VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Vlada Srpske odlučila da ne emituje obveznice

    Vlada Srpske odlučila da ne emituje obveznice

    Vlada Republike Srpske stavila je van snage Odluku o 49. emisiji obveznica Republike Srpske javnom ponudom, koja je trebalo da bude održana u ponedjeljak, 6. juna.

    Ministarstvo finansija RS utvrdilo je da u ovom momentu nema potrebe za sredstvima koja su bila predviđena da se prikupe na aukciji planiranoj 6. juna. Ova aukcija je planirana u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama i Кalendaru aukcija za drugi kvartal 2022. godine – kažu u Vladi RS.

    Dodatni novac nije potreban jer, kako ističu, u budžetu ima novca više od planiranog, sve zbog inflacije odnosno povećanih prihoda od indirektnih poreza.

    Upravo je to bio glavni razlog rebalansa budžeta RS za ovu godinu koji je usvojen u Narodnoj skupštini RS. Budžet RS je tako veći za 356 miliona KM i iznosi oko 4,3 milijarde KM.

  • Otvoreni Balkan protiv utaje poreza i za priznavanje diploma

    Otvoreni Balkan protiv utaje poreza i za priznavanje diploma

    Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija obavezaće se zajedničkim sporazumom na udružena nastojanja u pravcu suzbijanja utaje poreza u tri države, prenio je večeras Radio slobodna Evropa (RSE).
    To se navodi u tekstu Memoranduma o razumijevanju, u čiji je uvid imao RSE, a na koji bi predstavnici tri države trebalo da stave potpis u Ohridu, na sastanku inicijative „Otvoreni Balkan“ zakazan za narednu nedjelju.

    U Ohridu će biti potpisan i sporazum o priznavanju visokoškolskih diploma, kao i memorandumi o kulturnoj i saradnji u oblasti turizma.

    U tekstu Memoranduma koji se tiče poreza napominje se da potpisnice imaju u vidu “povećani značaj” saradnje u borbi protiv izbjegavanja plaćanja poreza.

    “Odredbe dokumenta neće rezultovati bilo kakvim posebnim odlukama ili aktivnostima koje bi bile obavezujuće i nametnute bilo kojoj od strana ili trećoj strani”, prenio je RSE i dodao da se u tekstu navodi potreba zajedničkog rada na podsticanju poštovanja poreskih obaveza u tri države, kao i da svaka strana može imenovati osobu koja će u njeno ime koordinisati aktivnosti.

    U tekstu Sporazuma u oblasti međusobnog priznanja diploma, inicijativa Otvoreni Balkan se zalaže za ubrzavanje procedura priznavanja visokoškolskih diploma između Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije.

    Ukoliko se pojavi sumnja u vjerodostojnost diplome, predviđena je mogućnost da se elektronskim putem zatraži potvrda od institucije koja ju je izdala.

    Precizira se da će diplome u Albaniji priznavati Centar za obrazovne usluge pri Ministarstvu obrazovanja, u Srbiji Agencija za kvalifikacije za profesionalno priznavanje, a u Sjevernoj Makedoniji Jedinica za priznavanje profesionalnih diploma Ministarstva obrazovanja.

    U cilju promovisanja kulturne raznolikosti, međukulturnog dijaloga i međusobnog razumijevanja, tri strane namjeravaju da potpišu i Memorandum o razumijevanju u kulturnoj saradnji na Zapadnom Balkanu.

    Memorandum o razumijevanju u oblasti turizma na Zapadnom Balkanu, koji bi takođe trebalo da bude potpisan u Ohridu, predviđa formiranje turističke mape pod nazivom “Otvoreni Balkan”.

    Države potpisnice se obavezuju na podsticanje kontakata svojih turističkih organizacija i radnika, a predviđeno je i formiranje posebne radne grupe za tu oblast.

    U Ohridu 7. juna počinje dvodnevni samit inicijative Otvoreni Balkan na kojem učestvuju predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijeri Albanije i Sjeverne Makedonije Edi Rama i Dmitar Kovačevski i kao gost premijer Crne Gore Dritan Abazović.

