VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Pao Wall Street

    Pao Wall Street

    Na Wall Streetu su juče berzovni indeksi pali, nakon prošlosedmičnog rasta, jer na tržištu vlada nesigurnost uoči izvještaja o inflaciji u SAD-u i početka sezone objava kvartalnih poslovnih rezultata kompanija. Dow Jones oslabio je 164 boda ili 0.52 posto, na 31.173 boda, dok je S&P 500 skliznuo 1.15 posto, na 3.854 boda, a Nasdaq indeks 2.26 posto, na 11.372 boda.

    Nakon rasta prošle sedmice, indeksi su juče izgubili dio tih dobitaka jer ulagači ne žele riskirati uoči objave izvještaja o potrošačkim cijenama u SAD-u, koje bi moglo znatno utjecati na smjer tržišta. Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da je u junu inflacija dodatno ubrzala s 8.6 posto, koliko je iznosila u maju, na 8.8 posto na godišnjoj razini.

    Bila bi to nova najviša razina inflacije u više od 40 godina, što je ponajviše posljedica rasta cijena energenata i poremećaja u nabavnim lancima.

    – Tržište se pozicionira za izvješće o inflaciji. Nadamo se usporavanju, što bi moglo navesti Fed na ublažavanje tempa zaoštravanja monetarne politike. S druge strane, puno je razloga da se očekuje zadržavanje inflacije na visokim razinama i da će Fed i dalje biti agresivan – kaže Rob Havort, strateg u kompaniji U.S. Bank Wealth Management.

    I na većini evropskih berzi cijene dionica juče su pale. Frankfurtski DAX indeks skliznuo je 1.40 posto, na 12.832 boda, a pariški CAC 0.61 posto, na 5.996 bodova. Londonski FTSE stagnirao je, pak, na 7.196 bodova.

  • Evro se praktično izjednačio s dolarom

    Evro se praktično izjednačio s dolarom

    Vrijednost evra u ovom je trenutku gotovo izjednačena s vrijednosti američkog dolara (1 dolar = 0.99 evra). Riječ je o najslabijoj poziciji zajedničke valute eurozone u odnosu na dolar u posljednjih 20 godina.

    Situaciju najbolje ilustrira činjenica da je evro u posljednjih godinu dana izgubio gotovo 14,1 posto svoje vrijednosti u dolaru.

    Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 108,46 bodova, dok je juče u ovo doba iznosio 107,39 bodova. Pritom je kurs dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 136,95 na 137,18 jena, blizu najvišeg nivoa u 24 godine.

    Kao glavne uzroke ovog fenomena, ekonomski stručnjaci najčešće navode inflacijske strahove, rezigniranost investitora, predstojeću globalnu recesiju, prehrambenu krizu i energetsku krizu koja se najviše osjeti u Evropi.

    Inflacija u evrozoni dostigla je prošli mjesec novi rekord sa stopom od 8,6 posto u odnosu na isti period prošle godine, izjednačujući se pritom sa stopom inflacije u SAD-u.

    Problematična je činjenica da osim što inflacija nagriza vrijednost kupovne moći, ona takođe izjeda naše ušteđevine, nezavisno o tome štedimo li u evrima ili valutama koja su vezane za evro poput konvertibilne marke.

    Stanje je tim gore po nas zbog promjene kursa, što znači da naš novac vrijedi još manje u odnosu na dolar. Drugim riječima, naša kupovna moć u dolarima sada je 14,1 posto slabija nego prije godinu dana, čak i kada inflaciju ne bismo računali. Naravno, kada se uračuna inflacija, taj je pad još izraženiji.

    Jedina poluga u rukama centralnih bankovnih institucija poput ESB-a ostaje dizanje kamatnih stopa kako bi barem donekle oborili rast inflacije i ojačali evro, no sada i to ostaje pod upitom zbog bojazni od nadolazeće globalne krize i posljedične stagnacije privrede.

    Podsjetimo, neki od najjačih svjetskih medija kao što su New York Times, Bloomberg, Forbes i CNN Business, sada već otvoreno govore kako nam se bliži recesija svjetskih razmjera unutar manje od 12 mjeseci, dok drugi govore i o scenarijima poput stagflacijsko-dužničke krize.

