VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Cijena gasa možda premaši 4.000 dolara za 1.000 kubika

    Cijena gasa možda premaši 4.000 dolara za 1.000 kubika

    Cijene prirodnog gasa u Evropi mogle bi, prema procjenama “Gasproma”, tokom jeseni i zime da premaše 4.000 dolara za hiljadu kubnih metara, rekao je danas direktor ove ruske energetske kompanije Aleksej Miler.

    Cijena gasa redovno prelazi 3.000 dolara za 1.000 kubnih metara. Mi u “Gaspromu” smo pravili prognoze cijena za predstojeću zimu. Na vrhuncu maksimuma u sezoni jesen-zima cijena može da pređe 4.000 dolara za 1.000 kubnih metara, rekao je Miler, prenose RIA Novosti.

    Prošle nedjelje tržišna cijena gasa u Evropi premašila je 3.000 dolara za 1.000 kubnih metara, prvi put od početka marta jer se očekivala obustava snabdijevanja Sjevernim tokom na tri dana od 31. avgusta zbog popravke jedine preostale gasne kompresorske jedinice.

  • Sanna Marin: Izgleda da živimo u ratnoj ekonomiji, ovo nije normalno

    Sanna Marin: Izgleda da živimo u ratnoj ekonomiji, ovo nije normalno

    Premijerka Finske Sanna Marin komentarisala je energetsku krizu u ovoj zemlji, ali i u ostatku Evrope te je naglasila kako je situacija na tržištu daleko od normalne.

    Komentirajući poskupljenje energenata, naročito električne energije, Marin je poručila kako se odgovor na krizu mora donijeti na većem nivou, tačnije na području cijele Evropske unije.
    Jedna od mjera koju Marin očekuje od Evropske komisije jeste i ona koja bi se odnosila na postavljanje gornje granice cijene električne energije.

    “Izgleda da živimo u ratnoj ekonomiji. Ovo definitivno nije normalna situacija”, rekla je Marin.


    Finska je upravo jedna od zemalja na koju je najviše utjecala energetska kriza koja je jednim dijelom nastala i zbog rata u Ukrajini i sankcija Ruskoj Federaciji.

    Finski mediji objavili su ranije kako vlada ove države priprema višedijelni paket podrške koji ima za cilj ublažavanja rasta cijena struje.

    “PDV na struju će biti smanjen za deset procenata. Vlada također razmatra povećanje subvencija za električnu energiju što je preporuka Ministarstva finansija”, navedeno je iz vlade.

    Veliki pritisak na vladu vrše i energetske kompanije, a firma ENERGIATEOLLISUUS RY je saopćila kako država mora donijeti hitne mjere dok ne bude prekasno.

    “Potrebna je neka akcija. Mnogim kompanijama je sada veoma teško pronaći likvidno finansiranje. Kompanije koje su bile jako solventne sada se suočavaju s finansijskom krizom”, naveli su iz kompanije.

    Finski list Helsingin Sanomat objavio je priču o bračnom paru koji su putem SMS poruke dobili obavještenje o rastu cijena električne energije.

    Kako se navodi, novi ugovor koji im je ponudila kompanija Helen predviđa dvogodišnji ugovor s cijenom dnevne struje od 32,22 centa po kilovat-satu, dok bi noćna tarifa iznosial 25,23 centi po kilovat-satu.

    “Ponuđena cijena je šest puta veće od sadašnje. Po toj cijeni, račun ove porodice iznosio bi 12.000 evra godišnje”, navodi finski list.

  • Najavljena podrška porodicama “4+”: 750 KM mjesečno mora biti pronatalitetna mjera

    Najavljena podrška porodicama “4+”: 750 KM mjesečno mora biti pronatalitetna mjera

    Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, izjavio je da je dogovoreno da će za 1.300 porodica koje imaju četvoro i više djece, a nezaposlenog roditelja, biti uplaćivano 750 KM mjesečno sa doprinosima.

    Naime, Dodik je kazao da je na sastanku sa Željkom Cvijanović, predsjednicom Republike Srpske, i Radovanom Viškovićem, premijerom RS, donesena ova odluka.

