VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Hormuški moreuz u fokusu, rast cijena već stigao do građana

    Hormuški moreuz u fokusu, rast cijena već stigao do građana

    Energetski stručnjaci i investicione banke upozoravaju na nagli rast cijena nafte usljed eskalacije sukoba na Bliskom istoku, dok su istovremeno na benzinskim pumpama u Sarajevu već zabilježena nova poskupljenja goriva.

    Sjedinjene Američke Države i Izrael tokom vikenda napali su Iran, a Teheran je uzvratio udarima na američke vojne baze u regionu. Geopolitičke tenzije pojačale su strah od prekida snabdijevanja energentima, posebno kroz Hormuški moreuz, ključnu tačku za transport nafte i tečnog prirodnog gasa.

    Investiciona banka Citigroup u osnovnom scenariju očekuje da će se cijena nafte tipa „brent“ ove sedmice kretati između 80 i 90 dolara po barelu, prenosi Bloomberg. Analitičari procjenjuju da bi sukob mogao biti obustavljen u roku od dvije sedmice ukoliko dođe do promjena u iranskom rukovodstvu ili ako SAD prekinu operacije nakon slabljenja vojnih kapaciteta Irana.

    S druge strane, analitičari iz agencije Wood Mackenzie iznose znatno pesimističnije prognoze. Prema njihovim analizama, zatvaranje Hormuškog moreuza ugrozilo bi oko 15 odsto svjetskog snabdijevanja naftom i 20 odsto snabdijevanja tečnim prirodnim gasom, što bi moglo dovesti do rasta cijene iznad 100 dolara po barelu.

    Potpredsjednik ove agencije Alan Gelder povukao je paralelu sa početkom sukoba u Ukrajini, kada je strah od gubitka ruskih energenata podigao cijenu nafte na više od 125 dolara po barelu, prenosi portal Oilprajs.

    Istovremeno, rast cijena na svjetskom tržištu već se odražava na domaće tržište. Na benzinskim pumpama u Sarajevu jutros su zabilježena nova poskupljenja, a pojedine vrste goriva skuplje su za nekoliko desetina feninga po litru u odnosu na prethodne dane.

    Podaci iz aplikacija za praćenje cijena pokazuju da na pojedinim benzinskim stanicama rast u kratkom periodu dostiže i do 50 feninga po litru u odnosu na stanje prije nekoliko dana, što potvrđuje trend naglog poskupljenja.

    Referentna cijena sirove nafte Brent posljednjih dana porasla je na oko 70 dolara po barelu, što je najviši nivo od avgusta 2025. godine. Analitičari navode da je glavni razlog geopolitička neizvjesnost i rizik za transport kroz Hormuški moreuz, kojim prolazi značajan dio svjetskih isporuka energenata.

    Zbog mogućnosti prekida isporuka ili napada na tankere, proizvođači i trgovci prilagođavaju rute i logistiku, što dodatno utiče na globalne cijene, a posljedično i na cijene goriva u Bosni i Hercegovini. Ukoliko se tenzije nastave, stručnjaci upozoravaju da bi rast cijena mogao potrajati i u narednim sedmicama.

  • Svijet na ivici energetske krize

    Svijet na ivici energetske krize

    Nakon izraelsko – američkog napada na Iran i zatvaranja Ormuškog moreuza preko kojeg prolazi petina svjetske nafte i plina, nije pitanje hoće li ti energenti poskupiti, već koliko. U prvom redu nafta.

    Samo dan nakon početka sukoba, nafta je poskupila šest posto i prema najnovijim podacima cijena sirove nafte po barelu za maj dostigla je 78,48 dolara po barelu.

    Blokada Ormuškog moreuza i 15 miliona barela dnevno

    “Na tržište nafte utiče obustava plovidbe kroz Ormuški moreuz, što sprječava 15 miliona barela sirove nafte dnevnog da stigne na tržište”, rekao je Horhe Leon šef Ristad enerdži, kompanije za geopolitičke analize.

