VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Bajden i Makarti i dalje bez dogovora o povećanju limita javnog duga

    Bajden i Makarti i dalje bez dogovora o povećanju limita javnog duga

    Samo 10 dana prije isteka krajnjeg roka do kojeg bi trebalo da bude postignut dogovor o povećanju limita javnog zaduživanja američke vlade, koji sada iznosi 31,4 biliona dolara, predsjednik Džozef Bajden i predsjedavajući Predstavničkog doma Kongresa Kevin Makarti nisu uspjeli da se saglase kako da riješe gorući problem.

    Izostanak dogovora između dvije strane mogao bi negativno da se odrazi na američku ekonomiju i uvede je u ozbiljnu krizu, a dvije strane su potvrdile da će pregovori biti nastavljeni, navodi se u izvještaju Rojtersa.

    Predsjednik Bajden iz Demokratske stranke i predsjedavajući Predstavničkog doma republikanac Makarti, pokušavali su da postignu dogovor, ali Makarti je zahtijevao da Bijela kuća pristane na smanjenje potrošnje, dok je predsjednik Bajden taj zahtjev ocijenio kao “ekstreman” i predložio je uvođenje novih poreskih obaveza što su republikanci odbili.

    Obje strane su naglasile potrebu da se izbjegne proglašenje nesolventnosti i neizvršavanje obaveza i potvrdile da će nastaviti da razgovaraju u narednim danima.

    “Još jednom smo ponovili da je jedini način da se krene napred u dobroj vjeri da ćemo postići dvopartijski sporazum”, rekao je Bajden poslije sastanka i ocijenio ga kao “produktivan”.

    Nakon sinoćnjih razgovora sa Bajdenom, Mekarti je rekao novinarima da će pregovaraču pokušati da pronađu zajednički jezik.

  • Srpska i FBiH uskoro dijele 70 miliona evra

    Srpska i FBiH uskoro dijele 70 miliona evra

    Savjet ministara BiH utvrdio je prijedlog odluke o ratifikaciji sporazuma za pomoć BiH u suzbijanju posljedica povećanih cijena energenata koji finansira EU.
    Radi se o ukupno 70 miliona evra, od kojih će dio biti usmjeren za pomoć socijalnim kategorijama u vidu grantova, odnosno novčane pomoći zbog povećanih računa za energetske troškove tokom posljednje zime, dok će dio biti usmjeren na projekte energetske efikasnosti.

    U Savjetu ministara, nakon sjednice koja je održana u četvrtak, istakli su da ovaj program u cjelosti finansira EU, te su naglasili da će Ministarstvo spoljnih poslova BiH dostaviti prijedlog odluke o ratifikaciji ovog sporazuma Predsjedništvu BiH u dalju proceduru.

    U Ministarstvu finansija i trezora BiH pojasnili su za “Nezavisne novine” da su uputili naloge za prenos sredstava Centralnoj banci BiH na realizaciju i to za prvu komponentu od 63 miliona evra.

    Republici Srpskoj bi trebalo da pripadne oko trećina ukupnih sredstava, a u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS vjeruju da bi oko 80.000 ljudi u Srpskoj koji su u stanju socijalne potrebe moglo dobiti po 537 maraka kao pomoć zbog povećanih računa.

    U sklopu druge komponente, za čiju će implementaciju u Srpskoj biti zadužen Fond za zaštitu životne sredine RS, predviđeno je da građani i mikro, mala i srednja preduzeća dobiju do 50 odsto granta na ukupnu investiciju za utopljavanje i energetsku efikasnost objekata, kao i na energetsku efikasnost radnih mašina, odnosno proizvodnih procesa. Biće uključena i mogućnost ugradnje solarnih panela.

    U Vladi RS procjenjuju da bi, sudeći prema raspoloživim evropskim sredstvima, mogli energetski zbrinuti 1.320 privatnih stambenih objekata i 132 proizvodna, odnosno poslovna objekta.

    Srđan Todorović, direktor Fonda za zaštitu životne sredine RS, rekao je za “Nezavisne novine” da su s Evropskom komisijom usaglašeni kriterijumi i uslovi javnog poziva koji će sprovoditi Fond.

