Kategorija: Ekonomija

Cijene nafte pale su danas, izbrisavši ranije dobitke, nakon izvještaja da iranski operativci traže razgovore sa SAD kako bi okončali rat, koji remeti energetske tokove na Bliskom istoku, piše Rojters.

Cijena nafte marke “Brent” pala je za 50 centi, ili 0,6 odsto, na 80,90 dolara po barelu do 13.18 časova, nakon što je ranije tokom trgovanja dostigla maksimum od 84,48 dolara.

Američka nafta marke “West Texas Intermediate” pala je za 88 centi, ili 1,2%, na 74,96 dolara, dan nakon što je dostigla najviši nivo od juna.

Njujork tajms je objavio da su operativci iranskog Ministarstva obavještajnih poslova signalizirali otvorenost Centralnoj obaveštajnoj agenciji SAD za razgovore o okončanju rata, pozivajući se na zvaničnike upoznate sa tim pitanjem.

Američki ministar odbrane Pit Hegset izjavio je danas da Sjedinjene Države pobjeđuju u ratu protiv Irana i da američka vojska može da se bori koliko god je potrebno.

– Iako je protok nafte kroz Ormuski moreuz i dalje poremećen, učesnici na tržištu izgleda očekuju deeskalaciju sukoba i nastavak protoka nafte – rekao je analitičar banke UBS Đovani Staunovo.

Evropski berzanski indeksi su danas neujednačeni, dok cijene gasa i nafte nadalje rastu zbog krize na Bliskom istoku i rasplamsavanja sukoba između Irana i savezničkih snaga Sjedinjenih Američkih Država i Izraela koji je ušao u peti dan.

Fjučersi evropskih cijena gasa su danas u jednom trenutku skočili na 61 evra za megavat-sat, što je najviša vrijednost za posljednje tri godine, a cijene nafte Brent je premašila 84 dolara po barelu.

Katar je u ponedjeljak obustavio kompletnu proizvodnju tečnog prirodnog gasa nakon iranskih napada dronovima na ključna postrojenja u Ras Lafanu i Mesaidu.

Na ovaj način je sa tržišta uklonjeno oko 20 odsto svjetske ponude LNG.

Pored toga, Iran je blokirao transport energenata kroz ključnu rutu preko Ormuskog moreuza, što je povećalo zabrinutost za snabdijevanje.

Nivo popunjenosti evropskih skladišta gasa iznosi 31 odsto, znatno manje u odnosu na 40 odsto u isto vrijeme prošle godine.

Indeks Frankfurtske berze DAX je danas u 9.30 časova porastao za 0,65 odsto na 23.892,25 poena, francuski CAC 40 za 0,23 odsto na 8.122,03 poena, dok je britanski FTSE 100 pao za 0,02 odsto na 10.477,76 poena, moskovski MOEX za 0,22 odsto na 2.819,56 poena.

Vrijednost američkog berzanskog indeksa Dow Jones je na sinoćenjem zatvaranju berzi pala za 0,83 odsto na 48.501,27 poena, S&P 500 za 0,94 odsto na 6.816,63 poena, a vrijednost indeksa Nasdaq za 1,02 odsto na 22.516,69 poena.

Evropski fjučersi gasa za april su se danas na otvaranju berze TTF prodavali po cijeni od 58 evra za megavat-sat.

Prema aktuelnim podacima, cijena sirove nafte je porasla na 76,186 dolara, a cijena nafte Brent na 83,225 dolara.

Cijena zlata je porasla na 5.156,02 dolara za trojsku uncu, a cijena pšenice na 5,7226 dolara za bušel (bušel iznosi 27,216 kg).

Vrijednost evra u odnosu na dolar na valutnoj berzi Foreks iznosi 1,16059 dolara, što je za 0,08 odsto manje nego na početku trgovine.

Banke u Bosni i Hercegovini očekuju da će u prvom kvartalu ove godine doći do povećane potražnje preduzeća za kratkoročnim, te dugoročnim kreditima ili kreditnim linijama.

Krediti stanovništva

Ovo se navodi u anketi Centralne banke BiH, te se dodaje da banke očekuju da će u prvom kvartalu potražnja stanovništva za kreditima ostati na istom nivou kao i u prethodnom kvartalu.

