smanjenja realno raspoloživog prihoda, dok se povećanje deficita izvoza očekuje zbog malog rasta glavnih izvoznih tržišta BiH u EU.

    Šeldon je rekao da je inflatorni pritisak krajem prošle godine počeo popuštati i da se i u ovoj godini očekuje nastavak tog trenda, te istakao da projekcije govore da će inflacija u BiH ostati na oko pet odsto, što je znatno iznad nivoa prije pandemije.

    On je naveo da se, uprkos spoljnom inflatornom pritisku koji se proširio zbog rata u Ukrajini, procjenjuje da je ekonomska aktivnost u BiH u prošloj godini ostvarila rast od četiri odsto, nakon rasta od 7,4 odsto godinu ranije, kao rezultat dvije suprotstavljene sile.

    “Prva, snažno povećanje domaće potražnje, za procijenjenih 6,3 odsto, podstaknute privatnom potrošnjom, uz rast investicija, i druga, šok nepovoljnih uslova trgovine – veći rast cijena uvoznih proizvoda od rasta cijena izvoznih proizvoda, nadopunjen uvozom za potrebe investicija, što je dovelo do rasta izvoznog deficita”, pojašnjava Šeldon.

    Što se tiče narednog perioda, kaže Šeldon, da bi došlo do ubrzanja rasta realnog BDP-a u kratkoročnom periodu, treba ostvariti zamah na strukturalnim reformama.

    “Prioritetne reforme uključuju jačanje nadzora i upravljanja državnim preduzećima, unapređenje poslovnog okruženja, zaključivanje ugovora o pristupanju Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, jačanje politika zapošljavanja mladih, smanjenje troškova rada i prelazak s uglja na zelenu ekonomiju”, istakao je Šeldon.

    Šef Kancelarije Svjetske banke smatra da dobijeni status kandidata za EU u decembru prošle godine može poslužiti BiH kao podsticaj za toliko potrebne reforme.

    Šeldon je naglasio da se svijet suočava istovremeno s više kriza koje najviše pogađaju siromašne, te dodao da su te krize istakle potrebu za brojnim reformama da bi se obezbijedio ekonomski rast na zdravijim osnovama.

    “Ono što vidimo je da su slabosti koje su bile prisutne prije kriza, sada dodatno povećane samim krizama. U slučaju BiH, ekonomija u velikoj mjeri zavisi od javnog, a ne od privatnog sektora, kao što i u velikoj mjeri zavisi od potrošnje, a ne od investicija”, istakao je on.

    Prema njegovim riječima, strukturalne reforme mogu pomoći u prevazilaženju postojećih neuravnoteženosti u socijalnom i ekonomskom razvoju BiH – jačanje privatnog sektora, stvaranje poslovnog okruženja pogodnog za strane investicije, smanjenje veličine javnog sektora, te povećanje dodatne vrijednosti pa time i složenosti izvoza.

    “Ovo uravnoteženje se može postići putem dvije šire preporuke. Prvo, zemlja treba da iskoristi potencijal privatnog sektora, uz smanjenje veličine javnog sektora. Drugo, ekonomija se treba prebaciti s unutrašnjeg fokusa, zasnovanog na domaćoj potrošnji i doznakama, na vanjski fokus uz privlačenje stranih investicija, dalje jačanje izvoza i povećanje njegove složenosti, kroz jačanje konkurentnosti, kao i kroz veće integracije u regionalno i globalno tržište”, poručio je Šeldon.

    Govoreći o projektima i ulaganjima Svjetske banke u BiH, on je rekao da Banka kontinuirano radi s vlastima na podršci politikama kojima se može unaprijediti životni standard građana BiH, naročito siromašnih i ugroženih.

    “To uključuje obezbjeđivanje makroekonomske stabilnosti i fiskalne održivosti, te specifičnih politika u raznim sektorima, uključujući i unapređenje ljudskog kapitala, povećanje efikasnosti javnog sektora i kvaliteta pružanja usluga, omogućavanje rasta privatnog sektora i smanjenje osjetljivosti zemlje na klimatske promjene i ekološke rizike”, istakao je Šeldon.

    On je naveo da Svjetska banka trenutno u BiH pruža podršku za 11 projekata ukupne vrijednosti 595 miliona dolara.