    Inače, sam Iran, proizvodi tri do četiri posto globalne proizvodnje nafte, i to ne može toliko uticati na cijenu, međutim njegova blokada i blizina Ormuškog moreuza već je napravila pometnju na globalnom tržištu.

    Može li cijena preći 100 dolara po barelu?

    Kroz taj moreuz trenutno prolazi petina svjetske potrošnje nafte. On je veza između Kuvajta, Omana, Bahreina, Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Indijskog okeana, i njegovo dugotrajno zatvaranje moglo bi dovesti do toga da cijene nafte prijeđu i psihološki prag od 100 dolara po barelu.

    “Ako se sukob produži, odnosno ako počne uticati na snadbijevanje naftom zbog poremećaja u snadbijevanju iz Irana ili pokušaja Teherana da blokira moreuz, to bi moglo izazvati skok cijena nafte možda i na oko 100 dolara po barelu”, rekao je Viliam Jakson, glavni ekonomista za tržište u razvoju i kompaniji Capital Economics.

    Pogođena postrojenja u Persijskom zalivu

    Istovremeno, osim zatvaranja moreuza problem je i što bombe padaju širom Persijskog zaliva. Između ostalog i po naftnim postrojenjima. Jedno od tih postrojenja Saudi Armaco, državne naftna kompanije Saudijske Arabije i jedna od najvećih naftnih kompanija na svijetu pogođeno je i zatvoreno je.

    Sky News Arabia je objavila i da je pogođeno jedno od najvažniji postrojenja, koje služi za preradu sirove nafte i izvoz miliona barela dnevno te ima ključnu ulogu na globalnom tržištu energenata.

    Istovremeno, državna novinska agencija Kuvajta izvijestila je da je pogođena i rafinerija Mina al Ahmadi u ovoj zemlji. U eksploziji koja je uslijedila lakše su povrijeđena dva radnika koji su prevezeni u bolnicu.

    Ograničene rezerve i neizvjesnost globalnog tržišta

    Iran je već godinama prijetio da će zatvoriti Ormuški moreuz ali to nikada nije uradio upravo iz razloga što svoju naftu plasira tuda. Međutim, to je nakon napada uradio. To će spriječiti da na tržište stigne 15 miliona barela sirove nafte dnevnog, što je oko 30 posto globalne pomorske trgovine sirovom naftom.

    Zaobilazni i alternativni putevi jednostavno nisu mogući. Njihovo korištenje dovelo bi do gubitka od osam do deset miliona barela sirove nafte dnevnog, procjenjuju u pojedinim kompanijama.

    Zanimljivo, Saudijska Arabija posljednjih nekoliko sedmica povećala je izvoz sirove nafte, što su analitičari ocijenili kao pokušaj stvaranja zaliha prije američkih udara.

    Kako prenosi DW, Saudijska Arabija isporučila je oko 7,3 miliona barela dnevnog u prvih 24 dana februara, što je najviše od aprila 2023. godine.

    I Iran je takođe povećao izvoz nafte uoči pregovora sa SAD.

    “Ali čak su i takve rezerve ograničene i osmišljene kako bi ublažile kratkoročne škove, a ne nadoknadile trajne strukturne poremećaje”, objasnili su iz kompanije Rystad Energy.

    Od cijene nafte u velikoj mjeri zavisi u kojem pravcu će se kretati ekonomije širom svijeta. Sirova nafta je glavna ekonomska roba, a rast njene cijene podiže i cijene drugih dobara.

    “Pravilo je da rast cijena nafte od pet posto u odnosu na prethodnu godinu obično dodaje oko 0,1 posto prosječnoj infalciji u velikim zemljama. Rast cijena Brenta na 100 dolara po barelu moglo bi dodati 0,6 do 0,7 posto globalnoj inflaciji”, rekao je Jackson, a prenosi DW.

  • Analitičari ne isključuju 100 dolara po barelu

    Analitičari ne isključuju 100 dolara po barelu

    Globalne cijene nafte porasle su nakon što su najmanje tri broda napadnuta u blizini Hormuškog moreuza, dok Iran nastavlja s napadima širom Bliskog istoka kao odgovor na kontinuirane udare SAD-a i Izraela.

