VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Članice OPEC-a povećaće proizvodnju nafte

    Članice OPEC-a povećaće proizvodnju nafte

    Organizacija proizvođača i izvoznika nafte (OPEC) i njihovi saveznici, uključujući Rusiju, povećaće dnevnu proizvodnju za 648.000 barela tokom jula i augusta, što će donijeti olakšanje tržištu i globalnoj privredi nakon poskupljenja energenata i rasta inflacije.

    Bidenova administracija pozdravila je važnu odluku OPEC-a te su istakli važnu ulogu Saudijske Arabije kao najvećeg proizvođača unutar organizacije.

    “Ova najava ubrzava kraj trenutnog aranžmana koji je na snazi od jula prošle godine i donosi mjesečno povećanje proizvodnje koje je ranije planirano da s dogodi u septembru”, rekla je glasnogovornica Bijele kuće Karine Jean-Pierre.

    Iako je Saudijska Arabija ranije odbacila zahtjeve SAD-a za povećanje proizvodnje iznad već ranije utvrđene kvote, posljednja dešavanja i globalna kriza te zabrinutost da bi visoke cijene mogle dovesti svijet u recesiju, natjerale u Saudijsku Arabiju na promjenu politike.

    Bivši savjetnik za energetiku nekadašnjeg predsjednika SAD-a Georgea Busha Robert McNally izjavio je kako je potez OPEC-a važan simbolički gest.

    Nakon objave OPEC-a, cijene nafte tipa Brent blago su porasle za 0,5 posto na 116,94 dolara po barelu.

  • Pumpe u Srpskoj na nelegalnoj marži zgrnule 140.000 maraka

    Pumpe u Srpskoj na nelegalnoj marži zgrnule 140.000 maraka

    Inspekcijske kontrole u Srpskoj, koje traju već mjesecima, a usmjerene su na poštovanje uredbe koja ograničava maržu na gorivo, utvrdile su da su benzinske pumpe nelegalno stekle 139.287 KM.

    Iz Inspektorata Republike Srpske kazali su nam da od marta ove godine konstantno kontrolišu benzinske pumpe. Stanje na terenu pokazuje da je više od 50 odsto trgovaca radilo protivzakonito.

    “Dosad su izvršene 163 kontrole, a u 101 slučaju utvrđene su određene nepravilnosti, na osnovu čega su postupajući inspektori izdali 202 prekršajna naloga vrijednosti 1.476.000 KM. Utvrđena protivpravno stečena imovinska korist iznos 139.287 KM”, naveli su iz Republičke uprave za inspekcijske poslove za “Nezavisne novine”.

    Pored ovih nepravilnosti, tržišni inspektori utvrdili su i da se cijena goriva znatno razlikuje od pumpe do pumpe, o čemu su, podsjetimo, “Nezavisne novine” prije nekoliko dana i pisale.

    “U posljednjih nekoliko sedmica primijećeno je da se cijena goriva na benzinskim pumpnim stanicama koje se nalaze u istom gradu, pa čak i u vlasništvu iste kompanije razlikuje i do 50 feninga. U narednim danim Tržišna inspekcija će dodatno i detaljno ispitati ovu pojavu”, najavljuju iz Republičkog inspektorata.

    Iz Udruženja za zaštitu potrošača “Reakcija” iz Banjaluke kažu da su kazne koje su izdali inspektori samo djelimično urodile plodom, što dokazuju i podaci Inspektorata RS.

    “Pored kazni, inspekcija bi trebalo da dovede cijenu u zakonsku normu, ali vidimo da je to izostalo”, kaže za “Nezavine novine” Dušan Srdić, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača “Reakcija”.

    Dodaje da se izrečene kazne nisu odrazile na korisnike, odnosno krajnje potrošače tj. vozače.

    “Kazna kao kazna jeste neka mjera prema samom trgovcu, ali da li je ona u ovom trenutku dovoljna? Ja sam ličnog mišljenja da nije, jer trebalo bi da dobijemo povoljniju cijenu za nas potrošače”, ističe Srdić.

    O ovom problemu potražili smo i stav iz Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske. Međutim, do zaključenja ovog broja “Nezavisnih novina” nismo dobili odgovor.

