VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Cijene goriva padaju, ali trgovci ne mijenjaju ništa

    Cijene goriva padaju, ali trgovci ne mijenjaju ništa

    Rast cijena hrane i usluga u Srpskoj trgovci su uveliko pravdali enormnim poskupljenjem goriva. Međutim, iako su naftaši korigovali cjenovnike, niko od prodavaca nije posegao za istim potezom i pojeftinio robu ni za fening.
    Prethodnih mjeseci svi, od proizvođača do trgovaca, na dnevnom nivou mijenjali su cijene robe i kao opravdanje za taj potez navodili poskupljenje goriva. Međutim, otkako su cijene na benzinskim pumpama počele da padaju, pojedini mijenjaju priču te navode da gorivo toliko i ne utiče na cijenu neke robe.

    “Ne pratimo mi baš taj rast cijena goriva, već više berzu. I gorivo učestvuje u cijenama, ali ne baš toliko”, rekao je “Glasu” predsjednik Udruženja mlinara RS Zoran Kos i dodao da vreća brašna od 25 kilograma trenutno košta 30 maraka.

    S druge strane, pekari navode da je važno da je zaustavljeno divljanje cijena.

    “Ne vidim nikakve naznake da će nešto pojeftiniti. Važno je da su cijene prestale da rastu. S obzirom na to da je bila rodna godina, možda će nešto i pojeftiniti”, kazao je “Glasu Srpske” predsjednik Udruženja pekara RS Saša Trivić.

    Ekonomisti, s druge strane, navode da cijene moraju padati.

    “To se već dešava na svjetskom tržištu i mora se prenijeti i do potrošača. Brašno mora pojeftiniti. Trgovci će još jedno vrijeme kalkulisati, mogu napraviti ekstraprofit u kratkom periodu, ali kako vrijeme bude odmicalo, biće pod pritiskom, ali na kraju i konkurencije, i moraće spustiti cijene da bi privukli kupce”, kazao je “Glasu” ekonomista Marko Đogo.

    Naveo je da smo svjedoci da su se poskupljenja “odigravala” prethodnih mjeseci preko noći, dok ćemo, s druge strane, na pojeftinjenja čekati mjesecima.

    “Trgovci moraju empirijski da osjete da će snižavanjem cijena značajno biti povećana količina koju prodaju da bi pristali da cijene značajnije spuste. To je nešto što, prosto, traži vrijeme”, dodao je Đogo.

    Izvršna direktorica Udruženja potrošača “Don” iz Prijedora Murisa Marić rekla je­ da su svi u prethodnom periodu pravdali svoja poskupljenja rastom cijena goriva.

    “Sada, kada je došlo do pada cijena goriva, vidimo pojeftinjenje samo na benzinskim pumpama. Nema pada cijena osnovnih životnih namirnica. Da li će doći do toga, teško je sada govoriti. Jedno je sigurno, trebaće da prođu mjeseci da bi se kod nas nešto desilo o pitanju korekcije cijena osnovnih životnih namirnica”, poručila je Marićeva i podvukla da su potrošači prepušteni sami sebi te da zbog rasta cijena kupuju samo ono najosnovnije.

    Inflacija
    Prema podacima Agencije za statistiku BiH, potrošačke cijene u BiH porasle su za 15,8 odsto.

    “Cijene hrane u junu u odnosu na isti period lani više su za 24,1 odsto, a prevoza za 34,5 procenata, što je posljedica rasta cijena goriva”, naveli su u Agenciji za statistiku BiH.

  • Dolar neznatno ojačao, evro i juan pali

    Dolar neznatno ojačao, evro i juan pali

    Američki dolar je ojačao danas na azijskom trgovanju pošto zvaničnici Federalnih rezervi (FED) najavljuju dalje agresivno povećanje ključne kamate, jedinstvena valuta evrozone je blago skliznula, dok je kineski juan pao nakon iznenadnog smanjenja referente stope centralne banke.

    Dolarski indeks, koji mjeri vrijednost američke valute prema šest glavnih rivala, porastao je za 0,04 posto na 105,74 poena, konsolidujući se blizu sredine raspona koji je bilježio u dosadašnjem toku ovog mjeseca, izvještava Rojters.