    Dva plovila su pogođena, dok je nepoznati projektil, prema navodima, eksplodirao u neposrednoj blizini trećeg broda, saopštio je Centar za pomorske trgovinske operacije Ujedinjenog Kraljevstva (UKMTO).

    Iran je prethodno upozorio brodove da ne prolaze kroz moreuz, kroz koji se transportuje oko 20 odsto svjetske nafte i gasa.

    Međunarodni pomorski saobraćaj gotovo je zaustavljen na prilazu moreuzu, a analitičari upozoravaju da bi produženi sukob mogao dodatno povećati cijene energenata.

    U ranim jutarnjim satima trgovanja u Aziji u ponedjeljak, globalne cijene nafte porasle su za više od 10 odsto.

    Cijena Brent sirove nafte bila je viša za četiri odsto i iznosila je 76,16 dolara (56,53 funti) po barelu, dok je cijena američke nafte porasla za oko četiri odsto na 69,67 dolara.

    „Tržište ne paniči“, izjavio je za BBC Saul Kavonic, šef istraživanja energije u MST Marquee.

    „Sve je jasnije da do sada infrastruktura za transport i proizvodnju nafte nije bila primarna meta nijedne strane“, dodao je on.

    Tržište će, prema ocjenama stručnjaka, pažljivo pratiti eventualni povratak pomorskog saobraćaja kroz Hormuški moreuz, što bi moglo dovesti do stabilizacije i pada cijena.

    Ipak, pojedini analitičari upozoravaju da bi, u slučaju produženog sukoba, cijena nafte mogla premašiti 100 dolara po barelu.

    U nedjelju je grupa zemalja proizvođača nafte OPEK+, među kojima su Saudijska Arabija i Rusija, postigla dogovor o povećanju proizvodnje za 206.000 barela dnevno kako bi ublažila rast cijena, ali dio stručne javnosti sumnja da će taj potez imati značajniji efekat.

    Predsjednik AA Edmund King upozorio je da bi poremećaji mogli dovesti do rasta cijena goriva širom svijeta.

    „Previranja i bombardovanje širom Bliskog istoka sigurno će biti katalizator za poremećaj distribucije nafte u svijetu, što će neminovno dovesti do povećanja cijena“, rekao je King.

    „Obim i trajanje rasta cijena na pumpama zavisiće od toga koliko dugo će sukob trajati“, zaključio je on.

  • Vozači u BiH za kazne duguju 31 milion KM

    Vozači u BiH za kazne duguju 31 milion KM

    Dug vozača po osnovu neplaćenih kazni u BiH trenutno iznosi 31.063.059, potvrđeno je za “Nezavisne novine” iz Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA).

    Dug za nekoliko mjeseci porastao za više od šest miliona KM

    Taj dug je, u septembru 2025. godine, prema dostupnim informacijama, iznosio oko 24,8 miliona KM, što znači da je za nekoliko mjeseci povećan za više od šest miliona maraka.

    Prema podacima IDDEEA, čak 415.000 maraka iznosi ukupan dug po osnovu neplaćenih kazni koji je nanizalo pet vozača rekordera u BiH.

    Na spisku građana BiH koji su trenutno u vrhu po iznosu neplaćenih saobraćajnih kazni ubjedljivu prvu poziciju drži vozač iz Gračanice, sa dugom od 106.745 maraka.

    Moguće je da je riječ o istom vozaču koji je u oktobru dugovao 104.855 KM, što znači da nije mirovao ni u proteklih nekoliko mjeseci.

    Vozači iz Gradačca i Maglaja među najvećim dužnicima

    Ažurirani podaci pokazuju da drugo i treće mjesto zauzimaju dvojica vozača iz Gradačca, od čega jedan ima dug od 85.530, a drugi od 80.115.

    Vozač iz Maglaja je na četvrtom mjestu sa dugom od 76.883, a na petom mjestu je ponovo vozač iz Gradačca, koji ima 65.887 KM neplaćenih kazni.

