Holandski poljoprivrednici, ljuti zbog planova Vlade koja od njih može da zahtijeva da koriste manje đubriva i smanje stočni fond, počeli su danas proteste blokiranjem distributivnih centara supermarketa u nekoliko gradova.
Amsterdamski aerodrom Shiphol i KLM, holandski ogranak Er Fransa, savjetovali su putnicima da koriste javni prevoz, a ne automobile, da dođu do aerodroma, jer su grupe aktivista poljoprivrednika na društvenim mrežama navele da planiraju da traktorima blokiraju puteve, prenio je Rojters.
Manja saobraćajna gužva registrovana je na auto-putevima na istoku zemlje i na trajektnim rutama na sjeveru, ali u blizini Shipfola nije bilo gužve.
U središtu protesta su ciljevi doneseni prošlog mjeseca koji se odnose na smanjenje štetnih azotnih jedinjenja do 2030. godine, što je najnoviji pokušaj rješavanja problema koji muči zemlju godinama.
Vlada je navela da je neophodno smanjiti emisiju azotnih oksida iz đubriva na poljoprivrednim gazdinstvima i upotrebu amonijaka u đubrivu, kao i smanjiti stočni fond za 30 odsto.
Uzgoj krava, svinja i drugih životinja učinio je Holandiju vodećim emiterom štetnih supstanci u Evropi.
Građevinska izgradnja i saobraćaj, takođe, doprinose emisiji štetnih supstanci.
Holandski i evropski sudovi naložili su holandskoj vladi da riješi problem.
Poljoprivrednici navode da su nepravedno izdvojeni, zbog čega kritikuju pristup Vlade.
Današnji protest podržavaju brojne grupe poljoprivrednika, ali on nije centralno organizovan, prenosi Tanjug.
Stvar je otišla dotle da je policija najavila da će svim sredstvima razbiti blokade, i da je i vojska u pripravnosti. “Reći ću vrlo jasno: nećemo tolerisati traktore oko Shiphola”, kazala je ministarka odbrane Kasja Olongren, prenosi DW.
Napetost u zemlji može da se siječe nožem nakon više sedmica protesta farmera. Već su bivali blokirani auto-putevi, na ulicama i pred vladinim zgradama u Hagu su traktori i krave, paljene su bale sijena, pred kućama političara prskano stajsko đubrivo.
Prošlog utorka su bijesni demonstranti stigli ispred stana Kristijane van der Val, ministarke nadležne samo za temu “prirode i nitrata”.
To mjesto je i uvedeno početkom godine kako bi se uhvatilo u koštac s problemom koji mori ovu poljoprivrednu naciju – previše azotnih jedinjenja koja truju prirodu. Sedamdeset odsto njih potiče upravo od stočarstva, a Vlada jedino rješenje vidi u radikalnom smanjenju stočnog fonda – što seljake izvodi na ulice.
Između dva zla
“Znam kakve ovo ogromne posljedice ima za farmere”, rekla je Van der Val, predstavljajući plan u parlamentu sredinom juna. “To je užasno. Ali nemamo izbora. Priroda ne može da čeka.”
Vlada premijera Marka Rutea ima jasnu većinu u parlamentu da progura planove i čini se da od njih ne odustaje. Karoline van der Plas, poslanica koja zastupa interese poljoprivrednika, oštro kritikuje: “Na korak smo od toga da se agrarni sektor počisti iz Holandije. To će naravno imati posljedica po građane.”
Ova površinom mala zemlja spada u poljoprivredne kolose, gdje je u južnim dijelovima recimo broj svinja po kvadratnom kilometru daleko najviši u svijetu. Samo Sjedinjene Države izvoze više agrarnih proizvoda od Holandije, gledano po vrijednosti.
Zato su i poljoprivredni lobiji dugo sprečavali promjene, a onda su one došle gotovo naprečac.
Jer, Holandiju pritiskaju ne samo problemi zatrovanog zemljišta i narušenog biodiverziteta zbog masovne upotrebe nitrata i amonijaka, već i odluke evropskih (2018) i domaćih sudova (2019) prema kojima upotreba mora da se ograniči.
Ko je tu žrtveni jarac?
Prema planu Vlade, do 2030. emisija azota mora da se smanji i za po 70 odsto u pojedinim provincijama, posebno u regionima koji su u EU priznati kao oblasti zaštićene prirode. Stručnjaci kažu da za stočare to znači smanjenje emisija od barem pedeset odsto.
Odavno je jasno da to može samo sa manje stočnog fonda, što bi uništilo egzistenciju mnogih seljaka. Vlasti još nisu precizirale plan niti da li će recimo isplaćivati odštete onima koji odustanu od stočarstva ili riješe da presele imanja u druge regione.
Kako piše Zidojče cajtung, seljaci misle da su žrtveni jarci. “Pitaju se šta je s potrošačima koji hoće što jeftinije meso? Šta je s trgovcima stočnom hranom, proizvođačima đubriva i pesticida, klanicama, bankama, svima koji zarađuju u sistemu?”
Kako navodi ovaj list, to nalazi odjeka u medijima dok se u komentarima upozorava da društvo ne bi trebalo da povjeruje kako ima jednostavnih rješenja.
“Napustite ove katastrofalne planove, razgovarajte sa nama o fundamentalno drukčijoj politici”, zahtijeva Bart Kemp, jedan od najpoznatijih vođa protesta. “Nemojte da mirne akcije farmera prerastu u pobunu farmera.”
Doduše, prema opisu holandske policije, protesti odavno više nisu mirni. “Vidimo da akcije više nisu organizovane”, kaže šef policije Viljem Velders. “Udruženja poljoprivrednika kažu: svašta može da se desi, ali mi za to nismo odgovorni.”
Problem i drugdje u EU?
U jednom komentaru lista Noje rur cajtung iz Esena podsjeća se da presuda Evropskog suda o zaštićenim oblastima prirode važi za cijelu EU, ali da to kao da u Njemačkoj i drugdje još nisu shvatili. Komentator upozorava da će odnos poljoprivrede i zaštite prirode definisati naš život u budućnosti.
U tom slučaju, piše list, nije od pomoći ako se problem prvo ignoriše, da bi se onda poljoprivrednici stavljali pred svršen čin.
“Satjerani su u ćošak sa svojim imanjima: uzmi ili ostavi! Uzmi pare koje nudi Vlada i ugasi proizvodnju ili umri sporo. Poljoprivrednici neće ni jedno, ni drugo. Takav grubijanski pristup problemu nije primjeren”, zaključuje se u komentaru.