    Šefica MMF-a, Kristalina Georgieva, takođe nije imala nimalo utješne izjave, rekavši kako se mogućnost goleme recesije “ne može isključiti” te da će “2022. biti teška, a 2023. možda još teža.” Ako je suditi prema mišljenju potrošača, recesija je već ovdje i jako se osjeti.

  • Cijena nafte mogla bi skočiti i na 140 dolara po barelu

    Cijena nafte mogla bi skočiti i na 140 dolara po barelu

    Svjetska bi cijena nafte mogla porasti za 40 posto odnosno na oko 140 dolara po barelu ako se ne prihvati predložena gornja granica cijene ruske nafte, zajedno s izuzećima od sankcija koje bi dopustile isporuke ispod te cijene, izjavio je visoki američki dužnosnik Ministarstva financija.

    Američka ministrica financija Janet Yellen razgovarat će o provedbi predložene gornje granice cijene nafte s japanskim ministrom financija Shunichijem Suzukijem kada se sastanu u utorak, rekao je dužnosnik.

    Cilj je bio postaviti cijenu na razinu koja pokriva ruske marginalne troškove proizvodnje kako bi Moskva bila potaknuta da nastavi izvoziti naftu, ali ne dovoljno visoka da bi joj omogućila financiranje rata protiv Ukrajine, rekao je dužnosnik.

    Japanski dužnosnici izrazili su zabrinutost zbog preniske gornje granice cijene, ali nisu odmah odbacili potencijalni raspon cijena od 40 do 60 dolara po barelu, rekao je dužnosnik.

  • Rekordan suficit Rusije

    Rekordan suficit Rusije

    Suficit na računu tekućih plaćanja Rusije dostigao je u drugom kvartalu ove godine rekordnih 70,1 milijardu dolara.

    Do toga je došlo pošto su rastući prihodi od izvoza energenata i druge robe pomogli da se neutrališe uticaj američkih i evropskih sankcija uvedenih zbog invazije Moskve na Ukrajinu, izveštava “Blumberg”.

    Prema podacima centralne banke Rusije, objavljenim danas, ovo je najveći suficit na ruskom tekućem računu najmanje od 1994. godine. Stanje takućeg računa je najšira mera trgovine robom i uslugama.

    Kolaps uvoza uzrokovan sankcijama doprineo je suficitu, koji je ključan za ekonomski spas te zemlje u vreme kada SAD i njeni saveznici nastoje da je izoluju Ukupan suficit tekućih plaćanja za prvih šest meseci 2022. dostigao je 138,5 milijardi dolara, saopštila je centralna banka.

    Izvoz je u drugom kvartalu iznosio 153,1 milijardu dolara, što je neznatno manje u odnosu na 166,4 milijarde dolara u prvom tromesečju, prema podacima Banke Rusije.

    Uvoz je takođe opao u periodu april-jun na 72,3 milijarde dolara sa 88,7 milijardi iz prethodna tri meseca.

    Rastući suficit tekućeg računa, u kombinaciji sa striktnom kontrolom kapitala kojom je limitirana potražnja za devizama, pomogao je rublji da postane valuta sa najboljim tržišnim učinkom ove godine među konkurentima iz ekonomija u usponu.

  • Trivić: Očekuje se dolazak radnika iz Bangladeša, Indije i Nepala

    Trivić: Očekuje se dolazak radnika iz Bangladeša, Indije i Nepala

    Republici Srpskoj nedostaje radne snage u oblasti građevinarstva, poljoprivrede, ugostiteljstva i turizma, a očekuje se dolazak radnika iz Bangladeša, Indije i Nepala na domaće tržište, rekao je za Srnu predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić.

    On je naglasio da će domaće kompanije na ovaj način imati priliku i da ispitaju tržište i da nauče kako da rade sa stranom radnom snagom.

    Trivić je naveo da je ranijim zahtjevom Srpska tražila 600 radnih dozvola za zapošljavanje stranaca, što je malo s obzirom na potrebe domaćeg tržišta.

    “Zavod za zapošljavanje povećao je kvotu radnih dozvola za 2022. godinu na 1.400, a na godišnjem nivou bilo bi potrebno još 400 radnih dozvola”, dodao je Trivić.

    Narodna skupština Republike Srpske je u junu po hitnom postupku usvojila izmjene Zakona o zapošljavanju stranih državljana i lica bez državljanstva, prema kojima će stranci u Srpskoj imati pojednostavljenu proceduru na pitanju zapošljavanja, a nadležne institucije moraće u roku od 15 dana odlučivati da li su ispunjeni svi uslovi za dobijanje radne dozvole.