    Podsjećamo, trgovcima koji naftu prodaju na veliko uredbom koju je donijela Vlada RS propisana je maksimalna veleprodajna marža u apsolutnom iznosu od 0,06 KM po litru derivata.

    Trgovcima koji na malo prodaju naftne derivate, odnosno benzinskim pumpama, propisana je maksimalna marža od 0,25 KM po litru goriva.

  • Namirnice jeftinije u Švedskoj nego u Banjaluci

    Namirnice jeftinije u Švedskoj nego u Banjaluci

    Plate i penzije daleko odmakle od naših, a cijena hrane kao ovdje ili čak i jeftinije. U jednom gradu u Švedskoj, koje je površinski kao Banjaluka i sa skoro istim brojem stanovnika, u marketu kilogram špageta možete kupiti već za dvije marke, dok je litar ulja 5,4 KM.

    Meso im je drastično jeftinije nego kod nas, a, paradoksalno, i domaća kafa.

    Šveđani uglavnom kupuju u velikim marketima. Neki su prepoznati kao oni “za svačiji džep”, dok ima i onih u kojim su cijene skuplje. Međutim, zajedničko im je da u svakom marketu prehrambene namirnice mogu da priušte svi, jer svaki proizvod ima svoju jeftiniju i skuplju varijantu. Cijenu diktira i odakle je nešto stiglo, jer Šveđani čuvaju i stimulišu svoje domaće proizvode.

    Tamo i ovamo
    Tako, na primjer, meso koje je nastalo od životinja sa domaćih farmi skuplje je nego uvozno ili proizvedeno u velikim industrijama. Ali i ta cijena je prihvatljiva, s obzirom na njihova primanja.

    Kako smo se uvjerili, pakovanje pilećeg filea od 550 grama košta šest maraka, pa na više, zavisno da li je riječ o industrijskoj piletini ili domaćoj. Pakovanje svinjske krmenadle od 1,7 kilograma je 17 maraka, dok 2,2 kilograma miješanog mljevenog mesa košta 16,8 maraka. Pola kilograma istog mesa je sedam maraka. Kod nas je kilogram miješanog mesa nevjerovatnih 17 maraka.

    Mlijeko mogu da kupe već po cijeni od 1,80 KM, a kafa, koja se i ovdje koristi, tamo je jeftinija. Naime, 600 grama košta 8,6 KM. Šećer je skuplji ako kupujete na kilogram, ali zato vrećica od pet kilograma košta 8,4 marke.

    Dva kilograma pšeničnog brašna je četiri marke, pa naviše, zavisno od vrste i proizvođača. Kilogram riže košta od 3,20 KM, dok im je tjestenina baš jeftina.

    Restorani
    Naime, pakovanja su po kilogram, pa kesu možete da kupite već za dvije marke, pa naviše. Paštete sa ovih prostora imaju istu cijenu kod njih i ovdje, dok im litar ulja košta od 5,4 marke, a 750 militara maslinovog ulja 12 KM.

    Pakovanje od 16 komada toalet papira može se kupiti već za 8,8 maraka, dok je devet kilograma deterdženta za pranje veša oko 26 maraka.

    Ne čudi što mnogi naši ljudi koji posjete Švedsku ovdje kupe, pa kući nose naše začine i kafu – kaže sagovornik Srpskainfo iz ove skandinavske zemlje.

    Prema njegovim riječima, paradajz može da se kupi već po cijeni od 3,50 marke, banana za 1,80, dok je kilogram jabuka od dvije marke, pa naviše. Obzirom na životni standard, ne treba da čudi da Šveđani rado jedu u restoranima. Ali tamo postoji jedna praksa koja je ovdje nepoznanica.

    – U restoranima, od 11 do 13 sati, kada je vrijeme ručka, možete da jedete za pet, 10 evra. Osim toga, kada su sniženja u marketima, to su stvarno akcije, od 30 do 50 odsto. I Šveđani nemaju nikakva otpor prema tome da kupuju na popustu – kaže naš sagovornik.

