VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Javnom sektoru još pet odsto veće plate

    Javnom sektoru još pet odsto veće plate

    Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske usvojili su danas set zakona o izmjenama zakona o platama kojim će od naredne godine biti povećane plate za pet odsto svim zaposlenim u javnom sektoru kojima je plata manja od prosječne koja iznosi 1.211 KM.

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović rekla je u završnoj riječi o usvojenom setu zakona o izmjenama zakona o platama u javnom sektoru, da je Srpska tokom godine usmjeravala prihode prema stanovništvu da bi bili suzbijeni negativni efekti inflacije.

    Ona je istakla da su tokom godine u više navrata povećavane plate, te da se to vršilo i kroz poreske olakšice poslodavcima.

    “Prosječna plata u Republici Srpskoj u novembru veća je za 20,6 odsto u odnosu na novembar 2021. godine. To je zvanični statistički podatak”, istakla je Vidovićeva.

    Ona je rekla da je Vlada Srpske stanovništvu podijelila 625 miliona KM za plate, penzije, socijalna i boračka davanja.

    Vidovićeva je rekla da inflacija u Republici Srpskoj u novembru iznosi 14,7 odsto i manja je nego u Federaciji BiH.

    Ona je istakla da će penzije u Srpskoj u narednoj godini biti povećane od 13 do 14 odsto.

    Vidovićeva je rekla da je javni dug Republike Srpske pet milijardi i 64 miliona KM i iznosi 36,1 odsto BDP-a.

    “Republika Srpska nije prezadužena”, rekla je Vidovićeva.

    Po hitnom postupku poslanici su usvojili Zakon o izmjenama Zakona o platama zaposlenih lica u javnim ustanovama u oblasti zdravstva Srpske, Zakon o platama zaposlenih u javnim službama Srpske, Zakon o platama zaposlenih u oblasti visokog obrazovanja i studentskog standarda Srpske, te Zakon o platama zaposlenih u osnovnim i srednjim školama i đačkim domovima u Srpskoj.

    Usvojeni su i Zakon o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u oblasti kulture Srpske, Zakona o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u organima uprave Srpske, Zakon o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u Ministarstvu unutrašnjih poslova Srpske, te Zakon o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u institucijama pravosuđa Republike Srpske.

  • Vidović: Stabilnost će biti očuvana u narednoj godini

    Vidović: Stabilnost će biti očuvana u narednoj godini

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović izjavila je danas da će stabilnost Srpska u narednoj godini ostati očuvana i da je preduzeto više koraka da tako i bude.

    Vidovićeva je istakla da je republički budžet koncipiran na realnoj osnovi i da će sve što je planirano biti i ostvareno, napomenuvši da je budžet likvidan.

    “Na kraju iduće godine imaćemo smanjeno zaduženje u odnosu na bruto domaći proizvod /BDP/. Sada javni dug iznosi 36 odsto od BDP-a, što je nizak procenat zaduženosti”, rekla je Vidovićeva za Radio-televiziju Republike Srpske.

    Vidovićeva je ukazala na prognoze svjetskih ekonomista da će iduća godina biti izuzetno teška u cijelom svijetu, pa tako i ovdje, te da se zbog toga mora uložiti trud da Republika Srpska ostane stabilna.

    Ona je navela da je i ova godina bila teška, ali da Srpska ima sreću što ne uvozi električnu energiju već je izvozi i što se njena cijena još zadržava na niskom nivou i za stanovništvo i privredu, a da najavljeno povećanje struje nije drastično i da će se moći podnijeti u narednoj godini.

    Vidovićeva na podsjetila da će od 1. januara naredne godine za radnike koji imaju platu ispod prosječne /1.200 KM/ dobiti povećanje od pet odsto, kao i da će se penzije povećati za 13,5 odsto, za koliko će se povećati i davanja za boračke i socijalne kategorije.

    Ona je dodala da je povećanju plata u realnom sektoru doprinijelo to što poreze i doprinose na plate budžet vraća poslodavcu.

    Vidovićeva je navela da bi o pitanju minimalne plate u narednoj godini trebalo koncipirati sistem kako se ta plata određuje, kao što je napravljen i sistem za penzije gdje se tačno zna kako se one izračunavaju.

