VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Globalna recesija može napraviti veću štetu od pandemije

    Globalna recesija može napraviti veću štetu od pandemije

    Ujedinjene nacije su objavile upozorenje da je svijet “na ivici recesije” i da bi zemlje u razvoju poput onih u Aziji mogle da podnesu najveći teret.

    Monetarne i fiskalne politike u naprednim ekonomijama uključujući kontinuirano povećanje kamatnih stopa – mogle bi da gurnu svijet ka globalnoj recesiji i stagnaciji, saopštila je u ponedjeljak Konferencija UN o trgovini i razvoju (UNCTAD), prenosi Blic.

    Globalno usporavanje bi potencijalno moglo da nanese veću štetu od finansijske krize 2008. i pandemije koronavirusa u 2020. godini, upozorio je UNCTAD u svom Izvještaju o trgovini i razvoju za 2022.

    Svi regioni će biti pogođeni, ali zvona za uzbunu najviše zvone za zemlje u razvoju, od kojih se mnoge približavaju neizmirenju duga, navodi se u izvještaju.

    “Moramo da upozorimo da smo možda na ivici globalne recesije izazvane politikom. Još uvijek imamo vremena da se povučemo sa ivice recesije. Ništa nije neizbježno. Moramo da promijenimo kurs. Pozivamo tada na pragmatičniju kombinaciju politika koja primjenjuje strateške kontrole cijena, vanredne poreze, antimonopolske mjere i strože propise o špekulaciji roba. Ponavljam, pragmatičnija mješavina politika… Takođe moramo da uložimo veće napore da okončamo špekulacije cijenama roba”, rekla je generalni sekretar UNCTAD-a Rebeka Grinspan.

    Zemlje u razvoju finansiraju bogate
    Prognoza je mračna u cijelom regionu, navodi se u izveštaju UNCTAD-a.

    Ovogodišnje povećanje kamatnih stopa u SAD smanjiće procijenjenih 360 milijardi dolara budućeg prihoda zemalja u razvoju, isključujući Kinu, dok su neto tokovi kapitala za zemlje u razvoju postali negativni.

    “Zemlje u razvoju sada finansiraju razvijene. Povećanja kamatnih stopa od strane naprednih ekonomija najteže pogađaju najugroženije. U oko 90 zemalja u razvoju ove godine su njihove valute oslabile u odnosu na dolar”, navodi se u izveštaju.

    Istočna i jugoistočna Azija će imati stope rasta ispod onih u pet godina prije pandemije. UNCTAD očekuje rast istočne Azije od 3,3 odsto ove godine, u poređenju sa 6,5 odsto prošle godine.

    Skuplji uvoz i ublažavanje globalne potražnje za izvozom, kao i usporavanje Kine, takođe će izvršiti dodatni pritisak na taj deo regiona, navodi se u izvještaju.

    Dugovi rastu u južnoj i zapadnoj Aziji. Šri Lanka je zapala u državni bankrot, Avganistan je i dalje u dugovima, a Turska i Pakistan se suočavaju sa rastućim troškovima vezanim za obveznice.

    Politika da se ne miješa u ekonomiju
    Ova situacija je rezultat žurbe da se fiksiraju kamatne stope nakon godina ultraniskih stopa s kojima kreatori globalne politike, u tom periodu, nisu uspjeli da podignu inflaciju ili da generišu zdraviji ekonomski rast, dodaje UNCTAD.

    “Fokusiranjem isključivo na monetarnu politiku – bez rješavanja pitanja ponude u trgovini, energiji i tržištima hrane – kriza troškova života može se dodatno pogoršati. U uslovima trenutnih izazova u lancu snabdijevanja i rastuće neizvjesnosti, gdje monetarna politika sama po sebi ne može bezbijedno da smanji inflaciju, pragmatizam će morati da zamijeni ideološki konformizam u vođenju predstojećih političkih poteza”, navodi UNCTAD.