“Rezultat iz prikupljenih odgovora osam najvećih banaka u BiH, u odnosu na četvrti kvartal prošle godine, ukazuje da banke ne očekuju promjene u kreditnim standardima, kako za stanovništvo, tako i za preduzeća”, naveli su iz Centralne banke BiH.

Šta je pokazala anketa

Istakli su da je anketa pokazala da je potražnja preduzeća za kratkoročnim i dugoročnim kreditima nastavila da raste i u četvrtom kvartalu 2025. godine.

“Neto procenat prikupljenih odgovora banaka u četvrtom kvartalu ukazao je na to da su uslovi za odobravanje kredita preduzećima ostali nepromijenjeni u odnosu na kvartal prije. U četvrtom, u odnosu na prethodni kvartal, neto rezultat iz prikupljenih odgovora ukazuje da je došlo do neznatnog povećanja odbijenih zahtjeva za kredite preduzećima”, piše u saopštenju Centralne banke BiH.

Potražnja stanovništva za stambenim kreditima

Dodali su da su banke navele da je potražnja stanovništva za stambenim kreditima nastavila da raste u četvrtom kvartalu, dok je potražnja za nenamjenskim kreditima ostala na nivou od prethodnog kvartala.

“Uslovi odobravanja kredita stanovništvu u četvrtom kvartalu lani ostali su nepromijenjeni u odnosu na prethodni kvartal. U posljednjem kvartalu 2025, u odnosu na kvartal prije, nije bilo promjene u pogledu učešća odbijenih zahtjeva za odobrenje kredita stanovništvu”, kazali su iz Centralne banke.

Ekonomista Igor Gavran kaže da je sigurno da su banke u jako komotnoj situaciji jer na depozite plaćaju bijedne kamate daleko ispod inflacije.

“Trećina prihoda banaka je iz naknada koje su abnormalno, sramotno, ekstremno visoke, te ih regulator ne ograničava ni na koji način. Plaća im i sama Centralna banka BiH kamatu za dio sredstava iznad obavezne rezerve kod njih, zarađuju na tržištima izvan BiH… i zato i mogu imati stroge kriterije i visoke kamate za kredite”, rekao je Gavran za “Nezavisne novine”.

Kamate i naknade bi trebali biti niži

Prema njegovim riječima, iz ugla interesa privrede sigurno je da bi ti kriteriji, kao i kamate i naknade trebali biti niži.

“S druge strane (posebno kada su građani u pitanju) ne bi se kriteriji trebali ni previše spustiti jer bi to moglo potaknuti na nepotrebna i pretjerana zaduženja, što dalje vodi u probleme same dužnike. Mislim da bi naknade morale biti drastično niže, a mnoge ukinute, kamate na kredite također niže, a na depozite više, dok kriteriji za odobravanje kredita moraju biti realni i usklađeni sa stanjem na tržištu i realnim karakteristikama aplikanata. Nemoguće je reći da li je to sada slučaj ili ne samo na osnovu broja odbijenih zahtjeva, ali s obzirom na situaciju u kojoj su banke, logično je pretpostaviti da ima prostora za fleksibilniji pristup”, naglasio je Gavran.

Od tri hidroelektrane u Republici Srpskoj koje posluju u okviru “Elektroprivrede RS”, dvije su prethodnu godinu završile u plusu, a jedna u minusu.

“Hidroelektrane na Trebišnjici”

Kako se vidi u podacima koji su objavljeni na Banjalučkoj berzi, “Hidroelektrane na Trebišnjici” iz Trebinja su prošle godine imale ukupne prihode od 70.167.744 KM, dok su ukupni rashodi bili 64.955.678 KM.

Tako je neto dobit HE na Trebišnjici nakon oporezivanja iznosila 2.815.736 KM.

Ovo je lošiji rezultat u odnosu na 2024. godinu, kada su ukupni prihodi “Hidroelektrana na Trebišnjici” iznosili 74.498.666 KM, a ukupni rashodi 67.542.599 KM, te je nakon oporezivanja neto dobit bila 4.541.229 KM.

“Hidroelektrane na Vrbasu”

Kada su u pitanju “Hidroelektrane na Vrbasu”, čije je sjedište u Mrkonjić Gradu, one su tokom prošle godine imale ukupne prihode od 23.120.626 KM, a rashode 18.230.503 KM.

