Kategorija: Ekonomija

  • U osam mjeseci prikupljeno 252,5 miliona KM više prihoda

    U osam mjeseci prikupljeno 252,5 miliona KM više prihoda

    Poreska uprava Republike Srpske je u osam mjeseci ove godine na račun javnih prihoda prikupila ukupno 2.071 milijardu KM, što je za 252,5 miliona KM ili 14 odsto više u odnosu na isti period prošle godine, rekao je direktor ove uprave Goran Maričić.

    Maričić je istakao da su ovi rezultati još jedan pokazatelj stabilne makroekonomske situacije u Republici Srpskoj.

    On je naglasio da je stabilan rast nastavljen u svim grupama javnih prihoda, pa je naplata direktnih poreza veća za 38 odsto, doprinosa za devet odsto, a ostalih javnih prihoda za pet odsto, dok je ostvaren rast naplate za čak 10 odsto više u odnosu na planirane projekcije za ovaj period godine.

    “Direktni porezi su u periodu januar-avgust ove godine naplaćeni u iznosu od oko 466,5 miliona KM, što je za 128,6 miliona KM više nego u istom periodu lani. Najveći rast se i dalje bilježi kod poreza na dobit, koji je naplaćen u iznosu od 260,1 miliona KM, što je za 91,1 milion KM ili 54 odsto više nego u prvih osam mjeseci prošle godine”, naveo je Maričić.

    On je naveo da se rast naplate kod direktnih poreza bilježi i kod poreza na dohodak, koji je naplaćen u iznosu od 174,7 miliona KM, što je za 26 odsto više u odnosu na period januar-avgust prethodne godine.

    Maričić je istakao da je veća naplata ostvarena i kod poreza na nepokretnosti i poreza na upotrebu, držanje i nošenje dobara, i to za tri, odnosno osam odsto, saopšteno je iz Poreske uprave.

    “Doprinosi su u osam mjeseci ove godine naplaćeni u iznosu od 1.276 milijardi KM, što je za 109,5 miliona KM više nego u istom periodu 2021. godine, iako je došlo do smanjenja stope doprinosa za Fond zdravstvenog osiguranja sa 12 na 10,2 odsto”, pojasnio je Maričić.

    On je rekao da je naplata doprinosa za Fond PIO i Fond dječije zaštite veća za po 15 odsto, za Zavod za zapošljavanje naplata je veća za 14 odsto, dok je naplata doprinosa za Fond zdravstvenog osiguranja na istom nivou kao u istom periodu prošle godine.

    “Kod ostalih javnih prihoda, naplata je iznosila 327,8 miliona KM, što je za 14,4 miliona KM više u odnosu na prvih osam mjeseci prethodne godine, uz rast naplate prihoda od kazni i naknada za priređivanje igara na sreću od 23, odnosno 37 odsto, dok je nešto manja naplata zabilježena kod taksa i naknada upravo jer je došlo do umanjenja ili ukidanja naplate određenih taksa”, rekao je Maričić.

  • Da li slijedi olakšanje za građane?

    Da li slijedi olakšanje za građane?

    Očekujemo stabilizaciju cijena goriva na benzinskim pumpama u Srpskoj – rekao je Dragan Trišić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske.

    Naveo je da je barel jedan od indikatora prema kojem se može vidjeti u kom pravcu idu ta kretanja na tržištu, kao i snaga dolara, te ponuda i potražnja.

    – U narednom periodu možemo očekivati stabilizaciju, pa čak i blagi pad cijene goriva – rekao je Trišić, gostujući u Јutarnjem programu RTRS.

    On je naveo da ulazne cijene diktiraju proizvođači, to jest rafinerije i veliki trgovci, što su najčešće kompanije iz zemalja proizvođača, dodajući da je “jasno ko u stvari utiče na sve procese, a koji se tiču naftnog biznisa”.

    Poručio je da bi pristupanje inicijativi “Otvoreni Balkan” znatno umanjilo neke operativne troškove distributera nafte, jer je transport jedna od ključnih stavki u formiranju cijena.

    Litar dizela na benzinskim pumpama u Banjaluci sada košta 3,34 KM, a benzin oko 2,89 KM

  • “Neko u Evropi griješi u proračunu”

    “Neko u Evropi griješi u proračunu”

    Bivši italijanski ministar unutrašnjih poslova i vodja ekstremno desničarske stranke Liga, Mateo Salvini (Matteo) izazvao je danas polemiku jer je doveo u pitanje efikasnost evropskih sankcija Rusiji, uvedenih zbog invazije Moskve na Ukrajinu.

    “Prošlo je nekoliko meseci a ljudi plaćaju račune, dva puta ili čak četiri puta više. Posle sedam meseci, rat se nastavlja a kasa Rusije se puni novcem”, rekao je Salvini za radio RTL pred ofdržavanje lokalnog ekonomskog foruma na severu Italije. Salvini se zapitao da li sankcije funkcionišu i odgovorio odrično.

    “Do danas su oni koji su sankcionisani pobednici, dok su oni koji su sankcije uveli na kolenima”, rekao je bivši ministar i dodao da očigledno “neko u Evropi greši u proračunu”.

  • Uduplan izvoz uglja iz BiH, većina otišla u Srbiju

    Uduplan izvoz uglja iz BiH, većina otišla u Srbiju

    Zbog energetske krize u cijeloj Evropi izvoz uglja iz Bosne i Hercegovine je u prvih sedam mjeseci povećan duplo u odnosu na isti period prošle godine.

    Naime, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH u prvih sedam mjeseci ove godine izvezena su 206.720.672 kilograma uglja ukupne vrijednosti 30.530.972 KM.

    “Tokom ove godine ubjedljivo najviše uglja izvezeno je u Srbiju, i to za sumu od 28.238.690 KM. Nakon Srbije, najviše uglja izvezeno je za Hrvatsku, i to za 1.646.233 KM. Ugalj iz BiH je ove godine još otišao za Austriju, Mađarsku, Albaniju, Sjevernu Makedoniju, Njemačku, Poljsku”, stoji u podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

    U istom periodu prošle godine iz BiH je izvezeno 88.601.980 kilograma uglja ukupne vrijednosti 14.035.982 KM.

    “U prvih sedam mjeseci prošle godine najviše uglja je takođe izvezeno u Srbiju, i to za iznos od 7.181.331 KM, pa zatim slijedi izvoz u Njemačku, Hrvatsku i tako dalje”, ističe se u podacima UIO BiH.

    Stručnjak za energetiku Almir Bečarević istakao je za “Nezavisne novine” da je činjenica da je 80 ili čak 90 odsto uglja ove godine izvezeno u Srbiju.

