VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Čistačici povećali platu za 78 KM, a ministru za 553 KM

    Čistačici povećali platu za 78 KM, a ministru za 553 KM

    ​Najviše koristi od nove Odluke o visini osnovice za obračun plate zaposlenima u institucijama BiH za 2023. godinu imaće imenovana lica, jer će im plata rasti daleko više nego “običnim” radnicima.

    Naime, novom Odlukom osnovica za obračun plata povećana je sa 535 na 600 KM, a s obzirom da plata zavisi od koeficijenta, prosta matematika kaže da će imenovana lica imati daleko više koristi nego državni službenici, namještenici, stručni saradnici itd…

    Primjera radi, sa osnovicom od 600 KM, osnovna plata higijeničarke biće 720 KM jer njihov koeficijent iznosi 1,2, i u odnosu na sadašnju platu veća je za 78 KM. S druge strane, osnovna plata ministra sa osnovicom od 600 KM iznosiće 5.100 KM i za čak 553 KM biće veća nego što je sada.

    Koeficijent ministra iznosi 8.5. Ubjedljivo najveće povećanje plate biće članovima Predsjedništva BiH koji imaju koeficijent 10, pa će ubuduće, odnosno kada budžet stupi na snagu, umjesto osnovne plate od 5.350 KM, imati osnovnu platu od 6.000 KM.

  • Tegeltija: Očekujemo usvajanje budžeta do kraja marta

    Tegeltija: Očekujemo usvajanje budžeta do kraja marta

    Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Zoran Tegeltija izjavio je da očekuje da će do kraja marta biti, po hitnoj proceduri, usvojen ovogodišnji budžet institucija BiH i međunarodnih obaveza i izrazio je zadovoljstvo što je danas Savjet ministara podržao nacrt ovog dokumenta.

    On je istakao da je Nacrtom budžeta za 2023. godinu povećan okvir za 141 milion KM i izdvajanje sa jedinstvenog računa Uprave za indirektno oporezivanje 155 miliona KM za budžet zajedničkih institucija.

    • To nam je stvorilo pretpostavke da napravimo budžet za ovu godinu koji je povoljni nego onaj za 2022. godinu – rekao je Tegeltija novinarima.

    Tegeltija je istakao da ovako koncipiran budžet za 2023. godinu stvara pretpostavke za nesmetano funkcionisanje svih institucija na nivou BiH, rast plata i naknada zaposlenim u zajedničkim institucijama i poboljšanje njihovog materijalnog položaja.

    • Prošle godine bile su korekcije ukupnih primanja zaposlenih u zajedničkim institucijama od 24,7 odsto i sa ovom korekcijom u 2023. godini ukupna korekcija iznosiće 38,3 odsto – pojasnio je Tegeltija.

    On je istakao da se postavlja pitanje da li su najniža primanja dovoljno velika ili su mala, zbog čega su razgovarali o započinjanju izrade novog zakona o platama na nivou BiH i raspravljaće se o rasponu najniže i najviše plate.

    Tegeltija je napomenuo da je važno pitanje kada će biti usvojen budžet, te dodao da će izdvajanja sa jedinstvenog računa, plate i lična primanja zaposlenih na nivou BiH ostati na sadašnjem nivou dok budžet ne bude usvojen.

    • Očekujemo da će Predsjedništvo BiH u ponedjeljak utvrditi prijedlog budžeta kao njegov formalni predlagač i uputi ga Parlamentarnoj skupštini BiH. Po meni je 10 dana dovoljan okvir u kome bi oba doma mogla da usvoje budžet – istakao je Tegeltija.

    Upitan da li bi Predsjedništvo trebalo budžet uputiti na razmatranje po hitnoj proceduri, Tegeltija je rekao da ne postoji drugačiji način ako postoji želja da budžet bude usvojen do kraja mjeseca.

    • Kada budem obrazlagao budžet, predložiću da ovaj dokument Predsjedništvo BiH predloži u hitnoj proceduri – naglasio je Tegeltija.

