VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Zatvorena vrata za Otvoreni Balkan

    Zatvorena vrata za Otvoreni Balkan

    Projekat “Otvorenog Balkana” i dalje je zatvoren za BiH zbog snažnog otpora toj inicijativi u Sarajevu, ali i nepovjerenju koje prema navedenom projektu ima Evropska unija.

    Iako je “Otvoreni Balkan” jedna od rijetkih stvari koje svesrdno podržavaju i vlast i opozicija u Srpskoj, vjerovatno iz razloga što je jedan od tvoraca te ideje predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, stručnjaci za međunarodne odnose i politički analitičari tvrde da su male šanse da BiH pristupi tom projektu, bez obzira na optimistične poruke i predizborna obećanja ovdašnjih političara.

    – Otvoreni Balkan je jedan od mojih ključnih prioriteta i učiniću sve da postanemo dio ove regionalne priče. To je projekat od interesa za cijeli region, a BiH može značajno da profitira punopravnim članstvom. Uvjeriću partnere iz cijele zemlje da krenemo tim putem – obećao je nedavno Mirko Šarović, predsjednik SDS i kandidat te stranke za srpskog člana Predsjedništva BiH.

    Otpor u FBiH
    On je, između ostalog, rekao da će “raditi na tome da BiH prihvati Otvoreni Balkan već u proljeće 2023, kako bi postali dio projekta u punom kapacitetu već od ljeta”.

    Međutim, o raspoloženju koje u Sarajevu vlada prema navedenom projektu govori i to da je prije nekoliko dana Predsjedništvo BiH odbilo da o tome uopšte i raspravlja, budući da su bošnjački i hrvatski član tog tijela, Šefik Džaferović i Željko Komšić, preglasali srpskog člana Predsjedništva Milorada Dodika.

    Politički analitičar Tanja Topić za Srpskainfo kaže da je jasno vidljivo da u BiH, prvenstveno u političkim partijama iz Federacije BiH, postoji veliki otpor prema projektu “Otvorenog Balkana”.

    Tanja Topić
    – Dosta skepse dolazi iz razloga što se negdje ta inicijativa izjednačava s idejom o “srpskom svijetu”, a samim tim, između redova, provlači se teza o “velikosrpskoj težnji” koja je postojala devedesetih godina prošlog vijeka. Zato se u tom dijelu političkih struktura iz FBiH ideja “Otvorenog Balkana” a priori odbija – kaže Topićeva.

    Ona, međutim, dodaje da određene sumnje prema navedenom projektu ne postoje samo unutar BiH, već i u dijelu međunarodne zajednice.

    – Mislim da se nalazimo u trenutku gdje će se lomiti podrška za taj projekat, odnosno izjašnjavanje za Otvoreni Balkan ili Berlinski proces. To je pitanje političke nadmoći i preslaganja političkih karata koje se neće rješavati u BiH, a koje će, svakako, uticati na to da se iskristališe koja od tih ideja ima podršku međunarodne zajednice. Postoje određeni nagovještaji da će se Berlinskom procesu posvetiti mnogo više pažnje, a to onda isključuje podršku Otvorenom Balkanu – smatra Topićeva.

    Berlinski proces
    Inače, o temi “Otvorenog Balkana”, odnosno inicijativi koju su svojevremeno zajednički pokrenuli predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijer Albanije Edi Rama i bivši premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev, a koja predviđa slobodan protok ljudi i robe, nedavno je u Banjaluci raspravljano i na naučnom seminaru kojem su prisustvovali gosti iz cijele regije.

    Za razliku od srpskih učesnika na seminaru, koji su uglavnom iznosili pozitivne ocjene o toj ideji, pojedini gosti iz regije smatrali su da “Otvoreni Balkan” neće doprinijeti stabilizaciji prilika u ovom dijelu svijeta.

    Momčilo Radulović, predstavnik Evropskog pokreta Crne Gore, između ostalog rekao je da je „Otvoreni Balkan“ pun „manipulacija i netačnosti“ i da je njegov tok „krivotvorenje regionalne saradnje“.