    “Najveći razlog ovako povećanog izvoza uglja u Srbiju su potrebe susjedne države za narednu sezonu grijanja i proizvodnju električne energije. Domaći rudnici su profitirali jer je duplo veći izvoz. S jedne strane imamo korist jer rudnici ostvaruju veće prihode, ali s druge strane imamo problem na domaćem tržištu, posebno u Tuzlanskom kantonu, jer naši građani teško dolaze do uglja koji će im biti potreban za narednu sezonu grijanja”, objašnjava Bečarević.

    Na pitanje hoće li biti problema na domaćem tržištu zbog povećanog obima izvoza uglja, Bečarević odgovara da već ima problema.

    “Opet kažem, građani u Tuzlanskom kantonu, koji je epicentar proizvodnje uglja u Bosni i Hercegovini, ne mogu da dođu do onoga što su već platili. Malo je apsurdna situacija, ali nadamo se da će se situacija stabilizirati jer ipak ide zima”, istakao je Bečarević.

    Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, kazao je da FBiH ima veći broj rudnika te da RS ima tri rudnika koji su vezani za termoelektrane i da su oni u njihovoj funkciji.

    “Energetska kriza je prisutna u čitavoj Evropi, a znamo i da Srbija ima problema sa snabdijevanjem i stanovništva i privrede električnom energijom pa traži mogućnosti da se što više dobije kvalitetne energije sa strane i da se podmire njihove potrebe. Ovo nije iznenađujući podatak, ali treba se nadati da ovoliki izvoz neće narušiti domaće tržište kao što imamo primjer s izvozom peleta i ogrevnog drveta. Ako se to ne kontroliše, tržišni uslovi i težnja za dodatnim profitom mogu ugroziti domaći konzum i to ne bi bilo nikako dobro”, naglasio je Ćorić.

    Elvir Salihović, direktor Rudnika mrkog uglja Banovići, kazao je ranije za “Nezavisne” da je veća potražnja za ugljem evidentna i to ne samo zbog rata u Ukrajini, nego i zbog poremećaja na svjetskom tržištu.

  • Izglasano ograničenje cijene ruske nafte

    Izglasano ograničenje cijene ruske nafte

    Ministri finansija i guverneri centralnih banaka zemalja članica G7 jednoglasno su danas na virtuelnom samitu donijeli odluku o uvođenju ograničenja cijene ruske nafte, saopštio je na konferenciji za novinare japanski ministar finansija Šuniči Suzuki.

    Suzuki je rekao da je odluka donijeta s ciljem da se “ograniče prihodi Rusije od energenata”, prenosi Tanjug.

    U zajedničkom saopštenju se navodi i da se, ako bude potrebno, mogu razmotriti dodatne mjere kako bi se osigurala efektivnost gornje granice cijene nafte iz Rusije i da cijena može da bude revidirana.

    Dodaje se da će G7 razviti ciljane mehanizme, zajedno sa restriktivnim mjerama, kako bi se obezbijedilo da najugroženije i pogođene zemlje zadrže pristup energetskim tržištima, uključujući rusko.

    Ministri finansija G7 pozvali su sve zemlje proizvođače nafte da povećaju njenu proizvodnju kako bi smanjile volatilnost nestabilnost na energetskim tržištima i pozdravili nedavnu odluku OPEK-a da poveća proizvodnju u uslovima otežanog snabdijevanja.

    Učesnici samita donijeli su i odluku da zabrane osiguranje brodova i pružanje finansijskih usluga prevoznicima ruske nafte po cijenama iznad utvrđenog praga.

    Oni su ponovo potvrdili plan za zabranu pomorskih usluga za naftu i naftne proizvode iz Rusije osim ako se ne kupuju po ograničenoj cijeni.

    Lideri zemalja G7 su na samitu 26-28. juna potvrdili namjeru da smanje zavisnost od energenata iz Rusije i uslovno se dogovorili da počnu da ograničavaju cijene za naftu i gas iz Rusije.

    Početkom jula bilo je prijedloga da se limit postavi na polovinu sadašnje cijene.

  • Vučić: “Ovo je kamen temeljac od kog počinju sve velike stvari”

    Vučić: “Ovo je kamen temeljac od kog počinju sve velike stvari”

    Samit u okviru inicijative Otvoreni Balkan održan je danas u Beogradu.

    Samitom je predsedavao predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijeri Albanije i Severne Makedonije, Edi Rama i Dimitar Kovačevski.

    Vučić se na samom početku zahvalio prisutnim zvaničnicima, i istakao je da se nada i veruje da će neki od njih biti u budućnosti domaćini ovog samita.

    “A posebno hvala našim gostima iz regiona, gospodinu Sijartu i Čavušogluu, i što žele da grade prijateljstvo sa našim zemljama i regionom Zapadnog Balkana. Takođe, želim da pozdravim predstavnike privrednih komora, kao i ambasadore koji su danas ovde sa nama, i da kažem da je za nas ovo od izuzetnog značaja”, rekao je Vučić.

    On je rekao da nikada nije bilo ni više pažnje ni energije za uspeh samog ovog projekta.

    “Od uspeha ovog projekta zavisi koliko ćemo uspeti da osiguramo ekonomsku budućnost naših zemalja, ali i da sačuvamo mir. Nadamo se da će inicijativa Otvoreni Balkan dalje doprinositi ekonomskom povezivanju, ali i pružiti mogućnost da u regionu govorimo jednim glasom kada je reč o ključnim stvarima za sve naše zemlje. Dosadašnji progres nije mali, ali čini mi se da uvek možemo brže, snažnije i bolje”, rekao je Vučić istakavši da su dokumenta, koja su kasnije potpisana, rezultat dosadašnje saradnje.

    Vučić je rekao da je uspostavljanje zelenog koridora dovelo do povećanja trgovinske razmene od 17 odsto.

    “Siguran sam da će organi naše tri države nastaviti da rade na modernizaciji infrastrukture, kao što to radi Srbija na Preševu, čime će se značajno ubrzati promet na granicama”, dodao je.

    On je rekao da, prema posebnim sporazumima, u slučaju da dođe do zabrane izvoza određenih proizvoda, to se neće odnositi na druge članice Otvorenog Balkana.


    “Ono što je za nas važno izdavanje prvih radnih dozvola, i mislim da će to biti prekretnica u razvoju naših zemalja. Pozivam sve političke aktere, i vlast i opoziciju, da prepoznaju značaj ovog projekta. Za nas je veoma važno osnivanje radne grupe za prevenciju krize, pošto znamo da nam se približavaju teška jesen i zima”, dodaje predsednik.

    Vučić je rekao da ćemo jedni drugima moći makar malo da pomognemo i jedni drugima olakšamo ovu situaciju.

    “I na kraju, pozivam građane da za simboličnu cenu posete vinski sajam. Naše tri zemlje su pokazale da jednu ovako važnu i tešku za organizovanje manifestaciju mogu da organizuju kako treba, i da promovišu najbolje vinarije iz regiona i sveta, kao i naše zemlje”, rekao je on.