    Ona je pozdravila odluku Savjeta ministara o smanjenju i ukidanju carina na određene repromaterijale koji se koriste u sektoru tekstila i proizvodnje obuće, rekavši da su to niskoakumulativne grane koje teško mogu osigurati sve te namete.

    “Mi smo smanjili obaveze na plate u tim sektorima koji uspješno rade u Republici Srpskoj”, dodala je Vidovićeva.

    Nije dobro, kaže ona, to što Savjet ministara još nije ukinuo svoju odluku o zabrani izvoza peleta, podsjetivši da je Srpska zatražila da se omogući izvoz do 50 odsto da bi na inotržištu proizvođači došli do značajnije dobiti.

    Vidovićeva je navela da će mladima koji osnuju preduzeće u Srpskoj biti vraćen novac od poreza i doprinosa na zaposlene radnike u prvoj godini poslovanja, kao i da je planirana pomoć u nabavci tehnologija, osvajanju određenih tržišta, osposbljavanje njihovih biznisa da budu konkurentni.

  • Prosječna penzija u Srpskoj od januara biće 536 KM

    Prosječna penzija u Srpskoj od januara biće 536 KM

    Prosječna penzija u Srpskoj, nakon najavljenog povećanja od januara, trebalo bi da iznosi najmanje 536 maraka.

    Iz Fonda PIO najavili su da od januarske penzije slijedi redovno godišnje usklađivanje, koje će procentualno do sada biti i najveće i iznosiće između 13 i 15 odsto.

    Prosječna penzija u Srpskoj trenutno je 475,30 KM, a sa povećanjem od 13 odsto njen iznos bi trebalo da naraste na 536 KM.

    Penzioneri koji imaju puni staž osiguranja od 40 godina, u prosjeku trenutno primaju 704 KM, a sa uvećanjem od 13 odsto to će biti 795 maraka.

    Najviša penzija isplaćena za novembar u Srpskoj iznosila je čak 2.495,54 KM, a poslije povećanja ovaj penzioner dobiće 2.819 maraka.

  • Na proljeće pada cijena kvadrata

    Na proljeće pada cijena kvadrata

    Cijene kvadrata u novogradnji u Republici Srpskoj mogle bi pasti za desetak procenata već na proljeće ukoliko ne dođe do novog poskupljenja građevinskog materijala.
    Ističu to sagovornici “Glasa Srpske” naglašavajući da je teško očekivati da se cijene nekretnina vrate na nivo od prije godinu, ali da je realno da već početkom nove građevinske sezone dođe do pojeftinjenja, s obzirom na to da su se cijene građevinskog materijala vratile na nivo prije enormnog poskupljenja.

    Cijene stanova u Srpskoj za godinu su povećane za 50 odsto, a zbog luksuznije gradnje i kvalitetnijeg opremanja Banjaluka je, prema računici statističara, sa prosječnom cijenom od 3.729 maraka po kvadratu ubjedljivi rekorder.

    Osim toga, na pojedinim lokacijama u strogom centru grada na Vrbasu kvadrat je ovog ljeta koštao i više od 5.000 maraka.

    “Za početak bi cijena mogla ići na dolje za desetak procenata, a sve dalje vidjećemo, zavisiće od potražnje i kretanja troškova gradnje”, rekao je direktor Agencije za nekretnine “Remaks” iz Banjaluke Dragan Milanović.

    Dodao je da je prodaja novih stanova smanjena za oko 30 odsto te da se fokus sve više pomjera na kuće i placeve.

    “Rastom cijena u građevinarstvu na neki način smo ostali bez kupaca koji su kreditom dolazili do kapitala za kupovinu nekretnine. Inflacija je podstakla štediše da novac ulažu u nekretnine, jer bi u suprotnom izgubili i to što imaju, s obzirom na to da novac gubi vrijednost. Potražnja je zadovoljavajuća, ali se predmet potražnje postepeno mijenja”, objasnio je Milanović.

    I u bijeljinskoj agenciji “Sim nekretnine” kažu da bi do pojeftinjenja kvadrata za nekoliko procenata moglo doći sa početkom nove građevinske sezone.