    Stručnjaci predlažu rješenja po uzoru na zemlje EU

    Stručnjaci kažu da je za rješenje ovog problema potreban multidisciplinaran pristup te ističu da je sigurno da su to članice EU riješile tako da je recept jednostavan – potrebno je samo prepisati “taktiku” iz zemalja koje nemaju vozače sa ogronim dugovanjima za neplaćene kazne.

    “Najbolje je vidjeti kako su to uradile zapadne zemlje, koje su to sigurno riješile. Ako bar ne mogu do kraja riješiti, oni taj ukupan dug bar smanjuju. Dakle, potrebno je vidjeti kako su to učinili nadležni u Sloveniji, u Austriji. Oni sigurno takav problem nemaju”, kaže za “Nezavisne novine” Nihad Ugarak, stalni sudski vještak saobraćajne struke.

    Kada neko ima neplaćenih 100.000 maraka kazni, prema riječima našeg sagovornika, on je sigurno bahat.

    “Svakako bi trebalo razmisliti i o uvođenju krivične odgovornosti za takve vozače. To bi bio jedan od dobrih načina da se u velikoj mjeri riješi taj problem”, rekao je Ugarak za “Nezavisne novine”.

    Policija svakodnevno zaustavlja vozače sa dugovima

    Zanimljivo je da u BiH, kako djeluje, ne prođe ni dan, a da policija ne zaustavi nekog od vozača koji već ima neplaćene kazne. Brčanska policija je, recimo, u proteklim danima zaustavila dva takva vozača koji imaju dug, a i dalje voze.

    “Policajci su u Bulevaru mira, 21. februara, u 13.40, kontrolisali Brčaka (29), vozača A5, za kojeg je utvrđeno da upravlja prije sticanja prava na to, dok je provjerom u registru neplaćenih novčanih kazni utvrđeno da ima dug od 1.373,60 KM”, saopštili su iz Policije Brčko distrikta.

    Dan kasnije, kontrolisali su još jednog vozača, koji ima dug koji je premašio tri hiljade KM.

    “U mjestu Ćoseti, 22. februara, u 11.25, kontrolisan je vozač (43) golfa, za kojeg je utvrđeno da nema položen vozački ispit, dok je utvrđeno da ima dug od 3.283,60 KM”, naveli su iz brčanske policije.

    Interesantan slučaj je prije nekoliko dana zabilježila i banjalučka policija. U okolini Banjaluke zatekli su dvojicu muškaraca u prosjačenju, koji su, kada su primijetili policajce, pokušali pobjeći, a ubrzo su zaustavljeni. Auto je vozio A.A. iz Tuzle.

    “Provjerama je utvrđeno da je A.A. višestruki povratnik u činjenju prekršaja i da ima evidentiran dug u Registru novčanih kazni u iznosu od 9.675 KM. Vozilo mu je oduzeto”, rečeno je iz Policijske uprave Banjaluka.

  • Prevoznici najavili blokadu granica 12. marta

    Prevoznici najavili blokadu granica 12. marta

    Plenum Konzorcijuma “Logistika BiH” najavio blokade granica 12. marta ukoliko se ne riješi problem boravka vozača u EU.

    Predstavnici sektora poručili su da će, ukoliko se do 10. marta  ne postigne konkretno i operativno rješenje problema boravka profesionalnih vozača u državama Evropske unije, 12. marta biti pokrenute blokade svih graničnih prelaza Bosne i Hercegovine.

    “Ova odluka nije politička. Ona je egzistencijalna“, navodi se u saopštenju

    Plenum se bez odlaganja obratio Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, Parlamentarnoj skupštini BiH, Savjetu ministara BiH, entitetskim vladama, nadležnim ministarstvima, komorskom sistemu i unijama poslodavaca.

    Od nadležnih institucija očekuju da najkasnije do 10. marta potvrde:

    -Uspostavljanje moratorija na restriktivnu primjenu pravila boravka za kabinsko osoblje u međunarodnom drumskom prevozu robe i putnika, uz definisanje posebnog statusa profesionalnih vozača.