    “To znači da će moći da ostvare zdravstveno i penziono osiguranje”, rekao je Dodik i dodao da će sada biti uplaćena jednokratna pomoć za dva-tri mjeseca dok ne bude usvojeno potrebno zakonsko rješenje.

    “Aktivni smo u sprovođenju pronatalitetne politike”, istakao je Dodik.

    Prema njegovim riječima, kada društvo dodatno ojača, treba razmišljati o pomoći za porodice koje imaju troje i više djece.

    Cvijanovićeva kaže da je odluka o uplati 750 KM mjesečno za porodice koje imaju četvoro i više djece, a nezaposlenog roditelja, korak više kada je riječ o mjerama institucija Srpske prema porodici i djeci.

    “Vlada Srpske je sposobna da iznese ovaj finansijski teret. Ovo se nije desilo preko noći, bilo je planski dogovarano u prethodnom periodu u okviru svih naših mjera kreiranih za porodicu, djecu, višečlane porodice”, rekla je Cvijanovićeva.

    Dejan Todorović, potpredsjednik Udruženja porodica sa četvoro i više djece Republike Srpske “4+”, za “Nezavisne” kaže da je ova mjera za pohvalu, te da je iznos dobar, ali da je ovo u principu socijalna mjera.

    “Porodicama gdje ne rade jedan ili dva roditelja, siromašnima, te onima koji su u teškim problemima, to će zaista pomoći. Ipak, ova mjera nije pronatalitetna i niko se zbog toga neće odlučiti da ima četvoro i više djece. Čak se šalje pogrešna porukama majkama da je bolje da rade nego da ne rade”, ističe Todorović.

    Ipak, kako kaže, u suštini je dobro što se počelo pričati o ovoj temi.

    “Mi kao Udruženje pozivamo gospodine Dodika da u narednih nekoliko dana sjednemo i izložimo mu kompletan koncept zakona o majci, koji mora da se usvoji i koji je sistemsko rješenje pronatalitetne politike”, rekao je Todorović.

    S tim u vezi, i demograf Aleksandar Čavić za “Nezavisne” ističe da ovo možda nije mjera koja će dovesti do povećanja nataliteta.

    “Mi zanemarujemo činjenicu da jedan broj ljudi uopšte ne učestvuje u reprodukciji, te da značajan broj ima samo jedno ili dvoje djece, kao i da manji postotak ima troje djece, pa samim tim ta mjera nema uticaj na populaciju i nije kreirana u skladu sa preporukama stručne zajednice. Mjera pronatalitetne politike djeluje prema generalnoj populaciji bez uslovljavanja, što ovdje nije slučaj. Dakle, nama je potrebno da što veći broj mladih učestvuje u reprodukciji bez ograničavanja, kako po periodu rođenja djeteta, tako i po socijalnoj strukturi”, rekao je Čavić.

    Dakle, kako kaže, ako se stavi imovinski cenzus, kao što je to sa dječjim dodacima, to više nije mjera pronatalitetne politike, jer ne utiče na sva lica, već je to mjera socijalne politike.

    “S druge strane, slučaj u kojem imate potencijalno najmanje šest članova domaćinstva u kojem samo jedan roditelj radi, ponovo stavljate u fokus da je to mjera socijalne politike i to je mjera za već završen fertilitet”, zaključio je Čavić.

  • “Gasprom” ostvario rekordni profit

    “Gasprom” ostvario rekordni profit

    Ruski gasni gigant “Gasprom” ostvario je rekordan neto profit od 2,5 biliona rublji /41,75 milijardi dolara/ u prvoj polovini 2022. godine, a njegov odbor preporučio je isplatu dividendi, saopštila je danas kompanija.

    Ruska Vlada, koja je glavni “Gaspromov” akcionar, u junu je preskočila isplatu dividendi na osnovu prošlogodišnjih rezultata, što se desilo prvi put od 1998. godine.

    “Uprkos pritisku od sankcija i nepovoljnom spoljnom okruženju, Gasprom grupa je prijavila rekordne prihode i neto profit u prvoj polovini 2022, uz smanjenje neto duga i finansijskog rizika na minimum”, saopštio je zamjenik direktora “Gasproma” Famil Sadigov.

    Zapadne zemlje uvele su ekonomske i finansijske sankcije bez presedana protiv Rusije nakon što je Moskva pokrenula specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini 24. februara.

