VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Rusi optimistični: Oporavak proizvodnog sektora na putu

    Rusi optimistični: Oporavak proizvodnog sektora na putu

    Ruski proizvodni sektor ostao je stabilan u julu.

    Međutim, i dalje se bori s opadanjem izvoza i logističkim problemima usled zapadnih sankcija, pokazuju rezultati poslovne ankete objavljeni danas.

    Indeks menadžera nabavke (PMI) koji izračunava američka analitička kompanija S&P Global zanemarljivo je skliznuo sa 50,9 bodova u junu na 50,3 poena u julu, ostajući i dalje iznad cifre od 50 bodova koja razdvaja rast od pada, izveštava Rojters.

    To je treći uzastopni mesec s pozitivnim pokazateljem stanja u proizvodnom sektoru koji je teško pogođen zapadnim sankcijama prema Moskvi zbog njene akcije u Ukrajini, usled kojih je međunarodno poslovanje ruske privrede presušilo jer strani klijenti zaobilaze tržište Rusije.

    Istraživanje S&P Globala je takođe otkrilo probleme sa kojima se ruske kompanije suočavaju, uključujući smanjenje nivoa proizvodnje, nestašicu sirovina, konkurenciju među radnicima u pogledu plata i slabu potražnju.

    Nove izvozne narudžbine su ponovo opale u julu šesti mesec zaredom, saopštio je S&P Global. Međutim, ruske kompanije su uspele da zamene izgubljene strane poslove domaćim klijentima, pri čemu je nivo novih domaćih narudžbina porastao najbržim tempom u poslednjih više od tri godine, pokazalo je istraživanje.

    Takođe, proizvodne cene su pale po najvišoj stopi od januara 2009.

    Sankcije su zatvorile mnoge tradicionalne ruske lance snabdevanja i mehanizme plaćanja, primoravajući proizvođače u zemlji da nađu alternative za ključne zapadne delove, opremu i materijale.

    Odvojeni podaci ruske federalne službe za statistiku pokazuju da je proizvodnja u mnogim industrijama koje se oslanjaju na uvoznu opremu ili delove pala od februara.

    Proizvodnja automobila je, na primer, u junu pala za 89 posto na godišnjem nivou.

    Uprkos svemu, prisutna je velika vera da je oporavak na putu, pri čemu su preduzeća izrazila najveći optimizam u poslednjih pet meseci i “nadanja u stabilizaciju ekonomskih prilika“, saopštio je S&P Global.

  • Cijena nafte pada dva mjeseca zaredom, prvi put od 2020. godine

    Cijena nafte pada dva mjeseca zaredom, prvi put od 2020. godine

    U ponedjeljak su cijene nafte na svjetskim berzama doživjele novi pad nakon što su podaci o industrijskoj proizvodnji u Kini i Japanu pokazali da nisu na zadovoljavajućem nivou. Investitori se spremaju i za odluke ovosedmičnog sastanka OPEC-a.

    Cijena barela Brent nafte koja se crpi iz Sjevernog mora je u ranim jutarnjim satima u ponedjeljak doživjela pad od 1,1 posto i trgovalo se cijenom od 102,78 dolara za barel. Cijena američke WTI nafte je pala za 1,5 posto i trgovalo se za 97,19 dolara po barelu.

    Nove restrikcije zbog covida-19 poništile su oporavak industrijske proizvodnje koji je Kina ostvarila u junu, dok je japanska industrija ostvarila najmanji rast u proteklih deset mjeseci.

    Po prvi put od 2020. godine, cijena nafte Brent i WTI je u dva mjeseca zaredom padala. Inflacija i visoke kamatne stope probudili su strahove kod investitora da bi recesija mogla umanjiti potražnju sa naftom.

    U srijedu će se održati sastanak OPEC-a i Rusije na kojem će se odlučiti o proizvodnji nafte u septembru.

  • Bivši američki ministar i univerzitetski profesor: Korporacije su odgovorne za inflaciju

    Bivši američki ministar i univerzitetski profesor: Korporacije su odgovorne za inflaciju

    Bivši američki ministar rada i profesor na Univerzitetu California Berkeley Robert Reich smatra da su korporacije stvarni krivac za globalnu inflaciju.

