VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Zbog međusobnih blokada nema isplate 100 miliona maraka grantova EU

    Zbog međusobnih blokada nema isplate 100 miliona maraka grantova EU

    Zbog međusobnih blokada između Republike Srpske i Federacije, u BiH je trenutno blokirano sedam evropskih grantova vrijednih više od sto miliona maraka, od kojih su četiri u FBiH, dva u RS, dok jedan obuhvata opštine u oba entiteta.

    Kako nam je objašnjeno, Republika Srpska je zbog evropskih sankcija na koridoru 5c blokirala projekte u Federaciji BiH, kako je i bilo najavljeno od strane vlasti Srpske prije nekoliko mjeseci, a Federacija je na to odgovorila blokadama projekata u RS, zbog čega kasne sve isplate.

    Kako je “Nezavisnim novinama” rečeno iz više izvora, jedina sankcija koju EU trenutno ima u BiH je suspenzija 600 miliona evra projekata u Srpskoj za koridor 5c. Objašnjeno nam je da grant za most na Savi kod Gradiške ima dodatni problem zbog američkih sankcija izvođaču radova na tom mostu, ali nam je naglašeno da je u pitanju tehnički problem koji će uskoro biti riješen.

    Kako nam je objašnjeno, u pitanju je formalnost i ova isplata će uskoro biti odobrena, čim se pronađe modalitet kako da se sredstva proslijede BiH. Međutim, kada i ovaj problem bude riješen i isplata spremna, izvjesno je da do nje neće doći ako se u međuvremenu ne odblokiraju ostali projekti koji su zbog međusobnih blokada na čekanju.

    Naš evropski izvor nam je objasnio da Brisel ne smatra da su projekti u RS sankcionisani, već da se radi o privremenoj suspenziji dok se ne stvore uslovi za nastavak reformi i prekid blokada.

    Tokom razgovora našim sagovornicima smo prenijeli zabrinutost medijske zajednice u RS zbog nedavnog stupanja na snagu odredbe o kriminalizaciji klevete, koji će dovesti do represije i suzbijanja slobode govora ne samo za novinare, nego i za sve građane RS, zbog čega je medijska zajednica zatražila da ovaj zakon što prije bude ukinut.

    Iz Evropske banke za obnovu i razvoj, koja treba da isplati oko 1,8 miliona evra ostatka od granta za most na Savi, objašnjeno nam je da se radi o grantu kroz Investicijski okvir za zapadni Balkan EU.

    Napomene radi, WBIF je zajednička inicijativa EU, nekoliko banaka, bilateralnih donatora i korisnika. Na naše pitanje u kakvom statusu su ostali grantovi, u EIB-u su nam rekli da oni nemaju taj pregled, dok su nam u Ministarstvu finansija i trezora BiH dali odgovore na ovo pitanje.

    U odgovoru “Nezavisnim novinama” su u Ministarstvu finansija BiH naglasili da se od sedam projekata tri projekta u FBiH odnose na izgradnju koridora 5c, a jedan na projekat vodosnabdijevanja u opštini Jajce.

    Od sedam odobrenih grantova u visini od oko 55,6 miliona evra, na projekte u RS se odnosi oko 7,4 miliona evra, a na FBiH oko 37,7 miliona evra, dok je za projekat vodosnabdijevanja u opštinama i u FBiH i u RS namijenjeno oko 10,5 miliona evra.

    “U RS je riječ o projektu izgradnje mosta na Savi kod Gradiške i projektu vodosnabdijevanja u Zvorniku. Grant koji je namijenjen za opštine i u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj je predviđen za projekte vodosnabdijevanja”, rekli su nam oni.

    Pojasnili su nam da je ove godine povučeno oko 18 miliona evra za dva projekta u FBiH.

    U Delegaciji EU u BiH su nam potvrdili da kašnjenje grantova nema veze sa “sankcijama” EU, već da je isključivo riječ o domaćim blokadama.

    “Jedan razlog za kašnjenje isplata je, nažalost, činjenica da Predsjedništvo BiH prečesto propušta da ratifikuje sporazume zbog unutrašnjih neslaganja. Bez ratifikacije isplata grantova je pravno nemoguća, i to dovodi do kašnjenja procesa. EU će nastaviti da se zalaže kod bh. institucija da iskoriste značajnu evropsku pomoć koja je na raspolaganju u interesu građana zemlje, kao i da urgira kod vlasti da se uzdrže od kontraproduktivnih blokada”, rekao je “Nezavisnim novinama” Ferdinand Konig, portparol Delegacije EU u Sarajevu.