    -Jasan i kredibilan politički odgovor prema institucijama Evropske unije, s ciljem zaštite domaćih prevoznika od, kako navode, prakse koja ih dovodi u neravnopravan položaj u lancima snabdijevanja.

    -Hitno i koordinisano unutrašnje djelovanje svih institucija BiH prema EU, uz konkretne zaključke i precizne rokove.

    -Privremenu finansijsku mjeru, odnosno uvođenje mjesečne subvencije u rasponu od 21 do 30 miliona KM, kao kompenzacionog mehanizma za gubitke nastale usljed ograničenja poslovanja na tržištu EU, do donošenja sistemskog rješenja.

    Ističu da prema podacima sektora, oko 36 odsto kapaciteta drumskih prevoznika već je blokirano, što, kako ističu, direktno ugrožava izvoz, budžetske prihode i radna mjesta.

    “Kada 36 odsto kapaciteta stane — ne stoji samo sektor. Staje privreda“, poručuju iz Konzorcijuma.

    Navode i da njihova borba nije usmjerena protiv bilo kojeg naroda, države ili vjerske zajednice, već za “dostojanstvo rada i opstanak hiljada porodica’, te apeluju na razumijevanje građana u periodu kada se istovremeno obilježavaju islamski, pravoslavni i katolički post.

    “Protest do ispunjavanja zahtjeva ostaje legitimna mjera. Vrijeme odgovornosti je sada“, zaključuje se u saopštenju.

  • Koliko su poskupljenja zaista opravdana?

    Koliko su poskupljenja zaista opravdana?

    Dok građani iz mjeseca u mjesec prilagođavaju kućne budžete, jedno pitanje postaje sve glasnije – postoji li uopšte roba ili usluga koja je u posljednje vrijeme pojeftinila? Novi udar dolazi kroz veće cijene vrtića i auto-škola, dok su osnovne životne namirnice već odavno izvan domašaja prosječnih primanja.

    Poskupljenja su postala gotovo redovna pojava. Ona se smjenjuju takvim tempom da javnost više i ne reaguje sa istim intenzitetom kao ranije. Umjesto otpora, primjetna je rezignacija, kao da je rast cijena postao prirodno stanje stvari.

    Najčešće objašnjenje koje se nudi jeste povećanje minimalne plate. Logika zvuči jednostavno – rastu troškovi rada, pa moraju rasti i cijene. Međutim, ekonomska matematika ne potvrđuje uvijek takvu proporciju. Ako trošak rada učestvuje sa deset odsto u ukupnim rashodima, a minimalna plata poraste deset procenata, krajnje povećanje cijene proizvoda realno bi iznosilo oko jedan procenat. Sve preko toga otvara prostor za drugačiju interpretaciju.

    Problem nastaje kada se pod plaštom rasta plata kreira prostor za dodatne marže. Umjesto proporcionalnog prilagođavanja, cijene se često podižu višestruko, čime se efekat većeg minimalca praktično briše. Povećanje primanja koje bi trebalo da popravi standard, brzo se istopi u novim cjenovnicima.

    Ključna riječ u ovoj priči je transparentnost. Građani nemaju uvid u strukturu cijena, niti jasne pokazatelje koliko je koje poskupljenje utemeljeno na realnim troškovima. Bez preciznih kalkulacija i javno dostupnih podataka, svaka rasprava ostaje na nivou procjena i pretpostavki.

    U tom kontekstu, značajnu ulogu mogle bi imati inspekcijske kontrole koje bi objavljivale podatke o maržama i troškovima. Javna dostupnost takvih informacija imala bi preventivni efekat. Preduzeća koja neopravdano podižu cijene bila bi izložena reputacionom riziku, a potrošači bi mogli reagovati izbjegavanjem njihovih proizvoda ili usluga.

    Drugi aspekt problema je društvena reakcija. Građani često prihvataju poskupljenja kao neminovnost, bez jasnog odgovora da li su ona zaista opravdana. U mnogim državama i minimalna povećanja cijena izazivaju javne rasprave i pritisak na donosioce odluka. Ovdje, međutim, preovladava visoka tolerancija.