    “Investitori koji su već započeli gradnju ugovarali su posao dok su i cijene građevinskog materijala bile više, tako da je teško od njih očekivati da pojeftine, ali sa ulaskom u novi ciklus gradnje sve je moguće”, kazali su u agenciji “Sim nekretnine”, dodajući da potražnje za stanovima u izgradnji i dalje ima.

    Da je realno očekivati da cijene kvadrata krenu silaznom putanjom saglasan je i sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala pri Privrednoj komori RS Mile Petrović.

    “Ulazni parametri, među kojima je najznačajniji građevinski materijal, utiču na formiranje cijene nekretnina. U jednom trenutku cijene građevinskog materijala su bile podivljale, što je dovelo do velikog rasta cijene kvadrata. Imajući u vidu činjenicu da je materijal pojeftinio može se očekivati i pojeftinjenje stanova s novom građevinskom sezonom”, rekao je Petrović.

    Ekonomista Marko Đogo kaže da je i to što nemamo dovoljno razvijeno finansijsko tržište tjeralo ljude da guraju novac u nekretnine, štiteći ga tako od inflacije, jer nemaju baš mnogo investicionih mogućnosti.

    “Međutim možemo očekivati rast kamatnih stopa, što će učiniti kredite skupljim, tako da će kroz to motiv za kupovinom nekretnina biti manji, a ako pada potražnja, pada i cijena. Osim toga, cijene građevinskog materijala su pale, tako da čitav splet okolnosti sugeriše da će doći do pojeftinjenja nekretnina kroz nekoliko mjeseci”, poručio je Đogo.

    Dozvole
    Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku u novembru ove godine izdato je ukupno 66 građevinskih dozvola, što je za 17,5 odsto manje u odnosu na isti mjesec lani i za skoro 31 procenat manje u odnosu na prosječan broj izdatih dozvola u prošloj godini.

    Statistika pokazuje da je planirana izgradnja 410 stanova, što je za 13,2 odsto manje u odnosu na novembar prošle godine, odnosno za skoro 30 procenata manje u odnosu na prosječan broj za cijelu 2021.

  • Pik inflacije u BiH prošao, stabilizacija do iduće jeseni

    Pik inflacije u BiH prošao, stabilizacija do iduće jeseni

    Inflacija u Republici Srpskoj slabi drugi mjesec uzastopno, a procjene nadležnih kažu da bi se to moglo zadržati u cijeloj BiH i u prvoj polovini 2023.

    Za struku, ovo su jako dobre vijesti. Za “Nezavisne novine” kažu da je “glavni inflatorni pik” dostigao vrhunac još ljetos te poručuju da postoji šansa da se tržište u potpunosti stabilizuje do jeseni iduće godine.

    Iako podaci Zavoda za statistiku RS kažu da su cijene proizvoda i usluga u novembru porasle za 0,5 odsto u odnosu na oktobar ove godine, godišnji indeks potrošačkih cijena je u padu, o čemu govori podatak da je sa 15,5 odsto, koliko je iznosio u oktobru ove godine, pao na 14,7 odsto tokom prošlog mjeseca.

    Direktor Zavoda za statistiku Darko Milunović kazao je da se u Srpskoj, kao i u zemljama regiona, bilježi visoka inflacija, a da je ona u odnosu na prošlu godinu veća za gotovo 15 odsto i to najviše u oblasti prevoza, usljed visoke cijene goriva.

    “Činjenica koja ohrabruje je da inflacija usporava. Drugi mjesec u nizu ukupna godišnja inflacija je manja od prethodne”, naglasio je Milunović.

    Ekonomista Aleksandar Ljuboja kaže da je inflacija bila na vrhuncu tokom ljeta, kada je najviše bio izražen problem s energentima i sa rastom cijene robe i usluga.

    “Tada se nije moglo uticati fiskalnim i monetarnim alatima na tu situaciju. Čak bih rekao da se možda nije ni htjelo uticati, jer pitanje je nesnalaženja vlasti. Tek u drugom dijelu godine se saznalo šta nam je činiti, odnosno prevashodno povećati referentne kamatne stope, što su nadležni uradili, kao i Centralna evropska banka. Oni su tako jednostavno usisali višak novčanih sredstava koji su štampali prethodnih godina i na neki način su pokušali obuzdati inflaciju i dijelom su u tome uspjeli, iako je to skromno – od 1-2 odsto”, smatra Ljuboja.