    “Gaspromov” odbor preporučio je isplatu dividende od 0,8558 dolara po akciji za prvu polovinu 2022, čime bi ukupan iznos za dividende bio 20,26 milijardi dolara.

    Odluka odbora mora da dobije potvrdu od akcionara, a njihov sastanak zakazan je za 30. septembar.

  • Direktor naftnog giganta: Plina neće biti godinama

    Direktor naftnog giganta: Plina neće biti godinama

    Direktor naftnog giganta Šela Ben van Beurden upozorio je da bi Evropa mogla biti suočena s ograničenim pristupom energentima i duže od samo jedne zime.

    Zvaničnik najveće evropske naftne kompanije smatra da bi kriza mogla potrajati nekoliko godina, nakon što su cijene plina prošle nedjelje skočile na rekordne nivoe u jeku dodatnih smanjenja ruskih isporuka, što je signal da bi cijeli kontinent mogao da zapadne u duboku recesiju, prenio je Rojters.

    “Kriza će dovesti na iskušenje solidarnost država članica Evropske unije, s obzirom na to da će svaka pojedina vlada biti prisiljena da odlučuje o načinu na koji će obezbijediti nastavak rada ključnih industrijskih sektora. Pritisci na opskrbljivanje energentima vjerovatno neće biti ograničeni na samo jednu zimu”, smatra Van Beurden.

    Van Beurden ja rekao da je moguće da će se rješenje tražiti tokom nekoliko zima.

    “Sasvim je moguće da je pred nama nekoliko zima tokom kojih ćemo morati iznalaziti rješenja kroz uštede, redukcije i vrlo brz pronalazak alternativa. Da će razdoblje pred nama biti na neki način lako ili da će se sve brzo završiti, mislim da je to fantazija koju bi trebalo da ostavimo po strani”, zaključio je prvi čovjek Šela.

  • Wall Street dva dana zaredom u padu

    Wall Street dva dana zaredom u padu

    Vrijednost dionica na Wall Streetu zaključno s jučerašnjim danom, 29. augustom, je dodatno pala. Time je nastavljen pad vrijednosti dionica koji je počeo dan ranije.

    To se desilo usljed zabrinutosti da će Centralna banka Sjedinjenih Američkih Država znatno povisiti kamatnu stopu kako bi ublažila inflaciju, a u međuvremenu ekonomija usporava.

    Guverner banke Jerome Powell je 26. augusta izjavio da će američkoj ekonomiji jedno vrijeme biti potrebna stroga monetarna politika sve dok inflacija ne bude pod kontrolom. No, pojedini se nadaju da rast kamatnih stopa i neće biti velik, smatrajući da je inflacija dosegla vrhunac.

    Trgovci dionicama očekuju da će se rast kamatnih stopa nastaviti. Postoje naznake da bi SAD uskoro mogle ući u recesiju. Kako je objavila agencija Reuters, usporavanje ekonomskog razvoja trebalo bi značiti i usporavanje rasta kamatnih stopa.

  • “Struja u Republici Srpskoj je 44 odsto jeftinija nego u FBiH”

    “Struja u Republici Srpskoj je 44 odsto jeftinija nego u FBiH”

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik prokomentarisao je domaće energetsko tržište navodeći kako neće doći do poskupljenja električne energije na našim prostorima za razliku od FBiH gdje je cijena skuplja za čak 44 odsto, a pogotovo kada se gleda globalno tržište gdje cijena idu veoma visoko.

    „Mi dnevno pratimo tu situaciju, apsolutno znamo stanje u kome se nalazi naš energetski sistem. Uz sve teškoće, zastarjelost tehnologije koja je vidljiva u termoelektranama, do hidroenergetske situacije isto tako. Mi održavamo nivo proizvodnje dovoljne za naš konzul, na prosjeku ili presjeku za čitavu godinu, za neke polugodišnje nivoe, opredjeljeni da baš u ovom vremenu držimo nisku cijenu električne energije koja za naš konzul sada ide po 30 evra po megavatu, a cijena sada na berzama je 700 evra po megavatu“, rekao je Dodik.