    Juan je u kontinentalnoj Kini pao na jednonedjeljni minimum od 6,7620 juana za dolar, u odnosu na zatvaranje na prethodnoj sesiji od 6,7430 juana, nakon što je Narodna banka Kine po drugi put u ovoj godini neočekivano snizila kamate na srednjoročne zajmove i na kratkoročna sredstva za likvidnost.

    Evro se spustio za 0,1 procenat na 1,02475 dolara, usljed evropskih problema zbog rata u Ukrajini, bobe za obezbjeđenje neruskih izvora energije i udara koji trpi njemačka ekonomiju zbog oskudnih padavina.

    Britanska funta je oslabila za 0,14 posto na 1,21185 dolara.

    S druge strane, dolar je potonuo za 0,27 odsto prema japanskoj valuti, na 133,225 jena za dolar kao rezultat opadajućih prinosa na dugoročne američke državne hartije od vrijednosti.

    Novozelandski dolar je pao za 0,6 posto na 0,64165 američkih dolara, udaljivši se od maksimuma od 0,6468 američkih dolara zabilježenog u petak, što je bio njegov najjači nivo od 8. juna.

    Australijski dolar je potonuo za 0,58 odsto na 0,70805 američkih dolara, nastavljajući silazni trend od četvrtka, kada je dostigao najviši nivo od 10. juna od 0,7136 američkih dolara.

    U međuvremenu, američki podaci od petka pokazali su prvi pad uvoznih cijena za sedam mjeseci, što je, nakon pokazatelja o usporavanju potrošačke inflacije, podstaklo nade investitora da će FED-ovo povećanje ključne kamate biti manje agresivno.

    Međutim, predsjednik FED-ove filijale u Ričmondu, Tomas Barkin, pridružio se jastrebovoskoj retorici drugih kolega, izjavom da bi želio prvo da vidi da se inflacija kreće izvjesno vrijeme oko ciljane vrijednosti od dva posto, prije nego što se odluči o prestanku podizanja referentne kamate.

    Vodeće kriptovalute bitkoin i eter bilježe najviši nivo u posljednjih više od dva mjeseca, pošto će se dugo odlagana nadogradnja etereum mreže sigurno dogoditi u septembru.

    Etereumovo takozvano spajanje će, kako je najavljeno, smanjiti blokčejn potrošnju energije za 99,95 posto i omofućiti brže transakcije.

    Bitkoin je, prema posljednjim raspoloživim podacima, porastao za 2,11 odsto na 24.833 dolara, nakon što je ranije dostigao 25.212 dolara prvi put od 13. juna.

    Eter je ojačao za 1,81 procenat na 1.971,90 dolara, približavajući se maksimumu zabilježenom u nedjelju od 2.031,56 dolara, što je bio njegov najviši nivo od 23. maja.

  • Da li su projekti gasifikacije BiH realni

    Da li su projekti gasifikacije BiH realni

    U BiH se sve češće pominje buduća snabdjevenost gasom, a to će se, prema najavama nadležnih, riješiti izgradnjom gasnih postrojenja i gasifikacije većine teritorije.

    Ali, nakon što je ruski “Gazprom” odlučio da nastavi s isporukom gasa Evropi, sada se postavlja pitanje da li će brojni projekti koji se tiču gasifikacije BiH, a čija je realizacija planirana i u saradnji sa Rusijom, sada biti nesmetano realizovani ili se BiH mora ograditi od ruskog uticaja i distribuciju prirodnog gasa tražiti negdje drugo?

    Dio stručnjaka po ovom pitanju smatra da najave nadležnih kako će se krenuti s izgradnjom brojnih postrojenja nisu realno sagledane, dok drugi ovoj problematici pristupaju s oprezom i poručuju da se prvo mora uraditi mreža gasifikacije pa onda, ukoliko je moguće, izabrati način gdje kupovati gas.

    Republika Srpska, bar prema najavama, planira velike projekte. Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, nedavno je rekao da će se u Republici Srpskoj (Prijedor i Banjaluka) graditi dvije elektrane na gas, instalisane snage po 600 megavata, što će obezbijediti energetsku stabilnost Srpske u narednih 50 godina. Investicija, koja bi trebalo da bude vrijedna milion i po evra, realizovala bi se u saradnji sa Rusijom koja bi sve finansirala, dok bi Srpska bila manjinski partner.

    “Preduslov za ovaj projekat je gasovod od Bijeljine do Banjaluke i Prijedora”, rekao je Dodik u junu tokom intervjua za ATV.