  • Litar goriva od iduće sedmice mogao bi da košta 3,50 KM

    Litar goriva od iduće sedmice mogao bi da košta 3,50 KM

    Benzinske pumpe u BiH nastavljaju sa korekcijom cijena naftnih derivata, a vozači bi već iduće sedmice mogli da za litar izdvajaju 3,50 maraka.
    Predsjednik Udruženja distributera naftnih derivata FBiH Milenko Bošković rekao je da su nabavne cijene naftnih derivata na berzi povećane te da će se to idućih dana preliti i na domaće tržište.

    – Imamo trend povećanja cijena ali s obzirom na ljetnu sezonu i povećanu potražnju i potrošnju naftnih derivata očekivano je da idućih dana cijene budu veće od 20 do 25 feninga. Neće svi odmah korigovati cjenovnike. Već u skladu sa novim nabavkama oni će svoje cijene prilagođavati tim promjenama – rekao je “Glasu Srpske” Bošković i dodao da je neminovan uzlazni trend povećanja cijena goriva.

    Bošković je podsjetio i da niko od nadležnih ne radi ništa po pitanju donošenja mjera u vezi s divljanjem cijena goriva.

    – Naftašima je ograničena samo marža. Drugih intervencija nema. Vlasti su obećavali ukidanje nameta, odnosno akciza na naftu i naftne derivate ali od toga do danas nije bilo ništa – poručio je Bošković.

    Predsjedavajući Grupacije za promet nafte i naftnih derivata Privredne komore Srpske Dragan Trišić nije u petak odgovarao na naše pozive, tako da nismo uspjeli dobiti komentar od njega po pitanju promjene cjenovnika naftnih derivata na tržištu Srpske.

    Međutim, direktor “Krajinapetrola” Milovan Bajić rekao je “Glasu” kako je očekivano da cijene goriva idućih dana budu korigovane.

    – Promijenjene su nabavne cijene, tako da sa novim količinama i mi ćemo korigovati svoje cjenovnike – naveo je Bajić i dodao da je za litar dizela i benzina na njihovim pumpama trenutno potrebno izdvojiti 3,26 maraka.

    “Nešković” pumpe korigovale su cjenovnike krajem sedmice, a nove promjene mogle bi uslijediti već početkom iduće.

    – Na našim benzinskim pumpama potrebno je za litar goriva izdvojiti od 3,17 do 3,29 maraka. Korekcija neće biti za vikend, a izmjena cjenovnika mogla bi da uslijedi već početkom iduće sedmice – rekao je direktor “Nešković” pumpi Jovica Vučković.

    Spoljnotrgovinska komora BiH objavljuje podatke o cijenama goriva na sedmičnom nivou, a prema najnovijim njihovim podacima za litar dizela u BiH potrebno je u prosjeku izdvojiti 3,26 maraka. Nemaju podatke koliko u prosjeku košta litar benzina.

    Akcize
    Od početka divljanja cijena goriva na benzinskim pumpama u BiH domaće vlasti najavljivale su da će ukinuti akcize na gorivo. To zakonsko rješenje prošlo je u Predstavničkom domu Parlamenta BiH u martu, ali od tada nije stavljeno na dnevni red sjednica. Izmjenama Zakona o akcizama bilo je predviđeno da gorivo na domaćem tržištu bude jeftinije 30, odnosno 40 feninga po litru.

  • Od 1. jula usluge mobilne telefonije skuplje za jedan KM kod svih operatera

    Od 1. jula usluge mobilne telefonije skuplje za jedan KM kod svih operatera

    Zbog finansijskih obaveza telekom operatera u BiH po pitanju plaćanja dozvola za korištenje radio-frekvencijskog spektra, od 1. jula građani će plaćati dodatnih 1 KM naknade usluga mobilne telefonije.

    Kompanija BH Telecom na svojoj web stranici objavila je da će doći do izmjena cjenovnika na način da će se od 1. jula 2022. godine vršiti obračun mjesečne naknade za korištenje resursa mobilne mreže u iznosu od 1 KM (sa PDV-om).