    “Putem ovih projekata ostvaruje se pozitivan uticaj u nekoliko značajnih oblasti, kao što su zdravstvena zaštita, zapošljavanje i socijalna zaštita, energetska efikasnost i modernizacija puteva. Pružamo podršku i za firme pogođene virusom korona, unapređenju ekonomske infrastrukture i pružanja javnih usluga”, dodao je Šeldon.

    Što se tiče zdravstvenog sektora, on je podsjetio da je Svjetska banka nedavno odobrila Projekat unapređenja zdravstvenih sistema vrijednosti 75 miliona dolara, kao pomoć za jačanje učinka zdravstvenog sektora u BiH i povećanje kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga, naročito kroz unapređenje upravljanja sektorom i pružanje pomoći za provođenje reformi, koje su potrebne za bolje finansiranje sektora zdravstva i njegovo bolje opremanje.

  • Prognostičari više ne predviđaju pad njemačke ekonomije

    Prognostičari više ne predviđaju pad njemačke ekonomije

    Njemačka se približava kraju prvog kvartala ove godine sa dozom optimizma da je kriza iz 2022. godine prevaziđena, a prognostičari više ne predviđaju pad najveće evropske ekonomije tokom ove godine, objavio je danas Blumberg.

    Kako se navodi, njemačka privreda će iz blage recesije vjerovatno izaći na proljeće.

    Industrijska proizvodnja i poslovna očekivanja u Njemačkoj dostigla su najviši nivo otkako je Rusija izvršila napad na Ukrajinu, kao i referentni berzanski indeks DAKS.

    Njemački proizvođač automobila “Folksvagen” prognozirao je mogući skok svojih prihoda od 15 odsto tokom ove godine.

    Istovremeno, ponovno otvaranje Kine poslije pandemije korone nudi sjajne mogućnosti za izvoznike, a njemačke fabrike su dobile povećan broj narudžbi iz inostranstva od početka ove godine.

    U Njemačkoj je, međutim, i dalje prisutan šok zbog povećanih troškova života, tržište stanova je nestabilno, a velika povećanja kamatnih stopa Evropske centralne banke takođe negativno utiču, ukazao je Blumberg.

    Njemačka ekonomija zabilježila je pad od 0,4 odsto u četvrtom kvartalu prošle godine, što je manje od polovine predviđanja Evropske komisije.

    Prema prognozi Blumberga, pad njemačkog bruto domaćeg proizvoda (BDP) iznosiće od januara do marta 0,3 odsto, ali projekcije za cijelu godinu su se poboljšale što ukazuje da će BDP ostati nepromijenjen.

  • Propala jedna od najvećih banaka u SAD

    Propala jedna od najvećih banaka u SAD

    Finansijsko tržište u Sjedinjenim Američkim Državama jako je potresla propast glavne banke za tehnološke startupe, Silicon Valley Bank, koja se raspala u samo nekoliko dana i ostavila klijente i investitore u neizvjesnosti. To je najveća propast jedne banke u SAD-u od 2008. godine.

    Osnovana 1983., SVB banka se specijalizovala za bankarstvo za tehnološke startupove. Osiguravala je finansiranje za gotovo polovinu američkih tehnoloških i zdravstvenih kompanija u njihovim poduhvatima.

    Iako relativno nepoznata izvan Silicijske doline, SVB je bila među 20 najvećih američkih komercijalnih banaka, s 209 milijardi dolara ukupne imovine na kraju prošle godine, prema američkom regulatornom tijelu FDIC.

    Podsjetimo da je velika finansijska kriza 2008. godina izazvana upravo propašću nekih od najvećih američkih banaka.

    Zašto je propala ?

    Ukratko, u slučaju SVB došlo je do klasičnog “naleta na banku” tj. masovnog povlačenja novca od strane investitora i osoba i kompanija koje su novac držale u ovoj banci.

    Duža verzija je malo komplkovanija i nekoliko je faktora djelovalo skupa i dovele do propasti 16. najveće banke u SAD-u.

    Prvi faktor su bile Federalne rezerve, koje su prije godinu dana počele podizati kamatne stope kako bi smanjile inflaciju. FED je krenuo agresivno, a viši troškovi zaduživanja umanjili su zamah tehnoloških dionica koje su koristile SVB-u.