    Ovo je napisao u kolumni za britanski list Guardian, konstatujući da se radnici kažnjavaju za inflaciju. Među onima je koji vjeruju da korporacije, konglomerati kontroliraju tržište, i to tako što između njih postoji koordinacija za rast cijena, a kako bi profit bio veći. Reich je poručio da im je inflacija samo izgovor.

    “Da su tržišta konkurentna, kompanije bi snizile cijene kako bi spriječile konkurente da im otmu kupce. No, one podižu cijene kako bi ostvarivale rekordne profite”, ukazao je.

    Reich je naglasio da će se najavljenim povećanjem poreza bogatima u Sjedinjenim Američkim Državama doprinijeti smanjenju potražnje, a da će se time sniziti i stopa inflacije.

    Upozorio je da odluka američke Centralne banke da povisi kamatne stope isključivo pogađa radnike, ali ne i korporacije. Ponovio je da su one odgovorne za visoke cijene.

  • Smanjuje se broj nezaposlenih, mnogi posao ne pronalaze u BiH

    Smanjuje se broj nezaposlenih, mnogi posao ne pronalaze u BiH

    U posljednjih pet godina na evidencijama službi i zavoda za zapošljavanje BiH broj prijavljenih nezaposlenih osoba smanjen je za oko 90.000, ali zvanični podaci govore da u istom periodu gotovo polovina njih nije našla zaposlenje u BiH.

    Prema podacima dostupnim na sajtu Agencije za rad i zapošljavanje BiH, zaključno sa 30. junom ove godine, bilo je prijavljeno 359.607 nezaposlenih, dok je na kraju juna 2018. godine broj registrovanih nezaposlenih osoba u BiH iznosio 448.071. Samo od početka ove godine, sa evidencije nezaposlenih skinuto je oko 18.000.

    Međutim, sudeći po podacima nadležnih službi, od 90.000 odjavljenih sa zavoda za zapošljavanje u prethodnih pet godina, više od 38.000 nije prijavilo zaposlenje u BiH.

    Naime, dostupni podaci govore da je junu 2018. godine u BiH bio zaposlen 806.031 građanin, dok je u maju ove godine (podaci za jun još nisu dostupni) broj zaposlenih osoba u BiH iznosio 844.792.

    Ekonomista Milenko Stanić za “Nezavisne novine” kaže da je ovo trend koji traje već duži niz godina i da je nesporno da većina onih koji se odjave sa zvaničnih zavoda za zapošljavanje ne nalazi posao u BiH.

    “Nije otvoren prostor za nova zapošljavanja. Ti radnici ili su otišli u inostranstvo na stalne poslove ili su otišli na privremeni rad”, smatra Stanić.

    Ipak, on pojašnjava da su se u Republici Srpskoj ranijih godina mnogi radnici prijavljivali na Zavod za zapošljavanje samo po osnovu potrebe za neka socijalna davanja.

    “S obzirom na to da je ovo sada prebačeno na FZO RS, nakon toga došlo je do značajnog smanjena broja radnika na Zavodu za zapošljavanje. To je osnovni faktor koji se ogleda u smanjenju broja prijavljenih na Zavod za zapošljavanje”, ističe Stanić.

    Ali, kako dodaje za “Nezavisne novine”, nedostatak radne snage u BiH toliko je evidentan da poslodavci već traže radnike iz inostranstva.

    “Polako ostajemo bez kritične radne snage i to direktno ide na štetu države”, naglašava Stanić.

    Da je odliv kvalifikovane radne snage prema inostranstvu, prvenstveno zemljama Evropske unije, kontinuiran i pojačan, potvrđuju i poslodavci. Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca RS, kaže da je to posebno izraženo nakon popuštanja pandemije virusa korona.

    “Naši podaci ukazuju na to da je negdje oko 260.000 ljudi već do sada dobilo status boravišta, odnosno boravišnu dozvolu u zemljama EU”, navodi Aćić za “Nezavisne novine i poručuju da bi se trend mogao nastaviti i u narednim godinama.