  • “21. jul kritični datum za cijelu Evropu”

    “21. jul kritični datum za cijelu Evropu”

    Zbog remonta na gasovodu Severni tok 1, čiji početak je zakazan za danas, i Austrija će dobijati manje isporuke ruskog gasa.

    To je rekla ministarka energetike Leonore Gevesler, koja smatra da će 21. jul, kada je planiran završetak radova, biti kritični datum za snabdevanje gasom cele Evrope.

    “Niko danas ne može da prognozira da li će nakon remonta biti obnovljene isporuke u punom obimu”, kazala je Gevesler.

    Remont će, kaže, imati posledice po popunjavanje austrijskih skladišta za gas.

    Gevesler je poručila da se i pored toga može postići cilj vlade, a to je popunjenost skladišta od 80 odsto, ako nakon završetka remonta budu dogovorene količine gasa u punom obimu isporučivane.

    “21.jul je kritični datum za snabdevanje gasom cele Evrope”, podvukla je ona.

    Gasovod Severni tok 1 za direktno snabdevanje gasom Austrije nema ključnu ulogu.

    “Austrija pretežno dobija isporuke ruskog gasa gasovodom preko Ukrajine. Ali potpunom obustavom isporuke preko Severnog toka 1 očekuje se i jasno smanjenje isporuka Austriji”, navela je ona.

    Uobičajeni remont gasovoda Severni tok 1 ranije nije nailazio na veliku pažnju javnosti u Evropi, ali ove godine, zbog rata u Ukrajini i tenzija sa Rusijom, stvorio je nervozu na celom kontinentu, pa tako i u Austriji, jer se strahuje da kroz taj gasovod ni nakon okončanja radova ne potekne gas.

  • Kako bi spriječili globalno poskupljenje nafte SAD poduzima nikad prije isproban plan

    Kako bi spriječili globalno poskupljenje nafte SAD poduzima nikad prije isproban plan

    Glavni saradnici predsjednika SAD-a Joe Bidena zabrinuti su da bi ekonomiju pri kraju godine mogao zadesiti ozbiljan šok, koji bi zemlju mogao odvesti u iscrpljujuću recesiju. Iz tog razloga SAD planiraju umjesto zabrane, uvesti ograničenje maksimalnih cijena ruske nafte.

    Zvaničnici Bijele kuće strahuju da bi nova runda evropskih kazni usmjerenih na obuzdavanje protoka ruske nafte do kraja godine mogla dovesti do ponovnog skoka cijena energenata, što bi udarilo već opterećene potrošače i gurnulo Sjedinjene Države i druge ekonomije u ozbiljnu kontrakciju, piše The New York Times.

    Taj lanac događaja mogao bi pogoršati ono što je već ozbiljna kriza hrane koja muči zemlje širom svijeta.

    Kako bi spriječili taj ishod, američki zvaničnici su se uhvatili za nikad prije isproban plan usmjeren na snižavanje globalnih cijena nafte — plan koji bi dopunio evropske sankcije i omogućio nastavak kritičnih tokova ruske sirove nafte na globalna tržišta, ali po znatno sniženoj cijeni.

    Dok je Biden pritiskao Evropu da prekine rusku naftu kao kaznu za invaziju na Ukrajinu, neki prognostičari, zajedno sa glavnim ekonomskim saradnicima predsjednika, sada strahuju da bi takva politika mogla rezultirati da ogromne količine ruske nafte, nešto manje od desetina svjetske ponude, iznenada budu skinute sa globalnog tržišta.

    Analitičari su izračunali da bi takvo smanjenje zaliha moglo dovesti do porasta cijena nafte na 200 dolara po barelu ili više, što znači da Amerikanci plaćaju 7 dolara po galonu benzina.

    Potencijal za još jedan naftni šok koji bi pogodio globalnu ekonomiju, a možda i ugrozio šansu za reizbor Bidena, doveli su do pokušaja administracije da uvjeri vlade i poslovne lidere širom svijeta da potpišu globalno ograničenje cijena ruske nafte.