    Source: Youtube.com/@BobSharpe
    Više kamatne stope također su smanjile vrijednost dugoročnih obveznica koje su SVB i druge banke masovne koristile tokom ere ultraniskih, gotovo nultih kamatnih stopa. SVB-ov portfelj obveznica vrijedan 21 milijardu dolara donosio je u prosjeku 1,79 posto, a naprimjer trenutni prinos od 10-godišnjih obveznica je oko 3,9 posto.

    U isto vrijeme, rizični kapital počeo je presušivati, prisiljavajući startupove da povuku sredstva koja drži SVB. Dakle, banka je sjedila na brdu nerealiziranih gubitaka u obveznicama baš u trenutku kada je tempo povlačenja klijenata eskalirao.

    Početak panike

    U srijedu je SVB objavio da je prodao hrpu vrijednosnih papira s gubitkom, te da će također prodati 2,25 milijardi dolara u novim dionicama kako bi ojačao svoju bilancu. To je izazvalo paniku među ključnim kompanijama za rizičnu kapital, koje su navodno savjetovale kompanijama da povuku svoj novac iz banke.

    Dionice banke počele su padati u četvrtak ujutro, a do poslijepodneva su povukle dionice drugih banaka prema dolje jer su se ulagači počeli bojati ponavljanja finansijske krize iz 2007.-2008 godine.

    Do petka ujutro trgovanje dionicama SVB-a je zaustavljeno i odustalo je od nastojanja da brzo prikupi kapital ili pronađe kupca. Kalifornijski regulatori su intervenirali, zatvorili banku i stavili je u stečaj pod Federalnom korporacijom za osiguranje depozita.

    Strah od širenja propasti se smanjuje

    Uprkos početnoj panici na Wall Streetu, analitičari kažu da je malo vjerovatno da će kolaps SVB-a pokrenuti domino efekt koji je zahvatio bankarsku industriju tokom finansijske krize 2008.

    “Sistem je bolje kapitaliziran i likvidan nego kao što je ikada bio”, rekao je glavni ekonomist Moody'sa Mark Zandi. “Banke koje su sada u problemima su premale da bi predstavljale značajnu prijetnju širem sisitemu.”

    Najkasnije do ponedjeljka ujutro, svi osigurani deponenti imat će puni pristup svojim osiguranim depozitima, prema FDIC-u. Isplatit će neosiguranim štedišama “unaprijed dividende unutar sljedeće sedmice.”

    Nije bilo jasno koliko je njenih depozita trenutno iznad granice osiguranja od 250.000 dolara, ali prethodna regulatorni izvještaji pokazali su da je velik dio depozita Silicon Valley Bank premašio tu granicu.

    Dakle, iako je šira propast malo vjerovatna, manje banke koje su nesrazmjerno vezane za industrije bez novca kao što su tehnološka i kripto mogu biti u teškoj iskušenju, smatra Ed Moya, viši tržišni analitičar u Oandi.

    “Svi na Wall Streetu su znali da će Fed-ova kampanja povećanja kamatnih stopa na kraju nešto slomiti, a upravo sada to ruši male banke”, rekao je Moya u petak.

  • Osnovne namirnice plaćamo čak 170 maraka više

    Osnovne namirnice plaćamo čak 170 maraka više

    Cijene nekih od najosnovnijih životnih namirnica neophodnih za mjesečno “preživljavanje” jedne prosječne porodice u Srpskoj, poput mlijeka, ulja, hljeba, jaja, mesa i povrća, porasle su, zbirno gledajući, za oko 100 maraka u posljednjih godinu dana, odnosno za 170 maraka ako se uporede cijene sa kraja 2020. i 2022. godine.
    Pokazuju ovo podaci do kojih je došao “Glas Srpske” u analizi, odnosno matematičkoj računici, urađenoj samo na šest “ključnih” namirnica bez kojih se život jednog domaćinstva nikako ne može zamisliti, pri tome kalkulišući i praveći ovu računicu i uzimajući zvanične statističke podatke, s pretpostavkom da jedna prosječna porodica u Republici Srpskoj minimalno potroši, recimo, 30 hljebova dnevno, 12 kilograma mesa, od čega najviše piletine, 10 litara mlijeka, 40 jaja i 30 kilograma raznog povrća: krompira, paradajza, paprike, luka…

    Kada se podvuče crta, može se vidjeti da je za pomenutih šest prehrambenih stavki, na mjesečnom nivou, krajem 2020. bilo potrebno izdvojiti 237 maraka, godinu dana kasnije 330, a krajem prošle i početkom ove godine čak 410 maraka, što je rast od oko 70 odsto.