    On je naglasio da EU ostaje posvećena ravnomjernom razvoju cijele BiH, te je ponovio da su EU i njene zemlje članice i dalje najznačajniji partner, investitor i donator.

    Konig je precizirao da su jedini EU projekti u BiH blokirani od strane Brisela oni na koridoru 5c u RS.

    “Iako EU i dalje zadržava široku paletu alata za rješavanje političkih izazova u BiH, više puta je naglasila da su sve opcije otvorene ako dođe do pogoršanja političke klime”, rekao je on.

    Što se tiče koridora 5c, naglasio je da EU želi da ovaj projekat bude što prije završen, na dobrobit svih građana.

    “Odluka koja je donesena može biti preinačena ako se ispune politički uslovi”, rekao je Konig.

  • Amidžić: Srpskoj više novca

    Amidžić: Srpskoj više novca

    Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje /UIO/ BiH usvojio je danasu Banjaluci odluku o utvrđivanju privremenih koeficijenata za raspodjelu prihoda s jedinstvenog računa za period juli-septembar kojim se omogućava za jedan odsto veći priliv sredstava u budžet Republike Srpske, rekao je ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić.
    Amidžić je istakao da je usvojena odluka o prvom privremenom poravnanju između korisnika raspodjele indirektnih poreza sa jedinstvenog računa UIO za ovu godinu kojom je predviđen za 14,5 miliona KM veći priliv sredstava u budžet Srpske.

    On je dodao da je do sada nepravedno bilo da su te uplate išle po nižim koeficijentima u budžet Republike Srpske zato što nije bio imenovan ministar trezora i finansija u Savjetu ministara.

    Amidžić je rekao da je usvojen i pravilnik, prema kojem će se moći sprovesti
    oslobađanje od plaćanja PDV-a na doniranu hranu.

    On je naveo da će Upravni odbor UIO BiH još razgovarati o putarinama kada je riječ o željeznicama, te o energetskom sektoru, rudnicima i termoelektranama, uvažavajući obaveze prema Energetskoj zajednici i stanje energetskih potreba Republike Srpske i Federacije BiH.

    “Nastojaćemo naći rješenja koja će uvažavati energetsku realnost na prostoru na kojem živimo”, istakao je ministar finansija i trezora u Savjetu ministara.

    Amidžić je rekao da nije dobro što je na računu još neraspodijeljeno 220 miliona KM od putarina, naglašavajući da bi ova sredstva trebalo staviti u funkciju, a da se krajnji koeficijeni raspodjele definišu putem metodologije.

    Odgovarajući na pitanje novinara o stavu predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da BiH treba da postane član BRIKS-a, Amidžić je naveo da treba podržati svako udruženje koje ekonomski raste jer je ekonomska saradnja dobra, ne samo kada je riječ o BRIKS-u, već i drugim asocijacijama iz EU.

    “BRIKS danas predstavlja ozbiljnu ekonomsku snagu. Kina je danas prva ekonomija svijeta”, istakao je Amidžić.

    Govoreći o nabavci porostora za UIO BiH u Banjaluci, Amidžić je istakao da je sva procedura završena, te da prema zadnjoj odluci Savjeta ministara ukupan iznos za nabavku ovog prostora 69,4 miliona KM, u okviru kojih je 1,9 miliona KM za nabavku namještaja, a ne 100 miliona KM, kako se to u javnosti predstavljalo.

    “Sramota je i politički neprihvatljivo da to do sada nije bilo završeno u Banjaluci. Zašto niko nije postavljao pitanje kada se prostor nabavljao za regionalni centar Sarajevo, Mostar ili Tuzla. Više od 33 miliona KM zajedničkih sredstava je odvojeno da se riješi smještaj u ova tri grada, a u Banjaluci nije”, istakao je Amidžić.

    Prije početka redovne sjednice održana je konstitutivna sjednica Upravnog odbora UIO.