    On naglašava da se odlazak građana iz BiH prema EU direktno odražava na demografske pokazatelje, a što dalje utiče na tržište rada.

    “To u konačnici rezultira i našim zahtjevima za angažovanje stranaca. U suštini, mi u nekom narednom periodu možemo očekivati da će broj onih ljudi koje ćemo angažovati, a da nisu rezidenti BiH, biti sve veći i veći”, zaključuje Aćić.

  • Regulatorna komisija za energetiku zakazala raspravu o cijeni mrežarine

    Regulatorna komisija za energetiku zakazala raspravu o cijeni mrežarine

    Regulatorna komisija za energetiku RS pokrenula je tarifni postupak na osnovu zahtjeva distributivnih preduzeća iz sistema ERS o povećanju cijene mrežarine.

    Članovi Komisije su istovremeno odredili datume i vrijeme održavanja formalnih rasprava po zahtjevima operatora distributivnog sistema, a one će biti održane od 29. avgusta do 2. septembra.

    Ako Regulatorna komisija za energetiku prihvati zahtjeve distributivnih preduzeća, to znači da će računi za električnu energiju biti uvećani iako struja neće poskupjeti. Uz utrošenu električnu energiju građani i privreda plaćaju i mrežarinu. Riječ je o mrežnoj tarifi u koju su uključeni troškovi prenosne i distributivne mreže.

    Još nije saopšteno za koliko je zatraženo povećanje, ali je učešće mrežarine na računima za električnu energiju najveće.

    Ona se obračunava po utrošenim kilovatima i za dvotarifno brojilo kod domaćinstava iznosi 0,0624 KM i 0,0312 KM, te je određen fiksni iznos od 5,66 KM za obračunsku snagu, a iznosi su isti kod svih operatora.

    Tako je jedno domaćinstvo iz Banjaluke, koje je dobilo račun za april u iznosu od 44,67 KM, za troškove mrežarine platilo 25,66 KM (bez PDV).

    – Dostavljeni zahtjevi operatora distributivnih sistema za odobrenje distributivne mrežne tarife temelje se na zahtjevu za povećanja odobrenog potrebnog prihoda zbog povećanja troškova rada i održavanja, uključujući troškove proizvodnih usluga i troškova zarada, povećanja troškova distributivnih gubitaka izazvanih rastom cijena električne energije i povećanjem zahtijevanog povrata na kapital – obrazlažu u Regulatornoj komisiji za energetiku.

    Konačna odluka po zahtjevima operatora distributivnog sistema biće donesena do kraja godine.

  • Koriste priliku: Značajno povećali izvoz u Rusiju

    Koriste priliku: Značajno povećali izvoz u Rusiju

    Izvoz turske robe u Rusiju u junu je porastao 46 odsto u odnosu na isti mesec 2021. i 52 odsto u odnosu na maj, saopštio je juče turski Institut za statistiku.

    Prema objavljenim podacima, turske kompanije su u junu zaradile oko 791,4 miliona dolara, dok je u maju ovaj iznos bio 518,8 miliona dolara, prenela je agencija RIA Novosti.

    Među najpopularnijim izvoznim proizvodima su voće i orasi, vredni 168 miliona dolara.

    Značajno je porasla i prodaja automobila, opreme i delova.

    Prema ekspertima, ako evropske zemlje nastave da smanjuju isporuke zbog sankcija, Turska bi mogla zauzeti četvrto ili peto mesto na listi najvećih zemalja izvoznica u Rusiju, iza Kine, Belorusije, Nemačke i Kazahstana.

    Osim toga, Rusija je između januara i juna bila lider u isporukama Turskoj – one su dostigle 27,7 milijardi dolara, što je skoro 16 odsto ukupnog ruskog uvoza.

  • Cijena benzina ponegdje u BiH pala ispod 3 KM

    Cijena benzina ponegdje u BiH pala ispod 3 KM

    Trend blagog pada cijena hrane zahvatio je Bosnu i Hercegovinu, a ono što raduje građane sigurno je i niža cijena benzina i dizela na benzinskim pumpama širom BiH.
    Inače, prema podacima Agencije za hranu i poljoprivredu UN-a (FAO), cijene hrane na svjetskom tržištu već treći mjesec su u padu zahvaljujući prvenstveno pojeftinjenju palminog, suncokretovog i sojinog ulja, ali i pšenice, kukuruza i šećera.