    Poskupljenja bez opravdanja
    Realnog i razumnog objašnjenja zašto je hrana kod nas tako skupa nema. Sugrađani i predstavnici potrošača saglasni su da je došlo do drastičnog poskupljenja, zbog čega mnogi kupuju na grame i komade.

    Dušan Srdić, predsjednik Udruženja potrošača “Reakcija” iz Banjaluke, kaže da je čak i u Srbiji jeftinije ulje i da košta oko tri marke.

    – Kod nas poskupljenje ima samo tendenciju rasta. Pojedine zemlje više su radile na zaštiti građana i potrošača. Kod nas je na snazi odluka o zabrani maržiranja, koja u ovom trenutku možda i nije dovoljna, jer nisu dovoljno ublažene posljedice koje se dešavaju. Evidentno je da se treba preuzeti više – kaže on za Srpskainfo.

    Odgovor na enormnu skupoću ne može da pronađe ni Murisa Marić, izvršna direktorka Udruženju za zaštitu potrošača “Don” iz Prijedora, koja poručuje da je “ovo kod nas nemoguća misija”. Kaže da, dok ljudi poplaćaju režijske troškove, ono što im preostane raspoređuju na dnevnom nivou. Upozorava da zbog toga mnogi građani ne mogu da unesu u organizam sve što je neophodno.

    – Svjedoci smo da ljudi kupuju po 200 grama bilo čega, da kupuju dvije paprike, dva paradajza. To je naša stvarnost. Ovdje su drastično otišle cijene hljeba i teško je sa ovoliko malo novca izaći na kraj – ističe ona Srpskainfo.

  • Neoporezivi dio toplog obroka 0,75 odsto od prosječne plate

    Prijedlogom zakona o izmjeni Zakona o porezu na dohodak propisano je da neoporezivi dio toplog obroka bude 0,75 odsto prosječne neto plate u Republici Srpskoj za prethodnu godinu ako se on priprema kod poslodavaca ili koriste usluge keteringa, što iznosi 7,53 KM za svaki dan koji je zaposleni bio na poslu.

    “Opredjeljenje Vlade Republike Srpske je da naknada za topli obrok, ukoliko se on priprema kod poslodavca ili se koriste usluge keteringa, bude oslobođena plaćanja poreza, a da naknada toplog obroka, ukoliko se isplaćuje, bude tretirana identično kao plata, što i jeste”, rekla je Zora Vidović, ministarka finansija Republike Srpske, obrazlažući predloženo rješenje poslanicima Narodne skupštine Republike Srpske.

    Ona je napomenula da je Privredna komora Republike Srpske u novembru prošle godine predložila da vrijednost toplog obroka, koji je oslobođen poreza na dohodak od ličnih primanja ukoliko se priprema kod poslodavca ili se koriste usluge keteringa, bude do šest KM dnevno po zaposlenom, ali da je s obzirom na poskupljenja Unija udruženja poslodavaca Republike Srpske predložila 0,75 odsto od prosječne plate.

    Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske razmatrali su juče i izmjene Zakona o republičkoj upravi, kojim se predviđa pripajanje Republičkog deviznog inspektorata Poreskoj upravi Republike Srpske i to zbog korištenja SAP tehnologije.

    “Planirano je pripajanje i radi bolje i racionalnije organizacije republičkih organa uprave, kojom bi radnici obje uprave dijelili i ista sredstva rada, vršili jedinstvena ugovaranja i plaćanja dobavljačima, te smanjili administriranje”, rekla je Senka Jujić, ministarka uprave i lokalne samouprave.

    Ove izmjene Zakona o republičkoj upravi predložene su nakon analize Ministarstva finansija koja je pokazala da postoji visok stepen uskopovezanih nadležnosti, odnosno djelokruga rada Poreske uprave i Republičkog deviznog inspektorata.

    “Predloženo je da Poreska uprava, koja raspolaže neophodnim kapacitetima, preuzme poslove iz nadležnosti Republičkog deviznog inspektorata, a sve radi racionalnijeg i ekonomičnijeg poslovanja”, istakla je Jujićeva.

  • Realan rast BDP-a 4,3 odsto

    Realan rast BDP-a 4,3 odsto

    Bruto domaći proizvod Republike Srpske u prvom tromjesečju ove godine, izražen u tekućim cijenama, iznosio je 3,019 milijardi KM i imao realan rast od 4,3 odsto u odnosu na isti period lani, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.