    – To je koncept koji je smislio Aleksandar Vučić kao odgovor na inertnost Brisela. Vučić tako pokazuje kojim bi putem Srbija i Albanija mogle povesti Zapadni Balkan – ocijenio je Radulović.

    On je, takođe, ukazao na to da zemlje regije već imaju CEFTA sporazum i Berlinski proces, da postoje međunarodni ugovori koji omogućavaju regionalnu saradnju, a da „Otvoreni Balkan“, prema njegovim riječima, ne nudi nijedan međunarodni ugovor, nego nešto sasvim drugo, a to je, kako tvrdi, političku dominaciju Srbije i Albanije i u kojoj bi sve druge zemlje regije “bile kolateral”.

    – Ova inicijativa može izazvati nestabilnost u BiH i Crnoj Gori. Ta inicijativa nije jasno definisana ni regulisana i može poslužiti kao švedski sto Aleksandru Vučiću i Ediju Rami, da se sa tog stola posluže prema potrebi i onda to prodaju svijetu kao nešto novo i dobro – tvrdi Radulović.

    Limiti
    Bivši karijerni diplomata i član Foruma za međunarodne odnose Evropskog pokreta u Srbiji, Srećko Đukić, za Srpskainfo kaže da nije iznenađen time što u BiH ne postoji konsenzus kad je u pitanju projekat “Otvorenog Balkana”.

    – Oko svih važnijih pitanja u BiH ne postoji jedinstveno mišljenje, pa tako ni oko ovog. Iskreno, ne sjećam se kada su zadnji put vaši nacionalni lideri zajednički stali iza neke ideje, projekta ili strategije koja bi mogla da bude od koristi za cijelu zemlju. Što se tiče “Otvorenog Balkana”, moje mišljenje je da ga treba podržati u mjeri u kojoj taj projekat neće predstavljati smetnju bržim integracijama u EU – kaže Đukić.

    Takođe ističe da oko te ideje ne postoji jedinstven stav čak ni u međunarodnoj zajednici.

    – Kad se izašlo u javnost s tom idejom, SAD su je donekle podržale, dok je u Evropskoj uniji to primljeno s priličnom rezervom, jer mnogi smatraju da je takva inicijativa suvišna ako već postoji Berlinski proces. Limit “Otvorenog Balkana” je i brzina pridruživanja Albanije i Sjeverne Makedonije EU. Čim tamo uđu, u “Otvorenom Balkanu” ostaje samo Srbija. Zbog toga nisam siguran u budućnost te ideje – zaključuje Đukić.

  • Ide li gorivo u Srpskoj ispod tri marke?

    Ide li gorivo u Srpskoj ispod tri marke?

    Na benzinskim pumpama u Srpskoj litra benzina uskoro bi mogla da košta tri marke, a biće nastavljen i trend pada cijena dizela.
    Predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima RS Dragan Trišić rekao je da je nastavljena tendencija pada cijena na svim benzinskim stanicama u Republici Srpskoj.
    “Cijene benzina svakako će na nekim pumpama biti blizu tri marke, što je čak 40 feninga niže u odnosu na početak mjeseca, a to je svakako značajno pojeftinjenje. Već danas imamo na nekim benzinskim pumpama cijene od 3,06 maraka na benzinima” rekao je Trišić za “Glas Srpske“.
    Naglasio je da su cijene dizela takođe u padu.
    “Sve benzinske stanice koriguju cijene na dnevnom nivou” dodao je Trišić.

  • “Doktor Propast” ponovo ima crne prognoze

    “Doktor Propast” ponovo ima crne prognoze

    Ekonomista Nurijel Rubini, poznatiji kao “Doktor Propast”, ponovo ima crne prognoze, koje se ovoga puta odnose na Sjedinjene Države.

    Naime, on je upozorio na predstojeću tešku recesiju, u trenutku kada američka vlada pokušava da se izbori sa najvišom stopom inflacije u poslednje četiri decenije, prenosi RT.