    Veći porezi za bogataše i ekstraprofitere
    “UNCTAD je predložio da zemlje razmotre mogućnost povećanja plata i nastave da otvaraju radna mjesta. Takođe bi trebalo da bude više javnih ulaganja u ekonomsku i socijalnu infrastrukturu kako bi se povećala zaposlenost i produktivnost, poboljšala energetska efikasnost i smanjile emisije gasova staklene bašte. Vlade bi trebalo da razmotre poreske reforme, uključujući veće poreze na bogatstvo i ekstra prihode, smanjenje regresivnog poreza i rupa u zakonu i suzbijanje poreskih rajeva koji pogoduju firmama i pojedincima sa velikim bogatstvom”, navodi se u izvještaju.

  • Svjetska banka: BiH neće moći vratiti rast iz vremena prije pandemije

    Svjetska banka: BiH neće moći vratiti rast iz vremena prije pandemije

    Pandemija, ruskoukrajinski rat i konstantne unutrašnje političke tenzije zadali su značajne troškove bh. ekonomiji, zbog čega neće biti u mogućnosti da se vrati na rast iz vremena prije pandemije, stoji u najnovijem izvještaju Svjetske banke o ekonomskim izgledima svjetske ekonomije.

    “Implementacija strukturalnih reformi i dalje je troma zbog političkih frikcija, pritisaka čestih izbora i korupcije koja prožima sve nivoe, kao i zbog fragmentacije upravljanja između entiteta i kantona. Zbog posljedičnog smanjenja socijalnih davanja, BiH ima jednu od najvećih stopa emigracije na zapadnom Balkanu”, naglašeno je u izvještaju.

    U Svjetskoj banci smatraju da je BiH uspjela da se dobro održi u vremenu pandemije zbog akumuliranih viškova i niskog javnog duga.

    “Makroekonomska stabilnost uspjela se održati tokom posljednje dekade uglavnom zbog tri glavna ekonomska sidra: Valutnog odbora koji je valutu povezao uz evro, sistema prikupljanja indirektnih poreza širom zemlje i očekivanja pristupa u EU”, naglašeno je.

    Iako je zbog inflacije došlo do većih poreskih prihoda, u izvještaju je napomenuto da je povećana javna potrošnja prevazišla sve pozitivne efekte.

    “Potrošnju u 2022. godini podstakle su mjere ublažavanja posljedica inflacije na domaćinstva i na predizborna davanja, uključujući povećanje plata i snažan rast kapitalnih investicija”, dodali su u ovom izvještaju.

    Naglasili su da će stvarni bruto domaći proizvod usporiti na četiri odsto u 2022. zbog prepolovljene potrošnje građana i slabljenja stvarnih raspoloživih primanja”, rečeno je.

    Postepeni rast će doći, kako je procijenjeno, uglavnom zbog očekivanih investicija u infrastrukturu, poput izgradnje vjetroparkova i autoputeva, kao i zbog privatne potrošnje i doznaka iz inostranstva.

    “Veći prihodi zbog jačanja izvoza će vjerovatno biti poništeni povećanim uvozom dijelom zbog najavljenih infrastrukturnih projekata”, ocijenjeno je.

    U saopštenju Svjetske banke kažu da rat u Ukrajini koji je trenutno u toku umanjuje izglede za ekonomski oporavak nakon pandemije u regionu zapadnog Balkana.

    “Ekonomska aktivnost ostaće u dubokoj depresiji tokom sljedeće godine, s minimalnim očekivanim rastom od 0,3 odsto tokom 2023. godine, pošto šokovi izazvani cijenama energije i dalje utiču na region. Međutim, region je do sada bolje podnio efekte ruske invazije na Ukrajinu nego što se ranije predviđalo. Očekuje se smanjenje regionalne ekonomske aktivnosti za 0,2 odsto ove godine, odražavajući rast iznad očekivanja u nekim od najvećih ekonomija u regionu i oprezno proširenje podsticajnih programa iz ere pandemije koje će sprovesti neke vlade”, naveli su oni.