    “Imali smo sastanak u Vladi RS s ministarstvima koja će učestvovati u implementaciji projekta i dogovorili koji dio sredstava od ukupne traše ide za dvije komponente koje ćemo sprovoditi”, kazao je Todorović.

    Prema njegovim riječima, Vlada će u ponedjeljak prihvatiti donatorska sredstva, a nakon toga će ona biti stavljena na raspolaganje za raspored korisnicima.

    “Kada to bude obavljeno, onda će Fond raspisati javni poziv. Cijenimo da će se to desiti vrlo brzo. Naši kapaciteti su potpuno spremni da brzo djelujemo i stavimo sredstva na raspolaganje građanima i malim privrednicima”, rekao je on.

    Kada je riječ o dijelu pomoći socijalnim kategorijama, važno je napomenuti da uredba Vlade sadrži uslov da se pomoć može ostvariti samo po jednom osnovu i za jednog člana domaćinstva, čak i ako kandidat ispunjava uslove po više navedenih osnova. Vlada je propisala da u slučaju da kandidat ispunjava uslove po više osnova, pomoć se odobrava po redoslijedu prioriteta, odnosno prvo se uzimaju u obzir korisnici socijalne pomoći i dječjeg dodatka, pa borci, i na kraju penzioneri. Važno je takođe da svi potencijalni korisnici znaju da se ne moraju prijavljivati za ovu pomoć, odnosno da će nadležne institucije i centri prema važećem spisku utvrditi listu i kriterijume, a svi koji nisu na konačnom spisku trebalo bi da dobiju pismeno obavještenje o razlozima zbog kojih nisu dobili pomoć.

  • “1. jun – i kraj”

    “1. jun – i kraj”

    Američka ministarka finansija Dženet Jelen izjavila je da 1. jun ostaje krajnji rok za podizanje granice federalnog duga.

    Takođe je upozorila da su prilično slabi izgledi da vlada obezbedi dovoljno prihoda da premosti do 15. juna, kada treba da plati više poreskih dugova.

    Jelen je za En-Bi-Si rekla da će biti teških odluka koje treba doneti u vezi sa isplatama Amerikancima, ako Kongres ne uspe da podigne gornju granicu duga, koji trenutno iznosi 31,4 biliona dolara, pre nego što Ministarstvo finansija ostane bez novca i bude primorana da ne ispuni finansijske obaveze.

    “U poslednjem pismu Kongresu naznačila sam da očekujemo da nećemo moći da platimo sve naše račune početkom juna i možda već 1. juna. I nastaviću da redovno obaveštavam Kongres, ali ja svakako nisam promenila svoju procenu. Tako da mislim da je to krajnji rok”, rekla je Jelen.

    Na pitanje da li bi Ministarstvo finansija moglo da prebrodi do 15. juna pre nego što ostane bez novca, Jelen je rekla da postoji neka neizvesnost oko tačnog dana kada bi to moglo da se dogodi, ali da sumnja da bi novac mogao da potraje nakon 15. juna, prenosi Rojters.

    “Uvek postoji neizvesnost oko poreskih priznanica i potrošnje, i zato je teško biti potpuno siguran u to, ali moja procena je da su izgledi da dođemo do 15. juna i da budemo u mogućnosti da platimo sve naše račune prilično mali”, rekla je Jelen.

    Napeto u Beloj kući – SAD na rubu ekonomskog sloma: “Teže je nego u prošlosti”

    Pregovarački tim Bele kuće i kongresmeni iz redova republikanske većine nastavili su u petak uveče razgovore o prihvatljivom maksimumu američkog javnog duga, pitanja koje prate nemir i neizvesnost na finansijskim tržištima.

    Bez dogovora dve strane, SAD bi mogle da se nađu u situaciji da ne mogu da pokriju javni dug u iznosu od 31,4 biliona dolara, što bi značilo da američka administracia više ne bi mogla ni da se zadužuje, ni da servisira sve svoje finansijske obaveze.