    Ukoliko to uporedimo sa kretanjem prosječne plate u posmatranom periodu, a ona je 2020. iznosila 956, a početkom ove godine 1.217 maraka, proizlazi da je samo rast cijena pomenutih šest namirnica “pojeo” većinu od 260 maraka, koliko je iznosio rast plata u posljednje tri godine, odnosno više od 60 odsto ovog povećanja.

    Prema riječima Banjalučanke V. Z, ona i suprug sve teže izlaze na kraj sa svim poskupljenjima jer, kako je pojasnila, s penzijom od 580 maraka svaka kupovina postaje noćna mora.

    “Pojedini tržni centri imaju ponedjeljkom sniženja za penzionere. Koristim to, ali i akcije koje se s vremena na vrijeme organizuju. Ali, i pored toga, suprug i ja smo prinuđeni da režemo troškove gdje god možemo, pa čak i na hrani. Kada platimo režije i kupimo lijekove, malo toga ostane. Kupuje se samo ono najosnovnije, ali bukvalno, i to u manjim količinama nego do sada. Da nije djece, stvarno ne znam kako bismo preživjeli sve ovo, jer je ovo stvarno postalo puko preživljavanje. Jedne cijene danas, sutra druge i tako u nedogled. Ono što me brine jeste što se ovim poskupljenjima ne vidi kraj”, kaže ova ogorčena Banjalučanka.

    Izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača DON iz Prijedora Murisa Marić kaže da, iako je došlo do određenog rasta penzija i plata, on ne može pratiti rast cijena hrane, ali ni ostalih komunalnih usluga.

    Navodi da su zbog toga promijenjene i potrošačke navike građana, te se tako sve više kupuju, uslovno rečeno, jeftiniji proizvodi. Kako je pojasnila, ne gleda se na kvalitet, nego se kupuje ono što je dostupno i pristupačno količini novca, odnosno kućnom budžetu jednog domaćinstva.

    Da je ovaj rast cijena uticao na kupovnu moć građana, ukazuju i posljednji podaci koji govore da je, nakon što je proteklih godina bio evidentan rast potrošnje u maloprodaji, u međuvremeni došlo do velikog pada, što je, kako ističu pojedini analitičari, rezultat ogromnog rasta cijena, ali i posljedica nedostatka značajnije pomoći građanima.

    Iako je Vlada Srpske uvela ograničenja trgovinskih marža za neke od pomenutih namirnica, očigledno je da ih mnogi trgovci ne poštuju, o čemu svjedoči i podatak da je samo tokom prošle godine izrečeno oko pola miliona maraka kazni. To očigledno nije spriječilo mnoge da nastave sa ovom praksom podizanja cijena, jer su pojedini trgovci procijenili da im je isplativije platiti kaznu, nego spustiti cijene, što dobrim dijelom rade i trgovci naftnim derivatima.

    Statistika

    Da je došlo do značajnog rasta cijena hrane, ali i troškova života, ilustruju i podaci koje na mjesečnom nivou objavljuje Savez sindikata Srpske, a vezani su za kretanje vrijednosti potrošačke korpe. Prema njihovim podacima za januar 2023. godine, sindikalna potrošačka korpa iznosila je 2.404 marke, od čega se na prehranu odnosilo 44 odsto, odnosno 1.068 maraka, što je za 273 marke više u odnosu na isti period prošle godine, odnosno 340 KM ukoliko napravimo poređenje s početkom 2020. godine.

    Francuska

    Velika inflacija potresa i većinu evropskih zemalja, u kojima su cijene nekih osnovnih životnih namirnica, poput mlijeka i voća, porasle više nego ikad. U Francuskoj su se zbog toga predstavnici vlasti dogovorili s vlasnicima lanaca supermarketa da se kupcima uvedu “najniže moguće cijene” u periodu od tri mjeseca, za artikle koje će sami odabrati.