    “Mislim da postoji mnogo razloga zašto ćemo imati opaku recesiju, kao i dužničku i finansijsku krizu”, rekao je Rubini za Blumberg.

    Američka ekonomija je u periodu stagflacije (nizak rast i visoka inflacija), dok su odnosi duga “istorijski visoki”, objasnio je Rubini, sugerišući da se isto odnosi i na druge razvijene zemlje širom sveta.

    “Ideja da će ovo biti kratko i plitko je potpuno varljiva”, dodao je on.

    Rubinija, profesora Univerziteta u Njujorku i izvršnog direktora kompanije “Roubini Macro Associates”, Volstrit je nazvao “Doktor Propast” zbog predviđanja finansijske krize iz 2008. i 2009. godine.

    Ekonomisti raspravljaju o tome da li će recesija pogoditi američku ekonomiju ove godine, dok Federalne rezerve pokušavaju da obuzdaju rastuću inflaciju povećanjem referentne kamatne stope.

    Inflacija u SAD je u junu dostigla 9,1 odsto, što je najviša stopa u više od 40 godina.

    Američka ministarka finansija Dženet Jelen ranije je demantovala da je američka ekonomija u recesiji, rekavši da nacija umesto toga prolazi kroz “neophodno i odgovarajuće” usporavanje.

  • Namjenska industrija RS zatrpana narudžbama, proizvodi idu kao alva

    Namjenska industrija RS zatrpana narudžbama, proizvodi idu kao alva

    Preduzeća koja se bave namjenskom industrijom u Republici Srpskoj zadovoljno trljaju ruke, jer je interes za proizvodima iz ovog sektora sve veći, a svi poslovni segmenti rade punim kapacitetom.

    To za “Nezavisne novine” potvrđuju predstavnici banjalučkog “Kosmosa” i Tehničkog remonta iz Bratunca TRB, koji pojašnjavaju da je za ovakvu situaciju djelimično odgovoran i sukob u Ukrajini, jer se proizvodnja i potražnja za namjenskom industrijom s Istoka prebacila na tržište Balkana.

    Dušan Vještica, direktor Vazduhoplovnog zavoda “Kosmos” iz Banjaluke, kaže da sve tri organizacione jedinice ovog preduzeća rade punom parom.

    “Imamo u potpunosti popunjene organizacione kapacitete. Oni su uposleni i više nego što možemo da organizujemo da stignemo od posla za robu koju mi proizvodimo”, navodi Vještica za “Nezavisne novine”.

    Interesovanje za proizvodima nekadašnjeg lidera u remontu radarskih i raketnih sistema stiže sa svih strana.

    “Zapadno tržište svakim danom iskazuje sve veći interes za robu različite namjene. Sve više posla je i s istočnog tržišta, čak i iz zemalja EU, poput Poljske, Rumunije itd. Razlog je što se prebacuje proizvodnja zbog problema u Ukrajini prema našem balkanskom tržištu”, pojašnjava Vještica.

    U “Kosmosu” ne staju ni kada je u pitanju mašinska proizvodnja.

    “Što se tiče mašinstva, to su različite metalne konstrukcije, evo sada završavamo i to. Npr. naš partner, jedna njemačka kompanija, šalje ih u SAD. Što se kaže, čudni su putevi biznisa, protoka robe i usluga”, kaže Vještica i naglašava da je Srbija i dalje vodeći partner po pitanju tržišta.

    “Već četiri godine imamo program sa Srbijom, to su stalno potpisani ugovori. Srbija je naš biznis i naše poslovno područje koje je najprofitabilnije”, ističe Vještica.

    Uz navedeno, rukovodstvo “Kosmosa” tvrdi i da je smanjen dug koji su naslijedili pri preuzimanju kompanije i koji je iznosio 25 miliona KM.