    Bruto dodata vrijednost u prvom promjesečju ove godine bila je 2,4 milijarde KM, dok je vrijednost poreza na proizvode umanjenog za subvencije za proizvode bila približno 611 miliona KM.

    Prema područijima djelatnosti, najveći procentualni rast bruto dodate vrijednosti u prvom tromjesečju u odnosu na isti period prethodne godine od 12,7% bio je u trgovini na veliko i na malo, saobraćaju i skladištenju, te djelatnostima pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hotelijerstvu i ugostiteljstvu. U ovom priodu rast bruto dodate vrijednosti u preraživačkoj industriji bio je 6,3%.

  • Kilogram meda u BiH koštaće 20 KM

    Kilogram meda u BiH koštaće 20 KM

    Nakon dvije teške godine, pčelari u Bosni i Hercegovini se nalaze u prilikama koje im idu na ruku. Ovogodišnju sezonu najavljuju plodonosnom, a cijena meda, u zavisnosti od vrste i kvaliteta, koštaće u prosjeku 20 KM.

    Ovogodišnje proljetne vremenske prilike pogoduju pčelama koje se trenutno nalaze na nekoliko ispaša, što nije bio slučaj lani i u 2020. kada su se pčelari suočavali s velikim problemima.

    Prinosi meda u ovoj godini trebali bi biti veći i kvalitetniji, a tome doprinosi i zimska njega roja, prehranjivanje i liječenje društava, što je rezultiralo dobrim proljetim razvojem pčela.

    “Imali smo manjih pčelinjih gubitaka, ali smo iz zimskog i proljetnog perioda izašli s relativno snažnim i zdravim pčelinjim zajednicama. U području Posavine, Odžaka, Modriče i Svilaja bagrem je u fazi prolaska, rezultati su bili solidni, međutim, u drugim područjima, poput Sarajeva i njegove okoline, sada se on otvara i pčele su zdrave za kupljenje nektara i njegovo skladištenje u košnicu”, kaže za Klix.ba predsjednik Saveza pčelara Federacije Bosne i Hercegovine Rehad Deljo.

    Ove godine biće i meda od kadulje

    Globalne ekonomske prilike uticale su svakako i na poskupljenje pčelarskog repromaterijala, međutim, proizvođači meda i ostalih proizvoda saglasni su da neće povećavati cijene u ovoj godini, u kojoj očekuju i prinose meda od kadulje, koji se kao rijetka vrsta pojavljuje svake četiri sezone.

    “Nakon dvije godine relativno slabih rezultata u pčelarstvu, mi konačno sada imamo normalniju, zdravu i perspektivniju pčelarsku godinu, u kojoj očekujemo značajne rezultate. Kada je riječ konkretno o cijenama meda, ona će i ove godine biti okvirno deset eura, u zavisnosti od vrste i kvaliteta“, dodaje Deljo.

    Potražnja meda na bh. tržištu znatno je veća od proizvodnje, a ono na što posebno upozoravaju pčelari je patvoreni med, ali i onaj uvozni koji je izrazito lošeg kvaliteta.

    “Mi smo spremni za fer i poštenu tržišnu utakmicu, ali s kriminalnom i patvorenjem imamo zaista velikih problema. Naš med ima dokazan kvalitet i u tom segmentu ima potražnju, kupca, tržište i svakako budućnost. Imamo potencijale da proizvodimo samo pola potreba našeg tržišta, što znači da postoji prostor za nove i mlade pčelare koji imaju šansu kroz sferu zapošljavanja i samozapošljavanja“, naglašava Deljo.

    Kvalitetan domaći med se može prepoznati na više načina. Pravi med, bio on kristalisan ili ne, prvo morate pomirisati, nakon toga ga kašičicom nanijeti na jezik i podignuti na nepce. Ako osjetite sitne kristale koji se lako tope, riječ je o kvalitetnom, odnosno pravom medu. S druge strane, ako su kristali izuzetno oštri te imate dojam da ste pijesak ili staklo stavili na nepce, onda je riječ o patvorenom, odnosno lažnom medu.