    Posebno zabrinjava činjenica da najveći rast bilježe proizvodi i usluge koji čine osnovu potrošačke korpe. Teret poskupljenja tako najviše pogađa socijalno osjetljive kategorije stanovništva, kojima i najmanje odstupanje u cijenama znači ozbiljan udar na standard.

    Zato pitanje nije samo da li su cijene porasle, već da li su rasle opravdano i proporcionalno. Bez transparentnih podataka, aktivnog nadzora i snažnije reakcije potrošača, prostor za neopravdano povećanje marži ostaje širom otvoren. A u takvim okolnostima, svako novo povećanje minimalne plate rizikuje da postane tek kratkotrajan statistički podatak, umjesto stvarnog poboljšanja životnog standarda.

  • Zlato očekuje sedmi uzastopni mjesečni rast

    Zlato očekuje sedmi uzastopni mjesečni rast

    ​Cijena zlata porasla je u petak gotovo na jednomjesečni maksimum i krenula je prema sedmom uzastopnom mjesecu rasta, podržanom geopolitičkim napetostima nakon što su Sjedinjene Države i Iran produžili nuklearne pregovore, dok su slabiji prinosi američkih državnih obveznica dodatno podstakli rast zlata.

    Spot cijena zlata porasla je za 0.8 odsto na 5.230,56 dolara po unci, dostigavši najviši nivo od 30. januara ranije tokom trgovanja.

    Cijene su u februaru do sada porasle za 7.6 odsto.

    Američki terminski ugovori za zlato s isporukom u aprilu zaključili su se za 1 procenat više na 5.247,90 dolara.

    “Vlada velika nervoza oko geopolitike, imate sve uslove za veliku vjerovatnoću vojne operacije tokom vikenda, tako da je to bijeg u sigurnost”, rekao je Filip Streible, glavni tržišni strateg u Blue Line Futures, navodi “LiveMint”.

  • Kako preživjeti mjesec u Republici Srpskoj?

    Kako preživjeti mjesec u Republici Srpskoj?

    Od početka godine na području Republike Srpske poskupjelo je ili je najavljeno poskupljenje gotovo svega, od osnovnih životnih namirnica pa do svih drugih stvari koje su potrebne za normalan život.

    Šta je sve poskupjelo u Srpskoj
    Mrežarina i računi za električnu energiju (oko 10%)
    Voda u više lokalnih zajednica
    Najavljeno poskupljenje goriva (oko 0,10 KM po litru)
    Internet i kablovska televizija od 1. aprila
    Javni i privatni vrtići
    Osnovne životne namirnice (hljeb, ulje, šećer, kafa…)
    Kirije i cijene stanova
    Cijene u kafićima i restoranima
    Auto-škole (od 1. marta)
    Kategorija Promjena
    Električna energija oko +10%
    Gorivo najavljeno +0,10 KM/l
    Telekom usluge više cijene od 1. aprila
    Sindikalna potrošačka korpa preko 3.000 KM

    Tako je od 1. februara poskupjela mrežarina, zbog čega su računi za električnu energiju građana u prosjeku veći za 10 odsto.

    Računi za vodu su od početka godine veći u Banjaluci, ali i nekim drugim lokalnim zajednicama u Srpskoj.

    Iz “Eko toplana” u Banjaluci traže drastično povećanje cijena grijanja, jer, kako kažu, imaju gubitke od milion KM mjesečno.

    U narednih nekoliko dana više cijene goriva

    Za naredne dane najavljeno je povećanje cijena goriva za oko 10 feninga po litru.

    Telekomunikacioni operateri najavili su od 1. aprila više cijene usluga za internet i kablovsku televiziju.

    Takođe, javni i privatni vrtići podigli su cijene, kako u Banjaluci, tako i u mnogim drugim lokalnim zajednicama širom Srpske.

    Ponovo poskupjele osnovne životne namirnice

    Kada su u pitanju osnovne životne namirnice, gotovo sve je ponovo poskupjelo od početka godine, od hrane, hljeba, do šećera, kafe, ulja i drugih potrepština.