    Velike projekte, doduše ne direktno sa Rusijom, najavljuju i iz “Sarajevo-gasa” iz Istočnog Sarajeva. Nedeljko Elek, direktor ove kompanije, za “Nezavisne novine” kaže da su spremni projekti za gasifikaciju Jahorine i Pala, ali da je prvo neophodno izgraditi adekvatnu gasnu mrežu.

    “Onda možemo kupovati gas i od Azerbejdžana, od Rusije i trećih zemalja. Ne mora značiti da po svaku cijenu moramo kupovati gas od jedne strane. Znamo da EU finansira gasovod u Nišu. Mi idemo sa gasifikacijom Jahorine i Pala. Radimo toplanu na gas u Istočnom Sarajevu i gasifikaciju Šehovića. Mi moramo izgraditi mrežu, a gdje ćemo kupovati gas, to je pitanje koje će se rješavati na državnom nivou”, poručio je Elek.

    Koliko je teško donijeti bilo kakvu odluku u BiH, a da odgovara svima, pokazala je i nedavna sjednica Savjeta ministara BiH, kada nisu usvojeni prijedlozi sporazuma o projektima o izgradnji gasovoda “Južna interkonekcija BiH i Hrvatske”, kao i o izgradnji gasovoda “Nova istočna interkonekcija BiH i Srbije”.

    Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, pojašnjava za “Nezavisne novine” da uprkos tome što se nastavlja isporuka ruskog gasa, Evropa sigurno razmišlja prekid saradnje sa “Gazpromom”.

    “Cijela Evropa ide u otklon od ruskog gasa i biće kad-tad donesena odluka, možda ne pisana, da se ide sa zabranom kupovine od strane ‘Gazproma’, odnosno bilo kakvog daljeg povezivanja gasnih sistema s izvorom gasa iz Rusije, a to vidimo da se trenutno radi”, kaže Bečarević.

    BiH trenutno u potpunosti zavisi od ruskog gasa, koji se doprema putem tzv. Turskog toka. Upravo u tom polju zanemaruje se potencijalni problem.

    “Zanemarujemo to da će možda Bugarska usred zime zato što nema gasa iz ‘Turskog toka’ prekinuti tranzit gasom preko njene teritorije. Od toga i Rusija strahuje jer zna da na to ne bi mogla da utiče jer je Bugarska finansirala izgradnju gasovoda ‘Turski tok’ preko njene teritorije. Jednostavno, ne gledaju se realno određene stvari i da bi se samo pričalo o nečemu bez ikakve podloge i da bi nešto, evo, konkretno sa Rusijom moglo biti realizovano”, ističe Bečarević.

    Da će se Evropa okrenuti od Rusije smatra i Mirza Kušljugić iz Centra za održivu energetsku tranziciju. On je nedavno za “Nezavisne novine” naglasio da su projekti gasifikacije koje planiraju nadležni u BiH megalomanski i neisplanirani.

    “Smatram da se u čitavu priču oko gasa ulazi bez strateških proračuna i ekonomske isplativosti bilo koje investicije. Evropa ide suprotno, jer je tamo bila mantra gas kao tranzitno gorivo između uglja i obnovljivih izvora. Danas se to promijenilo i gas se koristi minimalno, a direktno se s uglja ide u obnovljive izvore energije”, rekao je Kušljugić.

    Podsjetimo, 2013. godine kompanija “BH gas”, čiji je osnivač Vlada Federacije BiH, završila je izgradnju plinovoda od Zenice do Travnika, u vrijednosti od 41,5 miliona maraka. Međutim, plinovod, koji je prema riječima stručnjaka bio prvih korak interkonekcije sa Hrvatskom, a koja je danas sporna, nikada nije pušten u rad.

  • Školski pribor u Srpskoj duplo skuplji

    Školski pribor u Srpskoj duplo skuplji

    Pripreme za novu školsku godinu u Srpskoj su uveliko u toku, a roditelji đaka već moraju izdvojiti više novca nego prošle godine za školski pribor, ali i za knjige, ukoliko ne pripadaju opštinama i gradovima u kojima su obezbijeđeni besplatni udžbenici.

    Naime, kako su za “Nezavisne” kazali iz banjalučke knjižare JP “Zavod za udžbenike i nastavna sredstva”, cijene udžbenika su otišle sa 10 na 12 KM, dok je neki školski pribor, odnosno sveske, olovke i dr. poskupjele i duplo više nego što su koštale ranije.