    Igor Gavran, ekonomski analitičar, za “Nezavisne novine” kaže da se slaže s ocjenama iz izvještaja o uticajima na BiH, osim što ističe da je rast i prije pandemije bio slab i nedovoljan, što, po njegovom mišljenju, utiče na iseljavanje koje je bilo prisutno i u ranijem periodu.

    “Dakle, povratak na stanje prije pandemije nije dovoljan, nego nam treba puno više i ozbiljne stope rasta da nadoknadimo godine i decenije stagnacije i zaostajanja. Iseljavanje nije uzrokovano samo manjim socijalnim davanjima, nego brojnim drugim razlozima, od kojih su mnogi navedeni već u ovome saopštenju. I tragično je da se umjesto mjera za ostanak i povratak naših građana predlaže sve više uvoz radne snage, pa čak i robota”, smatra on.

  • “Nema nafte za one koji određuju gornju granicu cene”

    “Nema nafte za one koji određuju gornju granicu cene”

    Rusija nema nameru da isporučuje naftu potrošačima koji određuju gornju granicu cene za rusku naftu, izjavio je danas potpredsednik Vlade RF Aleksandar Novak.

    “Mi smo protiv takvih netržišnih instrumenata jer su takvi presedani veoma štetni za tržište energenata. To dovodi samo do deficita i oscilacije cena. Ukoliko ovakav mehanizam bude uveden cenu će platiti potrošači”, rekao je Novak na konferenciji za novinare.

    On je upozorio zemlje koje nameravaju da uvedu gornju granicu za cenu ruske nafte da je za Rusiju prihvatljivo da isporučuje naftu samo onim kupcima koji podržavaju tržisne mehanizme u određivanju cene nafte, prenosi Tas.

  • Krediti rastu, smanjuje se štednja građana

    Krediti rastu, smanjuje se štednja građana

    Krediti dati stanovništvu u prvoj polovini godine nastavili su da rastu, dok štednja građana u komercijalnim bankama i njihovi ukupni depoziti stanovništva bilježi smanjenje.

    Po podacima Agencije za bankarstvo RS, krediti dati stanovništvu veći su za 110,9 miliona КM ili četiri odsto, dok je štednja stanovništva manja za 281,4 miliona КM ili 11 odsto, u odnosu na kraj 2021. godine.

    Oročena štednja čini 71,4 odsto (krajem 2021. godine – 71,2 odsto) ukupne štednje stanovništva i manja je za 196,6 miliona КM ili 11 odsto, a štednja po viđenju bez tekućih računa stanovništva čini 28,7 odsto ukupne štednje stanovništva i manja je za 84,8 miliona КM ili 11 odsto u odnosu na kraj 2021.

    – Međutim, kada se dodaju tekući računi stanovništva, koji su manji za 31,5 miliona KM ili dva odsto, vidimo da su ukupni depoziti stanovništva manji za 312,9 miliona KM ili osam odsto – kažu u Agenciji.

    Od 2016. do 2019. godine kretanje štednje stanovništva (bez uključenih tekućih računa) i kredita datih stanovništvu je približno jednako; krediti stanovništvu su gotovo u potpunosti pokriveni štednjom stanovništva.

    U 2020. godini krediti dati stanovništvu su rasli, a štednja stanovništva je ostala na istom nivou, tako da je stopa pokrivenosti kredita stanovništvu štednjom stanovništva manja za 1,2 procentna poena u odnosu na kraj 2019. godine, tj. štednja stanovništva je manja od kredita datih stanovništvu.

    – U ovom izvještajnom periodu, krediti stanovništvu su porasli za četiri odsto, a štednja stanovništva je manja za 11 odsto, što je dovelo do pada stopepokrivenosti kredita datih stanovništvu sa štednjom stanovništva za 18,1 procentnih poena u odnosu na kraj 2021. godine. Krediti dati stanovništvu veći su za 604 miliona КM od štednje stanovništva – ukazuju na trend u Agenciji za bankarstvo RS.

  • Novi udar na Zapad

    Novi udar na Zapad

    Članice saveza Opek+ planiraju značajno smanjivanje proizvodnje nafte kako bi iznova podstakli rast cena koje su počele da padaju.