    On je naveo da nijednom ministarstvu sredstva nisu oduzimana i da je dato odobrenje Graničnoj policiji za zaposli 100 policajaca, a povećan je i dio izdvajanja za kapitalne projekte.

    Na pitanje kada se može očekivati da EU uplati prvu tranšu od 63 miliona evra energetske pomoći, s obzirom na to da je davno usvojen Akcioni plan, Tegeltija je naglasio da je BiH uradila ono što je trebalo i očekuje da će vrlo brzo taj novac biti uplaćen, te da će entiteti u skladu sa svojim definisanim procedurama taj novac uplatiti građanima, malim i srednjim preduzećima.

    • Јoš nemamo tačan datum od Evropske komisije kada će se to desiti – kaže Tegeltija.
  • Šulić: Prioritet u radu na kontrolama cijena

    Šulić: Prioritet u radu na kontrolama cijena

    Novoizabrani ministar trgovine i turizma Republike Srpske Denis Šulić izjavio je Srni da će prioritet u radu staviti na kontrole u tržnim centrima kako bi se vidjelo da li se poštuju marže na osnovne životne namirnice.

    Šulić je istakao da mu je namjera i da pokuša da u dogovoru sa turističkim agencijama dovede što više turista u Republiku Srpsku.

    Prema njegovim riječima, razgovaraće sa turističkim agencija da bi one uzele učešće da prave aranžmane.

  • Košarac: Zabraniti izvoz oblovine iz BiH

    Košarac: Zabraniti izvoz oblovine iz BiH

    Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac izjavio je danas u Bijeljini da neće odustati od odluke da i dalje predlaže zabranu izvoza oblovine iz BiH.

    “Cijenim da ono što imamo drvnih sortimenata iz šumskih gazdinstava u Republici Srpskoj i Federaciji BiH primarno treba da ostane našim drvoprerađivačima koji zapošljavaju ljude, socijalno i društveno su odgovorni i vrlo aktivni i vidljivi u spoljnotrgovinskom prometu”, rekao je Košarac tokom posjete bijeljiskoj kompaniji “Mega drvo”.

    On je istakao da je uvijek korisno razgovarati sa ljudima koji su direktno u poslovnim aktivnostima, što je prilika da se sagledaju odluke koje se donose.

    “Naša potreba je da donosimo politike i odluke u korist razvoja privredne zajednice”, rekao je Košarac.

    Prema njegovim riječima, kompanija “Mega drvo” je respektabilna, zapošljava 350 radnika, izvozno je orijentisana i važno je razgovarati o izazovima koje ovakvi privrednici imaju i aktivnostima onih koji donose regulatorni okvir.

    “Došao sam ovdje da razgovaram sa našim privrednicima u drvopreradi šta znači mjera zabrane izvoza oblovine cijeneći da smo donijeli takvu odluku koja je istekla 31. decembra i pokušali smo da je ponovo stavimo na dnevni red”, naveo je Košarac.

    On je dodao da je u ovoj i u drugim kompanijama informisan, a i njegov je lični stav, da je veoma značajno da trupci ostanu domaćim drvoprerađivačima.

    “S tog aspekta ću se potruditi da to pitanje ponovo stavim na dnevni red, jer takva inicijativa dolazi i iz Vlade Republike Srpske i od resornog ministra, iz Spoljnotrgovinske komore, Privredne komore Republike Srpske i Komore FBiH”, rekao je Košarac.

    On je govorio i o mjeri zabrane izvoza u slučaju briketa koja je, kako kaže, donesena na prijedlog institucija iz FBiH, jer se kumulativno posmatralo pri donošenju odluke.

    “Svjesni smo činjenice da domaći konzum ne potražuje briket i da je bilo neophodno obezbijediti plasman briketa na tržište gdje su naši proizvođači to dogovorili, ali nije bilo prohodnosti i saglasnosti jednog broja ministara koji su u tom momentu dolazili iz FBiH”, naveo je Košarac.