    “Možemo reći da su cijene pribora sada veće i za 30 do 50 odsto. Cijenu diktira i kvalitet, pa tako flomaster košta od dvije do osam KM, a tako se kreću i cijene bojica. Grafitna olovka može se pronaći od 0,20 pfeninga do 1,50 KM. Imamo svesku od 0,45, ali i od 1,50 KM”, kazali su iz ove knjižare, dodajući da cijena ima za svačiji džep.

    Osim toga, provjerili smo i kako se kreću cijene knjiga od petog do osmog razreda, pa će tako roditelji đaka koji ide u osmi razred morati izdvojiti najviše novca, jer je ovaj komplet knjiga i najskuplji, a košta 251 KM.

    “Kada je riječ o obaveznim udžbenicima, a u koje su uračunati i strani jezici, udžbenici za peti razred koštaju 123 KM, za šesti 231 KM, i to sa geografskim atlasom, ali ga ne moraju sva djeca kupiti, jer sam atlas košta 20 KM, te su bez njega 211 KM”, rekli su iz ove knjižare.

    Dalje navode da 214 KM koštaju udžbenici za sedmi razred, dok komplet udžbenika sa stranim jezikom za deveti razred košta 237 KM.

    U drugoj knjižari, a čije se cijene mogu pronaći i online, školski ruksaci koštaju od 30 do 87 KM.

    Rada Kokan iz Banjaluke, majka troje djece, koja idu u osnovnu te srednju školu i na fakultet, za “Nezavisne” kaže da još uvijek nije kupila pribor, ali da je primijetila kako je sve poskupjelo, te će u skladu s tim, za školske torbe, pribor te obuću i odjeću za djecu platiti više od 1.000 KM.

    “Za osnovca ne plaćamo knjige, ali dok kupimo sveske, ostali pribor i ruksak, trebaće nam bar 200 KM. Za dijete koje ide u srednju školu knjige ćemo bar 150 KM, a uz to je potreban i ruksak, a potrebno je kupiti obuću i odjeća. Treće dijete je na fakultetu u inostranstvu, tako da su samo za njega veliki troškovi. U svakom slučaju, da ih pripremimo za školu potrošimo više nego što zaradimo, a ni sami ne znamo kako”, rekla je Kokan.

    Majka dvojice osnovaca iz Banjaluke kaže da od Gradske uprave dobijaju knjige, ali da je ipak potrebno kupiti i ostale stvari za školu.

    “Svake godine se obnavlja garderoba, a neizostavna je kupovina obuće i odjeće, pa tako za dvoje djece treba bar 150-200 KM kako bismo ih pripremili za školu, i to samo za kupovinu školskog pribora i odjeće, a ne uključujući i obuću”, rekla je ova Banjalučanka.

    Ona ističe da je za roditelje veoma značajno to što su dobili knjige od grada, jer će novac koje bi inače potrošili na knjige iskoristiti za pripremu djece u školu, kupiti im odjeću, obuću i sl.

    Podsjećamo, ranije su iz Ministarstva prosvjete i kulture RS najavili da su i ove godine učenici od prvog do četvrtog razreda osnovnih škola te učenici pobjednici republičkih takmičenja te treće i svako naredno dijete iz višečlanih porodica i odlični učenici iz višečlanih porodica dobiti besplate knjige, a za šta je izdvojeno 4,5 miliona KM.

    Osim toga, i Banjaluka je obezbijedila besplatne udžbenike za osnovce od 5. do 9. razreda, dok su prošlogodišnje uručili u nekoliko opština u Srpskoj, i to u Modriči, Kotor Varošu, Jezeru, Šipovu, Šamcu, Tesliću, Oštroj Luci, te Krupi na Uni i Loparama, a u toku su prijave za zainteresovane roditelje iz Čelinca, Kneževa i Novog Grada, koji mogu da se prijave za besplatne udžbenike.

  • EU garant energetske bezbjednosti Balkana

    EU garant energetske bezbjednosti Balkana

    Rat u Ukrajini učinio je zemlje zapadnog Balkana ranjivijim po pitanju energetske bezbjednosti, a u nekim zemljama regiona tokom zime moguća su i ozbiljnija isključenja električne energije, navedeno je u najnovijoj studiji Evropskog savjeta za međunarodne odnose.