  • Rod voća umanjen – posljedice će se osjetiti u sljedeće dvije godine

    Rod voća umanjen – posljedice će se osjetiti u sljedeće dvije godine

    Ovogodišnje nepogode, grad i olujno nevrijeme napravili su velike probleme voćarima i povrtarima i imamo umanjen rod, rekao je u Јutarnjem programu RTRS predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske Dragoja Dojčinović.

    Јedna u najtežih godina u voćarstvu. Najveće štete imali su voćari i povrtari. To će se odraziti i na sljedeće dvije godine gdje očekujemo manji rod – rekao je Dojčinović.

    Dojčinović je rekao da počela berba ranih sorti jabuka.

    • Od 20. septembra očekujemo berbu svih sorti jabuka – naveo je Dojčinović.

    Istakao je da je berba kruški završena.

    • Kvalitet kruške je loš. Imamo i manje količine nego inače – dodao je Dojčinović.
  • Tokom septembra isplata pomoći za grijanje

    Tokom septembra isplata pomoći za grijanje

    Vlada Republike Srpske odobrila je isplatu pomoći za grijanje iz paketa predpristupne pomoći Evropske unije u iznosu od 32,2 miliona maraka.

    Pomoć će dobiti korisnici iz dvije boračke kategorije, penzioneri čija penzija je manja od 350 maraka, korisnici novčane pomoći, dječijeg dodatka i stariji od 65 godina bez primanja.

    Ministar rada i boračko invalidske zaštite Danijel Egić istakao da pojedinačna pomoć iznosi 476 KM.


    “Biće obuhvaćeno 48.000 domaćinstava”, naveo je Egić.

    Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić je rekao da je skoro cijeli proces završen.

    “Naredni korak je isplata koja se treba završiti do kraja septembra. Direktno će se uplaćivati na račune ili putem Pošta Srpske”, naveo je Šeranić.

    Istakao je će brzina isplate zavisiti i od tačnosti podataka korisnika.

  • Mogu li se zamjeniti njemački partneri?

    Mogu li se zamjeniti njemački partneri?

    Nekoliko sedmica nakon što su njemačke vlasti zaustavile projekte u Republici Srpskoj vrijedne više od 100 miliona evra, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik tvrdi da je za istu našao zamjenu u novcu iz Mađarske i Kine. Pitanje je međutim, da li će taj novac uopšte doći brzo i jeftino kako se najavljuje i da li to može imati i negativne posljedice?

    Mađarska i Kina će nadoknaditi novac za četiri važna projekta čije je finansiranje zvanični Berlin obustavio, govorio je Dodik u avgustu. Sada tvrdi da određene njemačke banke nisu odustale od projekata , ali da je našao alternativu za te projekte u Mađarskoj.

    “Mi smo našli alternativu kroz podršku sa strane mađarske da Hrgud pokrijemo sredstvima koje smo tamo obezbijedili”, rekao je Dodik.

    U pitanju su četiri projekta iz oblasti energetike i ekologije koji su obustavljeni odnosno Njemačka je pustila da prođe rok za implementaciju.

    Radi se o projektimа: izgradnja vjetroparka “Hrgud” kod Berkovića, vrijednosti 64,2 miliona evra, dvije faze revitalizacije Hidroelektrane “Trebinje 1”, vrijednosti oko deset miliona evra, te prečišćavanje otpadnih voda u Gradišci, vrijednosti 14,3 miliona evra.

    Dodik je više puta pominjao i kineske partnere kao alternativu za finansiranje važnih projekata.

    “Kompanija Enerdži Kina je jedna od najmoćnijih državnih kompanija Kine i mi ćemo s njima tragati za novim rješenjima”, rekao je Dodik novinarima u Banjaluci prije nekoliko dana.

    U Kinu je ranije išao i premijer Radovan Višković, međutim predstavnici opozicije su skeptični.

    “Njemačka je jadan od pet najjačih spoljno-trgovinskih partnera Republike Srpske pored Srbije, Hrvatske, Italije i Austrije. Da su Mađarska i Kina daleko od ovih zemalja i da po onome što su do sada uradili teško je očekivati da oni mogu nadoknaditi te velike projekte sa kojima je Njemačka prisutna u Republici Srpskoj toliko godina i decenija”, smatra predsjednik Partije demokratskog progresa Branislav Borenović.

