Kategorija: Ekonomija

Na pojedinim benzinskim pumpama u Republici Srpskoj litar dizela je od jutros jeftiniji za sedam feninga, pa vozači na tim pumpama izdvajaju 3,45 maraka za litru.

Predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Dragan Trišić rekao je da je riječ o najavljenom pojeftinjenju goriva.

Taj trend ide postepeno, zavisno od distributera i regije. U svakom slučaju cijene benzina više padaju, to jest maloprodajne cijene će biti niže i to je period usklađivanja cijena sa ulaznim – rekao je Trišiić, piše Glas Srpske.

Naglasio je da je cijena benzina do sada pala za oko 20 feninga po litri, a dizela 10 sa tendencijom pada.

Ni nakon prve runde pregovora o povećanju minimalca u Republici Srpskoj, koji trenutno iznosi 650 KM, niko ne spominje kolika bi konkretno mogla biti povišica. U igri su cifre od od 750 i 800 KM, a konačni iznos će umnogome zavisiti od analize Ministarstva finansija RS.

Ministarstvo finansija Republike Srpske se obavezalo da, u roku od 15 dana, dostavi informaciju o svim relevantnim makroekonomskim parametrima neophodnim za utvrđivanje novog iznosa najniže plate – saopšteno je iz Ekonomsko-socijalnog savjeta RS, nakon vanredne sjednice sazvane na zahtjev Saveza sindikata RS.

A koji su to “relevantni makroekonomski faktori” po kojima će se mjeriti budući minimalac?

Pokazatelji
Kako saznajemo, suprotstavljeni tabori iz Saveza sindikata RS i Unije udruženja poslodavaca RS predlagali su raznorazne pokazatelje: od poreskih kretanja, do dobiti poslodavaca i brzine rasta plata i cijena, stope inflacije.

Za sindikalce presudne su cijene osnovnih životnih namirnica.

FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJAFOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA
Goran Stanković
– Tražimo da konkretno izračunaju: koliko je litara ulja i vekni hljeba radnik za minimalac mogao da kupi u decembru prošle godine, a koliko danas. Na osnovu toga predložićemo iznos najniže plate – kaže generalni sekretar Saveza sindikata RS, Goran Stanković.

Sindikalci za sada odbijaju da govore o konkretnim ciframa. Kažu, nije socijalni dijalog pijaca, da se cenkanju odokativno. Međutim, u kuloarima se već danima spekuliše sa cifrom od 800 KM, što bi bilo povećanje od respektabilnih 23 odsto.

Manje u korpi
Ni to povećanje, a malo je vjerovatno da bi ono bilo prihvaćeno, ne znači da bi radnici u avgustu 2022. mogli za minimalac kupiti ni izbliza jednako hljeba i ulja koliko su mogli krajem prošle godine.

Naime, trenutni minimalac u RS od 650 KM “vrijedi” samo 112 litara suncokretovog ulja, i to ne onog najskupljeg, nego ulja koje se prodaje po prosječnoj cijeni od 5,8 KM i koje je teško naći na policama, jer se brzo razgrabi.

U decembru prošle godine minimalac od 590 KM je bio dovoljan za skoro duplo više: za čak 180 litara ulja, čija je prosečna cena tada bila 3,28 KM.

Ni sa hljebom situacija nije mnogo bolja, pa je pitanje da li će povećanje minimalca, koje će za sobom, neminovno, povući i rast svih plata u Srpskoj, doprinijeti suzbijanju rastućeg radničkog siromaštva.

Računica
Podsjećamo, ranijih godina je Savez sindikata obično tražio minimalac u visini iznosa koji je, po sindikalnoj potrošačkoj korpi, bio neophodan za hranu za četvoročlanu porodicu.

Taj je iznos sada narastao na 952 KM, što je, kako saznaje Srpskainfo, cifra o kojoj niko od socijalnih partnera u ovom trenutku ni ne razmišlja.

– Poslodavci kukaju, ali sve su prilike da su i oni svjesni da se minimalac mora povećati, a sada samo nastoje da to povećanje bude što minimalnije. S druge strane, interesantno je da sindikalci često pominju linearno povećanje plata u javnom sektoru od 100 KM mjesečno – kaže sagovornik Srpskainfo iz Ekonomsko-socijalnog saveta RS.

Ako je baš tih 100 maraka ključ za “čitanje” ciljeva Saveza sindikata RS, onda će sindikalci, vjerovatno, tražiti da minimalac bude povećan na 750 KM, što bi moglo biti prihvatljivo i za Vladu RS i za poslodavce.

– O ciframa ne možemo govoriti, nismo ispostavljali takve zahtjeve, jer čekamo analizu Ministarstva finansija RS. Uvjeren sam da ćemo krajem jula ili početkom avgusta ponovo sjesti za sto i da će radnici već od idućeg mjeseca imati veću minimalnu platu – kategoričan je Goran Stanković.