    Ipak, on kaže da ovaj problem ne može odmah biti riješen jer se radi o nečemu što je postojalo više godina, a što je kulminiralo geostrateškim promjenama, poput rata u Ukrajini i nedostatka energenata.

    Prema njegovim riječima, sve projekcije govore da će se inflacija dodatno ublažiti, ali da je pitanje koliko će se to odraziti na BiH.

    “Agencije koje se bave inflacijom očekuju njeno smanjenje na 9-10 odsto kada je u pitanju globalna ekonomija. Koliko će to ići kod nas – teško je reći, jer smo mi uvozno orijentisana ekonomija i uvozimo inflaciju sa drugih tržišta. Ali, očekuje se da na jesen sljedeće godine dođe do uspostavljanja neke vrijednosti inflacije koja se može trpjeti i koja će biti rezultat monetarne i fiskalne politike globalno, te nekih promjena kada je u pitanju rast BDP-a i volumena proizvodnje dobara u svijetu i kod nas”, naglašava Ljuboja. Usporavanje inflacije očekuje i Centralna banka BiH, iz koje procjenjuju da će se to nastaviti i u prvoj polovini naredne godine.

    “Usporavanje inflacije očekuje se u prvoj polovini naredne godine, prvenstveno zbog baznog efekta iz 2022. godine te efekta već izmijenjenih i najavljenih monetarnih politika vodećih centralnih banaka”, saopšteno je iz CB BiH.

    “Bitan uticaj na inflaciju u narednoj godini mogu imati cijene električne energije na domaćem tržištu, koje su prema službenim podacima za prvih deset mjeseci 2022. godine čak blago pale u odnosu na 2021”, rečeno je iz CB BiH, iz koje ipak navode da će uprkos očekivanom usporavanju inflacije u 2023. godini, ona i dalje biti znatno iznad višegodišnjeg prosjeka za BiH.

    A to bi, prema riječima ekonomiste Saše Stevanovića, trebalo da bude oko 10 odsto. On posjeća da je Evropska centralna banka procijenila da će inflacija sa 8,3 odsto, koliko iznosi u ovoj godini u Evropi, iduće godine pasti na 6,3.

    “Svakako je razlog usporavanja inflacije taj bazni efekat, ali isto tako tu su pad cijena sirovina i referentne kamatne stope, zbog toga što se tražnja usporava. To su svakako efekti koji će relaksirati pritisak na cijene”, navodi Stevanović.

    Isto tako, on smatra da cijene električne energije na domaćem tržištu neće prouzrokovati veliki rast cijena.

    “To će se kompenzovati jer svu energiju čine i pad cijena i potrošnja nafte, ali ono što kod nas najviše utiče na inflaciju je rast cijena hrane i prehrambenih proizvoda”, zaključuje Stevanović.

  • Rekordna visina prosječne plate u novembru i rekordan broj zaposlenih

    Rekordna visina prosječne plate u novembru i rekordan broj zaposlenih

    Prosječna mjesečna neto plata u novembru u Republici Srpskoj iznosila je 1.211 KM, najviša je od kada se statistički obrađuju podaci, i u odnosu na isti mjesec prošle godine nominalno je veća za 17,6 odsto, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.

    Direktor Zavoda Darko Milunović istakao je da je najviša prosječna plata isplaćena u sektoru informacija i komunikacija – 1.577 KM, a najniža u sektoru građevinarstva – 875 KM.

    “U novembru u odnosu na isti period prošle u svih 19 područja zabilježen je nominalni rast neto plate. Prosječna neto plata u Republici Srpskoj veća je od prosječne plate u Federaciji BiH i Sjevernoj Makedoniji. Poslije Crne Gore najveći rast neto plata u regionu je zabilježila Republika Srpska”, naveo je Milunović na konferenciji za novinare.

    Iz Zavoda su istakli da je rekordan i broj zaposlenih koji je u septembru iznosio oko 290.000.

    Kao i u zemljama regiona i u Republici Srpskoj bilježi se visoka stopa inflacije koja je, mjerena indeksom potrošačkih cijena, u odnosu na novembar prošle godine veća za 14,7 odsto, najviše u oblasti prevoza usljed visoke cijene goriva.