    To je nov i netestiran pokušaj da se primora Rusija da proda svoju naftu svijetu uz velike popuste. Zvaničnici administracije i Biden tvrde da je cilj dvostruk, umanjiti mogućnost finansiranja ruske ratne mašinerije i ublažiti pritisak na potrošače energije širom svijeta koji se suočavaju s rastućim cijenama goriva.

    Neki ekonomisti i stručnjaci za naftnu industriju skeptični su da će plan funkcionirati, bilo kao način da se smanji prihod Kremlja ili da se smanje cijene na pumpi. Upozoravaju da bi plan uglavnom mogao obogatiti rafinerije nafte i mogao bi biti zreo za izbjegavanje Rusije i njenih saveznika. Moskva bi mogla odbiti prodaju po ograničenoj cijeni.

    Ali čak i neki skeptici kažu da bi ograničenje cijene moglo, ako ništa drugo, zadržati dovoljno ruske nafte na tržištu kako bi se izbjegao skok cijena koji bi pokrenuo recesiju.

  • Planirane investicije u energetici iznad 2,2 milijarde KM

    Planirane investicije u energetici iznad 2,2 milijarde KM

    Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić izjavio je u intervjuu Srni da ukupno planirana vrijednost investicija u Srpskoj od energetskih projekata iznosi više od 2,2 milijarde KM.
    Đokić je rekao da energetski objekti u okviru ovih projekata mogu biti izgrađeni najkasnije u narednih pet godina.

    SRPSKA LIDER U REGIONU U IZGRADNJI ENERGETSKIH OBJEKATA
    On je rekao da je Srpska lider u regionu u pogledu broja energetskih objekata koji se trenutno grade i njihove vrijednosti.

    Đokić je pojasnio da ukupna vrijednost energetskih projekata koji se trenutno grade u Republici Srpskoj iznosi milijardu i 550 miliona KM, dok su u pripremi za ugovaranje radova objekti u vrijednosti 700 miliona KM.

    Prema njegovim riječima, u vlasništvu “Elektroprivrede Republike Srpske” kao nosioca koncesija trenutno se sprovode aktivnosti na izgradnji objekta HE “Dabar” instalisane snage 159 megavata čija je investicija u vrijednosti oko 660 miliona KM, HE “Buk Bijela” koju realizuju elektroprivrede Republike Srpske i Srbije u vrijednosti projekta oko 200 miliona evra, te HE “Bistrica” instalisane snage 34 megavata u vrijednosti oko 103 miliona evra.

    “Gradi se i vjetroelektrana Grebak instalisane snage 66 megavata u vrijednosti investicije oko 162 miliona KM, HE Ulog kod Kalinovika instalisane snage 35 megavata u vrijednosti oko 140 miliona KM, a u pripremi je ugovaranje radova za izgradnju više solarnih elektrana u Hercegovini na području Nevesinja, Bileće i Trebinje”, istakao je Đokić.

    Đokić je rekao da se trenutno radi i na dodjeli koncesija za nekoliko projekata u Berkovićima i LJubinju, dodajući da će uskoro biti raspisan i javni poziv za zaključenje koncesionog ugovora za vjetroelektranu “Trusina”.

    POKUŠAJI IZ FBiH DA SE BLOKIRA IZGRADNJA HE “BUK BIJELA”
    On je rekao da će realizacijom ovih projekata u Republici Srpskoj biti povećana proizvodnja zelene energije u odnosu na dominantnu proizvodnju energije iz uglja 62 odsto.

    Govoreći o pokušaju bošnjačkih političara iz FBiH da putem Ustavnog suda BiH blokiraju realizaciju projekta izgradnje HE “Buk Bijela”, Đokić je to ocijenio kao “suludu ideju” jer ovaj projekat doprinosi ekonomskom razvoju Republike Srpske i BiH.

    “Valjda je cilj svake države da ima što više investicija, a ne da ih sprečava. Ovo pokazuje jednu dimenziju štetnih odnosa koji se razvijaju u BiH”, rekao je Đokić, izražavajući očekivanje da Ustavni sud BiH neće biti spreman da donosi štetne odluke po BiH jer je do sada u projekat izgradnje ove hidroelektrane utrošeno 77 miliona KM.

    Đokić je istakao da, ako bi neko blokirao taj posao, morao bi da odgovara prema onima čiji je novac ovdje uložen na osnovu odobrenja koje je dato u legalnom i zakonitom postupku.

