VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Ford poslao mejl radnicima: 3.000 ljudi će dobiti otkaz

    Ford poslao mejl radnicima: 3.000 ljudi će dobiti otkaz

    Američki proizvođač automobila “Ford” otpušta oko 3.000 radnika nastojeći da smanji troškove i izvrši prelazak sa unutrašnjeg sagorjevanja na električne automobile prenosi nbcnews.

    Čelnici iz Mičigena saopštili su u mejlu, koji je proslijeđen zaposlenima, da će 2.000 stalno zaposlenih radnika biti otpušteno, zajedno sa još 1.000 radnika koji su na ugovoru.

    Izvršni predsjednik Bil Ford i izvršni direktor Džim Farli istakli su u mejlu da će svim otpuštenim radnicima pružiti benefite, kao i pomoć da pronađu novo zaposlenje.

    Takođe, naveli su da “Ford ima šansu da postane lider u novoj eri povezanih i električnih vozila”.

    “Izgradnja budućnosti zahtijeva promjene i reoblikovanje svih aspekata načina na koje smo funkcionisali više od vijeka”, navodi se u mejlu i dodaje:

    “To znači preraspoređivanje resursa i strukture troškova, koja je nekonkurentna u odnosu na tradicionalne i nove kompanije”.

    Američki proizvođač automobila utvrdio je da njegova struktura troškova nije konkurentna u odnosu na General motors, Stellantis i Tesla.

    “Reorganizujemo i pojednostavljujemo funkcije u cijelom poslovanju”, zaključuje se u mejlu.

  • Zbog rizika od recesije cijena nafte na svjetskom tržištu i dalje pada

    Zbog rizika od recesije cijena nafte na svjetskom tržištu i dalje pada

    Tokom prošle sedmice na svjetskom tržištu bilježi se pad cijena nafte za 1,5 posto.

    To se dešava jer se veliki svjetski trgovci plaše usporavanja najvećih svjetskih privreda, što znači i manje potrošnje i manju potražnju za naftom.

    Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošle sedmice 1,5 posto, na 96,72 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1,45 posto, odnosno na 90,77 dolara.

    Stručnjaci ocjenjuju da je američka privreda u tehničkoj recesiji, dok recesija prijeti i Evropi zbog neizvjesne sezone s energentima poslije uvođenja sankcija Rusiji.

    Tri velike ekonomije, američka, evropska i kineska pokazuju znakove usporavanja, što znači slabiju potražnju za naftom. Također, pretpostavlja se da na slabiju potražnju nafte utječe i snažniji dolar jer automatski znači da je i nafta skuplja za one koji je kupuju u drugim valutama.

    Evropa traži alternativu ruskoj nafti pa su neke zemlje već počele s kupovinom američkih zaliha. Podsjetimo, Evropska unija je Rusiji uvela sankcije i zabranila kupovinu ruske nafte, a novi paket sankcija stupa na snagu 5. septembra.

    Pretpostavke su da će zemlje Evropske unije trebati nadomjestiti čak 1,2 miliona barela dnevno ruske nafte iz nekih drugih izvora.

  • Evo koliko su građani Srpske u vrijeme krize dali za gorivo

    Evo koliko su građani Srpske u vrijeme krize dali za gorivo

    Promet u trgovini na malo naftom i naftnim derivatima u Srpskoj u prvoj polovini ove godine iznosio je skoro 534,72 miliona KM.

    Uistom periodu lani prometovano je skoro 368,68 miliona KM nafte i naftnih derivata u trgovini na malo, podaci su Zavoda za statistiku Srpske.

    Od početka marta do kraja juna građani RS su na gorivo potrošili više od 391,8 miliona KM, što je 124,6 miliona KM više nego u istom periodu prošle godine. Ova razlika je u najvećoj mjeri rezultat poskupljenja goriva tokom krize, a ne nekog drastičnijeg povećanja potrošnje.

    Mada, naftaši ističu da se, bez obzira na korekcije cijena, potrošnja ne mijenja, a ni u Grupaciji za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori RS se ne žale na prodaju goriva.

    – Potrošnja je i dalje u porastu. Kupovina je u ovom periodu veća zbog sezone, kao i vraćanje privrednih aktivnosti u redovne režime rada, ako se posmatra period u vrijeme korone. U svakom slučaju, potrošnja goriva je veća, bez obzira na kretanje cijena – ističe za Srpskainfo predsjednik ove grupacije Dragan Trišić.

    Za pola ove godine, na gorivo smo najviše potrošili u junu – 108,24 miliona KM, dok smo u istom mjesecu lani potrošili oko 74,37 miliona KM.