    Prema podacima aplikacije Federalnog ministarstva trgovine, u Sarajevu cijena litra dizela kreće se od 3,16 do 3,46 KM, dok je litar benzina moguće nasuti za 3,01 KM.

    U Bihaću litar benzina se kreće od 3,01 do 3,36, dok je dizel od 3,26 do 3,46. U Mostaru najniža cijena dizela iznosi 3,21, a litar benzina je i ispod 3 KM – trenutno ga je moguće pronaći i po cijeni od 2,96 KM.

    Po istoj cijeni moguće je pronaći benzin i u Tuzli. U gradu soli cijena litra dizela se kreće od 3,26 KM do 3,66 KM. U Zenici je najniža cijena dizela takođe 3,26 KM, ali najviša je 3,46. Litar benzina je od 2,96 do 3,36 KM.

    Vrijedi istaći da su cijene od sredine mjeseca jula manje i za 40 feninga. Naravno da su građani odahnuli, jer mnogi od njih moraju voziti do svog posla.

  • Smanjene naknade za banke u BiH, hoće li one smanjiti svoje naknade građanima?

    Smanjene naknade za banke u BiH, hoće li one smanjiti svoje naknade građanima?

    Upravni odbor Centralne banke Bosne i Hercegovine izmijenio je Odluku o utvrđivanju i održavanju obaveznih rezervi i utvrđivanju naknada na iznos rezervi na način da je smanjio naknade za čuvanje viškova likvidnosti i na taj način bankama oslobodio značajan iznos sredstava.

    U samoj odluci CB BiH, koja je usvojena u petak, navodi se da se na sredstva obavezne rezerve po osnovu osnovice u domaćoj valuti ne obračunava naknada te da će se na sredstva obavezne rezerve po osnovu osnovice u stranim valutama i u domaćoj valuti s valutnom klauzulom obračunavati naknada po stopi od minus 10 baznih poena, dok će se na sredstva iznad obavezne rezerve obračunavati naknada po stopi od minus 25 baznih poena.

    U suštini, banke koje drže sredstva kod Centralne banke BiH u stranoj valuti do sada su plaćale 0,6 odsto godišnje, a izmijenjenom odlukom to će sada plaćati 0,1 odsto.

    Takođe, banke su na višak iznad obaveznih rezervi plaćale naknadu 0,75 odsto godišnje, a sada je ta naknada smanjena na 0,25 odsto.

    “Na ovaj način oslobodili smo značajan dio sredstava bankama i očekujemo da će banke sada smanjiti svoje naknade prema klijentima. Radi se o značajnim sredstvima i ova odluka na neki način posljedica je usklađivanja s odlukama Evropske centralne banke”, rekao je za “Nezavisne” Dragan Kulina, član Upravnog odbora Centralne banke BiH.

    Inače, odluka Centralne banke BiH uslijedila je nakon što je Evropska centralna banka prvi put u posljednjih 11 godina za 0,5-odstotnih poena povećala ključne kamatne stope. Između ostalih, kamate na depozite podignute su sa – 0,5 na nula odsto, a posljedica toga je i reakcija Centralne banke Bosne i Hercegovine.

    “Upravni odbor odlučio je da je primjereno napraviti krupniji prvi korak u tempu normalizacije monteralne politike nego što je to signalizirano na prethodnoj sjednici. Odluka se temelji na ažuriranoj procjeni Upravnog odbora o inflatornim rizicima”, saopštili su prošle sedmice iz Evropske centralne banke.

    Marko Đogo, profesor Ekonomskog fakulteta u Palama, kaže da je odluka Centralne banke BiH očekivana, ali i da su trebali u potpunosti ukinuti negativnu kamatnu stopu. Kako pojašnjava, ta negativna kamatna stopa služila je za to da se banke natjeraju da plasiraju novac privredi, a ne da novac drže na računima, dok je sada u uslovima inflacije stvar potpuno drugačija.