    “Uvjeren sam – ako bi Ustavni sud BiH ili neko drugi pokušao da zaustavi ove radove i spriječio ostvarenje namjera partnera elektroprivreda Republike Srpske i Srbije – da bi oni pokrenuli arbitražni spor protiv BiH koji bi na kraju dobili i koji bi bio veći od 1,5 milijardi KM”, istakao je Đokić.

    PROJEKAT GASIFIKACIJE U REPUBLICI SRPSKOJ
    Đokić je rekao da se projekat gasifikacije Republike Srpske nalazi u fazi planiranja, napominjući da se ne može krenuti dalje sa ovim projektom dok se ne definišu tačke interkonekcije BiH sa susjednim državama.

    “U toku je postupak odobravanja interkonekcije, a na osnovu potrebe da se zaključe međudržavni ugovori između BiH i Srbije, te BiH i Hrvatske. Od ranije postoji zahtjev za odobravanje južne interkonekcije na području Hercegovine i istočne konekcije na području Bijeljine prema Srbiji”, pojasnio je Đokić.

    On je naveo da je obaviješten da Savjet ministara nije odobrio nijednu od dvije interkonekcije, ističući da je na ovaj način napravljena ogromna greška.

    “Ovo pokazuje da organi BiH dovode Republiku Srpsku u nepovoljan položaj, ometaju naš ekonomski rast i razvoj, te sprečavaju gasifikaciju koja je projekat od strateškog značaja u Republici Srpskoj i koja je planirana Strategijom razvoja energetike Republike Srpske do 2035. godine”, ukazao je Ćokić.

    Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske rekao je da je uvjeren da će se pronaći rješenje za prevazilaženje ove situacije, najavljujući da će u utorak, 12. jula, u Sarajevu tim povodom imati sastanak sa predstavnicima Sekretarijata energetske zajednice.

    On je podsjetio da je planirano da se projekat gasifikacije Republike Srpske realizuje izgradnjom magistralnog gasovoda sa ruskim, ali i sa drugim partnerima iz pravca Bijeljine prema Banjaluci i Novom Gradu.

    UGOVORI O KONCESIJI ZA EKSPLOATACIJU ŽELJEZNE RUDE I KAMENA KREČNJAKA IZ LJUBIJE
    Đokić je rekao da je resorno ministarstvo zaključilo ugovor o koncesiji sa kompanijom “Arselol Mital” za eksploataciju do 3,5 miliona tona željezne rude na području LJubije do 2027. godine, navodeći da ova investicija iznosi oko 12 miliona KM bez troškova rekonstrukcije željezničke pruge na potezu LJubija-Omarska.

    On je rekao da je vjeruje da će “Arselol Mital” ispuniti ugovorne obaveze prema kojima bi do jeseni trebalo da se izvršnj svi pripremni radovi i aktiviraju ovaj rudnik, a čijim bi otvaranjem bilo zaposleno minimalno 100 novih radnika.

    NABAVKA I CIJENE ENERGENATA U SRPSKOJ I BiH
    Đokić je rekao da će Vlada Republike Srpske učiniti sve da Srpskoj obezbijedi dovoljne količine svih energenata i da se kontinuirano obavještava o stanju rezervi, o mogućim kacitetima rezervi i na koji način će osigirati te rezerve u narednom periodu.

    “Imamo iskrenu partnersku saradnju i podršku iz Ruske Federacije. Trenutno imamo nisku cijenu gasa od 400 američkih dolara na 1000 metara kubnih gasa i što je, možda, najniža cijena koju ima neka država u regionu. Ovaj benefit koristi i FBiH i nadamo se da će ovaj ugovor vrijediti do kraja godine i da će isti biti zaključen za iduću godinu”, istakao je Đokić.

    On je najavio da će ovim povodom premijer Republike Srpske u ponedjeljak, 11. jula, u Beogradu imati sastanak sa premijerom Srbije Anom Brnabić, ističući da je važno da Srpska i Srbija, pomažući jedni drugima, još više učvršćuju međusobne odnose u kriznim situacijama.

    Ćokić je istakao da je u BiH prisutan negativan trend rasta cijena tečnih energenata nafte i benzina i da je razočaran što Republika Srpska nema dobru koordinaciju u okviru BiH po tom pitanju.

    On je rekao da je na cijenu tečnih energenata moguće uticati organičenjem marži ili na neki drugi način ukidanjem određenih dadžbina po toni i litri prometovanog goriva.