    Zato je, kaže Košarac, automatski u odluci koju su sljedeću predložili briket oslobođen zabrane i ponovo vraćen u slobodan režim.

    Vlasnik kompanije “Mega drvo” Svetozar Ostojić rekao je nakon sastanka sa ministrom da je najveći problem u prethodna tri mjeseca izazvala zabrana izvoza briketa i da je privredi olakšanje što je ta mjera prošla.

    On je naglasio i podršku zabrani izvoza trupaca iz BiH, ocijenivši da je taj izvoz ogromna šteta za državu i privrednike, piše Srna.

    “Mi taj trupac oplemenimo, uposlimo kooperante i po 10 puta većoj cijeni izvezemo, što je mnogo bolje nego izvesti trupac”, rekao je Ostojić.

    Ostojić kaže da njegova kompanija nema problema sa pronalaskom kupca na stranom tržištu i da izvoze 98 odsto proizvodnje, ali da se otvara problem sa radnom snagom, pogotovo nedostatkom stručne radne snage.

  • Cijene nafte pale za skoro dva dolara

    Cijene nafte pale za skoro dva dolara

    Cijene nafte na svjetskom tržištu danas su pale za skoro dva dolara po varelu jer propast banke Silicijumske doline /SVB/ i dalje potresa tržišta i izaziva bojazan od nove finansijske krize.

    U Londonu je cijena sirove nafte “brent” iz Sjevernog mora manja za 1,11 dolara ili 1,3 odsto i sada je 79,66 dolara po barelu.

    U NJujorku je cijena svijetle sirove nafte pala za 1,24 dolara ili 1,6 odsto i iznosi 73,56 dolara po barelu.

    Obje vrste nafte juče su pale na najniže iznose od početka januara i decembra.

    Analitičari tržišta iz Komercbanke predviđaju u narednim danima veliku nestabilnost na tržištu energenata.

  • Šest američkih banaka pod pritiskom

    Šest američkih banaka pod pritiskom

    Iz agencije za procenu kreditnog rejtinga Mudis je saopšteno da se očekuje da će više banaka biti pod pritiskom nakon propasti Banke Silicijumske doline.

    Agencija za procenu kreditnog rejtinga Mudis (Moody's) je objavila da je stavila šest američkih banaka na spisak za ponovnu analizu zbog potencijalnog smanjenja kreditnog rejtinga, nakon prošlonedeljneg kolapsa Banke Silicijumske doline (SVB).

    Kako navodi Si-En-En, iz Mudisa je saopšteno da se očekuje da će više banaka biti pod pritiskom nakon propasti SVB-a, posebno onih sa velikim zalihama neosiguranih depozita i dugoročnih obveznica trezora čija je vrednost oslabila.

    Mudis čekuje da će se pritisak na bankarski sektor nastaviti jer Federalne rezerve nastavljaju da povećavaju kamatne stope u cilju borbe protiv inflacije.

    Iz Mudisa dodaju da je dodatna briga to što američke banke podižu kamate koje plaćaju na štedne račune i da bi, uprkos tome što se banke nadaju da će više stope zadržati klijente zabrinute zbog kolapsa SVB-a, to takođe moglo pojesti profit.

    Mudis kao dobru vest navodi da je američki bankarski sistem generalno zdrav, da ima dovoljno gotovine i likvidnih sredstava da izdrži ekonomski pad, ali da je loša vest, to što američki regulatori mogu zahtevati od njih da drže veći kapital nakon brze propasti SVB-a.

    Iz Mudisa su upozorili da bi mogao da se snizi rejting First Republic Bank (FRC), Zions (ZION), Western Alliance (VAL), Comerica (CMA), UMB Financial (UMBF) i Intrust Financial, uz obrazloženje da su ”zbog izuzetno nestabilnih uslova finansiranja, neke američke banke izložene riziku odliva neosiguranih depozita”.