    U Zavodu za statistiku kažu da se istraživanje prometa u distributivnoj trgovini sprovodi na bazi reprezentativnog uzorka preduzeća na osnovu pretežne djelatnosti preduzeća, a u skladu s Klasifikacijom djelatnosti.

    – Procijenjeni promet je reprezentativan samo na nivou Republike Srpske, a Republički zavod za statistiku Srpske ne raspolaže podacima o količinama prodate robe – kažu za Srpskainfo u ovom zavodu.

    Prema zvaničnoj statistici, promet na malo hranom, pićem i duvanskim proizvodima u Srpskoj od početka marta do kraja juna ove godine ukupno je iznosio više od 427,45 miliona, a u istom periodu lani skoro 350,59 miliona KM. Kad je riječ o ovoj godini, najveći promet zabilježen je u junu – 110,9 miliona KM.

  • Suša i poskupljenja gase proizvodnju mlijeka

    Suša i poskupljenja gase proizvodnju mlijeka

    Obim proizvodnje mlijeka na području općine Sanski Most smanjen je za oko 20 posto zbog brojnih problema s kojima se suočavaju ovdašnji poljoprivrednici, a usljed suše i poskupljenja proizvodnje farmeri se sve češće odlučuju na smanjenje broja grla ili zatvaranje svojih farmi.

    Ovo je istaknuto na sjednici Skupštine Saveza lokalnih udruženja poljoprivrednika općine Sanski Most, te je istaknuto kako država mora pronaći način kako da pomogne poljoprivrednicima da prevaziđu trenutne poteškoće.

    “U protekloj godini smo imali rast proizvodnje mlijeka, a već sada su evidentni pokazatelji da se proizvodnja smanjuje. Razlog tome su stalna poskupljenja goriva, đubriva i repromaterijala, sada je i suša prepolovila proizvodnju stočne hrane, pa se farmeri suočavaju s ogromnim poteškoćama. Neki već zatvaraju svoje firme, drugi smanjuju broj stoke i situacija nikako nije dobra”, kaže Husein Selimović, predsjednik pomenutog saveza.

    Enes Tatarević, jedan od većih poljoprivrednih proizvođača na području općine Sanski Most, kaže kako su problemi u agraru višestruki.

    “Imali smo situaciju da je otkupna cijena mlijeka tek neznatno povećana i nikako ne može kompenzirati ostala poskupljenja u proizvodnji. Problem je što je suša uništila kukuruz, prinosi će biti prepolovljeni, a farmeri su prinuđeni da krenu sa silažom prije vremena. Pored kukuruza, uništena je i trava, imali smo samo prvi otkos, kasnije je sve izgorjelo”, kaže Tatarević.

    Prema njegovim riječima, poseban problem su divlje svinje koje svake godine dokrajče ono što nije suša, pa se već bilježe brojni upadi čopora ovih životinja na poljoprivredne parcele.

    Selimović smatra kako država mora pronaći način kako da podrži poljoprivredne proizvođače kako ne bi došlo do zatvaranja farmi.

    “U posljednjih nekoliko godina izražen je trend odlaska ljudi, a posebno mladih sa sela. Ukoliko se nešto ne učini, bojim se da za nekoliko godina uopšte nećemo imati poljoprivrednu proizvodnju”, kaže Selimović.

    Prema riječima Muhameda Kamerića, vlasnika mljekare “Milksan” iz Sanskog Mosta, otkup sirovog mlijeka umanjen je za oko 20 posto, zbog čega su bili primorani na redukciju dijela svojih proizvoda.

    “To se prije svega odnosi na pakovano mlijeko, čije smo količine umanjili jer nismo željeli da trpe naši drugi proizvodi. Kako će se situacija odvijati u narednom periodu, nezahvalno je prognozirati, ali imamo situaciju da neki naši kooperanti najavljuju zatvaranje svojih gazdinstava i odlazak u inostranstvo”, kazao je Kamerić.

    Inače, Sanski Most je sa oko sedam miliona litara mlijeka na godišnjem nivou drugi proizvođač na području Unsko-sanskog kantona, odmah poslije Cazina.

  • Malinari nezadovoljni otkupnom cijenom

    Malinari nezadovoljni otkupnom cijenom

    Proizvođači malina na području Unsko-sanskog kantona nezadovoljni su cijenom koju im nude ovdašnji otkupljivači, a koja se kreće od pet do šest maraka po jednom kilogramu.