    Prepaid mobilnim korisnicima (Ultra start, Ultra Internet paketi i Ultra Tourist paketi), naknada za korištenje mobilne mreže će se naplaćivati svakih 30 dana, na sljedeći način:

    korisnicima koji imaju dovoljno sredstava na osnovnom računu, bez obzira na status validnosti (aktivan/inaktivan) će se vršiti umanjenje kredita po osnovu naplate naknade u iznosu od 1 KM sa računa, koja vrijedi narednih 30 dana.

    nakon isteka roka od 30 dana, proces se ponavlja na isti način, tj. ponovo se vrši umanjenje kredita za iznos od 1 KM sa osnovnog računa;

    ukoliko u datom trenutku ne postoji dovoljan iznos kredita na osnovnom računu prepaid mobilnog korisnika, iznos naknade će se naplatiti prilikom naredne dopune kredita.

    naknada za korištenje mobilne mreže se neće naplaćivati pri aktivaciji prepaid paketa sve dok se ne izvrši nadopuna kredita na osnovnom računu u iznosu dovoljnom za naplatu naknade, piše Klix.

    Cijene mjesečnih pretplata za postpaid korisnike neće se povećavati.

    HT Eronet takođe od jula ove godine, na osnovu saglasnosti Regulatorne agencije za komunikacije, mijenja uslove i cjenovnik usluga mobilne telefonije uvođenjem naknade za korištenje mobilne mreže u iznosu od 1 KM (sa uključenim PDV-om).

    Glavni razlog uvođenja naknade je povećanje finansijskih obaveza telekom operatora po pitanju plaćanja dozvola za korištenje radio-frekvencijskog spektra i investiranja u pripadajuću infrastrukturu, koja je nužna za pružanje kvalitetnih mobilnih širokopojasnih usluga.

    Iz HT Eroneta ističu da su se slične naknade plaćale i u regiji uvođenjem 4G/5G mreže.

    “Krajnjim korisnicima prepaid usluge, naknada za korištenje mobilne mreže naplaćivaće se umanjenjem iznosa sa !hej računa i vrijediće 30 dana. Ako ne postoji dovoljan iznos na !hej računu, iznos naknade biće naplaćen prilikom sljedeće nadoplate bona, kada iznos na !hej računu korisnika bude dovoljan za naplatu. Naknada za korištenje mobilne mreže neće se naplaćivati, sve dok se ne nadoplati !hej račun u iznosu dovoljnom za naplatu naknade”, navedeno je u obavještenju HT Eroneta.

    Korisnici postpaid usluge mobilne mreže HT Eroneta, naknada za korištenje biće uključena u cijenu mjesečne pretplate, osim u tarifama bez mjesečne naknade kojima će se mjesečno obračunavati iznos od 1 KM.

    M:Tel je prije dva dana obavijestio korisnike da će od 1. jula ove godine primjenjivati nove, izmijenjene uslove pružanja usluga i uslova korištenja tarfinih modela.

    “Vrši se izmjena na način da se uvodi naknada za korišćenje mobilne mreže u iznosu od 1,00 KM sa uključenim PDV-om, a koja je uključena u cijenu mjesečne pretplate odabrane usluge, odnosno odabranog tarifnog modela”, navedeno je u saopćenju M:tela.

    Korisnicima usluga “Dopuna” i “DopunaNET” uvodi se naknada za korištenje mobilne mreže u iznosu od 1,00 KM sa uključenim PDV-om, koja će se naplaćivati na tridesetodnevnom nivou.

    Ovu odluku primjenjivaće i drugi operateri.