Analiza
Iz Ministarstva finansija RS nisu detaljnije otkrili kakve će tačno analize u naredne dvije sedmice raditi po zadatku koji su dobili od Ekonomsko-socijalnog savjeta RS.

– Biće to analiza svih makroekonomskih parametara relevantnih za utvrđivanje iznosa plate, kao što su tržište radne snage, prosjek plata, kretanje bruto domaćeg proizvoda. Po završetku analize biće održana nova sjednica Ekonomsko-socijalnog savjeta, nakon koje će javnosti biti prezentovani traženi podaci – navodi se u odogovoru Ministarstva finansija na pitanja Srpskainfo.

Ali, kakvi god da budu makroekonomski pokazatelji sve će se na kraju, bar iz ugla radnika, minimalac svesti na litre ulja i vekne hleba.

Ako se ostvari scenario koji je najvjerovatniji, a to je da sindikat zatraži povećanje minimalca na 750 KM, a poslodavci to, nakon kuknjave i rondanja ispoštuju, ili ako, što je još vjerovatnije, Vlada RS “presudi” da se minimalac povećava za 100 KM, rezultat će ipak moći stati na dvije-tri police u špajzu.

Naime, računica pokazuje da će povećanje minimalca omogućiti radnicima da za povišicu kupe, recimo, dodatnih 10 litara ulja i 20 vekni boljeg hljeba.

Prosječne cijene za robu široke potrošnje u BiH će u ovoj godini porasti za 7,7 odsto, a zbog inflacije i poskupljenja energenata u prvih pet mjeseci prikupljeno je 20 odsto više indirektnih poreza, navedeno je u najnovijem kvartalnom Izvještaju o ekonomskom napretku za zemlje zapadnog Balkana i Turske, koji je objavila Evropska komisija.

Osim toga, kako je istaknuto, do početka ukrajinske krize statističari u Evropskoj komisiji bilježili su snažan oporavak od kovida u BiH, a turizam je nastavio da raste i nakon toga što je, kako naglašavaju, doprinijelo donekle povoljnijim ekonomskim pokazateljima.

Ilustracije radi, oni ističu da je u prvih pet mjeseci ove godine broj noćenja povećan za gotovo 80 odsto, a najviše turista je iz Srbije, Hrvatske i Slovenije.

Vlasti na svim nivoima u zemlji, kako naglašavaju, povećale su potrošnju usljed pojačanih prihoda, a dodaju da je u RS dio povećanih troškova trajan jer je usmjeren na povećanje plata u javnom sektoru.

“Planirana potrošnja je povećana za oko devet odsto, uglavnom za trajna povećanja plata i penzija u javnom sektoru, kao i dodjele za ratne veterane i socijalne beneficije. Finansiranje većih troškova koji iz ovog proističu će, prema onom što kažu vlasti u RS, dovesti do manjeg deficita za milion maraka od 209 miliona maraka”, istaknuto je u izvještaju.

Kada je riječ o inflaciji, ističu da su glavni pokretači značajno povećanje cijena sirovina, energije, hrane i ulja, i to usljed rata u Ukrajini, ali i zbog niske baze od prve polovine 2021. godine, kada su, kako podsjećaju, cijene u velikoj mjeri stagnirale.

U prvom kvartalu, kada je ekonomija rasla, ističu da je usljed rasta u trgovini, transportu i turizmu bh. bruto domaći proizvod povećan za 1,5 odsto u odnosu na prethodni kvartal. Ako se poredi s prvim kvartalom 2021. godine, rast je iznosio 5,5 odsto bruto domaćeg proizvoda.

“Glavni pokretač rasta je i dalje privatna potrošnja, koja je povećana za 5,2 odsto i doprinijela je ukupnom rastu s pet odsto. Izvoz je povećan za 40,6 odsto u odnosu na isti period lani. Investicije su porasle za 23,1 odsto, potpomognute padom od 11,2 odsto prethodne godine”, naglašeno je.

Ovaj rast je, kako je naglašeno, doprinio i smanjenju nezaposlenosti u BiH, i to za 3,7 odsto u odnosu na isti period lani, odnosno oko 30.000 ljudi. Istovremeno je, kako ističu, broj nezaposlenih smanjen za 36.000 ili za 8,7 odsto. U ranijim izvještajima je isticano da je smanjenje nezaposlenosti djelimično uzrokovano odlaskom ljudi iz BiH, odnosno skidanjem s biroa, a u ovom izvještaju se ovo ne spominje.