    Prema riječima Emira Mahmutovića, predsjednika Udruženja proizvođača jagodičastog voća USK, to je mnogo manje u odnosu na cijenu koja im je prvobitno ponuđena, a iznosila je 10 maraka po kilogramu.

    “Ranije je dogovorena ova cijena i dogovor je bio da otkupna cijena prati onu u Srbiji. Međutim, oni su uzeli malinu, a sada nas uslovljavaju i nude mnogo manju cijenu nego što je u Srbiji. To je za nas neprihvatljivo, jer su troškovi proizvodnje višestruko povećani i ova cijena nije isplativa”, kaže Mahmutović.

    Dodaje kako su dugotrajne suše značajno umanjile prinose, a procjene su kako će biti proizvedeno oko 30 posto manje u odnosu na planirano. “Prave kiše nije bilo oko dva mjeseca, a tačne gubitke ćemo procijeniti kasnije, jer nam predstoji još branje polke, koja kasnije dospijeva. Otkupljivači, odgovorno tvrdim, sve uspiju plasirati na tržištu po dobroj cijeni, a žele sada ekstraprofit preko naših leđa”, navodi Mahmutović.

    On se nada kako će otkupljivači promijeniti svoj stav, a ukoliko se to ne dogodi, najavljuje kako će se svim sredstvima boriti za svoja prava.

    Inače, proizvodnja malina na području Unsko-sanskog kantona doživljava posljednjih godina revitalizaciju, pa se ponovo obnavljaju malinjaci uništeni u proteklih nekoliko godina. Ono što je pozitivno jeste da je i ova kultura uvrrštena u sistem poticaja na području Unsko-sanskog kantona, pa proizvođači mogu očekivati pomoć i sa te strane.

    Na području USK prije nekoliko godina, za vrijeme ekspanzije ove kulture, bilo je više od dvadeset hektara pod malinama, dok su sada procjene da se proizvodnja odvija na oko desetak hektara.

  • “Ukrajina je bankrotirala”

    “Ukrajina je bankrotirala”

    Ukrajina je izgubila finansijsku nezavisnost i ne može da preživi bez zapadnih sredstava, saopštio je predsednik Državne dume Rusije Vjačeslav Volodin.

    Ukrajina je izgubila finansijsku nezavisnost jer ne može da ispuni svoje obaveze prema građanima bez pomoći Zapada, saopštio je Volodin, prenose Novosti.

    On je naveo da “prikupljeni porezi čine samo 40% budžeta zemlje”, a od toga više od 60% odlazi na vojsku. Mesečni deficit Ukrajine iznosi pet milijardi dolara, podsetio je Volodin.

    “Ukrajina je bankrotirala, bez pomoći Vašingtona i Brisela, Kijev više ne može da ispunjava svoje obaveze prema građanima. Zemlja je izgubila svoju finansijsku nezavisnost”, zaključio je Volodin.

    U nedavnom intervjuu za “RBK Ukrajina”, ukrajinski ministar finansija Sergej Marčenko rekao je da će budžet za narednu godinu biti “izuzetno neizvestan” zbog “ratnih uslova”.

    Prema rečima Olega Ustenka, savetnika ukrajinskog predsednika za ekonomska pitanja, očekuje se da će deficit državnog budžeta Ukrajine do kraja godine dostići 50 milijardi dolara. To je oko 30-35 odsto BDP-a zemlje, rekao je on u televizijskom intervjuu prošlog meseca, dodajući da je takva situacija nastala zbog rata.

    Kijev navodi da mu je potrebno pet milijardi dolara mesečno kao pomoć zapadnih sponzora. Međutim, Ustenko je rekao u julu da će im trebati dodatnih četiri milijarde dolara mesečno u naredna tri meseca da pokriju troškove hitnog smeštaja i popravke stanova za milione ljudi, kao i da finansiraju osnovni minimalni prihod za one koji su ostali bez posla.

  • “Izbjegavaćemo dolar i evro – to su ‘otrovne’ valute”

    “Izbjegavaćemo dolar i evro – to su ‘otrovne’ valute”

    “Rusija će u svojim komercijalnim, ekonomskim i investicionom odnosima sa partnerima sve manje koristiti dolar i evro jer su ove valute postale ‘otrovne'”.