  • Sve teže naći dobrog zanatliju

    Sve teže naći dobrog zanatliju

    Radnike u oblasti završnih radova u građevinarstvu, molere, keramičare i regipsere ne zadržavaju ni veće dnevnice koje idu i do 120 KM, zbog čega je sve teže naći dobrog majstora.
    Nedostatak zanatlija na tržištu rada jeste problem već godinama, a razlog leži u tome što se tog kadra malo školuje te što veliki broj onih koji su obučeni odlaze u inostranstvo.

    Vlasnici firmi koji posluju u ovoj oblasti kažu da je upaljen alarm, jer i pored povećanja dnevnica nema ko da radi.

    To potvrđuje i banjalučki moler Aleksandar Radosavljević koji za “Glas Srpske” kaže da je do radnika sve teže doći, iako na domaćem tržištu vlada velika potražnja.

    – Dnevnice radnika pomoćnika sada idu i do 70 KM, a majstora do 110 KM, sve zavisi od njegove sposobnosti i od toga šta se radi – rekao je Radosavljević.

    Dodao je da je repromaterijal poskupio oko 20 odsto, naglasivši da su im dobavljači ponovo najavili novu korekciju cjenovnika.

    – Zbog većih dnevnica radnika nego lani ali i visokih cijena materijala i mi smo morali malo podignuti cijenu svojih usluga, za nekih 20 odsto – rekao je Radosavljević, dodajući da su cijene usluga krečenja sada 3,50 KM po kvadratu, dok se postavljanje tapeta kreće od 15 KM po kvadratu.

    Bez obzira na veće cijene, kako kaže, posla imaju jer građani stalno zovu.

    – Termini za naredna dva mjeseca skoro su nam skroz rezervisani. U Banjaluci je uvijek velika potražnja – kazao je Radosavljević.

    Da je veliki problem naći radnike saglasan je i keramičar iz Bijeljine Dragoljub Jović.

    – Dnevnice idu i do 100 maraka i bez obzira na to radnika nema. Zbog nedostatka radne snage uzimamo manje poslove, ne možemo dogovoriti posao u zgradama – rekao je Jović, dodajući da su zbog povećanja dnevnica morali korigovati cijene usluga.

    Objasnio je da su dobavljači lani mnogo digli cijene materijala, ali se sada stanje malo normalizovalo.

    I u ostalim dijelovima Srpske sve je veća potražnja za građevinskim majstorima i fizičkim radnicima.

    – Lani je dnevnica majstora iznosila 80 KM, a sada ide i do 120 KM, dok fizikalci imaju od 60 KM do 75 KM. Cijena krečenja po kvadratu prošle godine bila je dvije marke, a sada je 2,20 KM – rekao je jedan moler iz Ugljevika.

    Kada je riječ o postavljanju rigipsa dnevnice idu od sedam maraka po satu.

    U banjalučkom preduzeću “Rigips Savić” kažu da je prošla godina bila malo teža, jer su radnici konstantno odlazili i dolazili.

    – Snalazili smo se nekako ali bilo je teško, počnu da rade pa odu, a to onda usporava naše poslovanje – kazali su u ovom preduzeću.

    Ipak, najveći problem im, kako kažu, predstavlja divljanje cijena repromaterijala.

    – Radili smo jedan veliki objekat i cijene repromaterijala su drastično skočile, ali mi nismo mogli dizati cijene naših usluga jer smo bili vezani ugovorom – poručili su iz ovog preduzeća.

    Bratić

    Direktor Zanatsko-preduzetničke komore RS Jovica Bratić kaže da se već dugo priča o tome da na našim prostorima zanatstvo nestaje.

    – Taj problem se mora rješavati. Mora se probuditi interesovanje za zanatsku djelatnost, da se u školama prepoznaju talenti i sklonosti djece te da se ona opredijele za zanatstvo, kada za to imaju predispoziciju – rekao je Bratić. Objasnio je da je Evropa u prednosti jer su veće plate, a mlađe generacije hoće “instant” rješenja pa zato odlaze u inostranstvo, što je slučaj oduvijek.