  • Trivić pozdravlja reakciju Vlade Srpske

    Trivić pozdravlja reakciju Vlade Srpske

    Predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić ocijenio je kao neprimjerenu zabranu Vlade FBiH određenim pravnim licima iz Srpske da rade u tom entitetu i da je dobro što se Vlada Srpske uključila u rješavanje tog pitanja – bilo sa federalnom Vladom ili preduzimanjem recipročnih mjera.
    Trivić je rekao Srni da je neprimjereno da se nekome, u zavisnosti od toga gdje živi u BiH, dozvoljava ili ne dozvoljava rad, pojasnivši da je ovdje riječ o određenim licencama za izvođenje građevinskih radova i slično.
    “Vlada FBiH je svojim mjerama određenim pravnim i fizičkim licima zabranila poslovanje u tom entitetu zato što je postavila neprihvatljive uslove. To je neprimjereno, ukoliko smo jedno tržište”, rekao je Trivić.
    On smatra da je dobro što je Vlada Srpske razmatrala pitanje zabrane određenim pravnim licima iz Srpske da rade u FBiH.
    Vlada Republike Srpske juče je prihvatila informaciju o mogućnostima radnog angažovanja pravnih i fizičkih lica iz Republike Srpske na tržištu Federacije BiH, u situaciji u kojoj je pravnim licima iz Republike Srpske podzakonskim aktima Federacije BiH, praktično, onemogućen rad u tom entitetu.
    Vlada je donijela zaključak kojim se zadužuju sva ministarstva da izvrše analizu i uporedbu odgovarajućih propisa iz svoje nadležnosti sa propisima u drugom entitetu te da predlože mjere za ujednačavanje prakse ili reciprociteta.

  • Evropi prijeti ograničenje potrošnje goriva

    Evropi prijeti ograničenje potrošnje goriva

    Trenutna energetska kriza mogla bi biti jedna od najgorih i najdužih u istoriji, a naročito bi Evropa mogla da bude teško pogođena, smatra šef Međunarodne energetske agencije Fatih Birol.

    Birol je u intervjuu za njemački časopis Špigl, rekao da će posljedice dešavanja u Ukrajini vjerovatno učiniti aktuelnu energetsku krizu gorom od krize iz 1970-ih godina prošlog vijeka.

    “Tada se sve ticalo samo nafte. Sada istovremeno imamo naftnu krizu, gasnu krizu i krizu električne energije, naglasio je on, dodajući da je Rusija prije aktuelnih događaja u Ukrajini bila “kamen temeljac globalnog energetskog sistema, najveći svjetski izvoznik nafte, najveći svjetski izvoznik gasa i vodeći snabdjevač ugljem”, prenosi Russia Today.

    U okviru sankcija prema Rusiji zbog akcije u Ukrajini, EU je uvela ograničenja na uvoz ruskih fosilnih goriva i najavila postepeno potpuno ukidanje tog uvoza.

    Birol je upozorio da se evropske zemlje koje više zavise od ruskog gasa, uključujući i Njemačku, suočavaju sa “teškom zimom” jer će “možda morati da racionišu potrošnju gasa”.

    Komentari šefa IEA dolaze u trenutku kada je ruski državni gasni holding Gasprom prekinuo isporuke nekim energetskim kompanijama u Njemačkoj, Danskoj, Holandiji i drugim zemljama, pošto nisu prihvatile plaćanje u rubljama prema novoj šemi koju zahtijeva Moskva.

    Da bi ublažila energetske rizike, Evropa bi, po Biorilu, trebalo da obezbijedi nabavke što većih količina gasa, na primjer, gasovodom iz Norveške ili Azerbejdžana, kao pošiljke tečnog prirodnog gasa (TPG).

    Dodaje da bi elektrane na ugalj takođe mogle djelimično da zamijene gasne elektrane.

    Birol je naveo da predstojeće ljeto takođe može biti vrlo teško i za Evropi i SAD, zbog ograničene ponude na tržištu sirove nafte, upozorivši da će se, u špicu sezone ljetnjih odmora, potražnja za gorivom povećati, što može da dovede do “uskih grla u snabdjevanju, na primjer, dizelom, benzinom ili kerozinoma, posebno u Evropi”.

  • Od jula poskupljuje gas u Srpskoj

    Od jula poskupljuje gas u Srpskoj

    Realno je očekivati da od 1. jula dođe do poskupljenja gasa u Republici Srpskoj do 10 odsto, potvrdili su iz preduzeća “Gas-Res”.

    “Prema mojoj skromnoj procjeni, u trećem kvartalu će doći do povećanja cijena gasa u odnosu na drugi kvartal, ali bi to trebalo da bude maksimalno do 10 odsto”, kaže za “Nezavisne novine” Ljubo Glamočić, direktor “Gas-Resa”.