    Navodi da je svjestan da će cijene rasti i dalje na regionalnom i evropskom tržištu kako zima dolazi, da će poskupiti električna energija, ali da je Republika Srpska opredjeljena da zadrži niske cijene.

    Po njegovom mišljenju, jedino što može uticati su neki zavisni troškovi, ali da je i to minimalno, te da će se truditi i to da izbjegnu.

    „Recimo kad su u pitanju termoelektrane, ako se poveća cijena nafte, onda se povećavaju troškovi za eksploataciju i samim tim samo takvi zavisni troškovi mogu, ja to moram reći stanovništvu, da budu opterećujući po cijenu, ali sigurno ne kretanje kao na globalnom nivou“, kazao je Dodik.

    Dodik ističe da u ovom trenutku Srpska ima gotovo sigurne izvore za električnu energiju, te da ne bi trebalo da dođe do bilo kakvih problema.

    „Imaćemo dovoljno električne energije uz napomenu da je neophodno da se i štedi električna energija. Svaki kilovat koji mi ovde uštedimo možemo da prodamo evo gotovo 20 puta skuplje na stranom tržištu. Mi ćemo imati dovoljno toga, električne energije prije svega, ostaje da se obezbjedi dovoljno i drugih energenata. Za zimu je neophodno obezbjediti i dovoljno uglja, drvnih sortimenata, peleta, eventulno nekim topkanama će trebati mazut“, navodi Dodik.

    Dodaje da neće biti nikakvih problema, te da je Republika Srpska sigurna i energetski stabilna.

    „Samo su naivni oni koj misle da se tu nema planova, da se tu ništa ne radi, apsolutno se radi. Mi smo željeli da u ovom vremenu pokrenemo izgradnju hidroelektrane „Buk Bijela“, zadržavaju nas u Sarajevu, zadržavaju nas na mnogim drugim mjestima, gdje god stignu, koče zabranjuju. Naravno ostaje stalno ono pitanje, šta će nama BiH, pa i u ovom smislu. Na kraju krajeva BiH da je htjela da bude normalna, onda bi se sve incijative koje su došle iz Republike Srpske i FBiH propuštale bez ikakvih zastoja“ rekao je Dodik.

    Dodik navodi da je Republika Srpska u daleko boljoj situaciji nego FBiH.

    „Mi imamo daleko bolju situaciju nego oni. U ovom trenutku njihova cijena električne energije je skuplja 44 odsto nego u Republici Srpskoj za stanovništvo i industriju. Republika Srpska ima jednu stabilnu situaciju. Može se desiti da crknu regeneratori i u jednoj i u drugoj elektrani pa da to utiče ali to se do sad nije desilo, a neće ni sad“, kategoričan je Dodik.

    Ponavlja da stanovništvo i industrija u Srpskoj mogu da budu sigurni i da se ne brinu.

  • Stotine hiljada firmi širom Evrope se zatvaraju zbog cijena struje

    Stotine hiljada firmi širom Evrope se zatvaraju zbog cijena struje

    Energetska kriza podstakla je opšti rast cijena ključnih energenata, koje prati posljedično poskupljenje električne energije i samim tim doprinosi rastu opšte inflacije.

    Ove neprilike obaraju na koljena i najrazvijenije ekonomije svijeta, i posljedice istih polako se osjećaju i u našem regionu.

    Britanski energetski regulator objavio je u petak da će podići svoju glavnu gornju granicu na račune potrošača za energiju na prosječnih 3.549 funti sa 1.971 funti godišnje, pošto grupe za kampanju, istraživački centri i političari pozivaju vladu da se pozabavi krizom troškova života, piše Blic.

    Granica cijena ograničava standardnu tarifu koju dobavljači energije mogu da fakturišu domaćim kupcima za njihov kombinovani račun za struju i gas u Engleskoj, Škotskoj i Velsu, ali ga Ofgem preračunava tokom cijele godine kako bi se odrazile cijene na veliko tržište i drugi troškovi industrije, piše CNBC.

    Pokriva oko 24 miliona domaćinstava. 4,5 miliona domaćinstava sa planovima plaćanja unaprijed suočavaju se sa povećanjem sa 2.017 funti na 3.608 funti.