    “Mi smo servisirali skoro 10 miliona KM obaveza iz prethodnog perioda. Plan restrukturiranja je do 2030. godine. Do tada imamo obavezu da servisiramo sav dug”, kazao je Vještica. Kada je u pitanju ranije pominjana zainteresovanost Srbije da preuzme Vazduhoplovni zavod, Vještica kaže da je to na čekanju i da od tog posla niko nije odustao.

    “U trenutku ovako kompleksnih geopolitičkih dešavanja svako se bavi sobom. Dok se ne stavi pod kontrolu kompletno tržište namjenske industrije, kao i situacija u Ukrajini, niko u dijelu namjenske industrije neće ulaziti u bilo kakve aranžmane, bez obzira na namjeru. Svakako da i Srbija ima namjeru da svoju industriju stavi u puni kapacitet, a za iskorake se čeka stabilizacija tržišta, ne samo u smislu ekonomije i geopolitike, već i u političkom smislu”, istakao je Vještica.

    Novi poslovni ugovori i povećana proizvodnja karakterišu i rad Tehničkog remonta iz Bratunca (TRB), iz koga navode da zbog toga zapošljavaju i dodatnu radnu snagu. Ipak, kako kažu, postoje određeni problemi, počevši od cijene repromaterijala, pa do opet nezaobilaznog sukoba u Ukrajini.

    “Potražnja za našom robom je u porastu, uz sve probleme koje imamo. Prije svega, cijene čelika i drugih materijala su značajno porasle i nisu stabilne iz dana u dan”, poručuje za “Nezavisne novine” Slavenko Ristić, direktor TRB.

    To će, prema njegovim riječima, potrajati i teško da će se na tom polju nešto promijeniti.

    “Zbog toga moramo osigurati zaštitu za svoje radnike, svoju državu. Industrija kojom se bavimo dijelom je i pod velom tajne i naravno da ne smijemo dozvoliti da napravimo neku grešku u ovim izazovnim vremenima. Mi imamo samo regionalni značaj i ne možemo da utičemo na tu situaciju”, rekao je Ristić.

    Naši sagovornici uvjereni su da namjenska industrija Republike Srpske može uspješno da prebrodi svjetsku krizu i da ima šansu da obezbijedi i opstanak radnika i njihove zarade.

  • U porastu cijena nafte na svjetskom tržištu

    U porastu cijena nafte na svjetskom tržištu

    Cijene nafte na svjetskom tržištu danas su porasle za dva dolara usljed bojazni od prekida isporuka i pada dolara.
    U Londonu je cijena sirove nafte “brent” iz Sjevernog mora veća za 1,95 dolara i sada je 105,15 dolara po barelu.

    U NJujorku je cijena svijetle sirove nafte porasla za dva dolara i iznosi 96,70 dolara po barelu.

    “Blagi pad dolara i poboljšanje situacije na tržištu kapitala utiču na rast cijene nafte”, rekao je analitičar tržišta iz kompanije “UBS” Đovani Staunovo.

  • Njemačka na pragu recesije?

    Njemačka na pragu recesije?

    Njemačku privredu čekaju teška vremena, ukazao je najvažniji indikator privrednog rasta, indeks poslovne klime minhenskog ekonomskog instituta Ifo.

    Ekonomisti govore o mogućoj recesiji.Raspoloženje nemačkih preduzetnika u julu se znatno pokvarilo i percepcija poslovne klime je u odnosu na prethodni mesec pala za 3,6 poena, na 88,6, saopštio je u ponedeljak Ifo. To je najniže od juna 2020.

    Stručnjaci u očekivali pad, ali su u proseku računali da će se zaustaviti na 90,1 poen.

    “Nemačka je na pragu recesije”, prokomentarisao je rezultat ankete predsednik Ifo Klemens Fist. “Visoke cene energenata i nestašica gasa opterećuju konjunkturu”, rekao je Fist.

    Raspoloženje preduzetnika pokvarilo se u svim privrednim granama, i to vidno. U industriji je pesimizam najveći od vrhunca pandemije u aprilu 2020.