    Iako se informacija da u haosu energetske neizvesnosti Opek+ pokušava da naudi zapadnim liberalnim demokratijama koje pokušavaju da osiguraju sigurnost snabdevanja i kakvu takvu stabilnost cena na prvi pogled čini vrlo neobičnom, priču o upravo takvim planovima Opek+ grupe zemalja potvrdili su preko svojih izvora najugledniji mediji – Fajnenšel tajms, Blumberg, Rojters…

    Predstavnici Opek+ grupe planiraju da se u sredu sastanu po prvi put uživo nakon marta 2020. godine, a za taj sastanak priprema se predlog smanjivanja proizvodnje za više od milion barela dnevno, što će imati vrlo značajni uticaj i na snabdevanje delova tržišta i, sasvim sigurno, na rast cena.

    Utisak je da se Opek+ beskrupulozno sprema na neprijateljski potez prema zapadnim demokratijama kako bi iskoristili globalni metež i zaradili što više, ali odluka ne iznenađuje previše ako se zna da u toj organizaciji najveći uticaj imaju Saudijska Arabija i Rusija, prenosi Jutarnji list.

    Za Rusiju je logično da priželjkuje dizanje cena ne samo zbog toga jer je u geopolitičkom sukobu sa praktično svim zapadnim liberalnim demokratijama, nego i zato što beleži pad prihoda od izvoza nafte; kupci ruske nafte insistiraju na visokim diskontima, a snaga rublje Rusima umanjuje vrednost deviznih poslova denominiranih u dolarima.

    Saudijska Arabija je pak za zapadne medije pred sastanak, koji tradicionalno treba da se održi u Beču, smislila opravdanje kako želi da smanji proizvodnju ne zbog toga što su pohlepni u napetoj situaciji nego zato što strahuju da bi ruski izvoz mogao drastično da padne do kraja godine zbog zapadnih sankcija, pa žele da sebi ostave prostor za povećanje proizvodnje.

    Otvara se i pitanje hoće li možda evropske sankcije (embargo na rusku naftu) biti kontraproduktivne, ili se radi o tome da Saudijska Arabija mora smisliti neki jednostavni alibi zbog povećavanja pritiska na zapadne ekonomije, pogotovo jer je sasvim moguće da bi mogli da izazovu žestoku reakciju Sjedinjenih Država.

    Iz današnje perspektive gledano, sve ozbiljnijim problemom čini se to što su zapadne demokratije ekstremno izložene odlukama članica Opek+ grupe zemalja, pretežno autokratskih režima, prenosi Jutarnji list.

    Nakon objave namera Opek+ članica, cena nafte zabeležila je trenutni skok tokom trgovine u Aziji.

    Ako Opek+ realizuje planove o smanjivanju proizvodnje nafte za milion barela dnevno, biće to najveće smanjivanje autputa od početka pandemije 2020. godine, kada je došlo do dramatičnog usporavanja globalne ekonomije.

    U slučaju dogovorenog kartelskog smanjivanja autputa nafte, naročito loše piše se Evropi, koja ionako ne kontroliše energetsku budućnost. Za to postoji još jedan razlog. Iako se Sjedinjene Države deklarišu kao saveznica koja će EU pomoći u snabdevanju energentima, namere Amerikanaca nisu takve jer žele da spreče bilo kakve potrese na domaćem tržištu.

    Prema pisanju Blumberga, visoki zvaničnici Bajdenove administracije već su razgovarali s predstavnicima najvećih naftnih industrija u Sjedinjenim Državama, te od njih traže da dobrovoljno smanje prekomorsku prodaju. Ako američka industrija nafte pokuša da hvata visoke profite prodajom u Evropi, Bela kuća će naložiti gomilanje zaliha, a možda i direktno zabraniti izvoz.

    Ideja sekretarke za energetska pitanja Sedinjenih Država, Dženifer Granholm, da naftnim kompanijama bude naloženo održavanje minimalnih rezervi unutar granica Sjedinjenih Država. Granholm je održala virtuelni sastanak s gigantima naftne industrije; Ekson mobajlom, Maraton petrolom, Filipsom 66 i Šelom.