    Ograničenje se ne primjenjuje u Sjevernoj Irskoj, gdje dobavljači mogu da povećaju cijene u bilo kom trenutku nakon što dobiju odobrenje od drugog regulatora.

    Italija

    Maloprodajno udruženje “Konfkomerćo” saopštilo je da je oko 120.000 italijanskih firmi u opasnosti od zatvaranja od sada pa sve do prve polovine sljedeće godine zbog poskupljenja energenata, prenosi Tanjug.

    Energetska spirala i inflacija koja se kreće iznad 8,0 odsto, i koja će prema očekivanjima nastaviti uspon zbog poskupljenja energetskih sirovina, ugrožava od sada do kraja prvih šest mjeseci 2023. godine oko 120.000 preduzeća u uslužnom sektoru, navodi se u saopštenju Konfkomerća, prenosi agencija Ansa.

    Ugroženo je oko 370.000 radnih mjesta.

    Troškovi uslužnog sektora za energiju iznosiće 33 milijardi evra u 2022, što je tri puta više u odnosu na 11 milijardi evra 2021. godine i više nego duplo u odnosu na 14,9 milijardi iz 2019. godine, dodaje se dalje.

    To je scenario koji izaziva veliku zabrinutost, ističu iz “Konfkomerća” i pozivaju vladu da pruži veću pomoć preduzećima koja su u problemima, navodi Ansa.

    Sjeverna Makedonija

    Proglašeno krizno stanje u snabdjevanju toplotnom i električnom energijom trajaće 30 dana od dana početka primjene ovih odluka.

    Vlada Sjeverne Makedonije donijela je odluke o postojanju krizne situacije u snabdijevanju toplotnom energijom na području grada Skoplja i u snabdijevanju strujom na teritoriji cijele države, pišu Vijesti.

    Kako je saopšteno poslije 74. sjednice, obje odluke donijete su na prijedlog Upravnog odbora za koordinaciju i upravljanje u sistemu upravljanja krizama i počeće da se primjenjuju od 1. septembra 2022. godine.

    Proglašeno krizno stanje u snabdijevanju toplotnom i električnom energijom trajaće 30 dana od dana početka primjene ovih odluka.

    Prvu odluku vlada Dimitra Kovačevskog je, precizira se, donijela zbog nedostatka toplotne energije, mogućnosti korišćenja alternativnog goriva i stanja na tržištu toplotne energije, a drugu zbog nedostatka električne energije i stanja na tržištu električne energije.

  • Trišić najavio poskupljenje dizela

    Trišić najavio poskupljenje dizela

    Imamo stabilnu situaciju u RS, ali zbog porasta cijene barela iznad 100 dolara možemo očekivati u narednih 10-15 dana rast cijena dizela, ali benzina ne bi trebalo, rekao je Dragan Trišić, predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima PKRS.

    On je naglasio da iz dana u dan imamo promjene cijena na svjetskom tržištu i da su poremećaju u ovom sektoru neminovni zbog situacije u Ukrajini.

    “A znamo da je odluka EU da uvede sankcije prema Rusiji zbog Ukrajine, sasvim sigurno će doći do poremećaja na nivou EU po pitanju distribucije. Iako BiH nije dio EU, moguće je da poremećaji neće zaobići i naše distributere, jer se mi snabdijevamo i mediteranskim putem”, naveo je Trišić.

    On je podsjetio da je Vlada Srpske još prošle godine donijela Odluku da ograniči maržu na 25 feninga i da je to pomoglo da ne dođe do nekih većih nezakonitih prekoračenja maloprodajne cijene.

    “Naprimjer Slovenija i Hrvatska koje su pribjegle zamrzavanju dovela ih je dijelom do problema za distributere . Kod nas su mjere dobre. Dobro je što imamo stabilan energetski sistem. Snabdjeveni smo dobro i to je najbitnije. U ovom trenutku nemamo nekih naznaka da će doći do problema”, rekao je Trišić na konferenciji za novinare u Banjaluci.

    Dodao je da distributeri u Srpskoj pokušavaju da iz rafinerija u okruženju iskoriste sve mogućnosti kako snabdijevanje i u narednom periodu ne bi bilo dovedeno u pitanje, te dodao da bi u tom smislu pristupanje BiH ‘Otvorenom Balkanu’ bilo idealno.