    Vučić se posebno zahvalio Abazoviću, Tegeltiji, Sijartu i Čavušogluu, i rekao je da oni nisu samo gosti.

    “Bez obzira što neki nisu i dalje deo Otvorenog Balkana, nadam se da ćemo razvijati najuspešniju moguću saradnju, i znam da su naši odnosi, naše tri zemlje, Srbije, Albanije i Severne Makedonije, na najvišem mogućem nivou. I naši ljudi danas sve više i bolje razumeju jedni druge. I kada smo imali određene probleme, bili smo uvek bliski, a danas smo najbliži”, kazao je on.

    Predsednik je istakao da će zajedničkim trudom ubrizgati dodatnu snagu u ovaj projekat.

    Nakon dvosatnog sastanka lidera zemalja Otvorenog Balkana usledilo je potpisivanje bilateralnih sporazuma iz sfere poljoprivrede, kulture, energetike i saradnje u situacijama vanrednih situacija.

    Vučić je rekao da je ponosan što je organizovan samit u Beogradu, pa je zatim izneo nekoliko podataka.

    “U odnosu na prošlu godinu u istom periodu, samo između Severne Makedonije i Srbije povećao se broj kamiona za 1.033, te sada, umesto 7.000 imamo 8.000 kamiona koji saobraćaju između naše dve zemlje. Povećana je trgovinska razmena sa svim zemljama inicijative, delimično zbog viših vrednosti, ali pre svega pojačane trgovine i to za 12,5, odnosno 29 odsto, u zavisnosti sa kojom zemljom je reč iz ugla Srbije”, kazao je Vučić.

    Rekao je da su to stvari koje govore da naša preduzeća i poljoprivrednici znaju da je ova inicijativa od velikog interesa.

    On je naglasio da nas čeka teška zima, i ko kog rekao drugačije ne bi rekao istinu, te da je važno što su formiane krizne grupe za saradnju među članicama OB.

    Preneo je da su određeni papiri iz EU procureli, koji pokazuju da će gledati da pomognu zemljama članice koje budu morale da uvoze energente, i najavio da će Zapadni Balkan u celini tražiti podršku i delimičnu pomoć, odnosno naknadu za kupovinu električne energije i da budemo deo jedinstvenog sistema EU.

    “Ako nas puste bilo bi veoma važno svim zemljama Otvorenog Balkana, ali i Crnoj Gori i BiH bi svakako olakšalo i preživljavanje i prezimljavanje”, kazao je on.

    Vučić je naglasio da je razgovarano o svim važnim energetskim projektima, kao i šta činiti.

    S tim u vezi je ukazao da bi situacija bila bolja da imamo dobru gasnu konekciju sa Severnom Makedonijom, koja nema gasa, a Srbija nema kapacitete.

    “Mi to možemo narednih godina da rešavamo da bi neku kasniju godinu dočekali spremniji. Albanija ima ugalj, mi nedostajući ugalj. Gledaćemo kako da učinimo narednih godina sve što je u interesu svih nas”, podvukao je on.

    Vučić je naglasio da je veoma važno da se, ako bilo koja odluka bude doneta o zabrani izvoza poljoprivrednih proizvoda, to nikada neće odnositi na bilo koju zemlju Otvorenog Balkana.

    “Šta god da moramo da uradimo zbog nestašica u svetu, uvek će sve što proizvedemo u Srbiji biti dostupno Severnoj Makedoniji i Albaniji, i obrnuto. I hoću posebno da istaknem da sam ponosan što je Srbija zemlja pripadnica Otvorenog Balkana, i na sve što smo organizovali. Moji politički protivnici kažu da sam bio pripit, a ja sam sa ponosom obilazio sve štandove, što smo napravili nešto što može da se meri sa Vinitalijom, sa Diseldorfom. I u subotu ću ići na sajam vina”, kazao je on.
    Vučić je rekao da je počastvovan zbog svega što su zajednički organizvali ovih dana na Beogradskom sajmu, dodajući, s tim u vezi, da je ponos biti pripadnik Otvorenog Balkana.

    Vučić je rekao da je sajmom vina Otvorenog Balkana pokušano da se uradi nešto što se meri sa najvećim sajmovima kao što su VinItali i sajam u Dizeldorfu, i da pokažemo smo svet i da ne samo da možemo da idemo u korak, već i da budemo bolji od ostalih.

    “Zadovoljan sam što smo pokazali da možemo da budemo ne samo jednaki, već i uspešniji od drugih u Evropi i svetu. Ponosan sam na naše prijateljstvo i saradnju”, zaključio je on.

    Vučić je, odgovarajući na pitanja novinara, rekao i da se neće odreći prijateljstva i saradnje sa Turskom ili Mađarskom, i da su to izuzetno moćne zemlje.

    “Sve su nam pomogli kada smo tražili. A mi treba da ih odbijemo od sebe da bismo se dopali nekome. Nećemo da sečemo sebi nogu da bi nam neko rekao kako smo mi dobri i fini. Naš zadatak za zimu je izuzetno težak”, rekao je Vučić, i govorio o mogućoj pomoći EU zemljama koje imaju problema sa strujom:

    “Molim ih da stave ceo zapadni Balkan, za pomoć zemljama koje skupo plaćaju struju. Mi smo se svi dogovorili da i nas uključe u taj program, pa makar i deset odsto dobili od onoga što moramo da uvezemo, to bi bila ogromna pomoć od EU.”

    Vučić je istakao da su Srbija i Albanija usvojile sva neophodna dokumenta za radne dozvole i tržište rada, a da će Severna Makedonija takođe uskoro to dovršiti.

    “To je kamen temeljac od koga sve velike stvari počinju, nakon toga će sve ići neuporedivo lakše – od identifikacionih kartica pa do svega drugog”, rekao je Vučić.

    Rama: “Došao je taj dan”; Kovačevski: “Inicijativa se pokazala kao funkcionalna i neophodna”
    Premijer Albanije Edi Rama, rekao je da je jako srećan što su danas prisutna dva prijatelja koji predstavljaju dve jako bitne zemlje za naš region.

    “Turska je nezamenljiv strateški partner za Albaniju”, istakao je Rama.

    Rama je rekao da je jako bitno da inicijativa ne okuplja samo zemlje iz regiona, već da okuplja i druge bitne zemlje koje su nam u okruženju, kao što su Grčka, Turska, Italija i Mađarska.

    “Drago mi je da vidim da su se pojavili znaci da je došao taj dan, da sve više i više zemalja želi da bude pozvano na konferenciju Otvorenih Balkana. To je za mene samo potvrda da je Balkan za Evropu isto onoliko bitan, kao što je to i obrnuto”, rekao je Rama.