    Na sastanku su učestvovali Brajan Dis, direktor Nacionalnog ekonomskog saveta, kao i stariji savetnik za energiju Stejt Departmenta, Amos Hohštajn.

    Američki cilj je jasan: departman za energiju u javnoj izjavi poručuje kako traže od energetskih kompanija s visokim profitima i rekordno niskim zalihama da snize cene na američkim benzinskim pumpama. Takav pristup američke administracije, koji će imitirati izvoz, dodatno će produbiti energetsku neizvesnost u EU.

    Ono što ne treba zaboraviti jeste činjenica da Sjedinjene Države imaju ogroman uticaj na globalno snabdevanje, iako su ogromni potrošač. Sjedinjene Države same proizvode blizu 20 odsto i svih ostalih naftnih derivata. Promena izvozne politike u zemlji s tolikim tržišnim udelom mogla bi da ima ogroman uticaj na globalna tržišta.

  • Srpska i Federacija BiH ograničavaju kamatne stope

    Srpska i Federacija BiH ograničavaju kamatne stope

    Agencije za bankarstvo Republike Srpske i Federacije BiH donijele su Odluke da privremeno ograniče iznose kamatnih stopa, a kao odgovor na rizik od eventualnog rasta kamatnih stopa.

    Iz Agencije za bankarstvo RS saopšteno je u u cilju ublažavanja rizika izazvanih značajnim rastom referentnih kamatnih stopa, inflacijom i drugim poremećajima koji mogu imati negativne efekte na tržište Republike Srpske, a postupajući u skladu sa zakonskim odredbama i propisanim nadležnostima, te uobzirivši novonastalu situaciju na finansijskom tržištu, Agencija izdala novi podzakonski akt, tj. Odluku o privremenim mjerama za ublažavanje rizika rasta kamatnih stopa, a koja je dana danas usvojena od strane Upravnog odbora Agencije.

    “Razlog za donošenje predmetne Odluke jeste ispunjavanje jednog od osnovnih ciljeva i zadataka Agencije, odnosno očuvanja stabilnosti bankarskog sektora. Primarni ciljevi predmetne Odluke su ublažavanje naglog rasta kamatnih stopa u Republici Srpskoj, odnosno zaštita korisnika bankarskih usluga, te stabilnost bankarskog sektora i postizanje makroekonomske ravnoteže, kao i dodatno stimulisanje banaka da pronađu način zadržavanja kamatnih stopa na razumnim nivoima, kako bi se izbjegli negativni efekti na privredu i stanovništvo, što direktno utiče na izbjegavanje rizika gubitka banke usljed nemogućnosti servisiranja obaveza prema banci”, navode iz ove Agencije.

    Sličnim se vodila i Agencija za statistiku FBiH, iz koje je naglašeno da se primjenom ove odluke od banaka zahtijeva uspostavljanje procesa i kontrola u cilju planiranja, analiziranja i praćenja efekata poremećaja, koji su vezani za rast kamatnih stopa i druge makroekonomske poremećaje.

    “Očekuje se da će takav pristup ograničiti postupke na strani banaka, koji bi mogli nepovoljno uticati na korisnike finansijskih usluga i u konačnici na rast sistemskih rizika. Prilikom izrade odluke uzeto je u obzir da je na kraju juna ove godine na bankarskom tržištu FBiH dostignut istorijski minimum u segmentu visine kamatnih stopa, kao i da je ponderisana nominalna kamatna stopa za kratkoročne izloženosti iznosila dva odsto, te da je potrebno prevenirati potencijalne naknadne negativne efekte značajnog rasta kamatnih stopa u ključnim segmentima kreditiranja privrede”, kazali su iz Agencije i dodali da ukoliko dođe do značajnijeg rasta kamatnih stopa, može se očekivati pogoršanje kreditne sposobnosti dužnika i povećanje kreditnog rizika, odnosno migracije izloženosti u veće nivoe kreditnog rizika, te su banke dužne primijeniti strožije stope za utvrđivanje stopa očekivanih kreditnih gubitaka.