    “Taj trend se provlači kroz skoro sve privredne grane”, rekao je Fist, dodajući da se u usložnim delatnostima raspoloženje ponovo preokrenulo posle nedavnog velikog optimizma, kao i u turizmu i ugostiteljstvu.

    Nemačku privredu trenutno pritiska nekoliko problema. Najteži su po svoj prilici opasnost krize sa gasom, problemi sa isporukom u spoljnoj trgovini i visoka inflacija. Uz to dolaze i visoke kamate na tržištu kapitala, koje dižu cenu kredita za preduzeća i potrošače i tako guše investicije i ličnu potrošnju.

    Evropska centralna banka je prošle nedelje prvi put za 11 godina podigla referentnu kamatnu stopu u zoni evra. Mnoge druge centralne banke u svetu još ranije su počele da dižu kamatne stope.

    Ekonomisti iz bankarskog sektora nalaze Ifo komentarišu sa pesimizmom.

    “Teško ćemo izbeći recesiju”, rekao je Tomas Gicel, glavni ekonomista VP Banke.

    Teret visoke inflacije, preteće energetske krize i problema sa lancima snabdevanja je, prema njegovoj oceni, prevelik.

    Jerg Kremer, glavni ekonomista Komercbank takođe je naveo da je nemačka privreda već u opadanju, a da u prvom redu od ruskog predsednika Vladimira Putina zavisi koliko će situacija na kraju biti teška.

    “Ako bude potpune obustave isporuka gasa, duboka recesija je neizbežna”, rekao je Kremer.

  • Za sindikalnu potrošačku korpu potrebne dvije prosječne plate

    Za sindikalnu potrošačku korpu potrebne dvije prosječne plate

    Sindikalna potrošačka korpa za jun ove godine iznosila je 2.248 KM i prosječna plata ju je pokrivala sa skoro 51,5 odsto.

    Prosječna neto plata u Republici Srpskoj isplaćena u junu 2022. Iznosila je 1.157 KM i veća je za 52 KM u odnosu na prosječnu neto platu isplaćenu u maju.

    Kako kažu u Savezu sindikata RS, prosječna plata u junu je povećana zbog povećanja plata budžetskim korisnicima za 10 odsto.

    – Porodice u Republici Srpskoj su najviše novca u junu mjesecu trošile na prehranu – 990 KM, za stanovanje i komunalne usluge – 584 KM, te za tekuće održavanje domaćinstva 116 KM. Nabavka obuće i odjeće u junu mjesecu koštala je 158 KM – saopštili su iz ovog sindikata.

    U Republici Srpskoj, najveća prosječna plata u junu je isplaćena u oblasti informacije i komunikacije i iznosi 1.541 KM, a najnižu isplaćenu platu dobili su radnici u građevinarstvu, čija je prosječna plata iznosila 844 KM.

    – Niske prosječne plate u junu 2022. primili su radnici zaposleni u djelatnosti saobraćaja i skladištenja – 881 KM, trgovini 927, djelatnosti umjetnosti, zabave i rekreacije 938, poljoprivredi i šumarstvu 929, te prerađivačkoj industriji 949 KM – navodi se u saopštenju.

  • Rastu uvoz i izvoz, robni deficit BiH i dalje veći od četiri milijarde

    Rastu uvoz i izvoz, robni deficit BiH i dalje veći od četiri milijarde

    BiH na polju spoljne trgovine u prvih šest mjeseci 2022. godine bilježi bolje rezultate nego godinu ranije, ali je robni deficit i dalje veći od četiri milijarde KM.

    Zvanični podaci govore da je po osnovu izvoza BiH prihodovala nešto manje od 10 milijardi KM, dok je istovremeno uvoz robe i usluga iznosio 13,69 milijardi KM.

    Prema ocjeni ekonomista, ključni razlog za ovakav bilans jeste poskupljenje robe na svjetskom tržištu, ali kako kažu, i pored toga ovo nisu informacije koje govore o nekom velikom napretku.