    Kako povećati prinose bh. meda

    Godišnji prinosi meda u Bosni i Hercegovini u ranijim godinama su iznosili od sedam do 12 kilograma po košnici, što je daleko od rezultata pčelarskih velesila poput Kine, Rusije, Argentine i Meksika.

    “Međutim, naši pronosi se mogu povećati većom brigom, tehnologijama i inovativnim pristupima. Moramo redovno investirati u ovu proizvodnu oblast, uvoditi nove garancije te se uz sve to baviti naukom i edukacijama”, smatra sagovornik portala Klix.ba.

    Od uloge pčele najmanju korist imaju pčelari, u odnosu na ekosistem i društvo u cijelosti, a to su prema riječima Delje prepoznali i nadležni u našoj zemlji, sa kojima pčelari nastoje poboljšati prilike.

    Iako još uvijek nisu zadovoljni iznosom podsticaja, pčelari su od države dosad dobili jednu od izmjena koja se odnosi na plaćanje dijagnostike razorne zarazne bolesti legla, odnosno američke gnjiloće, a u proceduri je i usvajanje pravilna o ocjenjivanju kvaliteta meda.

    “Naši podsticaji sada na nivou Federacije BiH iznose ukupno milion i po konvertibilnih maraka, što je više nego prije nekoliko godina, ali tim činom udjela ipak nismo zadovljni. Mi imamo ukupnu vrijednost proizvodnje koja je veća od dva posto, što je od 40 do 50 miliona KM godišnje te bi nam prema tome trebali pripadati od dva i po do ti miliona maraka podsticaja. To je definisano u novoj strategiji razvoja poljoprivrede, tako da ćemo imati 3,2 ili 3,6 miliona podticaja u narednim godinama”, navodi Deljo.

    Med je najjednostavniji i najjeftiniji proizvod koji nastaje od pčela, koje također čovječanstvu nude još i polen, propolis te matičnu mliječ. Uz med, bh. pčelari bave se još i proizvodnjom pčelinjeg voska, polena, pčelinjeg otrova, ali i matica te rojeva pčela.

  • Jačanje rublje pravi problem Rusiji

    Jačanje rublje pravi problem Rusiji

    Ruska centralna banka juče je opet snizila kamatnu stopu, treći put od početka maja, kako bi zauzdala jačanje rublje.

    Naime, od dna dostignutog u martu po uvođenju međunarodnih sankcija zbog invazije na Ukrajinu, ruska valuta udvostručila je svoju vrednost prema američkom dolaru.

    Kako prenosi “Fajnenšel tajms”, Banka Rusije je snizila kamatnu stopu sa 14 na 11 posto. Time je ključna kamatna stopa sa 20 posto početkom aprila praktički prepolovljena.

    Na nivou iz 2015.

    Kako podseća Poslovni dnevnik, podizanjem kamatne stope na čak 20 posto ruska centralna banka pokušala je da stabilizuje kurs koji se našao pod pritiskom po uvođenju sankcija te potonuo sve do 150 rubalja za dolar.

    Prema mišljenju finansijskih analitičara i ekonomista, činjenica da Banka Rusije već treći put snižava kamatnu stopu znači da monetarnu vlast brine rapidni uspon rublje.

    Snažna valuta ne samo da je teret za tamošnju privredu kojoj se ove godine predviđa potonuće u dvocifrenu recesiju, već stvara pritisak na vladine finansije snižavanjem vrednosti u dolarima denominovanih prihoda od nafte i gasa u lokalnoj valuti.

    Ove je nedelje kurs ruske valute ojačao na 51 rublju, što je nivo posljednji put viđen 2015. godine. Nakon vesti o snižavanju kamatne stope kurs je ponešto oslabio na 60 rubalja.

    “Ovakva neuobičajena aprecijacija počela je da bude problem za finansijsku stabilnost, da ne pominjemo rizik za ekonomsku aktivnost”, za FT kaže Sofija Donets, ekonomistica u Renaissance Capitalu.