    Kako je istaknuto, sve zemlje regiona su izuzetno zavisne od fosilnih goriva, i to od uglja, kad je u pitanju proizvodnja električne energije, i prirodnog gasa, koji, kako je napomenuto, gotovo sto odsto dolazi iz Rusije putem gasovoda.

    Međutim, iako su, kako je istaknuto, Srbija, BiH i Sjeverna Makedonija u stoodstotnoj zavisnosti od Rusije, ukupnan udio gasa u energetskom miksu nije značajan, osim kad je u pitanju Srbija, koja je, kako je naglašeno, uspjela da od Rusije dobije povoljan ugovor o nabavci gasa.

    Najvažniji zaključak studije je, kako je naglašeno, da zapadni Balkan svoju energetsku bezbjednost može osigurati samo ako se priključi pravilima i regulacijama EU.

    “Region će morati poštovati evropsku regulaciju i politike. To je posebno važno kada je riječ o Zelenoj agendi, čiji je centralni dio tranzicija ka obnovljivoj energiji”, naglašeno je u ovom izvještaju.

    Činjenica da je većina zemalja ovisna o uglju, kako je naglašeno, znači da će biti ugrožena njihova sposobnost da ispoštuju evropske regulacije o postepenom izbacivanju termoelektrana iz energetskog miksa i otvaranja ozbiljnih kapaciteta u proizvodnji iz obnovljivih izvora.

    “Kako bi preživjele energetsku krizu, zemlje zapadnog Balkana će morati poboljšati saradnju među sobom unutar okvira Berlinskog procesa. Na primjer, mogle bi pripremiti prijedloge o zajedničkim investicijama u obnovljivu energiju i integraciju tržišta električne energije i gasa”, istakli su.

    Iako je energetsko tržište zapadnog Balkana malo, naglašavaju da ono može imati ključnu ulogu u evropskoj energetskoj stabilnosti.

    “EU bi trebalo da izgradi energetske koridore i mreže na Balkanu. Takve mreže bi bile ključne u geopolitičkoj utakmici između Zapada i Rusije. Krajnje je vrijeme da EU pokrene hrabar i opsežan koncept energetske bezbjednosti u cijeloj jugoistočnoj Evropi”, preporučeno je.

    Evropska komsija, u okviru Zelene agende i povećanja energetske sigurnosti, planira čitav niz energetskih projekata u BiH i na zapadnom Balkanu, a jedan od njih, o kojem je nedavno pisala i hrvatska štampa, odnosi se na novu mrežu dalekovoda, od kojih jedan kreće od Banjaluke pa se kroz Hrvatsku povezuje s elektroenergetskom mrežom EU.

    Kako smo našli na sajtu Evropske asocijacije elektroprenosa, radi se o planiranom 400-kilovoltnom dalekovodu ukupne dužine 155 kilometara, zvaničnog naziva “Banjaluka – Lika”.

    Koliki je značaj ovog koridora za BiH, a posebno Republiku Srpsku, svjedoči podatak da je Srpska jedan od svega nekoliko subjekata u cijeloj Evropi koji veći dio svoje proizvodnje električne energije izvozi.

    Matan Žarić, direktor “Elektroprenosa BiH”, kaže za “Nezavisne novine” da je BiH zainteresovana za izgradnju ovog dalekovoda, ali da je zbog planova u susjednoj Hrvatskoj došlo do njegovog odgađanja, tako da se ne može očekivati da ti radovi počnu u narednih nekoliko godina.

    On je pojasnio da se radi o dalekovodu najveće snage i da bi on bio jako važan ne samo za Banjaluku, već i za cijelu zemlju, ali da i bez njegove izgradnje snabdijevanje električnom energijom nije ugroženo.

    “Neće doći u pitanje napajanje, ali sigurnost je veća kada imate takav 400-kilovoltni dalekovod s više strana, a ne samo s jedne. Mi kao ‘Elektroprenos’ i država smo zainteresirani da se taj projekt uradi”, rekao je Žarić.

    Žarić je naglasio da Evropa želi da što bolje poveže sve zemlje dobrom elektroenergetskom mrežom, ali takođe dodaje da je BiH i bez ovog dalekovoda dobro povezana s ostatkom Evrope.