    To je danas rekao zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Aleksandar Pankin.”Usled sve većeg geopolitičkog pritiska sa Zapada jedini način za garanciju stabilnih trgovinskih, ekonomskih i investicionih odnosa između Rusije i njenih partnera je izbegavanje upotrebe valuta koje su postale otrovne, prvenstveno dolar i evro i prelazak na prihvatljive alternative, prvenstveno nacionalne monete”, naglasio je Pankin, prenosi ruska novinska agencija TASS.Prema njegovim rečima, aktuelni globalni finansijski sistem čiji je tvorac Vašington pokazao se kao “neprikladan za odnose u poretku višepolarnog sveta i postao je instrument za ostvarivanje političkih ciljeva određene grupe zemalja”.

    On je istakao da je očigledno da Zapad namerava da nastavi da zloupotrebljava aktuelne uslove svojim privilegovanim položajem, ali da ohrabruje to što brojne države smatraju da je potrebno “dedolarizovati strane ekonomske aktivnosti kako bi se osigurao njihov suverenitet”, prenose Novosti.

    Pankin je dodao da je dokazano da je, ukoliko ima političke volje, to i rešivo.

  • “Krajinalijek” prodaje nekretnine u Banjaluci i Čelincu vrijedne 6,27 miliona KM

    “Krajinalijek” prodaje nekretnine u Banjaluci i Čelincu vrijedne 6,27 miliona KM

    Imovina nekadašnjeg banjalučkog giganta “Krajinalijeka”, koji je u stečaju, a koja se nalazi na području Banjaluke i Čelinca, ponuđena je na prodaju, s tim što joj je ukupna vrijednost procijenjena na oko 6,27 miliona maraka.

    Stečajna upravnica Dijana Ostić je, naime, donijela zaključak kojim je objavljena prva prodaja nekretnina sa pripadajućom opremom stečajnog dužnika.

    U Banjaluci je na prodaji poslovna zgrada sa opremom i pripadajućim zemljištem u Ulici Ilije Garašanina.

    Ukupno procijenjena vrijednost objekta sa zemljištem (površina 5.609 + 437 metara kvadratnih) iznosi 5.771.309 KM, a oprema je procijenjena na 157.672 KM, tako da imovina u Banjaluci vrijedi 5.928.981 maraka.

    Predmet prodaje je i objekat u privredi, te zemljište uz privredni objekat u mjestu Čelinac Donji, površine 3.601 metar kvadratni, a ukupno procijenjena vrijednost objekta sa zemljištem je 345.240 KM.

    Imovina u Banjaluci se, na prvoj prodaji, nudi “u paketu” po cijeni koja ne može biti niža od 60 odsto procijenjene vrijednosti, a isti procenat odnosi se i na imovinu na području Čelinca. Krajnji rok za dostavu ponuda je 23. septembar, a u slučaju jednakog iznosa u ponudama, prednost ima ponuđač koji je ponudu dostavio ranije. Otvaranje ponuda, kako je navedeno, obaviće se tri dana kasnije u zgradi Okružnog privrednog suda u Banjaluci.

    Pravo učešća na prodaji imaju oni koji uplate depozit u iznosu od 50.000 KM za nekretninu u Banjaluci, a 10 odsto od procijenjene vrijednosti za nekretnine na području Čelinca.

    “Nekretnine sa pripadajućom opremom prodaju se po principu ‘viđeno-kupljeno’, u faktičkom i pravnom stanju u kakvom se te nekretnine nalaze u momentu prodaje i na kupca se prenosi obim prava kojim stečajni dužnik raspolaže u momentu prodaje. Kupac nema pravo na naknadnu reklamaciju”, navodi se u zaključku o prodaji.

    Rok za plaćanje kupoprodajne cijene za kupljenu imovinu je 30 dana od dana uručenja zaključka o prodaji, a koji će sačiniti stečajni upravnik u roku od tri dana nakon održanog javnog otvaranja ponuda.

    Depozit koji kupac uplati, kako je precizirano, smatraće se dijelom avansne uplate. Ponuđačima čije ponude nisu prihvaćene biće vraćen depozit u roku od sedam dana nakon održanog javnog otvaranja ponuda.

    Ostićeva je potvrdila da ove nekretnine imaju teret, ali je ipak optimistična u vezi s prodajom.

    “Ja se iskreno nadam da će to biti prodato. Imovina je u dobrom stanju. Rok za dostavljanje ponuda je 23. septembar. Sve nekretnine imaju teret i to i piše u oglasu”, rekla je Ostićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Podsjetimo, stečajni postupak nad imovinom “Krajinalijeka” otvoren je rješenjem Okružnog privrednog suda u Banjaluci od 27. septembra 2017. godine.

  • “Istorijski dan – gotovo je”

    “Istorijski dan – gotovo je”

    Grčki premijer Kirjakos Micotakis rekao je da je kraj evropskog ekonomskog nadzora nad Grčkom istorijski dan.