    Istakao je da je poslata jasna poruka svima da je prvi izbor svih zemalja mir i da one za svoje narode.

    “To ne rešava sve probleme koji još preostaju da budu rešeni, ne čini pitanja oko kojih se ne slažemo drugačijim, ali ovo je pravi put”, rekao je Rama.

    Rama je istakao da se sve zemlje suočavaju sa neizvesnošću.

    “Naši uvoznici, u Albaniji imaju ugovore sa srpskim proizvođačima. Iako je Srbija zamrzla izvoz, zahvaljujući Otvorenom Balkanu smo mogli da se obezbedimo. Ovde govorimo o hrani, o osnovnim namirnicama koje su potrebne ljudima. Da li bi to bilo moguće da smo na stazi stalnog konflikta iz prošlosti? Naravno da ne bi bilo moguće. Da li bi bilo moguće da mi danas potpišemo ugovor o bezbednosti snabdevanja hranom? Pa ne bi bilo moguće bez Otvorenog Balkana”, istakao je Rama.

    On je rekao i da Albanija ima hidroelektrane čiji potencijal mogu koristiti i potpisnice Otvorenog Balkana.

    “Dovoljno je pogledati samo podatke za poslednjih sedam meseci, i vidite koliko se povećala naša saradnja. To je dovoljno da shvatimo koliko vremena i godina smo protraćili i koliko je veliki potencijal koji postoji. Brojke koje sada imamo su smešne u poređenju sa onim kakve bi trebale da budu, ali su mnogo veće nego što su nekada bile”, istakao je premijer Albanije.

    Rama je rekao i da je sajam vina na nivou svih svetskih sajmova.


    Nakon potpisivanja sporazuma, Rama se još jednom obratio.

    On je rekao da je juče bio najbolji i najveći dan Otvorenog Balkana, ali da je mogao da bude i tipično loš dan za Balkan u celini.

    “Umesto da otvorimo vrata ljudima koji vredno i naporno rade, i ljudima koji rade sa dušom, ljudima koji proizvode hranu i sve ostalo, umesto toga smo mogli da otvorimo vrata još nekim lošim vestima o sukobima i ratnim nemirima. Na svu sreću, desilo se ovo prvo. Hajde da otvaramo Balkan, to je izbor koji smo mi napravili. Hajde da gledamo napred i zbližavamo ljude, da se bolje razumeju”, rekao je Rama.

    On je podsetio na Vučićeve reči, i rekao je da će sledeća zima biti jedna od najtežih sa kojima smo se sreli.

    “Ovde je pitanje koliko će rat u Ukrajini trajati. I kada imate novac ne možete kupiti energente. I zato nam je potrebna ova saradnja. Zato bih ponovo uputio poziv da ne ponovi sa nama sramotno ponašanje koje se desilo tokom pandemije. Mi se veoma dobro sećamo da su zemlje Balkana morale da se okrenu Rusiji, Kini i Turskoj kako bi dobile lekare, vakcine i lekove”, kazao je Rama.

    Premijer Albanije je rekao da se Evropa tada zatvorila i gledala ka unutrašnjosti zidina sopstvenog zamka.

    “Drugi su istakli da nam je potrebna nova strateška unija i politička zajednica u Evropi kako bi se situacija tokom pandemije ne bi ponovila. Evo, vidimo da je EU ponudila dodatna sredstva kako bi se rešila ova suluda situacija”, kaže on.

    Rama je istakao da zemlje EU imaju zajedničke budžete, i da će se Vučić, Kovačevski i on pismeno obratili Briselu.

    “I bili bismo veoma zadovoljni kada bi se priključile i druge tri zemlje, kako bi zatražili dodatnu finansijsku podršku za naše budžete. Projekcije koje smo razmenili o troškovima su zaista uznemirujuće. U najboljem slučaju Albaniju bi to koštalo pola milijarde evra”, ističe premijer Albanije.

    On je dodao i da je potpisano još sporazuma, i da žele da uspostavi krovnu investicionu agenciju – Agencija za strana ulaganja Otvoreni Balkan.


    Premijer Severne Makedonije Dimitar Kovačevski, rekao je da je to što su se okupili bio početak, a da je zajednički rad uspeh, koji danas, kako kaže, mogu da potvrde.

    “To što smo ostali zajedno i što radimo zajedno daje nam snagu pred predstojeću zimu od koje strepi ceo svet. Okupili smo se kako bi smo promovisali regionalnu saradnju na putu ka EU”, rekao je Kovačevski.

    On je istakao da je saradnja kroz inicijativu Otvoreni Balkan otvorila put da se države nose sa izazovima, tako što će obezbediti hranu i energente za građane.

    “Uz sporazume koji će biti potpisani na ovom samitu, obavezaćemo se na pomoć i podršku kada je neophodno između sebe, ali i prema drugim zemljama”, rekao je Kovačevski.

    On je rekao da će se obezbediti stabilna situacija bez restrikcija najbitnijih namirnica. Dodao je da su pokrenuti i fondovi za intervencije, koji će takođe pomoći.

    Kovačevski je istakao da se inicijativa Otvoreni Balkan pokazala kao veoma funkcionalna i neophodna.


    Premijer Severne Makedonije se takođe obratio i nakon potpisivanja sporazuma, rekavši da je danas veoma bitan dan za region.

    “Sledeća zima će biti duga i možda najteža od Drugog svetskog rata pa naovamo. Sudeći po današnjim razgovorima bolje je da preživimo zajedno nego podeljeni, i to i jeste suština Otvorenog Balkana. To imamo na umu u ovim kriznim vremenima, mi smo se već pomagali i tokom korona virusa, kao i prirodnih nepogoda”, rekao je Kovačevski.

    On je dodao da je prirodno da pomažemo jedni drugima, posebno ako dođe do nestašica na lokalnom tržištu.

    “To znači obezbediti osnovne prehrambene proizvode bez ograničenja na granicama. Ali mi u isto vreme radimo na povećanju lokalne proizvodnje hrane. Mi sa današnjim sporazumima gledamo i šire, kako bi rešavali egzistencijalne probleme. Inicijativa OB pokazuje da su Severna Makedonija, Albanija i Srbija učinile pravi korak u pravom trenutku”, rekao je Kovačevski.

    Premijer Severne Makedonije rekao je da je tema razgovora bila i ublažavanje posledica energetske krize.

    “Severna Makedonija je uključila sve svoje kapacitete za proizvodnju električne energije, i proizvodnja bi trebala da pokrije 100 odsto potražnje u našoj zemlji. Konsolidacija električne mreže svake zemlje pogotovo je nemoguća ako to uradimo pojedinačno, ali ako sarađujemo da ustanovimo nove kapacitete za proizvodnju struje, uradićemo mnogo više i mnogo pre za naše zemlje i građane”, istakao je on.