    “Imamo još nekoliko interkonekcija koje treba da završimo, ali smo u biti dobro povezani. Recimo, imamo dalekovode prema Sremskoj Mitrovici i prema Đakovu, dolje kod Trebinja prema Crnoj Gori i kod Mostara prema Hrvatskoj. Ne postoji opasnost od zagušenja, naši prenosni kapaciteti su dobri. Jedini problem koji možda imamo je što nemamo poveznicu Posušje – Drvar preko Bihaća. U zadnje vrijeme na tom potezu imamo mnogo solarnih postrojenja i svi žele da ih grade. Mogli bismo doći u problem kako evakuirati tu energiju”, pojašnjava on.

  • Odobren prvi grant sredstava Vlade Mađarske za podršku poljoprivredi u RS

    Odobren prvi grant sredstava Vlade Mađarske za podršku poljoprivredi u RS

    Fondacija za održivi razvoj Republike Srpske “Progresus” objaviće 1. septembra javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava poljoprivrednicima u Srpskoj i Brčko distriktu za nabavku poljoprivredne mehanizacije, opreme i alata u okviru realizacije prvog Programa podrške Vlade Mađarske privredi u Republici Srpskoj.

    Pomoć poljoprivrednicima u Republici Srpskoj je prva faza podrške koju su u novembru prošle godine dogovorili premijer Mađarske Viktor Orban i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik. “Prvi projekat podrazumijeva dodjelu bespovratnih sredstava poljoprivrednicima u Republici Srpskoj do 70 odsto subvencija za nabavku mehanizacije, opreme i alata mađarske proizvodnje, a poljoprivrednici će moći da ostvare pravo na sredstva u pojedinačnom iznosu od 2.500 do 25.000 evra”, saopšteno je iz “Progresusa”.

    Vlada Mađarske odobrila je prvi dio sredstava za direktnu podršku poljoprivrednicima u iznosu od 10.967.448.275 mađarskih forinti iz grantova koji se odnose na podršku mađarskom izvozu.

    “Republika Srpska se tako pridružila grupi od šest zemalja u kojim se već nekoliko godina realizuje ovaj program, među kojim su i četiri zemlje članice EU. Program podrške realizovaće Fondacija ‘Progresu's, koja je osnovana na inicijativu Vlade Mađarske, a prema modelu u zemljama u kojima se već realizuju ovakvi programi mađarske Vlade”, navedeno je u saopštenju.

    Fondacija za održivi razvoj “Progresus” 1. septembra objaviće javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava, a poljoprivrednici će moći da se prijave popunjavanjem elektronske aplikacije na zvaničnoj internet stranici Fondacije.

    Prijavu na konkurs mogu da podnesu i fizička i pravna lica, a osnovni uslovi su da su poljoprivrednici iz Republike Srpske i Brčko distrikta, da su upisani u Registar poljoprivrednih gazdinstava i da kroz Program žele da kupe poljoprivrednu mehanizaciju, opremu ili alate mađarske proizvodnje.

    Konačnu odluku o dodjeli bespovratnih sredstava donosi mađarska neprofitna mreža za ekonomski razvoj Centralne Evrope – CED, organizacija mađarske Vlade koja je partner fondacije u realizaciji Programa podrške.

    Predstavnici Fondacije će od sutra do objave javnog poziva obići više od 15 gradova i opština u Republici Srpskoj kako bi poljoprivrednike i cijelu zajednicu detaljno informisali o Programu i javnom pozivu.

    “Distributeri i proizvođači mađarske mehanizacije i opreme biće prisutni na promotivnim događajima, pa će poljoprivrednici na licu mjesta imati priliku da se informišu i o ponudi mašina koje će moći da nabave kroz Program podrške”, naveli su iz Fondacije. Svi detalji o Programu podrške, te uslovima i načinu prijave na javni poziv, uskoro će biti dostupni na zvaničnoj internet stranici Fondacije, a svi zainteresovani poljoprivrednici od 1. septembra moći će da se informišu i u kancelarijama Fondacije u Banjaluci, Bijeljini, Gradišci i Derventi.

  • Veliko otkriće za Kinu

    Veliko otkriće za Kinu

    Bušotine u rezervatu Šunbej duboke su 8.000 metara, navodi novinska agencija Sinhua.

    Najveća kineska rafinerija nafte Sinopec navodno je izvukla sirovu naftu i prirodni gas iz novoizbušenih rezervi sa bušotinama dubokim oko 8.000 metara, u basenu Tarim u regionu Sinđang, prenosi Raša Tudej (RT).