    Dodaje da će iznos poskupljenja zavisiti od cijene nafte na svjetskoj berzi. Takođe, poručio je da novim ugovorom o isporuci prirodnog gasa koji je ova kompanija potpisala s ruskim “Gazprom Exportom”, a koji važi do kraja godine, nisu promijenjeni uslovi pod kojima će se utvrđivati cijena ovog energenta.

    Prema riječima Glamočića, po istom principu utvrđena je cijena gasa i u Srbiji, s tim što priznaje da će najavljeno poskupljenje ovog energenta u Srpskoj biti veće u odnosu na Srbiju, koja je dogovorila da će cijena u naredne tri godine iznositi 340-350 dolara na 1.000 kubnih metara.

    “Isti princip je utvrđivanja cijena gasa i prema Srbiji i prema Republici Srpskoj, s tim da moramo imati u vidu razliku, da mi imamo dodatni trošak transporta kroz transportni gasni sistem Srbije. I ta cijena zavisno od zakupljenog kapaciteta i troškova iznosi negdje oko 25 evra na 1.000 kubnih metara, tako da je naša cijena u odnosu na onu u Srbiji je nešto veća upravo iz tih razloga”, rekao je Glamočić.

    Da je poskupljenje gasa od jula neminovno saglasan je i Almir Bečarević, stručnjak za energetiku.

    “Ona će biti povećana negdje za 10 do 15 odsto. Tu nema nikakve dileme”, ističe Bečarević.

    On pojašnjava da postoji bitna razlika u ugovorima, koja se odnosi na količine, a koje su sa “Gazprom Exportom” potpisali “Gas-Res” i “Energoinvest”, koji isporučuje gas za Federaciju BiH.

    Dok iz Srpske poručuju da su obezbijeđene dovoljne količine gasa do kraja ove godine, Bečarević kaže da dnevne količine koje je naručila Federacija BiH neće biti dovoljne.

    “Tako se sada postavlja pitanje kako će se rješavati dodatne potrebe, odnosno koje cijene gasa će biti ako se snabdjevač odluči da kupuje dodatne količine, jer zakupljeni kapacitet od oko 840.000 kubika nije apsolutno dovoljan za Federaciju BiH, pogotovo za grad Sarajevo”, tvrdi Bečarević u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Na pitanje kakva je prognoza za posljednji kvartal 2022. godine po pitanju cijene gasa, naši sagovornici poručili su da je rano o tome govoriti, ali da će nastavak sukoba u Ukrajini i poremećaji na svjetskoj berzi bez ikakve dileme donijeti nova poskupljenja.

  • Marić poručio da će od 1. avgusta doći do povećanja plata od 100 KM

    Marić poručio da će od 1. avgusta doći do povećanja plata od 100 KM

    Pregovori granskih sindikata i resornih ministarstava su u završnoj fazi i to bi uz nedavni rast ličnih dohodaka od 10 odsto, bilo dodatno povećanje od 100 KM za svakog zaposlenog, rekao je Božo Marić, predsjednik Sindikata uprave Republike Srpske.

    Marić je naglasio da su u ponedjeljak tokom razgovora sa Miloradom Dodikom razgolili istinu zašto vlada u ranijem periodu nije dozvoljavala isplatu toplog obroka i regresa, naglasivši da to nije bilo moguće zbog toga što bi se ugrozio aranžman sa MMF i da je ovo bilo isključivo politički kvalifikovano pitanje.

    – Napokon smo našli rješenje i nadam se da će Dodik ispoštovati naš sporazum, te da će 55.000 radnika od 1. avgusta imati povećanje od 100 maraka – naglasio je Marić.

    On je dodao da je i da će ovim sporazumom oni koji imaju primanja ispod prosjeka imati dodatno povećanje od pet odsto.

    – Od 1. avgusta će, na primjer, čistačica imati povećanje plate od 18 odsto, dok će direktori imati povećanje od tri odsto. Sindikat je konačno dobio socijalnu pravdu kroz socijalnu borbu – istakao je Marić.