    Osim što šteti ravnoteži budžeta, jaka rublja otežava život ruskim izvoznicima, dodaje Donetsova. Stoga je iznenadno snižavanje kamatne stope nesporno izazvano jačanjem valute.

  • Pad bitkoina gurnuo zemlju na rub propasti

    Pad bitkoina gurnuo zemlju na rub propasti

    Zahvaljujući preduzetnom predsedniku jedna siromašna državica Centralne Amerike nedavno se pretvorila u svojevrsnog zamorca.

    Time nam je omogućila da u realnom vremenu promatramo eksperiment koji testira bitkoin u praktičnoj upotrebi.

    U glavnoj ulozi su El Salvador i predsednik Najib Bukele, osvedočeni kriptoentuzijasta koji je prošle godine zaprepastio svetsku javnost, iskoristivši Bitcoin Conference kako bi najavio legislativu kojom će bitkoin (pored američkog dolara) postati službeno sredstvo plaćanja, piše Poslovni dnevnik.

    Ideja je tri meseca kasnije provedena u djelo, a posledice su zasad … prilično neugodne. Za početak, inicijativa kojom je bitkoin trebalo da postane opšte prihvaćeno sredstvo plaćanja doživela je pravi fijasko. Ili tako barem tvrde autori istraživanja pod naslovom “Are Cryptocurrencies Currencies? Bitcoin as Legal Tender in El Salvador”, gde se već u uvodu navodi kako je upotreba bitkoina koncentrisana među mladom muškom populacijom koja (za razliku od siromašnijih slojeva) ionako nema problema s pristupom bankovnom sistemu.

    Autori uz to zaključuju kako je u datim okolnostima (niskog životnog standarda i pandemije) koncept digitalne valute dobio idealnu priliku da osvetla obraz kriptoevanđelistima, ali je projekat neslavno – propao. Tehnički, doduše, još uvek traje, no rezultati su daleko od ohrabrujućih.

    U septembru je predsedničkim dekretom pokrenuta aplikacija Chivo (digitalni novčanik) u kojoj je za svakog stanovnika rezervisana ista količina bitkoina (u protuvrijednosti 30 dolara, što je otprilike trodnevni prosečni dohodak u El Salvadoru), no svega polovina anketiranih je aplikaciju uopšte pokušala da upotrebi.

    Od onih najupornijih, manje od polovine je nastavilo koristiti Chivo nakon što su potrošili predsednički znak pažnje, i što je najgore, postotak inostranih doznaka s kriptovalutama koje su upuštene putem digitalnog novčanika meri se tek jednocifrenim brojkama.

    Ili u prevodu, bitkoin kao (službena) valuta je – podbacio. I to uprkos velikom potencijalu, jer El Salvador je vrlo siromašna država u kojoj doznake iz inostranstva predstavljaju vrlo bitnu stavku uza skroman životni standard građana. Pored brojnih tehničkih problema, jedan od najvažnijih razloga neuspeha, kao što možete naslutiti, jesu velike oscilacije cene bitkoina koje ga čine vrlo nepouzdanim sredstvom plaćanja.

    Zbog toga su istraživačke ekspedicije američkih novinara proteklih meseci uvijek završavale jednako, dokumentujući tek retke situacije u kojima su transakcije (plaćanja bitkoinom) uspešno realizovane.

    Iako ih zakon obvezuje da prihvate uplate u bitkoinu, većina preduzetnika svejedno insistira na dolarima. Veliko nepoverenje u državne institucije sigurno nije pomoglo, a na tom tragu je i opaska o visoko centralizovanom sistemu kojim su zapravo izdata osnovna načela kriptovaluta; u zemlji u kojoj demokracija ne cveta, deo stanovnika Chivo doživljava najpre kao sredstvo kontrole u rukama vladajuće garniture.

    Javne finansije u rasulu

    A Chivo predstavlja tek mali komadić grandiozne vizije koja je, iz razumljivih razloga (duboke korekcije) sada na čekanju. U planu je bila izgradnja novog grada (i pogona za rudarenje bitkoina) koja bi se finansirala putem posebnog izdanja obveznica, makar je apsurdna konstrukcija čudnovatog finansijskog instrumenta (deo kamata bi se isplaćivao u bitkoinu) tek okorelim kriptofanovima tada zvučala atraktivno.