Zoran Pavlović, ekonomski ekspert, ističe za “Nezavisne” da trenutna ekonomska kriza neće prestati dok se ne zaustavi rat u Ukrajini, a za šta, kako kaže, zasad ne vidi želju da se desi. S tim u vezi, kako ističe, treba očekivati rast inflacije i dalje pogoršanje životnog standarda građana jer, kako tvrdi, vlasti u BiH ne čine ništa da se situacija ublaži. On je podsjetio da je predsjednik Vlade RS obećao da će od aprila doći do smanjenja akciza za gorivo, ali da se to nije desilo, niti se vide planovi za rasterećenje građana.

“Kroz Upravu za indirektno oporezivanje se ove godine u prvih šest mjeseci prikupilo 836 miliona maraka više nego prošle godine. To govori o tome da je inflacija, ali i u nekim momentima histerična kupovina na početku sukoba u Ukrajini, doprinijela da u biti građani postanu sve siromašniji, a država sve bogatija”, zaključio je on.

Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske pokrenula je na zahtjev distributivnih preduzeća koja se bave djelatnostima upravljanja električnom energijom tarifni postupak za promjenu cijena i tarifnih stavova za korisnike distributivnih sistema (mrežarinu) u Srpskoj, a sve zbog, kako navode, povećanja troškova prenosa električne energije, povećanja troškova rada i gubitaka izazvanih rastom cijene električne energije.

Distributivna preduzeća ZP “Elektro-Hercegovina” Trebinje, ZP “Elektro Doboj” Doboj, ZEDP “ElektroBijeljina” Bijeljina, ZP “Elektrokrajina” Banjaluka i ZP “Elektrodistribucija” Pale u zahtjevima koji su 29. aprila i 3. maja 2022. godine dostavljeni Regulatornoj komisiji za energetiku RS navele su da su se stekli objektivni, obavezujući i formalni uslovi za sprovođenje tarifnog postupka tokom koga će biti preispitana i određena visina opravdanih troškova za period 2023-2025. godina, potrebnih za obavljanje distributivne djelatnosti.

“Dostavljeni zahtjevi operatora distributivnih sistema za odobrenje distributivne mrežne tarife temelje se na zahtjevu za povećanje odobrenog potrebnog prihoda zbog povećanja troškova rada i održavanja, uključujući troškove proizvodnih usluga i troškova zarada i naknada zarada, povećanja troškova distributivnih gubitaka izazvanih rastom cijena električne energije i povećanjem zahtijevanog povrata na kapital”, stoji, između ostalog, u obavještenju Regulatorne komisije za energetiku.

Naglašavaju da pored povećanja zahtijevanih prihoda od strane operatora distributivnih sistema, na povećanje tarifnih stavova za korisnike distributivnih sistema (mrežarinu) utiču i povećanja troškova prenosa električne energije i rada Nezavisnog operatora sistema, čije utvrđivanje je u nadležnosti Državne regulatorne komisije za električnu energiju.

Iz Regulatorne komisije poručili su da se zahtjevi za odobrenje cijena i tarifa upućuju na javno razmatranje i da će biti održane javne rasprave, ali naglašavaju da u raspravi mogu učestvovati samo stranke u postupku i druga lica koja učestvuju u dokaznom postupku po odobrenju voditelja postupka.

Cijene benzina i dizela na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj ove sedmice će mirovati, iako su distributeri prošle sedmice najavli da bi trebalo doći do pojeftinjenja.

Kad je riječ o kretanjima na svjetskoj berzi, cijena barela na londonskom tržištu prošle sedmice je pala na 101,16 dolara, što je najniža vrijednost unazad tri godine i nešto.

Iz Grupaciji za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Srpske prije pet dana su saopštili da je i gorivo u Srpskoj pojeftinilo, te da bi još jedno pojeftinjenje trebalo da uslijedi ovih dana.

– Gorivo na benzinskim pumpama u Srpskoj je pojeftinilo, a trend pada biće nastavljen i idućih dana. Pojeftinjenje benzina će biti nastavljeno, a litar će ići do 3,29 maraka po litri, što bi bilo jeftinije i do 20 feninga u odnosu na prethodni period. Za dizel je, takođe, primjetna tendencija pada cijene, a za sada je ova vrsta goriva u prosjeku pojeftinila za 10 feninga po litri – rekli su tom prilikom iz Grupacije.

Međutim, prosječna cijena dizela trenutno je 3,49, a benzina 3,29-3,39 KM.

– Predviđanja su da će ovakve cijene biti na svim pumpama i u ovoj sedmici. Šta će biti nakon toga, trenutno je teško procijeniti – rekli su za Srpskainfo u Grupaciji za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Srpske.

U odnosu na prije dvije sedmice, litar dizela i benzina trenutno su u prosjeku jeftiniji za deset feninga. Tada je cijena barela „brent“ nafte već bila pala ispod 106 dolara, što se desilo prvi put od maja 2019. godine, a tada je litar goriva u Srpskoj u prosjeku koštao 2,23 KM.