    “Naravno da svi distributeri imaju probleme u cijenama, ali ‘Otvoreni Balkan’ bi bio od izuzetne važnosti za ovako nešto i to u smislu snižavanja operativnih troškova, a distribucija robe bi bila brža”, istakao je Trišić.

    Na pitanje novinara kako komentariše to što su njegove pumpe od 22. avgusta do do danas, već tri puta korigovale cijene i zašto se to tako brzo mijenja, predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima rekao je da je ključni razlog poskupljenje barela na nafte na svjetskom tržištu koje se takođe svakodnevno mijenja.

    “Ako ste pratili barel vidjeli ste da je on sa 92 skočio na 112 dolara. Kod kalkulacije sa ulaznim cijenama gledaju se i operativni troškovi. Tačno je da nije bilo poskupljenje na svim pumpama ali zato što su oni imali uskladištene zalihe.Već 15 dana raste barel, pa će i oni koji do sada nisu povećavali cijene goriva, u narednih deset dana uvećati maloprodajne cijene za ulazni parametar. Sigurno će doći do minimalnih korekcija u narednih 15 dana”, naveo je Trišić.

    Poručio je da se u slučaju poskupljenja ne može gledati samo situacija sa cijenom barela nafte.

    “Barel je samo jedan indikator. Finansijska tržišta podižu kamatne stope, inflacija je velika i to je takođe generator svega ovoga, tako da barel nije jedini ekvivalent maloprodajne cijene. Tako se dešava i kada cijene idu dolje. Opet to sve zavisi od distributera do distributera”, kaže Trišić.

    Na konstataciju da pojedini distributeri iz Bijeljine imaju probleme sa povećanim troškovima jer ne mogu da nabavljaju gorivo iz Srbije nego Hrvatske, on naglašava da je to tačno jer je Srbija donijela mjere oko distribucije, pa su mnogi primorani da se snabdijevaju na drugi način tj. da traže drugi transportni put.

    “To usložnjava čitav proces. Mislim da mi nemamo ništa drugačije u odnosu na zemlje regiona, samo što smo mi konkurentniji sa maloprodajmim cijenama. Mislim da dizel iz Hrvatske nije skuplji u odnosu na Srbiju, ali je razlika u dužini transporta, jer nije isto distribuisati u Novi Grad ili Trebinje”, rekao je Trišić.

  • Porasle cijene nafte

    Porasle cijene nafte

    Cijene nafte porasle su na međunarodnim tržištima prema 102 dolara, potaknute najavom proizvođača da bi mogli smanjiti snabdijevanje i padom zaliha u SAD-u.
    Cijena barela na londonskom je tržištu porasla 60 centi u odnosu na prethodno zatvaranje, na 101,82 dolara. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po gotovo nepromijenjenoj cijeni, od 95.05 dolara.

    Podrku cijenama pružila je i danas izjava saudijskog ministra energetike, princa Abdulaziza bin Salmana, na početku sedmice da se tržište terminskih ugovora odvojilo od fizičkog, što signalizuje da bi vodeći proizvođači mogli smanjiti snabdijevanje.

    “Izjava da cijene nisu usklađene s temeljnim pokazateljima i da bi OPEC+ mogao smanjiti proizvodnju očito je postigla željeni učinak”, rekao je analitičar Craig Erlam iz Oande.

    Zalihe nafte pale su za 3,3 miliona barela
    Raspoloženje na tržištu poboljšao je i pad zaliha sirove nafte i derivata u SAD-u u prošloj sedmici. Zalihe nafte pale su za 3,3 miliona barela, a zalihe benzina za samo 27 hiljada barela, što je ograničilo rast cijena na američkom tržištu.

    Teg cijenama bili su danas i pregovori o iranskom nuklearnom programu. Iran je rekao da je primio odgovor Sjedinjenih Država na “konačni” tekst prijedloga EU o oživljavanju sporazuma iz 2015. godine.

    Dogovor bi otvorio vrata povratku na tržište sankcionisane iranske nafte.

    Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEK) objavila je danas u posebnom izvještaju da je barel košarice nafte njezinih članica u srijedu stajao 104,05 dolara, što znači da je poskupio za 2,12 dolara, prenosi Index.