    Prema najnovijim podacima Agencije za statistiku BiH, u prvih šest mjeseci ove godine zabilježen je značajan rast i uvoza i izvoza.

    “U razdoblju januar – jun 2022. godine izvoz je iznosio 9,88 milijardi KM, što je za 39,9 odsto više nego u istom periodu 2021. godine. Istovremeno, uvoz je iznosio 13,699 milijardi KM, što je za 42,5 odsto više nego u istom periodu prethodne godine”, saopšteno je iz Agencije za statistiku BiH.

    Pokrivenost uvoza izvozom trenutno je na nivou od 66,3 odsto, ali i pored toga, BiH se suočava sa deficitom u spoljnoj razmjeni.

    “Spoljnotrgovinski robni deficit na kraju perioda januar – jun 2022. godine iznosio je 4,611 milijardi KM”, navode iz Agencije za statistiku BiH.

    Kada je u pitanju spoljnotrgovinski bilans sa zemljama CEFTA, izvoz je u prvih pola godine pretekao uvoz robe i usluga i iznosio je 1,703 milijarde, nasuprot 1,686 milijardi KM, što znači da je pokrivenost razmjene sa ovim državama iznosila 101 odsto.

    “Izvoz u zemlje EU je iznosio 6,71 milijardu KM, što je za 39 odsto više nego u istom periodu 2021. godine, dok je uvoz iznosio 7,66 milijardi KM, a to je za 31,7 odsto više nego prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 87,6 odsto”, stoji u saopštenju Agencije za statistiku BiH.

    Dragan Gligorić, stručnjak za međunarodnu ekonomiju i trgovinu, za “Nezavisne novine” kaže da je porast uvoza i izvoza posljedica porasta cijena, iako se količine uvezene/izvezene robe skoro i ne mijenjaju.

    “Imajući u vidu i ograničenje trgovine između Rusije i Evrope, sigurno da je tu bilo i malo preorijentacije na naše domaće tržište”, navodi Gligorić.

    On ističe i da je dobra vijest što raste i pokrivenost uvoza izvozom.

    “Što se tiče trenda porasta pokrivenosti uvoza izvozom, to se dešava već neki period i to je dobra vijest, posebno imajući u vidu da zemlje Balkana imaju visoke deficite tekućeg računa. Smanjenjem razlike između uvoza i izvoza, stvara se šansa da se smanji ukupan spoljni dug BiH, a samim tim i dalje namjere za spoljno zaduživanje”, poručio je Gligorić.

    Slaviša Raković, ekonomista, saglasan je da su rezultati spoljnotrgovinske razmjene u BiH bolji nego ranije.

    “Podaci nisu spektakularni, nisu nešto što bi izazvalo pažnju, ali je činjenica da BiH u datim ekonomskim okolnostima postaje atraktivnija za naručioce robe u raznom smislu”, kaže Raković, koji naglašava da se ne smije zanemariti da je deficit i dalje preko četiri milijarde KM.

    “Činjenica je da mi imamo taj ogroman deficit i zaista to na kraju krajeva nije ništa što bi nas moglo uvjeriti da smo na putu nekog velikog napretka”, zaključio je Raković.

  • Za pola godine oštetili budžet za skoro tri miliona

    Za pola godine oštetili budžet za skoro tri miliona

    Poreska uprava Republike Srpske je u prvoj polovini ove godine nadležnim tužilaštvima dostavila 16 izvještaja protiv poreskih obveznika zbog sumnje da su činjenjem krivičnih djela oštetili budžet Srpske za 2,9 miliona KM.

    “Od ukupnog broja, dva izvještaja su podnesena Posebnom odjeljenju Republičkog javnog tužilaštva za suzbijanje korupcije i najtežih oblika privrednog kriminaliteta, osam izvještaja Okružnom tužilaštvu Banjaluka, po dva izvještaja okružnim tužilaštvima u Doboju i Bijeljini, te po jedan izvještaj okružnim tužilaštvima u Prijedoru i Istočnom Sarajevu”, saopšteno je iz Poreske uprave.