    Kovačevski je naveo da njegova zemlja ima sposobnost generisanja energije, ali da nema materijale koji postoje u Srbiji i Albaniji.

    “Pričali smo i o saradnji prilikom zaštite od prirodnih nepogoda, što će skratiti vreme odgovora u svakoj krizi. Posvećeno smo i zajedničkoj stimulaciji investicija u filmsku industriju, što će olakšati povezanost filmskih radnika. Ta veza je uspostavljena juče i danas, i jako je bitna za osnaživanje naše ponude na evropskom tržištu”, kaže premijer Severne Makedonije.


    Skupu prisustvuju i predsednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović, predsedavajući Saveta ministara BiH Zoran Tegeltija, ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto i šef turske diplomatije Mevlut Čavušoglu, koji su se takođe obratili.

    Tanjugu je ranije u Ministarstvu poljoprivrede rečeno da će lideri zemalja inicijative Otvoreni Balkan danas na samitu u Beogradu potpisati sporazum koji će regulisati saradnju u oblasti prehrambene bezbednosti.

    Dva najvažnija dela tog dokumenta odnosiće se na garancije da će Srbija, Severna Makedonija i Albanija imati prioritet u međusobnoj razmeni osnovnih životnih namirnica, kako bi stanovništvo tih zemalja imalo dovoljno hrane u kriznim situacijama, kao i na mehanizme sprečavanja reeksporta hrane na treća tržišta.

  • Dogovor vjerovatno pada danas – kako će reagovati Rusi?

    Dogovor vjerovatno pada danas – kako će reagovati Rusi?

    Očekuje se da će ministri finansija G7 danas učvrstiti planove o ograničavanju maksimalne cene otkupa ruske nafte u globalnoj trgovini.

    Cilj je da se smanje prihodi Moskve koja vodi rat u Ukrajini, ali i ublaži pritisak na energetskom tržištu, saopštili su zvaničnici G7 agenciji Rojters.

    Ministri G7 trebalo bi da se sastanu putem video veze i najverovatnije da će objaviti saopštenje u kojem se izlažu njihovi planovi za implementaciju ovih mera.

    “Verovatan je dogovor”, naveo je evropski zvaničnik G7, dodajući da nije poznato koliko će detalja biti otkriveno, kao što je nivo gornje cene po barelu, iznad kojeg bi zemlje koje se pridržavaju sporazuma odbile finansiranje i osiguranje za tankere ruske sirove nafte i tereta.

    Britanski ministar finansija Nadim Zahavi rekao je u četvrtak u Vašingtonu da se nada da će ministri finansija G7 “imati saopštenje koje će pokazati da je moguć brži napredak ka ovom cilju”.

    Portparol Bele kuće Karin Žan-Pjer odbila je juče da komentariše planove G7 za ograničenje cena, rekavši da ne želi “da prethodi tom sastanku”. “Čućemo više u petak kako će ovo funkcionisati, kroz partnerstvo sa našim saveznicima u G7. Verujemo da će ovo biti način da se zaista finansijski udari na Rusiju”, saopštila je portparolka Bele kuće.

    Uprkos padu obima izvoza nafte iz Rusije, njen prihod po ovom osnovu porastao je u junu za 700 miliona dolara u odnosu na maj, zbog cena koje su rasle kao posledica rata u Ukrajini, saopštila je prošlog meseca Međunarodna agencija za energetiku, navodi Rojters.

    G7 čine Britanija, Kanada, Francuska, Nemačka, Italija, Japan i Sjedinjene Američke Države.

    Neki zvaničnici u G7 su poručili da je ovakvom ograničenju potrebna šira podrška i doveli su u pitanje da li mera može biti uspešna bez učešća velikih potrošača nafte Kine i Indije, za koje je malo verovatno da će podržati plan.

    Ali drugi zvaničnici G7 su rekli da su Kina i Indija izrazile interesovanje za kupovinu ruske nafte po još nižoj ceni u skladu sa ograničenjem, prenosi britanska agencija.

    Podsećanja radi, juče se povodom najava G7 oglasio i potpredsednik ruske Vlade Aleksandar Novak.

    “Po mom mišljenju – to je potpuni apsurd”, rekao je Novak, komentarišući inicijativu zemalja-članica G7 da predstave pomenuti plan.

    Kako je ocenio, pokušaji mešanja u tržišne mehanizme u tako važnoj grani industrije dovešće do destabilizacije i ugrožavaju kompletno naftno tržište što može da dovede do katastrofe u sferi energetske bezbednosti u celom svetu.

    “A za to će, pre svega, platiti evropski, američki potrošači koji već danas plaćaju visoke cene zbog destabilizirajućih faktora koje oni preduzimaju. Konkretno, sankcionih ograničenja”, rekao je Novak, ističući da Rusija ne planira da posluje po netržišnim uslovima.

    Istovremeno je dodao da se ruske naftne kompanije pripremaju za uvođenje embarga EU.

    “Naše kompanije znaju za decembar, spremaju se za to. Oni će sigurno imati u vidu decembar i zato su svi planovi napravljeni tako da sačuvamo sadašnje nivoe”, rekao je Novak.

  • Potpredsjednik ruske vlade: Ko ograniči cijenu, ostaje bez ruske nafte

    Potpredsjednik ruske vlade: Ko ograniči cijenu, ostaje bez ruske nafte

    Moskva će suspendovati isporuke nafte i naftnih prerađevina državama koje odluče da ograniče cijenu ovog energenta koji stiže iz Rusije, rekao je danas potpredsjednik ruske Vlade Aleksander Novak.

    “Kada je riječ o restrikcijama, ukoliko oni ograniče cijene, mi jednostavno nećemo isporučivati naftu i naftne prerađevine takvim kompanijama ili državama koje uvedu restrikcije i nećemo raditi nekonkurentno”, rekao je Novak, prenosi TASS.

    Novak je osudio prijedlog o uvođenju ograničenja cijene ruske nafte kao “kompletno apsurdan” i dodao da ta mjera može potpuno da uništi globalno tržište nafte.

    On je napomenuo da će evropski i američki potrošači, koji već plaćaju visoke cijene energenata, prvi platiti i tu mjeru.

  • Vučić: “Veliki dan. Malo gde u Evropi je kao kod nas”

    Vučić: “Veliki dan. Malo gde u Evropi je kao kod nas”

    Prvi međunarodni sajam vina “Vinska vizija Otvorenog Balkana” otvoren je danas na Beogradskom sajmu.Sajam je pod pokroviteljstvom vlada Srbije, Severne Makedonije i Albanije u okviru inicijative Otvoreni Balkan, a otvaranju su prisustvovali predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijeri Albanije, Severne Makedonije i Crne Gore, Edi Rama, Dimitar Kovačevski i Dritan Abazović.Svečano otvaranje sajma, koji traje do 4. septembra, održano je u Hali 1 Beogradskog sajma.