  • Kredi Svis naredna banka?

    Kredi Svis naredna banka?

    Finansijski stručnjak sa Vol strita Robert Kijosaki tvrdi da je švajcarska banka “Kredi Svis” (Credit Suisse) sledeća finansijska institucija kojoj preti krah.

    Kijosaki je poznat javnosti po tome što je predvideo propast američke banke Leman Braders (Lehman Brothers) 2008. godine.

    On je svoje najnovije predviđanje izneo samo nekoliko sati pre nego što je ova banka iz Švajcarske priznala da ima “finansijske poteškoće”.

    Prošle nedelje američki regulatori su zatvorili Banku Silicijumske doline (SVB) u petak i zaplenili njene depozite, što je najveći kolaps neke banke u SAD još od finansijske krize 2008. godine.

    Nakon toga, regulatorne vlasti zatvorile su i Signačer banku (Signature Bank) sa sedištem u Njujorku.

    Govoreći u emisiji “Cavuto: Coast to Coast”, na Foks biznis kanalu, Kijasoki je rekao:

    “Trenutni problemi i propast na tržištu obveznica govore o tome da može doći do propasti banke ‘Kredi Svis’, jer smo imali sličnu situaciju sa bankom ‘Leman Braders’.”

    Regulatori “Kredi Svisa” su primetili finansijske probleme prilikom unutrašnje kontrole finansijskih izveštaja, ali oni smatraju da novonastala situacija neće uticati da klijenti napuste banku.

    Akcije te banke pale su za 5 odsto na ranom trgovanju, nakon što je banka objavila godišnji finansijski izveštaj u kojem je otkrila gubitak od 8 milijardi dolara u 2022. godini.

    “Kredi Svis”, inače osmi najveći investicioni bankarski sistem na svetu, za “slabosti” u izveštaju okrivio je “neuspeh da prati i održi efikasnu promenu procene rizika radi identifikovanja i analiziranja rizika od materijalnog značaja”.

  • Bitkoin se vraća? Na najvišem nivou od juna

    Bitkoin se vraća? Na najvišem nivou od juna

    Vodeća svetska kriptovaluta porasla je danas, samo nekoliko minuta nakon objavljivanja izveštaj o inflaciji u SAD.

    Bitkoin je tu psihološku granicu prevazišao prvi put od juna, prenosi Teletrejder.

    Prethodno je Kancelarija za statistiku rada SAD navela da je inflacija u zemlji tokom februara iznosila 6 procenata.Bitkoin je skočio 6,73 odsto na 25.852 dolara za “novči”“ u 8:52 po istočnoameričkom vremenu, dok je itirijum istovremeno ojačao 3,28 odsto i prodavao se po 1.736,19 dolara.

  • Koje su posljedice bankrota jedne od najvećih američkih banaka: Moguć i krah finansijskog tržišta

    Koje su posljedice bankrota jedne od najvećih američkih banaka: Moguć i krah finansijskog tržišta

    Potpuni krah finansijskog tržišta u Americi, pa samim tim i na globalnom nivou, sasvim je realan nakon bankrota banke Silicijumska dolina (SVB) sa sjedištem u Kaliforniji, a glavni krivac za to biće aktuelna inflacija.

    Istakao je ovo za “Glas Srpske” investicioni stručnjak iz Beograda Vladimir Đukanović koji je osam godina radio na Volstritu kao analitičar za “JP Morgan” koncern, a analizirajući drugi po veličini kolaps jedne finansijske institucije u američkoj istoriji i najveći bankrot jedne američke banke od 2008. godine, što je dovelo do velike panike i pada vrijednosti akcija na svjetskim berzama.