  • Kredit MMF-a na čekanju zbog FBiH

    Kredit MMF-a na čekanju zbog FBiH

    Pregovori BiH i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o novom kreditnom aranžmanu još nisu počeli i ne zna se kada će jer nije formirana Vlada FBiH.
    Iz MMF-a je još u novembru poručeno da čekaju formiranje vlasti u BiH kako bi otpočeli pregovori o novom aranžmanu.- Pregovori još nisu počeli. Da bismo se dogovorili o aranžmanu, potrebno je da se sa vlastima usaglasimo u vezi sa reformskim prioritetima, što opet zahtijeva da vlade na svim nivoima vlasti budu uspostavljene. Iako su vlade već uspostavljene na nivou BiH i Republike Srpske, to ipak još nije slučaj u FBiH – rekao je “Glasu Srpske” rezidentni predstavnik MMF-a u BiH Endrju Džuel.
    Predstavnik MMF-a ne iznosi ni prognoze kada bi uopšte mogli otpočeti pregovori o novom aranžmanu.

    – Potrebno je da dobijemo zvaničan zahtjev od vlasti te da napravimo procjenu njihove opredijeljenosti u pogledu reformi – dodao je Džuel.

    Kada je riječ o značaju novog aranžmana, Džuel je podvukao da bi novi aranžman omogućio vlastima da se zaduže kod te međunarodne finansijske institucije u zamjenu za reforme koje imaju za cilj ubrzanje ekonomskog rasta i očuvanje finansijske stabilnosti.

    – Svi tradicionalni aranžmani MMF-a dolaze uz određene uslove. Suviše je rano govoriti o mogućim uslovima u okviru budućeg aranžmana. Uslovi će zavisiti od vremenskog okvira aranžmana, ekonomske situacije u momentu pregovora te reformskih prioriteta vlasti – podvukao je Džuel.

    I ministar finansija i trezora BiH Zoran Tegeltija je na sastanku koji je nedavno održao sa Džuelom izrazio očekivanje da će uskoro biti okončan proces formiranja vlasti u FBiH kako bi se u punom kapacitetu posvetili saradnji sa MMF-om jer je u maju planirana i posjeta Misije MMF-a.

    U FBiH su prošle sedmice izabrani predsjednik i potpredsjednici tog entiteta i to Lidija Bradara (HDZ), te Igor Stojanović (SDP) i Refik Lendo (SDA). Predsjednik FBiH, uz saglasnost oba potpredsjednika, ima ustavnu nadležnost da predloži premijera tog entiteta. Imenovanje premijera i vlade potvrđuje Predstavnički dom Parlamenta FBiH.

    Bradara i Stojanović ranije su najavili da će za predsjednika Vlade FBiH predložiti Nermina Nikšića, lidera SDP-a. Iz HDZ-a su juče poručili da očekuju da će federalna vlada biti formirana najdalje za mjesec.

    Akcize

    Endrju Džuel nedavno je izjavio da je MMF protiv ukidanja akciza na gorivo, smanjenja PDV-a na osnovne životne namirnice i nižih cijena struje u BiH.

    – Što se tiče privremenog ukidanja akciza na gorivo, u vrijeme naših konsultacija u martu 2022. godine isticali smo da bi se ovakva politika mogla razmotriti. Međutim, kako su cijene goriva snižene, a i inflacija ima trend pada, ne smatramo da je privremeno ukidanje akciza opravdano – rekao je Džuel.

  • Cijene nafte u blagom porastu

    Cijene nafte u blagom porastu

    Cijene nafte na svjetskom tržištu danas su u blagom porastu nakon što su učesnici Konferencije o energiji u Hjustonu razgovarali o ponudi na tržištu i nadanju da će porasti potražnja za ovim energentom u Kini.

    “Tržište nafte i logistika su veoma tijesni i reaguje na bilo kakav problem u raspodijeli nafte pošto ruska nafta još stiže na tržište ali po različitim cijenama”, rekao je direktor kompanije “Ševron” Majk Virt.

    Direktor kompanije “Ganvor” Torbjorn Tornkvist izjavio je da bi cijene sirove nafte mogle porasti u drugoj polovini godine, ukoliko se pojača potražnja za ovim energentom u Kini.

    U Londonu je cijena sirove nafte “brent” veća za 35 centi i sada je 86,18 dolara po barelu.

    U NJujorku je cijena svijetle sirove nafte porasla za 78 centi i iznosi 80,46 dolara po barelu.

    Cijene nafte, takođe su porasle jer je Saudijska Arabija podigla cijene za “arapsku svijetlu naftu” koju prodaje na azijskom tržištu ali i zbog pada vrijednosti dolara čime je ovaj energent dostupniji vlasnicima drugih valuta.