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je na otvaranju poručio da je danas veliki i poseban dan.

    “Čini mi se da nema čoveka na ovom sajmu koji nije nasmejan. Ovo smo uradili i napravili zajedno. Obilazio sam brojne evropske sajmove, ali malo gde je to urađeno kako je Otvoreni Balkan uradio ovom prilikom u Beogradu”, rekao je on.

    On je prilikom obraćanja pozvao građane Srbije da posete sajam i probaju najbolja vina, kako iz regiona, tako i iz sveta.

    “Danas je Beograd, odnosno Otvoreni Balkan, svetska prestonica vina. Imamo više od 230 izlagača iz zemalja inicijative Otvoreni Balkan i preko 100 iz drugih zemalja. Danas možete da vidite koliko je ova inicijativa važna i dobra. Nadam se da će nam se i proizvođači iz drugih zemalja već na sledećem sajmu pridružiti”, istakao je Vučić.

    Vučić se zahvalio svim ljudima koji su se trudili, doveli toliko izlagača i učinili da sajam ovako veličanstveno izgleda.

    Nakon svečanog otvaranja sajma, Vučić je sa Ramom, Kovačevskim i Abazovićem obišao štandove izlagača.

    Vučić je istakao da država pomaže vinogradarima i da vinska industrija Srbije sve više napreduje.

    “Ponosan sam na to šta smo uradili i koga smo doveli, reč je o najvećim vinarima. Tehnologija proizvodnje vina sve više napreduje, vino se sve više pije”, rekao je Vučić.

    Na sajmu je prisutne dočekao i srpski teniser Novak Đoković, kao i njegov otac Srđan i stric Goran Đoković.

    Rama: “Otvoreni Balkan je proizvod mira”

    Premijer Albanije Edi Rama poručio je da je regionalna inicijativa Otvoreni Balkan mnogo više od privrede i trgovine i daleko više od politike.

    “Otvoreni Balkan je proizvod mira koji će da bude održiv, projekat jedinstva u miru sa vizijom sa budućnost, tako da ovo malo susedstvo u srcu Evrope ne pati više od ostataka u prošlosti već da postane mesto budućnosti za naše mlade”, istakao je Rama.

    Kovačevski: “Otvoreni Balkan pokazuje šta integracija znači”

    Dimitar Kovačevski, premijer Severne Makedonije, kazao je da je srećan što danas može da se vidi kako u praksi funkcioniše Otvoreni Balkan.

    “Danas povezujemo naše privrede, otvaramo tržišta. Otvoreni Balkan pokazuje šta integracija znači. Toliki broj izlagača je moguć ako radimo zajedno. Za sve kompanije koje su ovde ovo je prilika za nove kontakte. Ovo je prvi sajam ovog tipa. Makedonija je drugi izvoznik vina u regionu, imali smo povećanje 19 posto izvoza vina. Naša vlada je zainteresovana da razvija ovaj sektor. Uz aktivosti na Otvorenom Balkanu možemo da razvijamo ekonomske odnose u vreme globalnih kriza”, kazao je Kovačevski dodajući “koristićemo svaku priliku da se povezujemo”.

    Na sajmu učestvuje skoro 400 izlagača i proizvođača vina iz više od 20 zemalja. Najviše njih će biti iz zemalja regiona, pre svega Srbije, Severne Makedonije, Albanije, ali i iz celog sveta, Južne i Severne Amerike i centralne Evrope.

    Samo iz Srbije, Severne Makedonije i Albanije učestvovaće više od 230 izlagača. Učestvuju i izlagači iz Crne Gore, BiH, Hrvatske, Slovenije, Italije, Francuske, Argentine i Čilea.

    Vina će ocenjivati 25 međunarodnih sudija, od kojih pet sa oznakom “master of vine”, što sajmu daje posebnu težinu i svrstava ga u red najprestižnijih u svetu.

    “Vinska vizija OB” će na Beogradskom sajmu okupiti najbolje proizvođače vina u regionu i promovisati Balkan kao sve traženiju vinsku i turističku destinaciju.

    To je konkretan korak u ostvarenju cilja inicijative Otvorenog Balkana – zajedničkog tržišta koje podrazumeva slobodan protok ljudi, robe, kapitala i usluga, poručili su ranije organizatori.

    Samit Otvorenog Balkana će biti održan u Palati “Srbija”, a njemu će prisustvovati i predsednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović, predsedavajući Veća ministara BiH Zoran Tegeltija, ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto i ministar spoljnih poslova Turske Mevlut Čavušoglu.

    Ministarka trgovine Tatjana Matić je izjavila da je sajam vina prvi konkretan rezultat memoranduma o saradnji u inicijativi OB koji je potpisan pre nekoliko meseci.

    Foto: TANJUG/ MILOS MILIVOJEVIC/bs
    Foto: TANJUG/ MILOS MILIVOJEVIC/bs
    Matićeva je rekla i da će najprestižniji šefovi kuhinja održati radionice, dok će šefovi kuhinja zemalja članica inicijative Otvoreni Balkan kuvati na posebnim večerama za posetioce, kao i na master večerima.

    Tokom sajma biće održan i gala koncert na Ušću.

    Sajam vina OB je jedinstvena manifestacija, ne samo zbog predstavljanja vinskog gastronomskog turizma, već i zbog promocije turističkih destinacija zemalja OB.

    Sajam je prilika, ne samo da se vinski putevi Balkana pozicioniraju na svetskoj mapi vinskih tura, već i da se zemlje bolje i lakše utvrde na svetskoj mapi atraktivnih turističkih destinacija, navode iz Ministarstva trgovine.

    Cilj sajma je, kako je navedeno, da proslavi vrhunsko umeće majstora u proizvodnji najboljih vina i promoviše jedinstveni spoj ukusa i mirisa koji predstavljaju duh Balkana, njegovu geografiju i bogatstvo sorti.

    Prvi međunarodni sajam vina omogućiće vinogradarima, proizvođačima vina, predstavnicima vinarija, enolozima, somelijerima, kao i distributerima i trgovcima vinom iz regiona i šire, da se okupe, umreže, podele iskustva, predstave se široj javnosti i prošire svoje poslovanje.


    Organizator sajma i direktor Saveza vinara i vinogradara Srbije Stevan Rajta rekao je Tanjugu da će iz Albanije biti 26 učesnika, iz Severne Makedonije 40 i iz Srbije više od 170.

    Rajta kaže da će prvog dana sajam posetiti predstavnici diplomatskog kora, predsednik Srbije Aleksandar Vučić i njegovi gosti, kao i razni ministri i predstavnici okolnih zemalja. Dodao je da će od 16 sati sajam biti otvoren i za sve posetioce.