    “Agencija očekuje naročite pritiske kriznih stanja i ekonomskih šokova u prvoj polovini 2023. godine. Kroz preventivno i plansko djelovanje koje predviđa ova odluka, ekonomski šokovi za bankarski sistem Federacije BiH biće umanjeni, a potencijale dugoročne štete koje bi nastale kroz rast udjela nekvalitetne aktive biće izbjegnute”, istakli su iz Agencije za bankarstvoi FBiH.

    Poručuju da su banke dužne sačiniti plan upravljanja kamatno induciranim kreditnim rizikom koji dostavljaju Agenciji najkasnije do 30. novembra 2022. godine, te ga po potrebi ažurirati.

  • Strmoglavi pad cijena nafte u svijetu u BiH se jedva osjeti

    Strmoglavi pad cijena nafte u svijetu u BiH se jedva osjeti

    Dok je vrijednost naftnih derivata na svjetskom tržištu na najnižem nivou od januara ove godine, u Bosni i Hercegovini su cijene dizela i benzina samo blago pale.

    Naime, cijene nafte su nastavile pad, drugu sesiju zaredom, zbog straha od smanjenja tražnje za gorivom usljed očekivane globalne recesije izazvane povećanjem svjetskih kamatnih stopa i jačanjem američkog dolara, koji ograničava mogućnost kupovina nafte potrošačima koji posjeduju druge valute.

    Evropska nafta brent za novembarsku isporuku (fjučers ugovori) pala je za 1,24 dolara ili za 1,44 odsto, na 84,91 dolar po barelu, prema posljednjim raspoloživim podacima s portala Oilprice.com, koji prati cijene na tržištu u realnom vremenu.

    Fjučersi američke nafte WTI, takođe za isporuku u novembru, potonuli su za 1,32 dolara ili za 1,68 odsto, na 77,42 dolara za barel.

    Cijene oba tipa nafte su se u petak sunovratile za oko pet procenata na najniži nivo od januara ove godine.

    Na pitanja možemo li očekivati pojeftinjenje cijena goriva u narednom periodu u Republici Srpskoj zbog niskih cijena na svjetskom tržištu, od Dragana Trišića, predsjednika Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori RS, i pored mnogobrojnih poziva i poruka odgovor nismo dobili.

    Dušan Srdić, predsjednik Udruženja potrošača “Reakcija” iz Banjaluke, smatra da naši prodavci ekstraprofitiraju iz ove situacije.

    – Oni se pravdaju time da imaju velike zalihe i da dok njih ne potroše ne mogu smanjiti cijene dizela i benzina. Barel nafte je, ako se ne varam, trenutno oko 85 dolara, dok je nakon izbijanja sukoba u Ukrajini bio oko 140 dolara po barelu. Cijene nafte na našem tržištu su bile slične cijenama koje su sada, a vidi se kolika je razlika – rekao je za Nezavisne Srdić.

    S benzinskih pumpi širom BiH koje smo kontaktirali i pitali za cijene dizela i benzina vidjeli smo da je došlo do blagog pojeftinjenja naftnih derivata, te da se ne zna šta će biti u narednom periodu.

    Na “Nestro petrol” benzinskoj pumpi u Banjaluci su cijene naftnih derivata u prethodnih nekoliko dana pale.

    – Trenutna cijena litra dizela je od prije nekoliko dana 3,13 KM, dok je za jedan litar benzina potrebno izdvojiti 2,69 KM – rekla je radnica jedne od poslovnica ove pumpe u Banjaluci.

    S “Petrol” pumpe u Banjaluci su nam kazali da su takođe prethodnih dana snižene cijene naftnih derivata.

    – Benzin nam trenutno košta 2,73 KM, dok za litar dizela kupac treba izdvojiti 3,15 KM – naveli su s ove benzinske pumpe.

    Na nekim pumpama u Banjaluci dizel je trenutno moguće naći i za 3,08 KM, dok je najjeftiniji benzin od 2,61 KM.