    Ad
    Da podsjetimo, poslanici Narodne skupštine Republike Srpske pristali su da razmatraju prijedlog pet sindikalnih organizacija da 55.000 radnika javnog sektora ponovo dobije topli obrok i regres. Na ovoj inicijativi posebno je insistirao Sindikat uprave Republike Srpske, prenosi RTRS.

  • Prognoze Direkcije za ekonomsko planiranje do 2025.

    Prognoze Direkcije za ekonomsko planiranje do 2025.

    Direkcija za ekonomsko planiranje BiH poslala je u Parlamentarnu skupštinu prognoze do 2025. godine u kojima predviđa poboljšanje gotovo svih ključnih ekonomsko-socijalnih parametara u zemlji.

    Iako je dokument nastao u martu, dakle kada je svijet zbog ruskog napada na Ukrajinu već počeo da se mijenja pred našim očima, kada su sve prognoze postale negativne, u Direkciji su puni optimizma.

    Prema njihovim riječima, do kraja 2022. može se očekivati realni ekonomski rast u BiH od oko 2,1 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

    Ekonomski rast
    U periodu od 2023. do 2025, pod pretpostavkom stabilizacije eksternog okruženja i „unutrašnjih dinamika u BiH“, očekuje se nastavak trenda ekonomskog rasta od oko 3,2 odsto na godišnjem nivou.

    – Tokom ovog perioda očekuje se da domaća potražnja kroz privatnu potrošnju i investicije bude glavni nosilac ekonomskog rasta. S druge strane, očekuje se stagnacija javne potrošnje – navodi se u dokumentu.

    Projekcija industrijske proizvodnje u narednim godinama pokazuje da BiH „očekuje osjetniji ekonomski napredak“ u okviru kog bi industrijska proizvodnja imala centralnu ulogu.

    – Očekuje se da bi reformske mjere na unapređenju ekonomskog ambijenta koje proizvode nadležne institucije u BiH trebale dati mjerljive rezultate… Imajući u vidu sve navedene okolnosti, tokom ovog perioda očekuje se stopa rasta fizičkog obima industrijske proizvodnje prema projekciji DEP oko šest odsto na godišnjem nivou – kažu iz Direkcije čiji je direktor Zoran Zeljko.


    Kada je riječ o tržištu rada, i tu su nam dobri izgledi. Predviđa se povećanje zaposlenih, smanjenje broja nezaposlenih i povećanje prosječne plate od 6,3 odsto u 2022. Iduće godine, broj zaposlenih biće veći za 1,5 odsto, a prosječna neto plata za oko 3,1 procenat.

    Niže cijene
    Inflacija do kraja godine, prema procjenama DEP, biće oko šest procenata u odnosu na 2021. Za iduću godinu ovi stručnjaci predviđaju „stabilan rast cijena u BiH“ i smatraju da će na to uticati „oštar pad cijene sirove nafte koje bi od 2023. mogle imati silaznu pitanju sve do kraja projekcijskog perioda“.

    Takođe, pozivaju se na procjenu Evropske centralne banke (ECB) da bi cijena sirove nafte iduće godine mogla pasti za 11,7 odsto u odnosu na ovu godinu.


    – Pored toga, očekuje se smanjenje cijena hrane u posmatranoj godini, a inflacija u evrozoni bi mogla iznositi 2,1 procenat. Ako se pored navedenih eksternih parametara uzmu u obzir stabilne cijene hrane i komunalija u BiH, u 2023. se može očekivati inflacija od 1,8 odsto u odnosu na 2022. – piše u prognozama.

    Rast cijena u 2024. i 2025. u BiH trebalo bi da bude samo do 1,7 odsto. Istina, DEP priznaje da najvažniji vanjski faktor koji može da utiče na ovakva predviđanja jesu odnosi između Rusije i Ukrajine.

    DEP kaže da bi kreditni rast u BiH iduće godine trebao da bude 5,5 odsto, a godinu kasnije do 6,5 odsto. Povećanje ukupnog izvoza od 2023. do 2025. biće navodno po stopama većim od šest odsto, dok bi stopa uvoza bila povećana do najviše 4,6 procenata. Direktna strana ulaganja u 2025. trebalo bio da dostignu stopu od 2,2 odsto u odnosu na godinu ranije.