    “Za to uvek postoji opasnost, jer su banke osetljive na svako iznenadno i prekomerno povlačenje depozita. Da li je ovo početak neke lančane reakcije? Pa ja o tome pričam već godinu dana, jer postaje sve očiglednije da globalna inflacija postaje sve veći problem. Ovakvu situaciju nismo imali u poslednjih 40-50 godina. Mislim da sada dolazi sve na naplatu, da će “popucati” mnoge finansijske institucije, koje su prezadužene ili su se otvarale samo zato što je bilo mnogo novca u opticaju. Mislim da će sve ovo potrajati, baš kao i inflacija, koja je poput kancera ušla u biološko telo ekonomije i finansija. Taj kancer zahvata sve više unutrašnjih organa”, istakao je Đukanović slikovito opisujući trenutnu situaciju.

    Smatra i da je bankrot pomenute banke samo početak, te da treba očekivati krahove mnogobrojnih finansijskih institucija, ali i samih berzi, koje je zahvatio talas panike. Smatra i da će se kriza iz SAD preliti i na evropska finansijska tržišta, što je, kako je istakao, neminovno s obzirom na globalnu povezanost.

    “Veliki rizici su i dalje u opticaju, ali kao što rekoh, inflacija najvećim delom stoji iza svega ovog što se danas dešava. Investitorima je veoma teško naći projekte koji bi im doneli bar 15 ili 20 odsto profita, kako bi pokrili kamate koji su izuzetno visoke”, pojasnio je Đukanović.

    Navodi i da je rat u Ukrajini zakomplikovao stanje, jer su prekinuti lanci snabdijevanja, što je onda posljedično dovelo do rasta cijena robe, a kao veliki problem Đukanović navodi i činjenicu da su u nekom prethodnom periodu odštampane ogromne količine novca.

    “Mi na Balkanu smo najbolji svedoci do čega to može dovesti. To prekomerno štampanje novca je najbrži put u propast. Svi su pokušavali probleme rešavati tako što će štamparije raditi 24 sata, kako bi kompanije preživele. I dok taj novac ne ispari iz sistema, ne treba očekivati bolje dane. Da bi do toga došlo, kupovna moć građana treba da opadne za 15 ili 20 odsto. Nažalost, nisam optimista. Ljudi takođe zaboravljaju da, ako inflacija i narednih godina bude oko sedam odsto, to znači da će za pet godina životni standard biti prepolovljen”, kaže Đukanović.

    Na pitanje kolike su šanse da se “inficira” cijeli bankarski sektor, kao što je to bilo u mjesecima koji su prethodili velikoj recesiji prije više od jedne decenije, te da li bankrot pomenute američke banke može predstavljati početak kraha finansijskog tržišta u SAD zbog sve realnijeg domino efekta, ekonomski analitičar i stručnjak za finansije Branko Dragaš kratko odgovara: “Velike”, navodeći kako su, pored pomenute, još dvije banke u međuvremenu zatvorene u SAD, dok se još deset nalazi u nezavidnoj poziciji i pod lupom nadležnih.

    “Mislim da to nije ništa u odnosu na ono što će se tek desiti. Verujem da će doći do potpune eksplozije na finansijskom tržištu, akcije na berzama će u prvom naletu pasti za desetak odsto, a onda i u drugom za isto toliko. Ne bih da strašim ljude, ali pare treba dizati iz američkih i evropskih banaka i njima kupovati investiciono zlato. Smatram da je pred nama daleko veća kriza od one iz 2008. godine, koja će dovesti do, da se malo slikovito izrazim, biblijskog sloma zapadnog kapitalizma. Ko to ne vidi ili ne razume, ima veliki problem”, istakao je za “Glas Srpske” Dragaš poručujući da nije isključeno da dođe i do velikog globalnog ekonomskog kraha koji se desio 1928. godine i Velike depresije, nakon koje su bile potrebne decenije da se svijet oporavi.

    Banka SVB, osnovana 1983. godine, obezbjeđivala je finansiranje za gotovo polovinu američkih tehnoloških i zdravstvenih kompanija. Prema podacima “Forbsa”, ona je na kraju prošle godine imala 213 milijardi dolara vrijednu imovinu.