Ova hidroelektrana je nakon oporezivanja, prošle godine imala neto dobit od 4.479.830 KM.

Za HE na Vrbasu je prošla godina bila uspješnija od 2024. godine, kada su imale prihode od 21.474.780 KM, a rashode 17.191.623 KM, te dobit od 3.833.830.

“Hidroelektrane na Drini”

Sa druge strane, za “Hidroelektrane na Drini”, sa sjedištem u Višegradu, 2025. godina bila je dosta lošija u odnosu na 2024.

HE na Drini su prošle godine imale ukupne prihode od 36.091.483 KM, a ukupne rashode od 38.136.860 KM.

Nakon oporezivanja ova hidroelektrana je prošlu godinu završila sa minusom od 2.346.036 KM.

I 2024. godinu su nakon oporezivanja završili u minusu, ali minimalnom, i to ukupno 90.680 KM.

Tada su imali ukupne prihode od 37.264.831 KM, a rashode 36.815.058 KM.

Nedeljko Perišić, direktor HE na Drini, rekao je prije nekoliko dana da je hidrologija bila veoma nepovoljna u prethodne dvije godine i jako je uticala na rezultate.

Na proizvodnju utiču dva faktora

“Na samu proizvodnju u jednoj hidroelektrani utiču dva faktora. Na jedan mi možemo uticati, a to je pogonska spremnost, odnosno da li mi možemo svu tu prispjelu vodu da obradimo, preradimo i proizvedemo električnu energiju. Sve ove godine koliko radi hidroelektrana, pogonska spremnost je na maksimalnom nivou. Drugi važan faktor je hidrologija, odnosno da li imamo dovoljnu količinu vode da pokrenemo čitav sistem i pogon i proizvodimo električnu energiju”, objasnio je Perišić.

Prema njegovim riječima, oni u prethodne dvije godine nisu uspjeli da ispune plan proizvodnje.

“Ovo je prvenstveno zbog nepovoljnih hidroloških prilika. Ova godina je sušta suprotnost, te od početka godine imamo velike količine padavina. Na planinama oko rijeke Drine i njenih pritoka je još dosta snijega i mi se iskreno nadamo da ćemo ove godine uspjeti ispuniti plan proizvodnje, te stvoriti određene viškove kako bismo koliko-toliko amortizovali prethodne dvije godine koje su bile neuspješne”, naglasio je Perišić.

Rastuće tenzije na Bliskom istoku već se reflektuju i na domaće tržište, gdje su primjetna nova poskupljenja. Građani sa zebnjom prate razvoj situacije, svjesni da bi talas rasta cijena mogao tek da uslijedi.

U proteklih nekoliko dana gorivo je poskupjelo za oko deset feninga po litru, a iz sektora naftne industrije najavljuju dodatno povećanje cijene dizela od približno 20 feninga. Istovremeno, u trgovinama se obavljaju nove kalkulacije i popisi robe, što upućuje na moguće korekcije cijena i u maloprodaji.

Distributeri ističu da je rast cijena praktično neizbježan jer je nabavna cijena goriva već viša za oko 20 feninga. Kao razlog navode smanjenu ponudu sirove nafte na svjetskom tržištu, što se direktno odražava na cijene naftnih derivata.

Ipak, naglašavaju da snabdijevanje za sada funkcioniše bez zastoja i da su zalihe na domaćim pumpama stabilne. Prema njihovim tvrdnjama, nema naznaka nestašice, a očekuju da bi poremećaji mogli biti kratkoročni i da bi tržište uskoro moglo da se smiri.

Građani, međutim, imaju svježe sjećanje na poremećaje izazvane rusko-ukrajinskim sukobom prije četiri godine. Tada su cijene pojedinih proizvoda naglo rasle, pa je litar ulja dostizao i šest maraka, dok je gorivo koštalo oko 3,5 KM. Trenutno je cijena dizela približno 2,4 KM, a jestivog ulja oko 3,2 KM.

Svaka globalna kriza u pravilu pokreće i talas kupovine iz straha. Potrošači tada stvaraju zalihe osnovnih namirnica, pokušavajući da se zaštite i od eventualne nestašice i od novih poskupljenja, koja u nestabilnim okolnostima mogu uslijediti veoma brzo.