    Rajta je naveo da će drugog, trećeg i četvrtog dana sajam biti otvoren od 12 do 20 sati i da će cena ulaznica biti simbolična, kako je rekao, oko 500 dinara.

    “U svaku halu u koju uđete imaćete septembarski prikaz. Hala 1 je osmišljena u obliku vinograda, hala 4 u obliku vinarije, gde ima i lep muzej i edukativni centar”, rekao je Rajta.

    U okviru sajma biće i hrana, “strit fud”, a u Hali 5 nastupiće kulinarski asovi koji će pokazati svoje kuvarsko umeće.

    Hala 3 biće najvažnija za same vinske proizvođače, jer će se tu održavati sastanci, prezentacije i potpisivati ugovori.

    Sajam će imati i svoj takmičarski deo u okviru koga će vina ocenjivati najprestižniji stručnjaci i somelijeri iz čitavog sveta, ali i najprestižnijeg magazina u toj oblasti “Decanter”.

    Organizatori sajma su Privredna komora Srbije, Beogradski sajam i Savez vinogradara i vinara Srbija, a biće održan pod pokroviteljstvom zemalja Otvorenog Balkana.

  • Vlada Srpske: Јednokratna pomoć od 1.000 KM za djecu poginulih boraca koja nisu zaposlena

    Vlada Srpske: Јednokratna pomoć od 1.000 KM za djecu poginulih boraca koja nisu zaposlena

    Vlada Republike Srpske donijela je danas, na 185. sjednici u Banjaluci, Odluku o dodjeli jednokratne novčane pomoći djeci poginulih boraca koja nisu zaposlena.

    Riječ je o jednokratnoj pomoći u iznosu od 1.000 KM, koja će biti isplaćena u septembru.

    Isplata jednokratne pomoći nezaposlenoj djeci poginulih boraca vršiće se prema evidenciji Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske.

    Takođe, Vlada je donijela Odluku o odobrenju sredstava za isplatu jednokratne novčane pomoći mladima u Republici Srpskoj od po 100 KM, koju će mladi moći da realizuju od 5. do 25. septembra 2022. godine.

    Ovo je drugi put da Vlada Republike Srpske, s ciljem podrške materijalnom statusu mladih, realizuje ovakav vid podrške, što je posebno značajno na početku školske godine.

    Velika zainteresovanost za prvu tranšu, kada se za podršku registrovalo više od 130.000 mladih, ukazuje na činjenicu da je Vlada Republike Srpske donoseći Odluku o isplatu jednokratne pomoći reagovala na adekvatan način, dajući podršku srednjoškolcima, studentima i mladima.

    Svi oni koji su već dobili jednokratnu pomoć u julu mjesecu, biće isplaćeni po automatizmu, dok će oni koji imaju između 16 i 29 godina, a još nisu registrovani, moći da izvrše prijavu putem aplikacije na portalu Ministarstva finansija Republike Srpske https://inp.vladars.net.

    Podrška mladima je samo dio ukupnih mjera Vlade Republike Srpske na suzbijanju posljedica inflacije koje se kontinuirano sprovode s ciljem zaštite najranjivijih kategorija stanovništva Republike Srpske i pobošljanja standarda života u Republici Srpskoj.

    Vlada Republike Srpske donijela je Uredbu o postupku dodjele sredstava privrednim subjektima u oblasti izvođenja radova u šumarstvu.

    Ovom uredbom uređuju se način i postupak utvrđivanja nastale štete i način dodjele sredstava privrednim subjektima koji se bave izvođenjem radova u šumarstvu radi sprečavanja nastanka ozbiljnih poremećaja na tržištu uzrokovanih rastom stope inflacije i rastom cijena repromaterijala i energenata.

    Cilj donošenja ove uredbe je sprečavanje ozbiljnih poremećaja u obezbjeđivanju potrebne sirovine drvoprerađivačkom sektoru u Republici Srpskoj, realizacijom planiranog obima proizvodnje u Javnom preduzeću šumarstva „Šume Republike Srpske“ a. d. Sokolac putem podrške privrednim subjektima koji pružaju usluge izvođenja radova u šumarstvu.

    Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je u saradnji sa JPŠ „Šume RS“ a.d. Sokolac uradilo kaklukaciju povećanja troškova radova u šumarstvu, nastalih u vezi sa trenutnim poremećajem na tržištu, poskupljenjem nafte, naftnih derivata i drugih repromaterijala vezanih za radove u šumama, koja je pokazala da su troškovi sječe i izvoza šumskih drvnih sortimenata uvećani za 4,73 KM/m³, u odnosu ugovorene vrijednosti.

    Uvažavajući trenutno stanje na tržištu, nedostatak kvalifikovane radne snage, prvenstveno sjekača i traktorista, koji direktno učestvuju u proizvodnji u šumarstvu, kao i činjenicu da je Proizvodno-finasijski plan JPŠ „Šume RS“ a.d. Sokolac za 2021. godinu izvršen u iznosu od 87% u odnosu na planirani, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede predlažilo je Vladi Republike Srpske da putem Kompenzacionog fonda Republike Srpske obezbijedi nedostajući iznos sredstava za proizvodnju šumskih drvnih sortimenata u 2022. godini.

    Upravni odbor Kompenzacionog fonda Republike Srpske na 21. sjednici, održanoj 07.07.2022. godine donio je Zaključak kojim su odobrena sredstva u iznosu od 4.122.000,00 KM, za potrebe sufinansiranja proizvodnje u Javnom preduzeću šumarstva „Šume Republike Srspke“ a.d. Sokolac, u periodu od 01. jula do 31. decembra 2022. godine. Sredstva će se odobravati izvođačima radova u šumarstvu koji imaju zaključene ugovore sa JPŠ „Šume RS“ a.d. Sokolac, a na osnovu dostavljenih izvještaja od strane JPŠ „Šume Republike Srpske“ a.d. Sokolac o izvršenim radovima za prethodni mjesec.

    Prijedlogom Uredbe o postupku dodjele sredstava privrednim subjektima u oblasti izvođenja radova u šumarstvu detaljno su definisani uslovi i postupak odobravanja sredstava izvođačima radova u šumarstvu.

    Isplata sredstava će se vršiti na mjesečnom nivou, na osnovu pojedinačnih rješenja koje će za svakog izvođača radova u šumarstvu donijeti Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, u vezi sa dostavljenim mjesečnim izvještajima o izvršenim radovima od strane JPŠ „Šume Republike Srpske“ a.d. Sokolac.

    Ova uredba stupiće na snagu narednog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srpske“.

    Na današnjoj sjednici, Vlada Srpske usvojila je Informaciju o utrošku i efektima dodjeljenih sredstava podsticaja za direktna ulaganja u 2021. godini.