    Ekonomisti međutim smatraju da Dodik ovakvim najavama talasa javnost i sada provocira one koji su ga godinama podržavali, međutim, kako navode, teško je očekivati da će na ovaj način dobiti novac po njemačkim uslovima.

    “Što se tiče Mađara, ja sam to prije više nedjelja najavila da će još eventualno Mađarska izdvojiti nekih stotinjam miliona evra što se i obistinilo ali da više od toga ne može. Što se tiče Kineza, zavisi kakav je aranžman jer sa Kinezima nije lako pregovarati nisu oni oni koji daju grantove. To jednostavno može da bude ili kredit ili da njihova firma bude angažovana. Mogu oni tad i da kreditiraju ali to se vratiti mora”, smatra ekonomista Svetlana Cenić.

    Uprkos pričama o okretanju ka istoku Dodik kaže da će se 7. septembra sastati sa specijalnim njemačkim predstavnikom za Zapadni Balkan Manuelom Saracinom. Tako se nameće pitanje da li je u pitanju geopolitika ili traganje za novcem koji Republici Srpskoj nedostaje?

    “Mislim da se ovdje traži način kako nadomjestiti onaj novac koji je otkazan odnosno da se nađe zamjena ko bi mogao podržati one projekte koje su neke zemlje članice EU obustavile za BiH. Da li oni zaista mogu nadomjestiti te projekte ili će se vršiti realokacija od nekih drugih sredstava koje su te zemlje prethodno obećale ovom prostoru to ostaje otvoreno”, kaže politikolog Tanja Topić.

    Da novca nedostaje za brojne projekte, pa ga zvaničnici Republike Srpske traže na svim stranama, smatraju naši sagovornici, dokazuje i Dodikova nedavna izjava da Bosna i Hercegovina treba da uđe u BRIKS, ekonomski savez koji predvode Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika.

  • Najavljeno novo poskupljenje goriva

    Najavljeno novo poskupljenje goriva

    Poskupljenje goriva do osam feninga po litru na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj neće biti jedini udar na džepove građana, jer po običaju i ustaljenoj praksi, uslijediće i poskupljenja gotovo svih proizvoda neophodnih za život, što će dodatno “istopiti” ionako mršave potrošačke novčanike.

    Obrazloženje distributera išlo je u pravcu da su prinuđeni na ovakav potez jer ne mogu ugroziti svoje poslovanje, a prateći dosadašnju situaciju, odgovor trgovaca će sigurno biti identičan u vidu poskupljenja.

    Nažalost, kola će se opet slomiti na stanovništvu, koje će, poručuju stručnjaci, morati tražiti način na koji način može potrošiti neku marku manje.

    “Ne znam više šta nije poskupjelo. A poskupljenjem goriva će ovdje ponovo sve poskupjeti, tako da će ovo biti jedna veoma neizvjesna jesen i zima za naše potrošače, jer najavljena su poskupljenja svih usluga od strane preduzeća”, kaže za “Nezavisne novine” Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja potrošača “Don” iz Prijedora.

    Prema njenim riječima, četiri mjeseca koja su ostala do kraja tekuće godine, po pitanju poskupljenja, biće jako turbulentna, čak i više nego iduća godina.

    Marićeva tvrdi da to ne treba nikoga da začudi, jer je odgovor na pitanje kako je to moguće, u stvari vrlo jednostavan.

    “Najavljuju se poskupljenja u ovoj godini i izvjesno je da će do toga doći. Mnogo više nego iduće godine, jer je 2024. godina izborna, pa je vrlo vjerovatno da se trgovci, te drugi neće tako lako usuditi da baš tada jako povećavaju cijene”, smatra Marićeva.

    Da su izbori moguća slaba tačka za nadležne, saglasan je i ekonomista Milenko Stanić. Tu se, kako kaže, može tražiti neka šansa da ne dođe do daljih poskupljenja i šansa da državni i republički organi donesu jasne zakonske odredbe koje neće ići nauštrb građana.