    Banka, koja je godinama finansirala tehnološki sektor, našla se pod pritiskom jer su mnoge startap kompanije počele da povlače depozite. Da bi povećala kapital, ona je prvo nedavno prodala raspoložive obveznice, ali uz veliki gubitak, a potom je objavila plan za prodaju novih akcija da bi prikupila 2,25 milijardi dolara svježeg kapitala. To je, međutim, izazvalo paniku među građanima i preduzetnicima, koji su iz banke povukli 100 milijardi dolara depozita. Zbog toga je regulator zatvorio banku, proglasio bankrot i preuzeo kontrolu nad preostalim depozitima.

    U međuvremenu “pala” je još jedna banka, ovaj put kripto Signačer bank sa sjedištem u Njujorku. U pitanju je jedna od glavnih banaka kripto industrije, najveća pored Silvergejta, koji je prošle nedjelje objavio da će izvršiti likvidaciju.

    Američki predsjednik je najavio da će uskoro saopštiti na koji način će se američka administracija uhvatiti u koštac s bankarskom krizom, najvećom u SAD od 2008. godine, koja je primorala regulatorna tijela da uvedu niz vanrednih mjera pošto je slom SVB-a i Signačer banke, kako je saopšteno iz Bijele kuće, stvorio rizik od šire, sistemske krize.

    Domaći sektor stabilan

    Za razliku od Đukanovića i Dragaša, direktor Udruženja banaka BiH Berislav Kutle smatra kako krah većih razmjera na finansijskim tržištima nije toliko realan, jer su, kako je pojasnio, izvučene pouke iz krize koja je bila 2008. godine.

    “To, uostalom, možemo vidjeti i iz brze reakcije američkih institucija. Mislim da domino efekat, o kojem svi toliko pričaju, nije realan, ni moguć. Glavni razlog za bankrot pomenute banke je velika količina novca koja je bila u opticaju bez ikakvog pokrića. Kada je u pitanju BiH, mislim da se ovo ni u jednom segmentu ne može prenijeti na naš domaći bankarski sektor, jer banke imaju veliku likvidnost, što možemo vidjeti i iz profita koji su ostvareni tokom prošle godine”, istakao je Kutle.

  • Brisel pomrsio konce prevoznicima iz BiH

    Brisel pomrsio konce prevoznicima iz BiH

    Prevoznicima iz BiH dodatno su pomršeni računi jer bi im odliv radne snage uskoro mogao biti pojačan usljed namjere Evropske komisije (EK) da sve članice Evropske unije (EU) uvedu jedinstvenu digitalnu vozačku dozvolu.

    Ovaj prijedlog EK stiže u okviru paketa zakona o drumskoj sigurnosti, a uvođenje prve digitalne vozačke dozvole na svijetu olakšaće priznavanje dozvola između država članica EU, te pojednostavljenje procedura prilikom zamjene ili produženja ovog ličnog dokumenta.

    Kako su naveli iz Komisije, ovo će olakšati i zamjenu vozačke dozvole koja je izdata u državi koja nije članica EU za dozvolu države u kojoj vozač želi da radi.

    Upravo ova “olakšica” novi je problem za BiH, koja ionako kuburi s nedostatkom profesionalnih vozača.

    Nikola Grbić, predsjednik Udruženja za unutrašnji i međunarodni transport Republike Srpske, kaže da nakon što ova ideja bude sprovedena u djelo, BiH može da se “pozdravi” sa još većim brojem šofera.

    “Njemačka je nedavno objavila na neki način da će priznati sve vozačke dozvole koje su izdate u zemljama bivše Jugoslavije, ali, evo, to se bukvalno odnosi na BiH i Srbiju. Sada će prevoznici iz Srpske i BiH u Njemačkoj vrlo lako doći do vozačke dozvole koja je na nivou Evropske unije i da počnu da rade tamo. A podatak kojim mi raspolažemo je da Njemačka traži oko 30.000 profesionalnih vozača”, pojašnjava Grbić.