    Ekonomista Milenko Stanić objašnjava da su nerealne prognoze problem ne samo naših agencija i direkcija, nego i međunarodnih finansijskih institucija, poput Svjetske banke i MMF.

    – Oni u svojim planovima i prognozama po pravilu postavljaju više ciljeve. To je uslovljeno i time da je optimizam jedan od važnih faktora napretka u privredi. Ako se očekuju optimistični rezultati u smislu privrednog rasta, onda će investitori dobijati psihološki podsticaj da se više zadužuju, da više ulažu. I tu je razumljiv njihov interes. Kada se suoče s realnim situacijama, naknadno prave korekcije svojih planova nekoliko puta godišnje – objašnjava Stanić za Srpskainfo.

    Nerealne procjene
    Što se tiče naših institucija, kao što je Direkcija za planiranje, kaže Stanić, oni prognoze prave uglavnom na godišnjem nivou.


    – Mislim da su njihove prognoze o kojima govorite potpuno nerealne. Jedan aspekt jeste da oni ne uvažavaju ni postojeću situaciju, koja je ekonomski izrazito loša: ogromna stopa inflacije koja je prešla 11 odsto, privredni zastoji, problemi energetike, snabdijevanja proizvodima i hranom… Da su uvažili samo postojeće stanje, te njihove procjene i prognoze bile bi potpuno na nižem nivou – kaže Stanić.

    Prema njegovim riječima, teško je predvidjeti kako će se odvijati sukob u Ukrajini, a naročito kako će svijet izgledati nakon sukoba.

    – Sigurno će biti potrebno mnogo vremena da se saniraju sankcije, blokade, odluke EU o promjeni energetskih politika i da se uspostave normalni lanci snabdijevanja. Od toga zavisi privredni rast i razvoj, s obzirom da sada imamo takve restrikcije. Nemoguće je očekivati da će baš u tom planskom periodu o kome govori Direkcija doći do poboljšanja situacije. Možemo očekivati samo dalji pad privredne aktivnosti i životnog standarda na ovim prostorima – zaključuje Stanić.

  • Željeznice Srpske postaju holding

    Željeznice Srpske postaju holding

    “Željeznice Republike Srpske” ubuduće će da posluju kao holding sa tri nezavisna preduzeća, potvrdio je ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Nedeljko Ćorić.

    On je ovo rekao povodom tek usvojenog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o željeznicama.

    – Glavni razlog za donošenje zakona je u tome da je u postupku restrukturisanja “Željeznica Republike Srpske” donesena odluka da ovo privredno društvo ubuduće posluje kao holding sa tri zavisna preduzeća – rekao je Ćorić.

    Dodaje da se zakonom produžava rok za uređenje putnih prelaza sa pet na 10 godina.

    – Treća stvar je usklađivanje sa regulativom Evropske Unije o pitanju prevoza putnika. Javni prevoz putnika je definisan i u skladu sa obavezama koje imamo prema transportnoj zajednici, gdje će se lokalne zajednice ubuduće morati uključivati u javni prevoz putnika u željezničkom saobraćaju – rekao je Ćorić.

    Tokom rasprave u Narodnoj skupštini RS oko ovog zakona, koji je usvojen u srijedu, poslanik Ujedinjene Srpske Marinko Dragišić rekao je da je veoma malo urađeno na uređenju putnih prelaza, te da namjerava da uputi apel nadležnima da se trenutno stanje popravi.

    Poslanik SDS Tomica Stojanović smatra da je produženje rokova za uređenje putnih prelaza sa pet na 10 godina veoma loše rješenje.

    Ministar Ćorić je poručio da ne postoji nijedan putni prelaz preko pruge koji nije adekvatno obilježen i u skladu sa prometom saobraćaja na toj dionici, kao i da se nastavlja rad na uređenju putnih prelaza.

    Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o željeznicama Srpske usvojen je po hitnom postupku.