    “Takva rješenja ne može sama donijeti Republika Srpska i ovo pitanje je moguće riješiti jedino punom koordinacijom između dva entiteta dogovorom i koordinisanom aktivnosti Vlade Republike Srpske i Vlade FBiH”, napomenuo je Đokić.

    CIJENA ELEKTRIČNE ENERGIJE U SRPSKOJ
    Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske rekao je da će Vlada Republike Srpske aktivno djelovati da se spriječi povećanje cijene električne energije u Srpskoj do kraja ove godine.

    “Nastojaćemo da cijena električne energije ostane u Republici Srpskoj najniža u regionu. U ovom trenutku ne postoje uslovi za novo povećanje cijene električne energije”, istakao je Đokić.

    RAD MINISTARSTVA U PROTEKLIH POLA GODINE
    Govoreći o radu resornog ministarstva u proteklih pola godine, Đokić je rekao da je Ministarstvo imalo aktivnosti na donošenju Zakona o obnovljivim izvorima i Zakona o geološkim istraživanjima.

    “U ovoj godini smo radili na zaključivanju ugovora LJubija, zaključivanju ugovora o izgradnji HE Dabar, kroz aktivnosti Vlade Republike Srpske radili smo na donošenju mnogih odluka, brinuli o Elektroprivredi Republike Srpske”, rekao je Đokić.

    On je rekao da je, na prijedlog resornog ministarstva, Vlada usvojila program izgradnje 50.000 malih solarnih panela na krovove privrednih preduzeća i domaćinstava, ističući da je ovaj program višegodišnji i izuzetno je značajan za Republiku Srpsku.

    “Veći dio realizacije programa ugradnje solarnih postrojenja finansiraće Elektroprivreda Republike Srpske. Prosječna cijena računa će se uzeti kao osnovica za plaćanje nakon ugradnje ovih postrojenja”, rekao je Đokić, zaključujući da je plan da računi budu plaćani 10 godina, a poslije toga solarna postrojenja će prelaziti u vlasništvo građana i privrednih subjekata.

  • Tegeltija: Pristupiti inicijativi “Otvoreni Balkan” radi građana i privrede

    Tegeltija: Pristupiti inicijativi “Otvoreni Balkan” radi građana i privrede

    Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je Srni da se nada da će na kraju Predsjedništvo BiH donijeti odluku da BiH pristupi inicijativi “Otvoreni Balkan” i da će onda institucije BiH morati ubrzano da rade kako bi se pokušale što više približiti onome što su dostigle tri zemlje sadašnje članice “Otvorenog Balkana”.

    Povodom jučerašnjeg razgovora predsjednika Srbije Aleksandra Vučića sa premijerima Albanije Edijem Ramom i Sjeverne Makedonije Dimitrom Kovačevskim o nastavku aktivnosti u okviru inicijative “Otvoreni Balkan”, Tegeltija je rekao da je dobra vijest da lideri te tri zemlje nastavljaju sa implementacijom ovog projekta.

    On je istakao da je to veliki projekat, da traži vrijeme i potpuni angažman svih institucija kako bi počeli da se viđaju pozitivni efekti.

    • Vijest je jako dobra, prije svega za građane i poslovnu zajednicu te tri zemlje jer kako bude odmicao proces implementacije projekta Otvoreni Balkan pozitivni efekti će biti sve vidljiviji i u poslovnom sektoru, a i kod građana sve tri ove zemlje – naveo je Tegeltija.

    On je naveo da je, što se tiče BiH, dobro da se bar te tri zemlje otvaraju, proširuju saradnju, ali da u ovom trenutku ni za građane BiH, a ni za privredu nema ohrabrujućih vijesti kada je riječ o “Otvorenom Balkanu”.

    Tegeltija je podsjetio da BiH još nije donijela političku odluku da pristupi projektu “Otvoreni Balkan”.

    • Političku odluku treba da donese Predsjedništvo BiH i što se ta odluka bude kasnije donosila, što se više bude odlagalo vrijeme za pozitivnu odluku za pristupanje Otvorenom Balkanu, BiH će sve više kasniti u tom projektu i naravno da će građani BiH i poslovna zajednica trpjeti, odnosno neće vidjeti te pozitivne efekte – upozorio je Tegeltija.