    U saopštenju se navodi da su inspektori Odjeljenja za istrage i obavještajne poslove Poreske uprave najviše izvještaja nadležnim tužilaštvima u tom periodu, njih 15, podnijeli zbog sumnje da je izvršena utaja poreza i doprinosa u ukupnom iznosu od 2.837.419 KM štete za budžet Srpske.

    U prvoj polovini ove godine Poreska uprava Srpske je nadležnom tužilaštvu podnijela i jedan izvještaj protiv odgovornog lica zbog sumnje u postojanje krivičnog djela nepravilno izdvajanje sredstava pravnog lica, sa štetom po budžet u iznosu od 56.474 KM.

    Iz Poreske uprave Srpske navode da su službenici Odjeljenja za istrage i obavještajne poslove u periodu januar-jun, osim podnesenih izvještaja nadležnim tužilaštvima, radili i brojne druge poslove i zadatke iz svoje nadležnosti.

    Tako su, između ostalog, sproveli brojne radnje po zahtjevima sudova i tužilaštava, uzeli 113 izjava, izvršili 28 analiza poslovanja preduzeća, dok je aktivno rađeno i na međunarodnoj razmjeni informacija sa institucijama Austrije, Srbije, Italije i Slovenije, kao i na razmjeni informacija sa institucijama Republike Srpske i BiH.

    “Takođe, izvršen je i znatan broj informativnih kontrola i drugih radnji iz djelokruga rada ovog odjeljenja, koje funkcioniše u okviru Sektora za kontrolu, istrage i obavještajne poslove Poreske uprave”, navodi se u saopštenju.

    Direktor Poreske uprave Republike Srpske Goran Maričić rekao je da ovi podaci pokazuju da je i u ovoj godini nastavljen intenzivan rad inspektora na terenu.

    “Inspektori Odjeljenja za istrage i obavještajne poslove će i u narednom periodu, u skladu sa svojim zakonskim ovlaštenjima, nastaviti rad na razotkrivanju krivičnih djela iz oblasti poreza, a čijim činjenjem se nanosi šteta budžetu Republike Srpske”, naglasio je Maričić.

  • Ko u BiH može da zaposli 2.500 radnika

    Ko u BiH može da zaposli 2.500 radnika

    Još uvijek nije poznato ko je investitor iz Njemačke koji želi u Bosni i Hercegovini uložiti 30 miliona evra i zaposliti 2.500 radnika. Jedino što je poznato jeste da dolazi iz metalsko-elektro industrije.

    Preko poziva koji je stigao putem Predstavništva njemačke privrede u Bosni i Hercegovini kompanija traži i 20 hiljada kvadrata zemljišta sa poslovnim prostorom za kupovinu ili najam na deset i više godina.

    Rad u tvornici bio bi organizovan u tri smjene, pet dana u sedmici.

    No, kako piše ATV citirajući Vladimira Blagojevića, portparola Privredne komore Republike Srpske, veliki izazov biće obezbijediti radnu snagu i zemljište.

    “Nažalost u prethodnom periodu neke značajne investicije nisu mogle biti ovdje realizovane jer tražite nekoliko hiljada kadrova, s obzirom da u ovom trenutku privredi Republike Srpkse nedostaje značajan broj adekvatne radne snage u svim granama privrede. Ukoliko nije moguće, uslovno rečeno, rasparčati tu proizvodnju onda nažalost investitori ne mogu da realizuju svoju proizvodnju”, dodaje Blagojević.

    U posljednjih dvije-tri godine, zbog pandemije, a sada i zbog krize u Ukrajini, sve je veći interes kompanija da proizvodnju presele sa istoka u srednju Evropu, zbog bržeg i jednostavnijeg transporta.

    Investitor iz Njemačke očekuje da će do kraja sljedeće godine pronaći lokaciju, ali i obezbijediti potrebnu radnu snagu, kako bi pokrenuo proizvodnju. Na potezu su opštine i gradovi koji mogu odgovoriti ovom izazovu.

    (Indikator)