Sličan scenario bilježi se i ovih dana u Srpskoj, gdje su pojedini građani sa kanisterima dolazili na pumpe kako bi obezbijedili dodatne količine goriva. Ukoliko trgovci najave nova povećanja cijena, izvjesno je da bi se isti obrazac ponašanja mogao prenijeti i na kupovinu hrane i drugih potrepština.

Rudnik i Termoelektrana Ugljevik prošlu godinu je završila sa 27,8 miliona KM minusa, pokazuju rezultati poslovanja za 2025. godinu koji su objavljeni na Banjalučkoj berzi.

Kako se navodi u dokumentu koji je potpisao Žarko Novaković, v.d. direktora RiTE Ugljevik od 1. januara do 31. decembra 2025. godine ostavrili su ukupne prihode od 165.728.618 KM, odložene poreske prihode 666.659 KM, te ukupne rashode u iznosu od 194.282.700 KM.

“Ostvaren je negativan rezultat poslovanja u iznosu od 27.887.423 KM. Najznačajniji razlog za ostvarenje negativnog rezultata poslovanja u 2025. godini su manje ostvareni poslovni prihodi preduzeća u odnosu na planirane. Prihod od prodaje električne energije je smanjen zbog manjeg ostvarenog obima proizvodnje električne energije u odnosu na planirani obim, te manje ostvarene jedinične cijene električne energije u odnosu na planiranu”, piše u rezultatima poslovanja.

Navodi se da je ostvaren i manji prihod od prodaje komercijalnog uglja u odnosu na planirani zbog manje ostvarene količine proizvedenog uglja.

Republika Srpska preuzela koncesiju i omogućila iskop na “Ugljevik istok 2”

Podsjećamo, Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva Republike Srpske prije nekoliko dana rekao je da je uplaćeno 58,6 miliona KM kompaniji “Comsar Energy Group Limited” za otkup jedne četvrtine preostalog vlasničkog udjela koje je Rašid Serdarov imao nad koncesijom privrednog društva “Comsar Energy Republika Srpska”.

To znači da Republika Srpska napokon ima vlasništvo nad ovom koncesijom, te je dozvoljen iskop uglja na ležištu “Ugljevik istok 2”.

Zbog sukoba na Bliskom istoku cijena plina skočila je za 75 odsto kazao je za “Nezavisne novine” Almir Bečarević, stručnjak za energetiku.

“Ide se ka povećanju od 100 odsto kako sada stvari stoje”, kazao je Bečarević.

Dodao je da je u petak plin koštao 32 evra po megavat-satu, dok mu je sadašnja cijena 57 evra po megavat-satu.

“A što se tiče cijene nafte ona je trenutno nešto preko 80 dolara po barelu i nije doživjela takav skok cijene kao plin”, kazao je Bečarević.

Podsjetimo, veliki dio svjetskog snabdijevanja energijom dolazi s Bliskog istoka, pa je pomorski transport nafte i gasa u fokusu tržišta.

Iranska revolucionarna garda proglasila je zatvaranje Hormuškog moreuza i zaprijetila napadima na sve brodove koji pokušaju proći, dok istovremeno američko-izraelski zračni udari na Iran podižu cijene nafte i otvaraju pitanje političkih posljedica po administraciju predsjednika Donald Trump. Najnovija eskalacija sukoba prijeti globalnoj ekonomiji, ali i unutrašnjim političkim prilikama u Sjedinjenim Američkim Državama uoči novembarskih izbora.

Iz Islamic Revolutionary Guard Corps (IRGC) saopćeno je da je Hormuški moreuz zatvoren za sav pomorski saobraćaj. Brigadni general Sardar Ebrahim Jabbari poručio je da će „svaki brod koji pokuša proći biti zapaljen“, uz upozorenje da „ni jedna jedina kap nafte“ neće stići do Zapada.

Hormuški moreuz predstavlja jednu od najvažnijih svjetskih energetskih ruta, kroz koju dnevno prolazi oko 15 miliona barela nafte, što je trećina globalnog pomorskog transporta ovog energenta. Iako je Teheran kasnije ublažio tvrdnje navodeći da formalna blokada nije proglašena, rizici su naglo porasli – ometanje navigacije, napadi na plovila i rast cijena osiguranja već utiču na tokove isporuke.