    On je dodao da je malo zabrinjavajuće da političko Sarajevo jednostavno ćuti o ovoj temi.

    • Svi dobro znamo da dva člana Predsjedništva BiH, da obojica osim srpskog člana Predsjedništva Milorada Dodika nisu u ovom trenutku spremni da podrže projekat Otvoreni Balkan. Ono što je meni iznenađenje jeste da se ne želi uopšte govoriti koji su problemi, šta to nama ne odgovara kada je u pitanju Otvoreni Balkan već jednostavno nema nikakvog izjašnjavanja – rekao je Tegeltija.

    On je naglasio da očekuje da će privrednici iz BiH učestvovati na sljedećim sajmovima koji se pripremaju u okviru “Otvorenog Balkana” da bar oni budu u nekoj komunikaciji.

    • Takođe je vrlo loše što BiH neće biti dio nastavaka pregovora o ključnim temama koje muče sve zemlje u svijetu, a to je pitanje snabdijevanja hranom, cijene hrane, snabdijevanjem energentima. Vidjeli ste u tim najavama da su sve to zajedničke teme na kojima će razgovarati predstavnici ove tri zemlje – ukazao je Tegeltija.

    On je ocijenio da je dobro što se tiče “Otvorenog Balkana” da je proces pridruživanja mnogo jednostavniji, te da zemlje koje su u okviru tog projekta nisu postavile nikakve uslove za bilo koga.

    • Nema pretpristupnih pregovora, nema kandidatskog statusa, nema odluka parlamenata svih zemalja da prihvate novu članicu ili ne, dovoljno je da se zemlje zapadnog Balkana odluče da pristupe Otvorenom Balkanu i njima su vrata otvorena. Međutim, svaki dan kašnjenja u ovom procesu je sve veći gubitak i za poslovnu zajednicu i za građane BiH – dodao je Tegeltija.

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je sa premijerima Albanije Edijem Ramom i Sjeverne Makedonije Dimitrom Kovačevskim o predstojećem susretu i sajmu vina i hrane koji će tokom septembra biti održni u Beogradu, u organizaciji inicijative “Otvoreni Balkan”.

    • Saglasili smo se da je ova sjajna i jedinstvena manifestacija, za koju verujemo da će prerasti u dobru prijateljsku tradiciju, ujedno i izuzetna promocija naše tri zemlje, ali i prilika daj se proizvođači iz regiona pridruže i predstave svoje najbolje i ekskluzivne proizvode – napisao je Vučić na “Instagramu”.

    On je naveo da je u razgovoru putem video-linka dogovoren i susret Radne grupe koji će se sredinom jula održati u Tirani kada će biti riječi o saradnji u oblastima energetike, bezbjednosti hrane i finansija.

  • Kilometarske kolone na granici kvare izvoz voća i povrća

    Kilometarske kolone na granici kvare izvoz voća i povrća

    Na sastanku izvoznika, predstavnika međunarodnih drumskih prevoznika i relevantnih institucija na nivou BiH zatražen je hitan sastanak kako bi se izbjegle kilometarske kolone na granici sa Hrvatskom, i to u periodu pojačanog izvoza lako kvarljive robe.

    Nakon sastanka koji je održan u Spoljnotrgovinskoj komori BiH rečeno je da se u roku od nekoliko dana traži sastanak sa predsjedavajućim Savjeta ministara BiH, predstavnicima nadležnih ministarstava i institucija na nivou BiH, predstavnicima UIO BiH, Granične policije, inspektoratima i nadležnim institucijama entiteta.

    – Traži se od Ministarstva bezbjednosti BiH da iznađe model sa Graničnom policijom kako bi se na izlazu iz BiH na graničnim prelazima hladnjače, tj. transport lako kvarljive robe, stavile u prioritet i to da pod policijskom pratnjom budu propraćene do carinskih službi – navodi se u saopštenju Spoljnotrgovinske komore BiH.

    Dodaje se da se traži od UIO BiH da angažuje maksimalno sve svoje ljudske i tehničke kapacitete kako bi se u što kraćem roku završile carinske procedure prilikom izlaska iz BiH.

    – Tražimo od inspekcijskih organa da se hitno omogući prioritetan prolaz lako kvarljive, sezonske robe, kao što su voće i povrće, na graničnom prelazu Gradiška te da se hitno produži radno vrijeme fitosanitarnih inspektora i da se uskladi sa radnim vremenom UIO BiH tokom izvoza sezonskog voća i povrća, i to radnim danom do 19 časova i subotom do 15 časova – pojašnjava se u saopštenju.