    A ni oni, usled intenzivne korekcije, nisu baš oduševljeni. “Totalni ludak” (u zemlji je u martu uvedeno vanredno stanje), kriptovizionar ili najjednostavnije, “El Hodlador” (urnebesan nadimak koji su mu nadenuli u Financial Timesu), Bukele je dosad potrošio stotinak miliona dolara na zalihe bitkoina čija se tržišna vrednost poslednjih nedelja rapidno smanjuje.

    Prema nekim procenama, prosečna nabavna cena kreće se oko 45.000 dolara (bitcoin se trenutno trguje za 30-ak hiljada), a gubitak je premašio 30 miliona dolara, što je otprilike jednako trošku iduće rate kamata (na ime prethodno plasiranih obveznica) koju El Salvador mora da isplati tokom juna. Investitori su naprosto digli ruke od cele priče. Baš kao i MMF i Svaetska banka, koji saradnju (i nove kredite) uslovljavaju eliminacijom bitcoina kao legalnog sredstva plaćanja.

    S javnim dugom koji doseže 85 posto BDP-a, El Salvador velikom brzinom juri prema bankrotu, a izvedba konvencionalnih obveznica ne ostavlja mesta dilemama: razmere percepcije rizika (i skepse spram mogućnosti naplate potraživanja) otkriva dramatičan rast prinosa koji su u slučaju obveznice s rokom dospeća za dve i pol godine premašili – 50 posto.

    Daleko je to još od rekorda zabeleženih u nekim latinomeričkim državama, no Bukele će zasigurno otići u legendu, kao predsednik prve države koja je bitcoinu dala status nacionalne valute. Nažalost, u knjigama bi mogao ostati zapisan i kao hiroviti autokrata čiji su snovi, zasnovani na vrlo klimavim tezama, srozali standard milionima zemljaka i zemlju odveli u bankrot.

  • Novac za oporavak BiH pod znakom pitanja

    Novac za oporavak BiH pod znakom pitanja

    Bosna i Hercegovina bi mogla imati ozbiljnih problema u ekonomskom oporavku jer je u Evropsku komisiju kasno podnijela Ekonomski reformski program 2022-2024. godina, stoji u Izvještaju o ekonomskom i finansijskom dijalogu Savjeta EU, koji je Sekretarijat Savjeta poslao zemljama članicama koje treba da odluče o odobravanju programa.

    Naime, da bi program ekonomskog oporavka mogao biti usvojen, moraju ga podržati i Evropska komisija i Savjet EU, a s obzirom na to da je svoj program BiH podnijela sa značajnim zakašnjenjem, u Briselu ukazuju da neće biti dovoljno vremena za sve potrebne mjere iz ekonomske pomoći EU.

    “Zbog toga je sada potrebno provesti značajne razgovore kako bi se na pravi način odgovorilo na predložene planove i počelo se baviti velikim ekonomskim izazovima s kojima se zemlja suočava. Osim toga, konstantno kršenje procedura koje su dogovorene podižu sumnju u iskrenu posvećenost onih koji snose odgovornost za kašnjenja u usvajanju i podnošenju Ekonomskog reformskog programa”, upozorava se u izvještaju.

    Poseban problem su, kako je istaknuto, stanje javnih finansija, ali i nereformisanih preduzeća u većinskom državnom vlasništvu. Zbog neuređenosti knjigovodstvenih standarda, istaknuto je da je pitanje kolika je tačnost zvaničnih statističkih podataka.

    “Kao rezultat toga, i deficit i odnos javnog duga mogli bi biti značajno veći od onog što je predstavljeno”, upozoreno je.

    Što se tiče reformi, glavni izazovi su, kako se ističe, poboljšanje poslovne klime kroz koordinaciju svih nivoa vlasti, jačanje efikasnosti javnog sektora uključujući poboljšanje poslovanja, transparentnosti i odgovornosti preduzeća u državnom vlasništvu, te poboljšanje zaposlenosti, posebno mladih i žena.

    Što se tiče zaposlenosti, naglašavaju da je došlo do oporavka od kovida zahvaljujući vladinim mjerama jačanja rasta, ali da je nastavljen “odliv mozgova”.