Cijena sirove nafte tipa Brent crude porasla je na više od 82 dolara po barelu, što je rast od 13 posto od 27. februara, da bi se potom blago spustila na oko 80 dolara. Analitičari upozoravaju da bi nastavak napada i eventualna dugotrajnija blokada mogla pogurati cijenu i prema 100 dolara, pa i znatno više.

Eskalacija je uslijedila nakon što su Sjedinjene Američke Države i Izrael 28. februara započeli nove zračne napade na Iran, osam mjeseci nakon ranijeg bombardovanja iranskih nuklearnih postrojenja. Trump je najavio da će operacije biti nastavljene „snažno i precizno“ dok se ne ostvare zacrtani ciljevi, dok je iranski odgovor uključivao napade na američke baze i infrastrukturu u regiji.

Tržišta su dodatno uznemirena napadima na energetska postrojenja u Zaljevu, uključujući rafinerije i plinska postrojenja, te privremenim obustavama proizvodnje u pojedinim državama. Osiguravajuće kuće drastično su povećale premije ili u potpunosti povukle pokriće za prolaz kroz Hormuz, dok su pojedini tankeri promijenili rutu ili ostali usidreni.

Organizacija zemalja izvoznica nafte OPEC i njeni saveznici blago su povećali proizvodnju, ali kapaciteti alternativnih naftovoda ostaju ograničeni i potencijalno izloženi napadima. Analitičari ističu da bi dugotrajniji prekid transporta kroz Hormuz imao znatno veći uticaj na cijene od dosadašnjih udara.

Rast cijena nafte direktno se prelijeva na cijene goriva u SAD-u. Prema procjenama Federalnih rezervi Dallasa, poskupljenje Brenta od 10 dolara po barelu može povećati cijenu galona benzina za 0,25 dolara u roku od nekoliko dana, dok se pojeftinjenja prenose znatno sporije.

U takvim okolnostima, Trump bi mogao posegnuti za strateškim rezervama nafte, koje trenutno iznose oko 415 miliona barela. Ipak, procjene pokazuju da bi pri značajnom dnevnom trošenju te rezerve mogle trajati svega nekoliko mjeseci, dok neizvjesnost sukoba može potrajati znatno duže.

Ishod krize zavisit će od tri ključna faktora: obima iranskih napada na energetsku infrastrukturu u Zaljevu, mogućnosti sigurnog transporta nafte do tržišta i političkog razvoja unutar samog Irana. Bez obzira na scenarij, jasno je da se energetska i geopolitička kriza međusobno prepliću, stvarajući rizike koji daleko nadilaze granice Bliskog istoka.

Za osam godina u Hidroelektranama na Drini urađeno je 12 značajnih investicija, rekao je direktor Hidroelektrane na Drini Nedeljko Perišić.

– U pitanju je zamjena tehnike. Trideset sedma je godina kako HE radi i evidentno je da dolazi i do zamora materijala i do zastarijevanja određene opreme. Mi smo se trudili da u skladu sa proizvodnjom, sa prihodima, adekvatno i na vrijeme mijenjamo vitalnu opremu. Sve te investicije su pomogle da preduprijedimo neželjene efekte, da podignemo efikasnost same proizvodnje – rekao je Perišić za ATV.

Istakao je da mogu biti ponosni jer su dobro procijenili i da sad imaju dobre efekte, ne samo mi u Višegradu nego cijeloj u Republici Srpskoj.

On je najavio i neke značajne investicije za naredni period.

– Ono što mi treba da uradimo je zamjena generatorskih prekidača. U pitanju je višemilionska investicija i ona neće do kraja biti realizovana u ovoj godini. Naša želja je da ove godine pokrenemo nabavku, da izaberemo dobavljača i da ga uvedemo u posao. Sigurno će neke dvije godine biti potrebne da se sprovede čitav proces od nabavke do konačne realizacije – rekao je on.

Dodao je da paralelno rade i projektovanje revitalizacije i modernizacije samog objekta.

– Bližimo se četvrtoj deceniji rada Hidroelektrane i to je po tehničkim parametrima trenutak kada bi trebalo doći do značajnijeg zanavljanja vitalne opreme kako bismo rok trajanja, odnosno taj eksploatacioni period HE produžili za još 40 godina – kazao je Perišić.