    Prema agenciji Sinhua, pozivajući se na kompaniju u sredu, lokacija bi potencijalno mogla da daje 244 tone sirove nafte i 970.000 kubnih metara prirodnog gasa dnevno.

    Naftno i gasno polje Šunbej ima 41 ultra-duboku bušotinu i jedno je od najdubljih komercijalnih naftnih i gasnih polja na kopnu, navodi Sinopec.

    Kompanija očekuje da će ovo otkriće povećati energetsku sigurnost Kine.

  • Kakvo je stanje duga Republike Srpske

    Kakvo je stanje duga Republike Srpske

    Po osnovu spoljnog i unutrašnjeg duga i indirektnog duga Republike Srpske, prema konačnim podacima, u prvom kvartalu ove godine stvoreno je obaveza u ukupnom iznosu od 59 miliona КM.

    Kako navode u Ministarstvu finansija RS, u ovom periodu nastalo je 8,82 miliona КM spoljnog duga i to sve po osnovu investicionih projekata.

    Unutrašnji dug je porastao za 50,2 miliona КM (iznos od 20 miliona КM po osnovu emitovanih trezorskih zapisa, 30 miliona КM po osnovu emitovanih dugoročnih obveznica, te 230.000 КM po osnovu verifikacije obaveza regulisanih Zakonom o unutrašnjem dugu Republike Srpske.

    Istovremeno, po osnovu servisa spoljnog i unutrašnjeg duga i indirektnog duga Republike Srpske, na ime rashoda i izdataka, prema konačnim podacima, plaćeno je ukupno 135 miliona КM.

    Od toga se na servis spoljnog duga odnosi 50,4 miliona konvertibilnih maraka, a unutrašnjeg 84,6 miliona KM.

    Prema konačnim podacima na dan 31. mart 2022. godine, ukupan dug Republike Srpske koji podleže zakonskom ograničenju iznosi oko 6,01 milijardi KM.

  • Umjesto veće plate, željezničarima mjesečno po 100 KM

    Umjesto veće plate, željezničarima mjesečno po 100 KM

    Umjesto povećanja plata od 150 KM, sindikalci su na sastanku sa Upravom Željeznica RS i resornim ministrom izdejstvovali da u narednih pola godine svim radnicima bude isplaćeno po 100 KM mjesečno na ime regresa.

    “Samostalni sindikat održavanja šinskih vozila je relativno, djelomično zadovoljan zato što ovim regresom od 600 maraka u šest mjeseci će dobiti svi neko povećanje, dok bi nekim povećanjem plate na koje smo mi išli, radnici sa najnižim primanjima ne bi osjetili ništa na plati, zato što su debelo ispod najniže plate. Tako da je ovo jedno kompromisno rješenje, i djelomično rješenje da bi krajem godine se išlo na neku realizaciju trajnog povećanja plata, a ovo je sada prihvaćeno, ponavljam samo zato da bi svi radnici osjetili povećanje nekog primanja”, rekao je Goran Čamdžić, predsjednik ovog sindikata.

    Da smo zadovoljni nismo, kaže Zlatko Marin, predsjednik Sindikata saobraćajno-transportne djelatnosti, a na naš upit da li se ovim dogovorom kratkoročno gasi požar, odgovara.

    “Mislim da je trenutno ugašen požar, ali vidjećemo dalje, zavisno od rasta cijena, kakva će biti situacija, ne znamo. Vidjećemo šta ćemo nakon šest mjeseci, dolazi Nova godina, novi budžet se donosi, vjerovatno uradićemo i kolektivni ugovor, vidjećemo zavisi od prihoda, zavisi od mnogo više faktora, Svjetska banka i ostalo”, kazao je Marin.

    Željko Radić, v.d. direktora Željeznica RS izjavio je da će preduzeće na čijem je čelu moći ispuniti preuzete obaveze prema radnicima.

    Nismo mogli da idemo na povećanje plata iz objektivnih razloga, poručuje Nedeljko Ćorić, ministar saobraćaja i veza RS.

    On dodaje da su Željeznice domaćinska kuća u kojoj se vodi računa o svakoj marki, a na naše pitanje da li je njegovo prisustvo sastanku smekšalo sindikalce, odgovara.