    “Činjenica koja ohrabruje je da inflacija usporava. Drugi mjesec u nizu ukupna godišnja inflacija je manja od prethodne”, naglasio je Milunović.

    Iz Zavoda su istakli da Srpska bilježi rekordan obim robne razmjene, jer je do novembra ove godine izvezeno skoro pet miijardi KM vrijednosti robe, dok je uvezeno 6,5 milijardi KM.

    Pokrivenost uvoza izvozom je 76,2 odsto, a najveći obim spoljnotrgovinske razmjene ostvaren je sa Srbijom.

    Direktor Republičkog zavoda podsjetio je da je 5. novembra završen probni popis poljoprivrede i da je to uvod u puni popis koji će se sprovesti u posljednjem kvartalu naredne godine.

    Prvi put konferencija za novinare održana je u novoizgrađenoj zgradi Republičkog zavoda za statistiku, a direktor Milunović zahvalio je Vladi Srpske na realizaciji ovog projekta koji će biti od koristi za oblast statistike u narednom periodu.

  • Poskupljuje gorivo u Srpskoj

    Poskupljuje gorivo u Srpskoj

    Gorivo u Republici Srpskoj će do vikenda na benzinskim pumpama biti skuplje za pet do 10 feninga, potvrdio je za “Nezavisne” Jovica Vučković, predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske.

    “Litar dizela na pumpama u Srpskoj trenutno košta od 2,7 do 2,9 KM, zavisi od regije. Benzin je trenutno na cijeni od 2,35 do 2,6 KM. Nakon poskupljenja očekujemo da cijena dizela ne bude veća od 2,9 KM”, kazao je Vučković.

    Prema njegovim riječima, najveći razlog ovog poskupljenja goriva je taj što su cijene nafte na svjetskom tržištu porasle.

    “Ona je skočila sa 74 dolara po barelu na 81 i to će se morati odraziti i na naše cijene. Porasle su cijene kod naših dobavljača i zbog toga moramo da povećamo cijene goriva. Ipak, cijena nafte je za sad stabilna i nema nikakve naznake da će dodatno i u značajnijem iznosu ići gore”, rekao je Vučković.

    Na pitanje da li poslije ovih poskupljenja možemo očekivati i niže cijene dizela i benzina, Vučković odgovara da to sve zavisi od cijena na tržištu i da se ne može unaprijed znati kakva će situacija biti u narednom periodu.

    Iako su se vozaču nadali, jer su tako distrubuteri najavljivali, da do kraja ove godine ne bi treblo da dođe do poskupjenje goriva to se nije obistinilo i tako im je radost kratko trajala.

  • Građani BiH tek na trećini puta do evropske kupovne moći

    Građani BiH tek na trećini puta do evropske kupovne moći

    Bruto domaći proizvod po stanovniku prema standardu kupovne moći u Bosni i Hercegovini u 2021. godini iznosio je tek 33 odsto prosjeka Evropske unije.

    Podaci Evropske statističke agencije (Eurostat) pokazuju da je kada su u pitanju zemlje članica EU, najveći BDP po stanovniku prema standardu kupovne moći zabilježen u Luksemburgu, čiji je nivo više od dva i po puta iznad prosjeka EU, i iznosi 268% evropskog prosjeka, dok se Bugarska nalazi na najnižem nivou sa 57% prosjeka EU.

    Kada je riječ o zemljama regiona, Hrvatska ima najveći BDP po stanovniku prema standardu kupovne moći i on iznosi 70% prosjeka EU, dok se Crna Gora nalazi na drugom mjestu na nivou od 48% prosjeka EU.

    “Srbija se nalazi na nivou od 44% evropskog prosjeka, Sjeverna Makedonija na nivou od 42%, dok je Albanija na nivou od 32% evropskog prosjeka”, pokazuju podaci Eurostata.

    Stvarna individualna potrošnja (SIP) po stanovniku prema SKM, prema konačnim podacima među zemljama članicama se kretala u rasponu od 65% prosjeka EU u Bugarskoj do 144% prosjeka EU u Luksemburgu.