  • Cijena nafte porasla

    Cijena nafte porasla

    Na svjetskim tržištima cijene nafte su prošle sedmice porasle, nakon gotovo jednomjesečnog pada, ali trgovalo se nesigurno zbog usporavanja rasta zapadnih ekonomija, što će oslabiti potražnju za “crnim zlatom”.

    Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošle sedmice 1.9 odsto – na 75.58 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 2.3 posto – na 71.69 dolara, prenosi “Hina”.

    Polovinom sedmice cijene su rasle zahvaljujući vijestima da bi u narednih nekoliko dana demokrate i republikanci u SAD-a mogli postići dogovor o povećanju državnog zaduživanja, pa bi Kongres iduće sedmice mogao podržati taj dogovor. Ali, to se do petka ipak nije dogodilo, pa su toga dana cijene nafte izgubile dio prethodnih dobitaka. Ako se do 1. juna u Kongresu ne postigne dogovor, savezne vlasti neće moći finansirati rad dijela državnih institucija.

    S druge strane, cijene podržava nada trgovaca da će se zbog ubrzanja oporavka ekonomije potražnja u Kini povećavati do kraja godine. To bi trebalo nadoknaditi slabost potražnje zbog usporavanja rasta zapadnih ekonomija.

    Ali, pitanje je koliko će se usporiti rast zapadnih ekonomija i hoće li se izbjeći recesija, s obzirom da će zbog visoke inflacije centralne banke zapadnih zemalja vjerovatno nastaviti s povećanjem kamata.

    Tako je prošle sedmice nekoliko zvaničnika američke centralne banke poručilo da inflacija ne popušta dovoljno brzo i da je moguće dalje podizanje kamatnih stopa.

    “Mogućnost dodatnog povećanja kamatnih stopa u SAD-u potpiruje strah od slabije potražnje”, pišu analitičari Nacionalne australijske banke u osvrtu na situaciju na tržištima.

    Uprkos prošlosemdičnom rastu, cijene su nafte i dalje u znatnom minusu od početka godine – više od 10 odsto, prenosi “AlJazeera”.

  • Dolar ponovo ojačao

    Dolar ponovo ojačao

    Vrijednost dolara prema korpi valuta porasla je i prošle nedjelje.

    Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošle nedjelje 0,4 posto, na 103,08 bodova.

    Dolar je prema evropskoj valuti ojačao 0,8 posto, pa je cijena evra skliznula na 1,0805 dolara.

    Kurs dolara prema japanskoj valuti porastao je, pak, 1,7 posto, na 137,95 jena.

    Ovo je jačanje dolara druge nedjelje zaredom.

    Na Wall Streetu i drugim najvećim svjetskim berzama vlada nesigurnost zbog neizvjesnosti u vezi pregovora između demokrata i republikanaca u SAD-u o povećanju gornjeg nivoa državnog zaduživanja.

    Ako se do 1. juna u Kongresu ne postigne dogovor, savezne vlasti neće moći da finansiraju rad dijela državnih institucija.

    Podršku dolaru pružale su i poruke zvaničnika američke centralne banke kako je moguće dalje povećanje kamata kako bi se suzbila inflacija i da ne treba računati da će ove godine Fed početi smanjivati kamatne stope.

    Zahvaljujući tome, dolarov indeks dosegnuo je polovinom nedjelje najviši nivo u sedam nedjelja, a na tržištu novca procjenjivalo se da postoji 40 odsto izgleda da će Fed i u junu povećati ključne kamate za 0,25 postotnih bodova.

    Ipak, u petak su ti izgledi pali na 19 odsto, a dolar je izgubio dio prethodnih dobitaka nakon komentara predsjednika Feda Jeromea Powella.

    Powell je, naime, rekao da još nije jasno hoće li centralna banka morati da nastavi s povećanjem kamata ili ne i da će to zavisiti od budućih kretanja u privredi, ponajviše o inflaciji.

  • Potrošači od Šulića traže da urgira za pad cijena

    Potrošači od Šulića traže da urgira za pad cijena

    Cijene prehrambenih namirnica, odnosno proizvoda koje građani Srpske najčešće kupuju moraju padati, stav je koji bi ministar trgovine i turizma Srpske Denis Šulić danas trebalo da iznese pred predstavnike trgovačkih lanaca, sa kojima je zakazao sastanak.