    Kirije u Banjaluci su zbog sve većih režijskih računa, ali i drugih poskupljenja skočile, a slična situacija je i u drugim lokalnim zajednicama, te su najavljene i više cijene stanova za kupovinu.

    Kako su “Nezavisne novine” pisale prethodnih dana, većina auto-škola u Republici Srpskoj od 1. marta podiže cijene časova obuke za vozački ispit za oko pet KM, uz upozorenje da bi moglo doći i do dodatnih poskupljenja.

    Ono što smo još primijetili je to da su cijene u kafićima i restoranima od početka godine povećane, posebno cijene kafe.

    Građani se godinama odriču mnogih stvari

    I ovo je samo jedan dio poskupljenja koja smo uspjeli pobrojati, a vrlo je vjerovatno da su i mnoge druge usluge i roba skuplji u odnosu na prethodnu godinu.

    Postavlja se pitanje kako da prosječna porodica ili građani Republike Srpske prežive mjesec, jer bez većine ovih stavki se ne može normalno živjeti, a mnogih stvari smo se godinama unazad odricali?

    Svakih šest mjeseci drastični udari na kućni budžet

    Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor, rekla je za “Nezavisne novine” da smo došli u jedan vakuum i stalno se vrtimo ukrug.

    “Ako poskupi električna energija, sve ide gore, ako poskupi gorivo takođe, ako se poveća cijena rada, sve poskupljuje, i ovo je odraz svih poskupljenja. Povećanje plata jeste potreba, ali politička potreba, a ne da se procijeni šta će se sve lančano dogoditi kada se politički to uradi. veoma teško je pričati o tome kako jedna četvoročlana porodica koja ima djecu u vrtiću ili školi sve ovo što je poskupilo uspije da isplaća. Sindikalna potrošačka korpa je odavno prešla 3.000 KM. Kada se priča o cijeni rada ili bilo čemu drugom što poskupljuje, niko ne vodi računa o tome šta će se desiti. Tako da se sve vrti ukrug. Čini mi se da je zatajila struka. Svjedoci smo da svakih šest mjeseci imamo drastičan napad na kućni budžet poskupljenjima. Poskupljuju uglavnom pružaoci usluga, električna energija, telekomunikacioni operateri, a bolju uslugu nemamo”, kazala je Marićeva.

    Dodala je da živimo u 21. vijeku, a pričamo samo o osnovnim životnim namirnicama i kako ćemo platiti režije, što je apsurdno.

    “Da li je iko odgovarao od direktora javnih preduzeća za povećanje cijene nečega? Sve diktira politika, a ne struka, a građani se ne bore. Jedini način koji su našli nešto mlađi ljudi je taj da su otišli iz zemlje, jer ovo ništa nije dobro. Jedino država profitira od većih cijena od ubiranja većih poreza. Nemamo domaću proizvodnju, ne ulažemo u nju, nemamo robne rezerve da pomognemo najugroženijima. Donosimo zakone da se samo donesu, primjena nije moguća, a cijene svakodnevno rastu”, naglasila je Marićeva.

    Penzioneri biraju između hrane i plaćanja režija

    Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “ToPeeR” iz Doboja, istakla je za “Nezavisne” da imaju povećan broj prigovora, odnosno molbi građana za otpis dugovanja prema drugim institucijama.

    “Ljudi nisu u mogućnosti ni reprograme da plate. Poskupelo je sve, i veliki dio, odnosno 70-80 odsto građana, barem u Doboju, ne može redovno da plaća sve obaveze. To čine svaki drugi mjesec i traže određene nepovoljne kredite. Vjerujem da će se polovinom godine pokazati pravo stanje, te da će izvršioci imati jako puno posla. I trgovci su zloupotrijebili svoja prava, država ne reaguje i ne štiti građane. Penzioneri ne mogu preživjeti i moraju izabrati između hrane i toga da plate obaveze. U posljednjih 12 godina kako mi radimo analize, nikada nije bilo gore. Nikada nije bila veća kriza, a ono što zbunjuje je da nema nikakvog odgovora na to. Mi kao udruženja potrošača smo tu samo da savjetujemo. Mislim da će od juna biti dosta gore, te će se nakupiti dugovi građana, i šta će onda biti, vidjećemo”, istakla je Šešlija.