    On je građanima obećao prosperitetnu budućnost.

    “20. avgust je istorijski dan za Grčku i njene građane: na najzvaničniji mogući način, naša zemlja se povukla iz pojačanog evropskog nadzora. Ciklus koji je trajao 12 godina i koji je doneo patnju građanima, stagnaciju ekonomije i podele u društvu, konačno se završava. Sada je tu novi, jasan horizont rasta, jedinstva i prosperiteta za sve”, rekao je Micotakis u televizijskom obraćanju, prenosi Sputnik International.

    Grčka više neće morati da potpisuje memorandume sa kreditorima, što znači da više neće biti nepodnošljivih poreza, smanjenja penzija i plata, kontrole banaka, pada izdvajanja za odbranu, obrazovanje i zdravstvo, kao ni marginalizacije pozicije Grčke u Evropi i svetu, dodao je on.

    “Sve ovo je sada prošlost, na svu sreću”, rekao je Micotakis.

    Ipak, on je dodao da nacija mora izvući zaključke iz ovog iskustva.

    “Grčka je danas potpuno drugačija zemlja. Pokazuje snažan rast i značajno smanjenje stope nezaposlenosti, koja je već za tri odsto manja u odnosu na prošlu godinu i pet odsto u odnosu na 2019. godinu. Takođe, mnogi građani sada bivaju oslobođeni poreza nametnutih tokom teških godina. Minimalna zarada povećana je za 63 evra, a najranjivije društvene grupe dobijaju podršku od vlade”, rekao je grčki premijer.

    U junu, Evropska komisija obavestila je grčke vlasti da je donela odluku da ne produži pojačani nadzor nad tom državom nakon njegovog isticanja 20. avgusta.

  • Njemačka smanjuje PDV za gas

    Njemačka smanjuje PDV za gas

    Doplata za gas će Nijemcima donijeti znatno veće račune od 1. oktobra do marta 2024, a kancelar Olaf Šolc najavljuje da će porez na dodatu vrijednost (PDV) za gas u istom periodu biti smanjen sa 19 na sedam odsto.

    Ipak, gas će uskoro biti mnogo, mnogo skuplji, piše DW i ocjenjuje da Nijemce čeka teška zima.

    Razlog za to je jasan – Nijemci su veoma zavisni od snabdijevanja gasom iz Rusije, a Rusija je već svela isporuke na minimum zbog rata u Ukrajini, navodi se u tekstu. “Rast cijene energije je veliki teret za mnoge građane. Vlada je saglasna da potrošači gasa ne bi trebalo da budu dodatno opterećeni obaveznim PDV-om za gas”, rekao je kancelar Šolc (SPD) u Berlinu.

    Porez na dodatu vrijednost za gas će stoga biti smanjen sa 19 na sedam odsto i važiće do marta 2024, dok važi i doplata za gas. Njemačka vlada ima mogućnost da smanji važeći PDV na minimalnu stopu EU od 5 procenata, ali ipak nije htjela da ide tako daleko, dodaje DW.

    Trejding Hab Evropa (THE) objavio je početkom ove sedmice da će građani Njemačke od 1. oktobra morati da plaćaju taksu od 2,419 centi po kilovat-satu gasa. Novac je namijenjen kompanijama koje zbog gubitka snabdijevanja gasom iz Rusije moraju da traže alternative – a to je komplikovano i skupo.

    Uz to dolazi i doplata za kontrolnu energiju 0,57 centi po kliovat-satu i doplata za skladištenje gasa od 0,059 centi po kilovat-satu, saopštio je THE u četvrtak. To znači da je doplata na gas ukupno 3,048 centi po kilovat-satu.

    Za prosječnu porodicu sa dvoje djece i stanom od oko 100 kvadrata, to rezultira dodatnim troškovima od oko 575 evra godišnje, i to samo za doplatu .Dodatni troškovi za stvarnu potrošnju još nisu utvrđeni, ali mogu biti izuzetno visoki i pogodiće ljude na proleće kada dobavljači gasa obračunaju stvarnu potrošnju, navodi DW.

    Šolc je rekao da će smanjenjem PDV-a potrošači gasa sveukupno biti rasterećeni u mnogo većoj mjeri nego što su opterećeni državnom doplatom na gas.

    Neke kompanije su najavile da će se odreći doplate za gas jer ostvaruju profit uprkos svemu, kao na primjer koncerni RWE i njemačka kćerka koncerna Šel. Ostalih 12 uvoznika gasa će rado prihvatiti doplatu.