    To su ministru poručili borci za zaštitu potrošača i sindikalci iz Srpske, koji ponavljaju da su se stekli uslovi za osjetnije smanjivanje brojki na rafama u trgovinama.

    Snežana Šešlija, izvršna direktorica Udruženja građana “ToPeeR” Doboj, koje se bavi zaštitom potrošača, naglašava da je najbitnije da se na ovom sastanku usaglašavaju cijene.

    “Marže, koje nisu javno ni transparentno predstavljene, treba da se uklapaju u ono što je životni standard građana. Bilo bi dobro da se pitanje odgovornosti postavi kao jedno od ključnih pitanja, jer trgovački lanci, odnosno trgovine, imaju ogromnu, da ne kažem možda čak i najveću odgovornost, za ono što se dešava sa cijenama”, rekla je Šešlija za “Nezavisne novine”.

    Kako je dodala, trgovački lanci bi trebalo da vode računa o svojim potrošačima, odnosno konzumentima, jer su im oni najvažniji, a ako ovako nastave, prema riječima Šešlije, “neće imati kome ni da prodaju robu”.

    “Cijene moraju padati, bezuslovno”, poručila je Šešlija.

    Dušan Srdić, predsjednik Udruženja potrošača “Reakcija” Banjaluka, kaže da mu je žao što Šulić na ovaj sastanak nije pozvao i predstavnike udruženja za zaštitu potrošača, jer bi i oni dali konkretne prijedloge.

    “Između ostalog, morali bismo da razmišljamo o fiksiranju određenih cijena na određeno vrijeme za osnovne životne namirnice. Vidimo da rastu cijene hljeba, uprkos padu cijena goriva i žita na svjetskom tržištu. Apsolutno, ministar bi od predstavnika trgovačkih lanaca trebalo da traži da snize cijene”, rekao je Srdić.

    Dragana Vrabičić, predsjednica Sindikata građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti Republike Srpske, kaže da ministar treba definitivno da izađe pred trgovce sa stavom da cijene moraju da padaju.

    “U skladu sa pojeftinjenjem goriva, i ostale cijene definitivno moraju da idu dolje, da bismo sačuvali ljude odnosno da bi oni ostali na ovim prostorima i da bi imali od čega da žive i hrane porodice”, poručuje Vrabičićeva.

    Iz Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske za “Nezavisne novine” su potvrdili da će ministar danas održati sastanak sa predstavnicima trgovačkih lanaca iz Republike Srpske.

    “Sastanak će biti održan u ponedjeljak, 22. maja, u prostorijama Ministarstva, a razgovaraće se o društveno odgovornom odnosu trgovaca u vezi sa povećanjem cijena i inflatornim kretanjima, kao i o povećanju zastupljenosti domaćih proizvoda u maloprodajnim objektima”, rečeno je iz resornog ministarstva za “Nezavisne novine”.

    Borci za zaštitu potrošača, podsjetimo, nedavno su upozorili da u ovoj godini nismo vidjeli nijednu konkretnu mjeru vlasti u BiH koja bi snizila cijene.

    Šulić je tada izjavio da je Vlada Srpske već ranije donosila mjere, kako tvrdi, prva u regionu. Ograničene su marže, dodao je, na osnovne životne namirnice, ali i na naftne derivate. Priznao je da je gorivo značajno pojeftinilo i još tada najavio razgovore na temu koja se odnosi na cijene u marketima.

    “Razgovaraćemo o tome da vidimo postoji li opravdanost držanja i dalje visokih cijena. Imali smo situaciju da su nama poslovni subjekti, koji su dizali cijene prvenstveno osnovnih životnih namirnica, govorili da je to zbog cijena naftnih derivata. One su tada bile značajno više. Ako uporedimo ovaj period i isti period prošle godine, razlika u cijeni litra goriva je oko marku. Nažalost, cijene većine artikala nisu smanjene”, rekao je Šulić nedavno za “Nezavisne novine”.