    S jedne benzinske pumpe u Prijedoru su nam rekli da je gorivo u prethodnih mjesec dana pojeftinilo, te da i u narednom periodu očekuju da se taj trend nastavi.

    – Cijena dizela je trenutno 3,07 KM po litri, dok benzin trenutno košta 2,64 KM – rekao je radnik ove pumpe.

    Radnik jedne pumpe u Tuzli rekao je da prethodnih dana nije došlo do korekcije cijena naftnih derivata.

    – Slična je cijena goriva kao i prije dvadesetak dana. Litar dizela je 3,21 KM, a benzina 2,76 KM – dodao je ovaj radnik.

  • Zapad prespavao – Kina nije

    Zapad prespavao – Kina nije

    Latinska Amerika u svetlu kriza dobija na značaju kao tržište i riznica važnih ruda.

    Ali, Njemačka, Evropska unija i Zapad uopšte kao da su to prespavali. Kina nije, piše DW.

    Kancelar Olaf Šolc je pre nekoliko nedelja na samit G7 pozvao argentinskog predsednika Alberta Fernandeza, i to je iz ugla Berlina bio važan potez za zbližavanje sa bitnom južnoameričkom zemljom.

    Ali, za Zapad je loša vest da Argentinu zapravo privlači grupa zemalja BRIKS, koja se za sada sastoji od Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južnoafričke Republike.

    Članstvo Argentine bi za tu grupu zemalja značilo više od poliranja imidža i to uprkos argentinskim problemima kao što su inflacija i siromaštvo. Argentina raspolaže velikim zalihama litijuma, koji je neophodan za električna vozila. Kraće rečeno: Argentina kao tržište budućnosti upravo traži novi pravac

    Čekajući izbore u Brazilu

    “Verujem da njemačka Vlada čeka izbore u Brazilu i nada se porazu predsednika Žaira Bolsonara. Nadam se da će se onda brzo pokrenuti aktivnosti jačeg vrbovanja Latinske Amerike”, kaže Karl Mozes, ekonomski stručnjak koji živi u Argentini.

    Trenutno su zamrznuti pregovori Evropske unije i Merkosura – ekonomske zajednice Brazila, Argentine, Paragvaja, Urugvaja i Venecuele. Sporazum je bio spreman za potpisivanje, ali su ga Evropljani zaustavili.

    Razlog je politika krčenja i eksploatacije amazonske prašume, koju sprovodi brazilski desničarski predsednik Bolsonaro. Njegov protivkandidat, levičar Lula da Silva koji je već bio predsednik Brazila od 2003. do 2011, obećava u predizbornoj kampanji zaustavljanje uništavanja prašume.

    Međutim, ako Bolsonaro pobedi, Evropljani će se naći u ćorsokaku. Kritičari ih ionako optužuju za već propuštenu šansu, jer se potpisivanjem sporazuma mogao izvršiti pritisak na Bolsonara.

    Nemačka šefica diplomatije još nije bila u Latinskoj Americi

    Do sada je nova nemačka vlada okretala leđa Latinskoj Americi. Zelena šefica diplomatije Analena Berbok nije bila u tom delu sveta od dolaska na dužnost.

    Uzmu li se u obzir globalna pomeranja na svetskim tržištima te njemačka glad za sirovinama kao što su litijum i zemni gas, vidi se da je potrebno prilagođavanje strategije za Latinsku Ameriku.

    Na pitanje DW, iz Ministarstva spoljnih poslova je došao odgovor: “Godine 2019. je Ministarstvo pokrenulo Latonoamričko-karipsku inicijativu (LAK). Vlada tu inicijativu posmatra kao osnov za spoljnopolitičko delovanje u regionu.”

    Ta strategija, dakle, potiče iz vremena pre pandemije i napada Rusije na Ukrajinu. Od tada se mnogo toga promenilo.