    Oni traže od Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH da ponovi urgenciju prema Inspektoratu Hrvatske u vezi sa održavanjem zajedničkog sastanka, a u vezi s produženjem radnog vremena fitosanitarnih inspektora Republike Hrvatske i uvođenjem rada subotom.

    – Tražimo i formiranje radne grupe koja bi predstavnicima Mješovite komisije za praćenje sprovođenja ugovora sa Hrvatskom predstavili prijedloge sistemskog, dugoročnijeg rješavanja ovog pitanja, i to otvaranja dodatnog BIP, olakšavanja transporta i izvoza po određenim stavkama – naglašava se u saopštenju.

    Suad Selimović, predsjednik Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju pri Privrednoj komori Tuzlanskog kantona, rekao je da je poražavajuće da 80 odsto vremena prevoznici čekaju na našoj granici.

    – Nema bržeg prolaska naših hladnjača, jer nema trake na kojoj bi oni imali prednost i mogli zaobići ostale transporte koji nisu hitnog karaktera. Jedina zamjerka za hrvatsku stranu jeste da bi trebalo otvoriti dodatni BIP, jer se ne radi vikendom – kazao je Selimović.

    Kako kaže, najveći problem je kriminal sa naše strane granice.
    – Transporte koji su u hladnjačama naši carinici mogu da sprovedu da ne čekaju u redovima dva-tri dana, jer je to hitan transport. Nastaju svađe na graničnom prelazu, i oni na privatnim terminalima čekaju i više plaćaju ležarine. Ovo je strašan, domaći kriminal i to od ljudi koji rade na našim graničnim prelazima. Oni, izgleda, žele našu ‘kilu mesa’ koju izvozimo da upropaste. Ne mogu se ni dogovoriti s kolegama s hrvatske strane kada će uzimati pauzu i onda prevoznici na granicama čekaju dva sata samo zbog pauze – naglasio je Selimović.

    Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju u Upravi za indirektno oporezivanje BiH, kazao je da se prevoznici žale najviše zbog skraćenog vremena rada fitosanitarne službe sa hrvatske strane.

    Dakle, prevoznici sigurno ne čekaju duže zbog carinskih organa BiH, to mogu potvrditi. Svaki kamion koji ima svu potrebnu dokumentaciju za carinjenje prođe odmah carinski postupak u BiH. Upoznati smo i mi da je hrvatska carinska služba pojačala kontrole, da fitosanitarna služba sa hrvatske strane radi skraćeno, ali nažalost, ne možemo mi na to uticati – naglasio je Kovačević.

    Inače, izvoz svježeg voća i povrća, i to šljiva, krastavaca kornišona, mladog krompira i stonog grožđa iz BiH u EU kontinuirano raste. U 2021. godini na tržište EU izvezeno je 22.950 tona robe u vrijednosti 42,7 miliona KM, što čini 79 odsto od ukupnog izvoza svježeg voća i povrća. Najviše proizvoda izveze se u Njemačku, Hrvatsku i Sloveniju, međutim Hrvatska je za BiH značajna tranzitna zemlja.

    “Protest prevoznika način da ukažu na svoje probleme”
    Nedeljko Ćorić, ministar saobraćaja i veza Republike Srpske, kazao je da se prevoznici koji imaju problem zbog visokih cijena nafte i naftnih derivata, ali i Ministarstvo, pribojavaju da, i ako nađu neka rješenja, neće naići na odobravanje na nivou BiH.

    – Protest prevoznika bio je njihov način da skrenu pažnju na probleme koje imaju. Oni su na ovaj način odlučili da skrenu pažnju na probleme koje imaju u svojoj oblasti, imali smo sastanke, a prisustvovali su i predstavnici Privredne komore. Tražićemo rješenja za Srpsku, a predlagati za nivo BiH – rekao je Ćorić za RTRS.

    Naveo je da je ogroman problem poskupljenje goriva, pišu Nezavisne.

    – Imamo situaciju da je gorivo jeftinije u Hrvatskoj, Sloveniji, ponegdje i u Srbiji, nego u BiH, što dodatno dovodi prevoznike u loš položaj – istakao je Ćorić.