  • Rusija ponudila saradnju Srpskoj u vrijednosti od 200 miliona dolara

    Rusija ponudila saradnju Srpskoj u vrijednosti od 200 miliona dolara

    Posjeta delegacije Investiciono-razvojne banke Republike Srpske Rusiji bila je veoma uspješna, jer su privrednici iz ove zemlje Srpskoj ponudili saradnju čija bi vrijednost godišnje trebalo da bude 200 miliona dolara, istakao je vršilac dužnosti direktora IRB-a Dražen Vrhovac.

    Ruska delegacija sagledala sve potencijale Srpske i ponudila kvalitetnu saradnju

    Prema njegovim riječima, posjeta Rusiji jeste jedna od najznačajnijih za predstavnike Republike Srpske.

    • Imali smo sastanak sa delegacijom Privredne komore Rusije, što je izuzetno. U sastavu ove komore je 155 oblasnih privrednih komora koje će dobiti podatke o mogućnostima ulaganja u Republiku Srpsku – rekao je Vrhovac.

    On je naveo da je na sastanku sa ruskim privrednicima ponuđen i sporazum kao pravni osnov za saradnju.

    • Posjetili smo i Nižnji Novgorod kao jednu od pet najbogatijih oblasti u Rusiji. Imali smo niz sastanaka, među kojima sa predstavnicima Privredne komore ove oblasti, ali i sa uglednim ruskim privrednicima. Oduševilo me što je ruska delegacija bila izuzetno pripremljena za našu posjetu, jer su sagledali sve potencijale Republike Srpske i ponudili kvalitetnu saradnju – pojasnio je Vrhovac.

    On je napomenuo da su Rusiji uvedene nepravedne sankcije i zato ima problem sa dobavljačima, što otvara prostor Republici Srpskoj.

    • Dobili smo “bar kod” koji sadrži 734 vrste sirovina koje su Rusiji u ovom trenutku neophodne. Zato postoji interes da saradnja sa Srpskom odmah bude uspostavljena. Brojne su oblasti u kojima možemo sarađivati od drvoprerađivačke, prehrambene, pa do medicinske. Sada je sve do nas i vjerujem da ćemo šansu iskoristiti – kaže Vrhovac.

    On je napomeno da bi srpsko-ruski forum trebalo da bude krajem oktobra ili početkom novembra ove godine u Banjaluci kome bi, uz privrednike, bili prisutni i predstavnici vlasti.

    Govoreći o promociji investicionih profila Republike Srpske u Austriji, Italiji i u Grčkoj, Vrhovac je rekao da su austrijski investitori veoma zainteresovani za saradnju u više obasti i da dobar dio poslovanja nastave u Srpskoj.

    • Sa ambasadorom Grčke u BiH imali smo dobre razgovore, a krajem avgusta ćemo se sastati sa delegacijom velike grčke kompanije. Predstavnici IRB-a će u septembru na privrednom sajmu u Solunu predstaviti potencijale Republike Srpske. Plan jeste i saradnja sa Mađarskom i Turskom – precizirao je Vrhovac.

    Kada je riječ o podršci privredi u vrijeme epidemije virusa korona, Vrhovac je podsjetio da je IRB predložio različite mjere, a dio se odnosio na smanjenje kamatne stope na 0,5 odsto na sve kreditne linije, uveden je moratorijum i grejs period, kao i smanjenje kamata na kredite koji su ranije plasirani po kamatnoj stopi koja je bila viša od pet odsto.

    • Razgovarali smo tada sa privrednicima širom Republike Srpske kako bi mogli da preduzmemo kvalitetne mjere. Povratna informacija je bila da smo u tom momentu bili luka spasa za privrednike – rekao je Vrhovac.

    Do sada plasirano više od 600 miliona KM za stambeno zbrinjavanje mladih

    On je podsjetio da IRB plasira povoljne stambene kredite za mlade bračne parove, što je značajno za demografski oporavak Srpske.

    • Kamata za stambeni kredit za mlade bračne parove je tri odsto, a postoji i dio dodatnih subvencija. Krediti IRB-a su veoma povoljni, a do sada smo plasirali više od 600 miliona KM za stambeno zbrinjavanje – naveo je Vrhovac.

    Govoreći o emisiji hartija od vrijednosti, Vrhovac je precizirao da je IRB za različite vrste obveznica uložio više od 620 miliona KM.

    • Uvijek smo u službi prevazilaženja poteškoća sa kojima se suočava privreda i narednih dana ćemo realizovati nekoliko emisija obveznica – zaključio je Vrhovac.