    Cilj navedene inicijative je, prema navodima iz odgovora Ministarstva, da se ojača i intenzivira partnerska saradnja, zajednica vrednosti i razmena sa latinoameričkim demokratijama. “Nemačka Vlada se obavezala ciljevima koalicionog ugovora i namerava da proširi svoj angažman polazeći od LAK-inicijative, kako bi društvima u regionu pomogla u borbi protiv populizma, autoritarnih pokreta i diktatura.”

    Nova situacija, novi kompromisi

    Nova situacija je već prinudila vladajuću koaliciju u Berlinu da zaobiđe neke principe. Recimo, povećan je uvoz uglja iz Kolumbije, iako je uticaj rudarenja na tamošnje autohtono stanovništvo u najmanju ruku sporan. Pre embarga na ruski ugalj to je bilo nezamislivo.

    Osim političkog kursa nedostaje i ekonomska strategija. Nemačka podržava mirovni proces u Kolumbiji milionskim sumama za nevladine organizacije, Komisiju za istinu i Mirovni institut, ali taj angažman nije propratila ciljanim ekonomskim inicijativama.

    Posledice su vidljive: Kina je između 2016. i 2021. povećala svoj izvoz u Kolumbiju sa 8,8 milijardi evra na 15 milijardi. Nemački izvozni brojevi u istom periodu stagniraju – sa 1, 4 milijarde izvoz u Kolumbiju se neznatno povećao na 1,6 milijardi evra.

  • Stižu upozorenja – biće “velike recesije”

    Stižu upozorenja – biće “velike recesije”

    Nagli rast cijena energije oterao je u avgustu u stečaj nekoliko stotina kompanija u Njemačkoj, upozorio je ekonomski institut IWH.

    Takođe, banke očekuju znatno veći iznos nenaplativih kredita u idućoj godini.

    Zahtev za stečajem podnelo je u avgustu 718 kompanija, za četvrtinu više nego lane, a institut procenjuje da će ista stopa rasta biti zabeležena i u septembru, prenosi Večernji list.

    U oktobru bi se mogla popeti i na 33 odsto, ako se uporedi broj stečajeva sa istim razdobljem prošle godine, procenjuju u institutu.

    “Nakon dugog perioda malenih brojki o kompanijama u stečaju, trend se promenio”, izjavio je Stefen Miler iz IWH-a.

    Njemačko poslovno udruženje BDI upozorilo je na “veliku recesiju”.

    U istraživanju koje je sprovelo među 593 preduzeća, više od trećine njih navelo je da im zbog visokih cena energije preti propast. U februaru, kada je počeo rat u Ukrajini, takvu je ocenu iznelo njih 23 odsto.

    Anketa vodećih kreditnih institucija u avgustu je pokazala da će nenaplativi krediti u Nemačkoj iduće godine porasti na 37,6 milijardi evra, s ovogodišnjih 31,9 milijardi.

    Neki stručnjaci upozoravaju pak da iz brojki koje pokazuju rast broja stečajeva ne treba izvlačiti pogrešne zaključke. One sada možda izgledaju loše zato što su veštački smanjene u pandemiji 2020. i 2021, kada je vlada podupirala posrnule kompanije, tumače.

  • Cijena ruskog gasa za Srpsku ostaje ista

    Cijena ruskog gasa za Srpsku ostaje ista

    Cijena gasa za Republiku Srpsku ostaje ista u narednom periodu bez tržišnih opterećenja, potvrđeno je danas nakon razgovora Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva BiH, sa Aleksejem Milerom predsjednikom Upravnog odbora Gasproma.

    Dodik je na Twitteru naveo da je razgovarao telefonski sa Milerom nakon sastanka sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.

    Iz Gasproma je saopšteno da je Miler rekao da će se nastaviti snabdijevanje Republike Srpske gasom u potrebnim količinama po cijenama važećeg ugovora, bez prilagođavanja aktuelnim tržišnim uslovima.

    “Gasprom isporučuje i nastaviće da snabdijeva Republiku Srpsku gasom u potrebnim količinama po cijenama aktuelnog ugovora bez prilagođavanja trenutnim tržišnim uslovim”, rekao je Miler.