    U 2021. godini odobreni su podsticaji u ukupnom iznosu od 6.534.214,51 KM za 188 privrednih subjekata.

    Putem dodjele podsticaja podržani su projekti privrednih subjekata ukupne vrijednosti 60,8 miliona KM, koji se odnose na nabavku savremenih tehnologija i opreme.

    Najznačajniji efekti dodjele podsticaja su povećanje zaposlenih radnika za 5,82% ili za 1.077 radnika, rast ukupnog prihoda za 28,18%, rast prihoda od prodaje učinaka za 28,29%, te rast prihoda od prodaje učinaka na inostranom tržištu za 35,17%.

    Vlada Republike Srpske donijela je Odluku o osnivanju Javne ustanove Zavod za socijalnu zaštitu Republike Srpske, kojom su utvrđeni i djelokrug i način rada, organi upravljanja i rukovođenja, te druga pitanja od značaja za djelatnost i poslovanje Zavoda.

    Zavod obavlja poslove od opšteg interesa za Republiku Srpsku, a osniva se kao razvojna ustanova, radi praćenja, unapređivanja, planiranja, podsticanja razvoja i obavljanja istraživačkih i stručnih poslova u oblasti socijalne zaštite. Zakonski osnov za donošenje Odluke o osnivanju Javne ustanove Zavod za socijalnu zaštitu Republike Srpske sadržan je u članu 99. stav 1. Zakona o socijalnoj zaštiti Republike Srpske, kojim je propisano da Vlada osniva Zavod za socijalnu zaštitu.

    Vlada je prihvatila danas Informaciju o privremenim preporukama za vakcinaciju protiv COVID-19 i vakcinaciji protiv COVID-19 u Republici Srpskoj za period 12.02.2021 – 01.08.2022. godine, te je zadužila JZU Institut za javno zdravstvo Republike Srpske i druge zdravstvene ustanove za sprovođenje privremenih preporuka za vakcinaciju protiv COVID-19 u Republici Srpskoj.

    Prema informacijama Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, Evropska tehnička savjetodavna grupa (ETAGE) je izradila ažurirane preporuke za vakcinaciju protiv COVID-19, koje su prilagođene i dostavljene svim zdravstvenim ustanovama u Republici Srpskoj.

    Prema navedenim preporukama, vakcine protiv COVID-19 koje su trenutno na raspolaganju i dalje pokazuju snažnu zaštitu od teških oblika bolesti, kao i zaštitu od smrtnog ishoda, što i jeste najvažnija prednost i cilj vakcinacije. Dostupni dokazi pokazuju da i pojedinci koji su imali SARS-CoV-2 infekciju imaju koristi od vakcinacije, jer je vjerovatnije da kombinacija prirodno stečenog imuniteta i vakcinom-indukovanog imuniteta može da pruži veću zaštitu od ponovne infekcije.

    Prioritet u procesu vakcinacije protiv COVID-19 i dalje je postizanje visoke pokrivenosti primarnom serijom vakcinacije i prvom buster dozom. Prema podacima kojima raspolaže JZU Institut za javno zdravstvo Republike Srpske, manje od 30 odsto osoba koje su primile prve dvije doze je primilo buster dozu.

    Pored toga, zaštita najugroženijih kategorija u društvu će i dalje biti od primarnog značaja u nadolazećem periodu, uključujući jesenju sezonu. Kako bi se obezbijedila dodatna zaštita, smanjio rizik od teškog oblika bolesti, hospitalizacije i smrti od posljedica COVID-19, te kako bi se ojačala izdržljivost zdravstvenog sistema i pružanja zdravstvene zaštite, preporučuje se da se:

    • primijeni druga buster doza (četvrta doza vakcine) kod umjereno i teško imunokompromitovanih osoba i njihovih kontakata,
    • kao mjeru predostrožnosti u rasponu mogućih scenarija, uključujući potencijalno slabljenje dugotrajnog imuniteta protiv teških bolesti, obezbijedi druga buster doza i sljedećim osobama: štićenici i osoblje u ustanovama za dugotrajnu njegu, starije odrasle osobe (preko 60 godina života), zdravstveni radnici, trudnice i druge grupe pacijenata pod visokim rizikom od dobijanja teškog oblika COVID-19 bolesti.

    Minimalni interval od prve buster doze je tri do šest mjeseci, a moguće je korištenje različitih tipova vakcina za četvrtu dozu u odnosu na prethodno primljene doze.

    Od 12.02.2021. godine, kada je počeo proces vakcinacije protiv COVID-19 u Republici Srpskoj, zaključno sa 01.08.2022. godine, zdravstvene ustanove u Republici Srpskoj su u elektronsku bazu podataka Instituta za javno zdravstvo unijele podatke o ukupno 746.338 datih doza vakcina protiv COVID-19. Od navedenog broja doza, 331.961 vakcina su date kao prva doza, 321.516 kao druga doza i 92.861 kao buster doza vakcine protiv COVID-19.

    Podsjećamo, u Republici Srpskoj vakcine protiv COVID-19 su besplatne i dostupne svima.

    Vlada Republike Srpske je na današnjoj sjednici usvojila Informaciju o elektronskoj razmjeni podataka o prebivalištu u svrhu upisa u matične knjige i saglasna je da ministar uprave i lokalne samouprave Republike Srpske i ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske potpišu Sporazum o elektronskoj razmjeni podataka iz evidencija o prebivalištu, a koji bi se koristili u svrhu upisa u matične knjige, u skladu sa važećim propisima o matičnim knjigama.

    Zakonom o matičnim knjigama propisano je da se činjenice koje su nastale u inostranstvu, a u vezi ličnih stanja državljana Republike Srpske upisuju u matične knjige u Republici Srpskoj, na način da se rođenje upisuje u mjestu poslednjeg prebivališta roditelja djeteta, zaključenje braka u mjestu poslednjeg prebivališta supružnika ili smrt u mjestu poslednjeg prebivališta umrlog.

    Takođe, istim Zakonom je propisano da se, između ostalog, u matičnu knjigu rođenih upisuje podatak o prebivalištu roditelja djeteta, podatak o prebivalištu supružnika u matičnu knjigu vjenčanih i podatak o prebivalištu umrlog u matičnu knjigu umrlih.

    Dosadašnja iskustva pokazuju da naši državljani često, u prijavi za upis u matične knjige, pogrešno ili nepotpuno navedu podatke o prebivalištu, što oduglovači postupak upisa.

    Ovo pokazuje da je navedena inicijativa opravdana odnosno da se navedeni postupak upisa u matične knjige unaprijedi i da u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Republike Srpske omogući Matičnim službama da podatak o prijavi prebivališta lica pribavljaju u realnom vremenu – elektronskim putem.