  • Perović: Spremni smo da plaćamo gas u rubljama

    Perović: Spremni smo da plaćamo gas u rubljama

    Republika Srpska je spremna da plaća ruski gas u rubljama, izjavio je šef Predstavništva Srpske u Moskvi Duško Perović.

    Ruska kompanija Gasprom svake godine produžava glavni ugovor i dobijamo tržišnu cijenu, ali prema staroj formuli. Spremni smo da plaćamo u rubljama – rekao je Perović.

    Prema njegovim riječima, to je tehničko pitanje.

    Perović je pojasnio da se u trenutnoj situciji suočavaju sa problemima prilikom plaćanja, jer dolazi do odgađanja isplate preko banaka koje vrše transfer.

  • Vidović: Srpska sve obaveze izmiruje redovno, priča o bankrotu netačna

    Vidović: Srpska sve obaveze izmiruje redovno, priča o bankrotu netačna

    Ministarka finansija Republike Srpske Zora Vidović rekla je da Srpska sve svoje obaveze izmiruje redovno i skladu sa budžetom.

    Poručila je da Republika Srpska neće bankrotirati

    • Opozicija već 20 godina govori kako ćemo propasti, kako neće biti plata i penzija. Vidimo da to nije tačno. Pričaju isto i iz Sarajeva i međunarodne zajednice. Njih razumijem, oni žele da mi nestanemo, ali ne razumijem neke iz Srpske. Samo prave štetu Republici Srpskoj – naglasila je Vidovićeva u našem Јutarnjem progeamu.

    Istakla je da te priče utiču na investitore i ponovila da to pravi probleme.

    • Građani Srpske nemaju potrebe da brinu. Sve je planirano i projektovano budžetom i odlukama koje su vezane za budžet – izjavila je Vidovićeva.

    Navela je da Srpska ima veliki potencijal u energetici.

  • Rusija se okreće Kini

    Rusija se okreće Kini

    Očekuje se da će isporuke mazuta iz Rusije u Kinu dostići rekordnih 350.000 barela u maju, piše “Blumberg”, pozivajući se na podatke kompanije “Kpler”.

    Manje kineske rafinerije su povećale kupovinu ruskog mazuta, koji se obično koristi za mešanje i manje je vredan od benzina i dizela.

    Izvoz ruskog mazuta u Kinu porastao je nakon februara, kada je na snagu stupila granica cena ruskih naftnih derivata koju su usvojile EU i G7.

    Kako navodi američka agencija, izvoz mazuta u Kinu je skočio u poslednjih nekoliko meseci, nakon što je provincija Šandong, inače dom većine kineskih nezavisnih rafinerija, pokrenula proveru kvaliteta mešavina bitumena.

    “Očekujemo da će priliv mazuta u Kinu ostati visok u maju i da će se dalje povećavati od juna”, rekao za “Blumberg” Jianan Sun, analitičar iz londonske firme “Enerdži aspekts”.

    Kina je u januaru izdala nižu uvoznu kvotu sirove nafte za prve dve serije 2023. godine u poređenju sa prethodnom godinom, što znači da se rafinerije moraju oslanjati na druge sirovine kao što je mazut za svoje potrebe prerade.

    Očekuje se da će potražnja za naftom u Kini porasti tokom tekućeg tromesečja, imajući u vidu povećanu mobilnost u kontekstu uspešnog izlaženja iz kovid režima u najvećim kineskim gradovima.

    Sun predviđa da će ruske rafinerije u narednim nedeljama povećati isporuke mazuta sa visokim sadržajem sumpora i destilata M100 u Aziju za čak 140.000 barela dnevno.

    Analitičar kompanije “Kpler” Viktor Katona rekao je za “Blumberg” da 40 odsto mazuta koji Kina uvozi dolazi iz Rusije.

  • Zarada banaka u Srpskoj porasla za 44 odsto

    Zarada banaka u Srpskoj porasla za 44 odsto

    Neto dobit bankarskog i mikrokreditnog sektora u Republici Srpskoj u prvom kvartalu ove godine je mnogo veći u odnosu na isti period prošle godine, pokazuju podaci Agencije za bankarstvo RS.
    Prema ovim podacima, bruto bilansna aktiva u bankarskom sektoru Republike Srpske u prvom kvartalu ove godine je manja za dva odsto u odnosu na kraj prošle godine, kada je iznosila 10,1 milijardu KM.