    “Posmatrajući zemlje regiona, prema konačnim podacima Eurostata, stvarna individualna potrošnja po stanovniku prema standardu kupovne moći se kreće u rasponu od 39% u Albaniji do 72% prosjeka EU u Hrvatskoj. Stvarna individualna potrošnja po stanovniku prema standardu kupovne moći u Crnoj Gori u 2021. godini prema prvoj procjeni iznosila 60% prosjeka EU”, stoji u saopštenju koje je objavio crnogorski Monstat.

    Dok je bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika uglavnom pokazatelj nivoa ekonomske aktivnosti, stvarna individualna potrošnja (SIP) po glavi stanovnika je alternativni pokazatelj, bolje prilagođen da opiše materijalno blagostanje domaćinstva.

    “Generalno, nivo SIP po stanovniku je više homogen nego BDP, ali i dalje postoje značajne razlike među članicama EU. Struktura stvarne indivudalne potrošnje je bazirana na homogenim skupovima proizvoda i usluga koja domaćinstva konzumiraju ali su i dalje evidentne razlike između nivoa SIP per capita među zemljama članica EU”, pojasnili su iz Monstata.

  • Odluka banaka bi mogla gurnuti svijet u recesiju

    Odluka banaka bi mogla gurnuti svijet u recesiju

    Pokušaji centralnih banaka da se agresivno bore protiv cjenovnih pritisaka – podizanjem kamatnih stopa, mogli bi da gurnu globalnu ekonomiju u recesiju, objavio je “Bloomberg”, pozivajući se na stavove više ekonomista.

    Eksperti su istakli da su, nakon što su banke povećale stope za pola procentnog poena, čelnici Federalnih rezervi SAD, Evropske centralne banke (ECB) i Banke Engleske (BoE) time “signalizirali” potrebu za daljim povećanjem, čak i kako su vremenom priznavali da su njihove privrede slabile.

    Sve je veći rizik da će dalje pooštravanje monetarne politike potkopati potražnju i zapošljavanje, toliko da će natjerati svjetsku ekonomiju da posrne sljedeće godine, piše “Bloomberg”.

    “Upravo smo na ivici globalne recesije”, rekao je za njujoršku agenciju Itan Haris, šef istraživanja globalne ekonomije u Banci Amerike.

    Najbrža stopa inflacije u posljednjih 40 godina navodno je promijenila ono što ekonomisti nazivaju “funkcija reakcije” kreatora politike, uključujući predsjednika FED-a, Džeroma Pauela.

    “Uobičajeno, od njih bi se očekivalo da olakšaju kreditiranje pošto su se ekonomije raspadale kako bi se ograničila šteta za domaćinstva i korporacije”, navodi se u izvještaju.

    Sada, dok je rast cijena znatno iznad ciljanih 2% centralnih bankara, oni se kreću u suprotnom smjeru, čak i suočeni sa ekonomskim kontrakcijama.

    Haris smatra da je stav među centralnim bankama da bi radije rizikovale “da rade previše”.

    Izvještaj je ukazao da su 2021. godine centralni bankari potcjenjivali opasnosti od sve većeg pritiska na cijene u ekonomijama pogođenim kovidom, što je dovelo do toga da inflacija izmakne kontroli, prenosi “Telegraf.rs”.

  • Objavljena prosječna plata u BiH za oktobar: Godišnji rast 14,8 posto

    Objavljena prosječna plata u BiH za oktobar: Godišnji rast 14,8 posto

    Prosječna mjesečna neto plata po zaposlenom u BiH za oktobar ove godine iznosila je 1.156 KM, što pokazuje nominalni rast za 11 posto u odnosu na decembar prošle godine, dok je u u odnosu na oktobar lani nominalno viša za 14,8 posto.

    Najniže prosječne neto plate u oktobru isplaćene su u djelatnosti pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane 745 KM, građevinarstvu 840 KM, te trgovini na veliko i malo 887 KM.

    U oktobru su najviše prosječne plate isplaćene u finansijskoj i djelatnosti osiguranja 1.665 KM, u djelatnosti informacija i komunikacija 1.631 KM, te u djelatnosti proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 1.624 KM, podaci su Agencije za statistiku BiH.

    Prosječna mjesečna bruto plata po zaposlenom u BiH za oktobar ove godine iznosila je 1.779 KM i nominalno je viša za 10,9 posto u odnosu na decembar prošle godine, te viša za 14,7 posto u odnosu na oktobar lani.