    “Možda će zbog činjenice da su izbori vlasti odgovornije pristupiti tom pitanju. U stvari, gledajući svoje interese da ih glasači ne bi kaznili, možda bi mogli krajem ove godine i početkom iduće da propišu mjeru koja predstavlja akciznu politiku. U prevodu, Savjet ministara BiH sa Parlamentarnom skupštinom BiH mogao bi da donese odluku da u situaciji ako maloprodajne cijene nafte pređu određenu granicu, recimo tri KM po litru, nastupi period intervencije i da se otpiše određeni procenat akciza. Na taj način bi se zaštitili domaća privreda i stanovništvo, da se uspostavi tzv. plafonirana cijena. Dosad nismo imali podršku za slične inicijative koje su dolazile i od nekoliko klubova poslanika i pojedinačno”, navodi Stanić za “Nezavisne novine”.

    Što se tiče poskupljenja goriva, on kaže da tu više ne vrijedi polemisati, jer BiH zavisi od ino-proizvođača jer nema svoje proizvodne kapacitete i izvore nafte.

    “Rafineriju smo izgubili, kao i ključne poluge i instrumente kojima možemo uticati na svjetske cijene nafte kod nas. Jedina mogućnost je da domaći organi vlasti izađu u susret građanima i privredi u smislu korekcija cijena nafte, koja će se sigurno i u narednom periodu kretati ovom cik-cak linijom, više prema gore nego prema dolje. I članice OPEK+ se drže dogovora, smanjuju proizvodne kvote, time podižu cijene”, zaključio je Stanić.

  • Na račun Poreske uprave prikupljeno više od 2,3 milijarde KM

    Na račun Poreske uprave prikupljeno više od 2,3 milijarde KM

    Poreska uprava Republike Srpske je u prvih osam mjeseci 2023. godine na račun javnih prihoda RS prikupila ukupno 2,387 milijardi maraka, što je za preko 316 miliona KM ili 15 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine.
    Sve kategorije javnih prihoda u nadležnosti Poreske uprave RS bilježe rast u odnosu na prošlu godinu.

    Doprinosi, koji čine gotovo 62% od ukupno prikupljenih prihoda, u prvih osam mjeseci ove godine naplaćeni su u iznosu od 1,475 milijardi KM, što je za 198,64 miliona KM ili 16 odsto više nego u istom periodu prethodne godine, pri čemu je naplata doprinosa za Fond PIO i Fond dječje zaštite veća za po 16 procenata, za Zavod za zapošljavanje 17%, dok je naplata doprinosa za Fond zdravstvenog osiguranja veća za 14 odsto.

    Direktni porezi, od čega najveći dio čine porez na dobit i porez na dohodak, u prvih osam mjeseci ove godine naplaćeni su u iznosu od 547,09 miliona KM, što je za 80,57 miliona KM ili 17 odsto više nego u prvih osam mjeseci prošle godine, prenose Nezavisne.

    “Najveća naplata kod direktnih poreza zabilježena je kod poreza na dobit, koji je naplaćen u iznosu od 284,80 miliona KM, što je za 24,22 miliona KM više nego u istom periodu 2022. godine. Istovremeno, naplata poreza na dohodak iznosi 225,83 miliona KM, što je za 51,13 miliona KM ili 29 odsto više u odnosu na uporedni period. Takođe, zabilježen je i rast naplate prihoda i kod ostalih direktnih poreza, odnosno po osnovu poreza na nepokretnosti za 4,88 miliona KM ili 26 odsto u odnosu na period januar – avgust 2022. godine”, saopšteno je iz Poreske uprave RS.

    Ostali javni prihodi, čija je naplata u nadležnosti Poreske uprave RS, iznose 365,10 miliona KM, što je za 37,30 miliona KM ili 11 odsto više u odnosu na isti period 2022. godine.

    Najveći rast naplate u ovoj kategoriji javnih prihoda ostvaren je po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću, i to za 21,54 miliona KM ili 38% više, te prihoda po osnovu koncesionih naknada gdje je naplata veća za 13,60 miliona KM ili 46% više u odnosu na prvih osam mjeseci prošle godine.

    Što se tiče naplate za avgust tekuće godine, ukupno je prikupljeno 302,04 miliona KM, što je za 18,93 miliona KM ili 7% više nego u istom mjesecu prošle godine.

  • Firme i stanovništvo sve više dižu kredite

    Firme i stanovništvo sve više dižu kredite

    Potražnja za kreditima od strane preduzeća i stanovništva u Bosni i Hercegovini u drugom kvartalu ove godine sve više raste.