  • “Integral inžinjering”: Raskinut ugovor vrijedan 1,1 milijardi evra u Rumuniji

    “Integral inžinjering”: Raskinut ugovor vrijedan 1,1 milijardi evra u Rumuniji

    Gradska uprava Kluža, kao naručilac posla jednostrano je raskinula ugovor za izgradnju obilaznice kod ovog rumunskog grada vrijedan 1,1 milijardu evra, saopšteno je iz kompanije “Integral inžinjering” Laktaši.

    Iz “Integral inžinjering” navode da su ovu informaciju objavili mediji u Rumuniji.

    Stav “Integral inžinjeringa”

    Takođe, pozdravili su odluku Gradske uprave Kluža koja, kako naglašavaju, predstavlja korak u dobrom pravcu, ali će i dalje zahtijevati proglašavanje ugovora ništavnim.

    Podsjećaju da je prethodne mjesece obilježio veliki međunarodni skandal u vezi sa ugovorom za izgradnju obilaznice kod Kluža nakon što je “Integral inženjering” mimo svoje volje i znanja, prevarama i falsifikovanjem dokumenta predstavljen kao dio konzorcijuma sa kojim je Gradska uprava Kluža potpisala sporni ugovor.

    “Sličan prevarni model je primijenjen u još četiri tendera u Rumuniji, ukupne vrijednosti veće od tri milijarde evra”, naveli su iz “Integral inženjeringa”.

    Najava pravnih koraka i zahtjev za proširenje istrage

    Iz “Integral inžinjeringa” su naglasili da će nastaviti da koriste sva raspoloživa pravna sredstva za zaštitu svojih poslovnih, finansijskih i reputacionih interesa i u ostalim spornim slučajevima.

    “Nezavisne” podsjećaju, “Integral inženjering”, koja je žrtva sistematske prekogranične prevare u Rumuniji, zatražila je od nadležnih rumunskih i evropskih pravosudnih organa, te istražnih i tužilačkih organa Republike Srpske i BiH, proširenje istrage sa jednog, na još četiri dodatna tenderska postupka, čija ukupna vrijednost premašuje 3,3 milijarde evra.

    Oni su u tadašnjem saopštenju istakli da je na pet tendera otkrivena zloupotreba identiteta njihove kompanije, te da je riječ o sljedećim tenderima:

    1.Bacău – Piatra Neamț (Brzi put): 1,6 milijardi €

    2. Metropolitanska obilaznica Kluž (Dionica 2): 1,4 milijarde €

    3. Obilaznica oko Mediaša: 166,3 miliona €

    4. Pristupni put Târgoviște: 142 miliona €

    5. Gradnja puta u opštini Kluž: 76,7 miliona €

  • Potrošačka korpa 2.835 KM

    Potrošačka korpa 2.835 KM

    Prosječna neto plata u Republici Srpskoj isplaćena u januaru iznosila je 1.593 KM i veća je za 13 KM u odnosu na decembar 2025. godine, saopšteno je iz republičkog Saveza sindikata.

    Kako je navedeno, najveća prosječna plata isplaćena je u djelatnosti informacija i komunikacija i iznosi 2.107 KM, a najmanja od 1.183 KM u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hotelijerstva i ugostiteljstva.

    Sindikalna potrošačka korpa za januar 2026. godine iznosi 2.835 KM i prosječna neto plata je pokriva sa 56,18 odsto.

    Porodice u Srpskoj najviše su trošile na prehranu 1.299 KM, za stanovanje i komunalne usluge trebalo je izdvojiti 700 KM, a za prevoz 226 KM.

    Nabavka odjeće i obuće koštala je 237 KM, dok je za tekuće održavanje domaćinstva u januaru mjesecu bilo potrebno izdvojiti 163 KM, navedeno je u saopštenju.