    “Bruto bilansna aktiva je krajem godine bila 10,07 milijardi KM, dok je krajem marta iznosila 9,82 milijarde KM. Sve banke su sa 31. martom 2023. godine iskazale neto dobit u ukupnom iznosu od 56 miliona KM, koja je za 44 odsto veća u odnosu na isti period u 2022. godini”, stoji u ovim podacima.

    Ukupni depoziti iznose 7,3 milijarde KM i za 3,8 odsto su manji u odnosu na kraj 2022. godine, kada su bili 7,6 milijardi KM.

    “Depoziti pravnih lica iznose 3,1 milijardu KM, od čega se 1,2 milijarde KM (40 odsto) odnosi na depozite privatnih društava. Depoziti fizičkih lica iznose 4,2 milijarde KM, od čega se 1,7 milijardi KM (41 odsto) odnosi na oročenu štednju stanovništva.

    Ukupni bruto krediti iznose 5,9 milijardi KM i za jedan odsto su veći u odnosu na kraj 2022. godine (5,8 milijardi KM).

    “Krediti pravnih lica iznose tri milijarde KM, od čega se dvije milijarde KM (68 odsto) odnosi na kredite privatnim društvima. Krediti fizičkih lica iznose 2,9 milijardi KM, od čega se 1,8 milijardi (62 odsto) odnosi na potrošačke kredite. Stopa NPL-a (udio nekvalitetnih kredita) u ukupnim bruto kreditima iznosi 3,6 odsto i smanjena je u odnosu na kraj prošle godine, kada je iznosila 3,7 odsto”, navodi se u izvještaju Agencije za bankarstvo RS.

    Što se tiče mikrokreditnog sektora, pozitivan finansijski rezultat MKO sektora na datum 31. mart 2023. godine iskazan je u ukupnom iznosu od 20 miliona KM, naspram šest miliona KM koliko je bilo u istom periodu prošle godine.

    “Ukupni bruto krediti iznose 468 miliona KM i za četiri odsto su veći u odnosu na kraj 2022. godine kada su iznosili 451 milion KM. Krediti bez kašnjenja u otplati iznosili su 453 miliona KM ili 96,8 odsto ukupnih kredita. Dospjela potraživanja iznosila su 2,2 miliona KM ili 0,5 odsto ukupnih kredita”, stoji u izvještaju.

    Saša Grabovac, predsjednik Udruženja ekonomista Republike Srpske SWOT, rekao je za “Nezavisne novine” da je neto dobit bankarskog i mikrokreditnog sektora povećana jednim dijelom zbog podizanja kamata.

    “Takođe, vidjeli smo da su povećani iznosi naknada u skoro svim bankama pa je i to uticalo na veću neto dobit u bankarskom i mikrokreditnom sektoru u Republici Srpskoj. Jedan od razloga je taj što je mali broj nenaplativih kredita, što je doprinijelo tome da bude veća neto dobit”, naglasio je Grabovac.

    Marko Đogo, dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, istakao je da su ovo pozitivni podaci za finansijski sektor, koji je jedan od bitnijih u privrednom sektoru Republike Srpske.

    “Vidjećemo kakvo će stanje biti do kraja godine jer je ovo samo prvi kvartal, ali mislim da u dobiti banaka i mikrokreditnih organizacija nije mnogo učestvovalo podizanje kamata, ali i naknada i taksa u bankama koje su poskupjele. Moguće je da je inflacija uticala na povećanu dobit, ali i ona se polako smanjuje pa ćemo vidjeti dalje kakva će biti situacija”, zaključio je Đogo.

    Inače, prema podacima od kraja prošle godine, bankarski sektor Republike Srpske čini osam banaka, sa mrežom od 280 organizacionih jedinica i 2.946 zaposlenih.

    Mikrokreditni sektor Republike Srpske sa stanjem na 31. decembar 2022. godine čini 14 MKO, sa preko 189 organizacionih dijelova, te su zapošljavale ukupno 660 radnika.