    Posebno se insistira na jačanju digitalne agende i temeljnoj modernizaciji javne uprave.

    “BiH je, nažalost, malo napredovala u harmonizaciji sistema za elektronski potpis i identitet u cijeloj zemlji. Potrebno je uraditi više u unapređenju digitalnih usluga koje će dovesti do održive ekonomije, boljih javnih usluga za privredu i građane i implementiranje zakona u vezi s carinama kako bi došlo do pojednostavljivanja procedura radi usklađivanja s Digitalnom agendom za zapadni Balkan i Ekonomski investicioni plan”, ističu oni.

    Koliko je neispunjavanje obaveza oko carinskih procedura za EU ozbiljan problem, vidi se u činjenici da su iznijeli i preporuku šta očekuju od BiH da se taj problem riješi. Naime, istakli su da očekuju da će državne institucije pružiti vitalnu podršku Upravi za indirektno oporezivanje BiH.

    “Nakon što Zakon o carinskoj politici iz 2015. godine jednom stupi na snagu, potrebno je implementirati novi kompjuterizirani tranzitni sistem na nacionalnom nivou, kao i uvesti koncept autorizovanog ekonomskog operatora”, naglasili su oni.

    Ratko Kovačević, portparol UIO BiH, za “Nezavisne novine” je potvrdio da će taj zakon, nakon više odlaganja, konačno stupiti na snagu u avgustu ove godine, čime će ovaj problem biti otklonjen.

    “Kako UIO nije mogla više čekati da neko u BiH postane certifikovano tijelo za izdavanje digitalnog kvalifikovanog potpisa, Uprava je sama ušla u postupak dobijanja ovog statusa, a na putu da postanemo certifikovano tijelo veliku pomoć UIO je dobila od Delegacije EU u BiH, koja je putem Instrumenata pretprisutpne pomoći sve finansirala”, rekao je Kovačević.

    Istakao je da će novi elektronski provozni sistem značiti obradu carinskih deklaracija bez papira.

    “Konkretno ovo znači da će se cijeli postupak provoza robe odvijati puno brže i uz manje troškove”, rekao je on.

  • Mikrokreditne organizacije u Srpskoj ostvarile profit od 18,5 miliona KM

    Mikrokreditne organizacije u Srpskoj ostvarile profit od 18,5 miliona KM

    Mikrokreditni sektor Republike Srpske ostvario je prošle godine neto dobit od 18,5 miliona KM sa stopom rasta od čak 49 odsto, pokazuju podaci Agencije za bankarstvo RS.

    Glavni razlog za ovoliki rast profita, kako navode u Agenciji, jeste značajniji rast prihoda od kamata i naknada po osnovu plasiranih kredita.

    – Mikrokreditna društva su prošle godine plasirala 7,8 miliona KM kredita ili 12 odsto više nego u godini prije – obrazlažu u Agenciji.

    Dodaju da je na rast dobiti istovremeno uticalo i smanjenje troška regulatornih rezervi za kreditne gubitke MKD za 2,1 milion КM ili za 27 odsto.

    Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na ukupne kredite kod MKO iz Republike Srpske, kod 11 MKO je bila ispod prosječne ponderisane EKS na ukupne kredite MKO iz Republike Srpske, tako da je kod dvije MKO iskazana po stopi od 19,26 odsto i 19,54 odsto, kod četiri MKO kretala se u rasponu od 21,52 odsto do 23,63 odsto, kod tri MКO kretala se u rasponu po stopi od 26,63 odsto do 29,15 odsto, a dvije MKO su istu iskazale po stopi od 33,19 i 33,47 odsto.Dvije MKO su iskazale prosječnu ponderisanu EKS iznad prosječne ponderisane EKS na ukupne kredite MKO iz Republike Srpske, odnosno jedna MKO je istu iskazala po stopi od 38,24 odsto, a jedna MKO je prosječnu ponderisanu EKS na ukupne kredite iskazala po stopi od 259,33 odsto (uticaj kratkoročnih kredita pojedinačnog iznosa do 400 КM sa rokom otplate od 31 dan do 3 mjeseca).