    Kada je riječ o Njemačkoj, “Nezavisne novine” su tokom prošle godine pisale o tome da ova država ne priznaje vozačke dozvole iz BiH, te da svi vozači koji namjeravaju da rade u Njemačkoj moraju ponovo polagati vozački ispit.

    To je, kaže Grbić, sigurno odvratilo dio vozača od namjere da odu iz BiH, ali nova odluka znači da praktično više ne postoje takve prepreke.

    “Problem je što su sada pojednostavljene procedure i papirologija za dobijanje vozačke dozvole u EU, jer države traže sve više profesionalnih vozača. Svi vozači koji žele da odu odavde mogu praktično otići u bilo koju firmu i sve završiti za nekoliko sati. Dobijate papire, dozvolu za rad i, naravno, novu vozačku dozvolu. To je katastrofa za teretni i putnički saobraćaj (vozači autobusa)”, naglašava Grbić.

    Ono što je do sada bio problem za bh. vozače koji su namjeravali da profesionalno voze po Evropi, ali to nisu mogli bez novog polaganja vozačkog ispita, jeste nedostatak položenog “koda 95”, koji je u stvari potvrda profesionalne linije.

    “U bilo koju zemlju da dođete sa tim papirima, automatski se mijenja vozačka dozvola iz BiH, a dobijate novu iz te države EU”, dodaje Grbić.

    Nedžad Siočić, predsjednik Grupacije prevoznika u drumskom saobraćaju pri Udruženju poslodavaca FBiH, podsjeća da su vozači iz BiH plaćali polaganje vozačke dozvole u zemljama EU više od 3.000 evra.

    “Sada, kada imamo informacije da se to mijenja, da nema više polaganja, moglo bi se zaista desiti da određeni broj vozača ode u Njemačku ili druge zemlje da radi tamo. Ja bih ipak napomenuo da mi već imamo problem jer gotovo da nijednoj firmi koja prevozi robu ili putnike ne nedostaju vozači. Jednostavno, za ljude koji odlaze u penziju maltene nemamo zamjene”, istakao je Siočić.

    Na pitanje da li je novac razlog odlaska vozača iz BiH, on navodi da je to jedan od razloga, ali da dio ljudi ide i zbog loših društvenih i političkih prilika.

    “Imali smo i slučajeva da se vrate ljudi koji odu, jer su troškovi ogromni. A vraćaju se i zbog određenih porodičnih problema. Ali svakako da je zarada razlog odlaska”, poručio je Siočić za “Nezavisne novine”.

    Pojednostavljene procedure za sticanje ili zamjenu bh. vozačkih dozvola u zemljama EU i dalje ne znače da će vozači u pojedinim državama tako lako moći do novog ličnog dokumenta.

    Odranije, prema podacima koje je medijima saopštilo Ministarstvo komunikacija i transporta, BiH sa brojnim državama vodi aktivnosti na zaključivanju sporazuma o priznavanju i zamjeni bh. vozačke dozvole, a riječ je o Turskoj, Italiji, Španiji, Albaniji, Moldaviji, Malti, Grčkoj, Norveškoj, Kipru, Holandiji i UAE. Saopšteno je da tada pregovori sa Švedskom i Švajcarskom nisu dali rezultate.

    Države u kojima je bh. vozačku dozvolu određene kategorije i potkategorije moguće zamijeniti bez obaveze polaganja teoretskog i praktičnog dijela su Austrija, Francuska, Njemačka, Danska, Sjeverna Makedonija i Katar.

    Takođe, u Australiji je omogućena zamjena bh. vozačke dozvole B i A kategorije, odnosno moguće je dobiti australijsku vozačku dozvolu kategorije C (putnički automobil) ili kategorije R (motocikl).