    Naime, u anketi o kreditnoj aktivnosti banaka u BiH koju je uradila Centralna banka BiH navodi se da se potražnja preduzeća za kreditima naročito odnosi na dugoročne kredite, jer je neto procenat povećanja potražnje preduzeća za dugoročnim kreditima bio 0,5 (ili 50%), dok je potražnja za kratkoročne kredite porasla nešto manje.

    “Glavni faktori koji su doprinijeli rastu potražnje za kreditima u drugom kvartalu 2023. godine su finansijske potrebe za kapitalnim investicijama i obrtnim sredstvima. Takođe, u pogledu korištenja alternativnih izvora finansiranja, banke kod kojih je došlo do povećanja potražnje navode da su na povećanje potražnje u njihovoj banci uticali krediti od drugih banaka i ostali izvori finansiranja. U pogledu očekivanja za treći kvartal 2023. godine, neto rezultat iz prikupljenih odgovora ukazuje na to da se očekuje neznatno ublažavanje standarda za odobravanje kratkoročnih, kao i dugoročnih kredita preduzećima, ali banke očekuju da će doći do povećanja potražnje preduzeća za kratkoročnim, kao i za dugoročnim kreditima i/ili kreditnim linijama u trećem kvartalu 2023. godine”, stoji u anketi.

    Što se tiče stanovništva, u drugom kvartalu 2023. godine banke su izvijestile da je došlo do rasta potražnje stanovništva za stambenim, kao i za potrošačkim i nenamjenskim kreditima.

    “Rast potražnje za potrošačkim i nenamjenskim kreditima bio je nešto naglašeniji nego za stambenim kreditima. Glavni faktori koji su uticali na povećanje potražnje za kreditima vezani su za povećanu nabavku trajnih potrošačkih dobara i kupovinu nekretnina, dok je štednja stanovništva imala negativan uticaj na potražnju stanovništva. Banke predviđaju da će doći do neznatnog pooštravanja standarda za kredite stanovništvu u trećem kvartalu 2023. godine. Banke imaju optimističan pogled vezan za potražnju stanovništva za kreditima u trećem kvartalu 2023. godine, pa se u tom smislu očekuje nešto veće povećanje potražnje za stambenim i nešto blaži rast potražnje za potrošačkim i nenamjenskim kreditima”, istakli su iz Centralne banke BiH.

    Ekonomista Milenko Stanić kaže za “Nezavisne novine” da je povećana tražnja kredita zbog nelikvidnosti privrede i stanovništva.

    “Prošle godine su bile rekordne stope inflacije u zadnjih dvadesetak godina, koja je iscrpila posebno privredu i stanovništvo. Tada je samo javni sektor profitirao te su bili veći budžeti svih organizacionih jedinica i na državnom nivou. Privreda i stanovništvo su iscrpljeni, a plate nisu ni približno mogle pratiti rast troškova života, pogotovo cijena komunalija i hrane, koja čini 70 odsto od potrošačke korpe. Tako je bilo i u privredi, jer su investicije u stalnom padu, kako prošle godine, tako i ove”, navodi Stanić.

    Kako kaže, problemi preduzeća su bili da isfinansiraju troškove poslovanja, sirovina, energenata, ali i drugih rashoda.

    “Neki su morali u takvim uslovima da zatvore svoja poslovanja. Ove godine se smiruje inflacija, ali se pojavljuje drugi problem, pad uvoza i izvoza, odnosno pad privredne aktivnosti. U jednoj Njemačkoj, koja je nosilac privrednog zamaha u Evropskoj uniji, je recesija koja traje duže od šest mjeseci. Privreda želi da preživi, jer se očekuje da će naredna godina biti godina oživljavanja privredne aktivnosti. Sve projekcije govore da će ova godina biti recesiona, odnosno godina pada privredne aktivnosti i postepenog pada inflacije. U takvoj situaciji jedini način za stanovništvo i privredu je da uzimaju kredite kako bi opstali”, zaključio je Stanić.