    “Sa stanovišta ekonomske teorije sve je potpuno jasno. Ti penali i negativne kamatne stope služili su da preveliku likvidnost banke plasiraju. U ovakvim okolnostima s ovako visokom inflacijom Centralna banka Bosne i Hercegovine tu kamatnu stopu je trebalo dovesti na nulu. To nisu uradili jer vjerovatno gledaju vlastiti interes i kako da zarade, isplate sebi plate i pokriju troškove”, rekao je Đogo.

  • Nema kvoruma za minimalac u Srpskoj

    Nema kvoruma za minimalac u Srpskoj

    Sjednica Socijalno-ekonomskog savjeta Republike Srpske, zakazana za danas u Banjaluci, a na kojoj je trebalo da se raspravlja o iznosu minimalne plate, odgođena je jer nema kvoruma za njeno održavanje, potvrdili su za “Nezavisne novine” iz Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.

    Kako su nam kazali, ova sjednica će, najvjerovatnije, biti održana sljedeće sedmice, s tim što nije preciziran datum.

    Ova sjednica je, podsjetimo, trebalo da bude održana u prostorijama Republičke uprave za inspekcijske poslove, a sazvao ju je ministar Duško Milunović.

    Inače, poslovna zajednica u Republici Srpskoj već danima negoduje zbog namjere Vlade Republike Srpske da izađe u susret sindikatu i poveća minimalnu platu, pitajući se koji je to ekonomski parametar na osnovu kojeg se želi podići minimalac.

    Kako ističu, u ovom trenutku, nema nijednog opravdanog razloga da minimalna plata bude veća, osim populizma i predstojećih izbora.

    Iz Saveza sindikata Republike Srpske tvrde da ih niko o odgađanju sjednice nije obavijestio, dok ministar Milunović kaže da je sjednicu morao odgoditi.

    “Obaviješten sam da nam je iz Unije udruženja poslodavaca RS stigao dopis da ne mogu da dođu jer su na godišnjim odmorima”, rekao je Milunović za “Nezavisne novine”.

  • Zaharova: Bijela kuća uporno negira da je u SAD nastupila recesija

    Zaharova: Bijela kuća uporno negira da je u SAD nastupila recesija

    Američke vlasti uporno negiraju da je u zemlji nastupila recesija i jednostavno prestaju da upotrebljavaju taj termin, prokomentarisala je portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.

    “U Bijeloj kući negiraju recesiju u SAD. Tvrdoglavo ostaju pri svome, prepiru se sa svojim novinarima, odmahuju glavama, ljute se, odbijaju da odgovore na dodatna pitanja o tome šta je onda ‘recesija'”, napisala je Zaharova na Telegramu.

    Zaharova pita da li se zna kako su se u SAD završile ekonomske depresije?

    “Oni su jednostavno prestali da upotrebljavaju tu riječ. Kao i riječ “panika” u kontekstu ekonomske krize. Nema riječi – nema problema. Tako su, očigledno, odlučili i ovog puta: jednostavno su ukinuli riječ ‘recesija'”, ocijenila je Zaharova.

    Takođe je podsjetila da je pojam “recesija” nastao krajem tridesetih godina 20. vijeka, “kada su SAD prolazile kroz još jednu tešku depresiju”.

    Međutim, kako kaže, političari, politički analitičari i finansijeri sa industrijalcima su odlučili da izbace iz upotrebe riječ “depresija” i da uvedu blaži termin “recesija”.

    “Јednostavno su izvukli stari trik i ponovo ga prikazuju”, zaključila je portparolka.

    Prema njenim riječima, ranije su “američke političke ekvilibriste spasavale fraze poput “pad”, “usporavanje”, ali sada je situacija toliko katastrofalna da su izmišljeni termini “Putinov porez”, “Putinove cijene” i tako dalje”.

    “Sigurna sam da će PR stručnjaci koje je angažovala Bijela kuća izmisliti nešto poput ‘spoljne recesije’ ili ‘recesione intervencije Kremlja'”, ironično je prokomentarisala Zaharova.