  • Savjet ministara odbio inicijativu za pokretanje procedure za pristupanje BRIKS-u

    Savjet ministara odbio inicijativu za pokretanje procedure za pristupanje BRIKS-u

    Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac rekao je da je na današnjoj sjednici Savjeta ministara predložio inicijativu za pokretanje procedure za podnošenje zahtjeva za članstvo BiH u BRIKS-u, koja je odbijena, ali da se od toga neće odustati.
    “Uspjeli smo na adekvatan način da upoznamo i predstavimo oba prijedloga koji se odnose na inicijativu za pokretanje procedure za podnošenje zahtjeva za članstvo BiH u BRIKS i zaključak o presudi Evropskog suda za ljudska prava u predmetu žKovačević protiv BiHž sa jasnim stavom da će ovo biti tema koju ćemo mi i u narednim sjednicama ponovo tražiti kao tačku dnevnog reda i da o tome raspravljamo”, rekao je Košarac.

    Kada je riječ o pravosuđu, Košarac je rekao da u BiH ništa ne može biti važnije od pitanja koje se odnosi na prijedloge zakona o Ustavnom sudu i prestanku mandata stranih sudija u tom sudu.

    Košarac je istakao da je sadržaj predloženih zakona potpuno jasan i predstavljen na prethodnoj sjednici Savjeta ministara, kao i da je danas ministar pravde u Savjetu ministara Davor Bunoza potvrdio da je Republika Srpska dostavila prijedloge ova dva zakona i da radna grupa za pravosuđe pokušava uskladiti tekstove zakona.

    “Nakon verifikacije u radnoj grupi, biće dostavljeni na usvajanje Savjetu ministara i drugim nadležnim institucijama za usvajanje zakona”, rekao je Košarac novinarima u Sarajevu.

    On je odbacio navode opozicije iz Republike Srpske da se ovim krše zaključci Narodne skupštine Republike Srpske.

    Košarac je napomenuo da je iz rasprave na jučerašnjoj sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH vidljivo kako i dalje postoji potreba određenih političkih struktura iz Federacije BiH da strane sudije ostanu u Ustavnom sudu.

    On je istakao da Republika Srpska neće odustati ni od ukidanja OHR-a, naročito jer BiH ima kandidatski status za članstvo u EU, a stranci i dalje donose odluke.

    “To govori o anomaliji ove zemlje i ne mogu da vjerujem da postoje političke strukture koje su okupljene oko ideje da nam stranci donose odluke”, naveo je Košarac.

    Prema njegovim riječima, članstvo u EU je važno, ali s obzirom na izjave pojedinih evropskih zvaničnika da je proširenje moguće očekivati 2030. godine bitno je razvijati regionalnu i svaku drugu saradnju.

  • Svijetu prijeti nestašica litijuma već 2025. godine

    Svijetu prijeti nestašica litijuma već 2025. godine

    Svijet bi uskoro mogao da se suoči sa nestašicom litijuma zbog velike potražnje za ovim metalom, a neki analitičari očekuju da će se to desiti već 2025. godine.
    BMI, istraživačko odjeljenje njujorške agencije Fič solušns je u svom nedavnom izvještaju zaključilo da će nestašica litijuma nastati već za dvije godine zbog velike kineske potražnje, prenosi CNBC.

    “Očekujemo da će kineska potražnja za litijumom za električna vozila (EV) u periodu od 2023. do 2032. godine porasti u prosjeku za 20,4 odsto godišnje”, navedeno je u pomenutom izvještaju.

    Proizvodnja litijuma u Kini će u istom periodu porasti u proseku za šest odsto, što ne može da zadovolji ni trećinu potražnje.

    U svijetu je 2021. godini proizvedeno 540.000 tona litijuma, a Svetski ekonomski forum (WEF) prognozira da će globalna potražnja za litijumom u 2030. godini biti preko tri miliona tona.

    “Vjerujemo da će u svijetu nastupiti nestašica litijuma. Naravno, predviđamo rast ponude, ali će potražnja rasti mnogo bržim tempom”, izjavila je direktorka Dojče bank za istraživanje litijuma i čiste tehnologije Korin Blanšar.

    Ona predviđa “mali deficit” ekvivalenta litijum karbonata (LCE) između 40.000 i 60.000 tona do kraja 2025. godine, ali smatra da će na kraju 2030. godine ovaj deficit biti već 768.000 tona LCE.

    Drugi analitičari ne vide da će svjetski deficit litijuma doći tako brzo, ali ipak predviđaju manjak do kraja decenije.

    Prema podacima kompanije Refinitiv, u svijetu trenutno postoji samo 101 rudnik litijuma.