Kategorija: Ekonomija

Svih pet distributivnih preduzeća u Republici Srpskoj koja posluju u okviru “Elektroprivrede RS” su prethodnu godinu završila pozitivno, pokazuju podaci o rezultatima poslovanja koji su objavljeni na Banjalučkoj berzi.

“Elektrokrajina” značajno popravila rezultat u odnosu na 2024.

Nagomilani problemi u dva najveća proizvođača električne energije u Republici Srpskoj, Rudniku i Termoelektrani Gacko i Rudniku i Termoelektrani Ugljevik, doveli su do toga da Vlada Srpske planira tražiti finansijera koji bi im dao po 150 miliona KM, ukupno 300 miliona, u cilju stabilizacije poslovanja i nastavka proizvodnje.

Nejasni uslovi i plan traženja finansijera

Kako se planira tražiti finansijer, da li putem javnog poziva ili na drugi način, te pod kojim uslovima se uopšte neko može prijaviti kao finansijer – ključna su pitanja na koja iz Ministarstva energetike i rudarstva RS nisu odgovorili, a kad pošalju, objavićemo njihove odgovore.

Jedino što je dosad poznato jeste izjava resornog ministra Petra Đokića, koji je kazao da je plan da se finansijer nađe u 2026. godini.

“Vlada RS je u ovoj godini planirala da, ukoliko se pronađe finansijer, odobri i izda garanciju od 150 miliona KM za Ugljevik, 150 miliona KM za Gacko, da bi ušli u proces revitalizacije. Gatačka elektrana je u 42. godini eksploatacije, Ugljevik je ušao u 41. godinu, dakle, to su objektivno stari objekti. Mnogi takvi objekti su u Evropi isključeni. Mi ne želimo da naše elektrane budu isključene, nego činimo napor da one što duže rade”, izjavio je Đokić.

RiTE Ugljevik: Gubici rastu, proizvodnja obustavljena

Najava finansijske injekcije u RiTE, ukoliko se pronađe finansijer, nije poznata rukovodstvu ugljevičkog preduzeća. Ipak, ne kriju da bi im novac i te kako dobro došao.

“Nisam upoznat o tome, a značilo bi jako puno jer zbog situacije u kojoj se nalazimo prijeko su nam potrebna ulaganja, što u rudnik, što u termoelektranu”, poručuje za “Nezavisne” Žarko Novaković, vršilac dužnosti direktora RiTE Ugljevik.

Da im je prijeko potrebna pomoć, bilo je jasno i nakon što je objavljen finansijski izvještaj o poslovanju za 2025. godinu, a prema kojem su RiTE Ugljevik prošlu godinu završili u minusu od 27,8 miliona KM.

Proizvodnja uglja trenutno je problem broj 1 u Ugljeviku, s obzirom na to da je preduzeće već duže vremena van pogona, a kako je saopšteno u srijedu, 4. marta, RiTE Ugljevik neće krenuti sa radom najmanje do 20. aprila ove godine.

To će, prema procjenama nadležnih, dovesti do toga da gubitak RiTE Ugljevik poraste na čak 50 miliona maraka.

Da bi se problemi suzbili što prije, Uprava preduzeća je odlučila da 1. marta krenu u remont preduzeća, umjesto 15. aprila, kako je prvobitno bilo planirano.

“Remont bi trebalo da traje oko 50 dana. U međuvremenu očekujem da završimo otkrivku sa polja Istok 1 i 2 i da dođemo do potrebnih količina uglja za start TE”, rekao je Novaković.

Nadležni su svjesni da će se gubici nastaviti sve dok Ugljevik ne počne sa radom.

“Nemamo višak prihoda u preduzeću RiTE Ugljevik, jer 100 dana neće imati ni marku od proizvodnje struje. Svjesni smo da moramo ići u minus, ali svi moramo biti svjesni da moramo iznijeti situaciju da se Ugljevik vrati”, kaže Luka Petrović, generalni direktor “Elektroprivrede Republike Srpske”.

Prema procjeni Petrovića, početak eksploatacije uglja na ležištu Ugljevik – Istok 2 mogao bi značiti oporavak preduzeća već od jeseni ove godine.

“Ako budu izdržljivi, mislim da u septembru i oktobru možemo doći do ozbiljnih količina uglja kojim može da se vrati sve u plus i da se izravna situacija u ovoj godini. Da nije bilo Istoka 2, garantujem da bi se ova elektrana vrlo brzo ugasila”, upozorio je Petrović.

RiTE Gacko: Pozitivan bilans, ali potrebna ulaganja

Stanje u Gacku je mnogo bolje u poređenju sa Ugljevikom, ali daleko od toga da je idealno.

Finansijski bilans pokazuje da su RiTE Gacko 2025. završili u plusu od 2.517.980 KM.

Ukupni prihodi preduzeća na kraju prošle godine bili su 182.201.798 KM, dok su rashodi bili 181.500.785 KM, što je u bilansu plus od 701.013 KM. Ipak, kada se na dobit od 701.000 KM dodaju odloženi poreski prihodi, a oni iznose 1.816.967 KM, dobije se da je prošla godina završena pozitivnim saldom od 2,5 miliona KM.

Što se tiče potencijalnih 150 miliona KM, i u Gacku kažu da ne znaju nikakve detalje o tome, te da će narednih dana tražiti pojašnjenje od ministra Đokića. Ali, i oni tu namjeru pozdravljaju.

“Bili bismo izuzetno zadovoljni ako bi došlo do takvog aranžmana s obzirom na to da su obje elektrane u radu preko 40 godina i da je neophodna revitalizacija u rudniku i dijelovima termoelektrane kako bi mogle da produže radni vijek. Mi smo još krajem 2024. proslijedili dopis Matičnom preduzeću i resornom ministarstvu gdje smo prezentovali kakva su minimalna ulaganja potrebna u RiTE Gacko da bi se produžio rad za još nekih stotinak hiljada sati, do 2050, za kada je po Zelenoj agendi precizirano gašenje termoelektrana”, kaže za “Nezavisne” Maksim Skoko, v.d. direktora RiTE Gacko, te dodaje da svako ulaganje u TE produžava njihov životni vijek, što je važno za energetsku i socijalnu stabilnost u Srpskoj.

Posljedice po Elektroprivredu RS

Kompletna situacija u dvije termoelektrane, naročito ugljevičkoj, odraziće se na “Elektroprivredu Republike Srpske” u cjelini, upozoravaju iz ERS.

“‘Elektroprivreda’ će 20. aprila biti stotinu dana bez električne energije iz Termoelektrane Ugljevik. Ukoliko bi ta situacija potrajala, morali bismo da kupujemo energiju. Međutim, uvjeren sam da ćemo izdržati mart bez kupovine energije i sopstvenim kapacitetima je nadoknaditi. Matično preduzeće će sigurno negativno poslovati, što zbog kupovine struje, što zbog prestanka rada i loše prošle hidrološke godine”, kazao je Luka Petrović, prvi čovjek ERS-a.

Cijene nafte pale su danas, izbrisavši ranije dobitke, nakon izvještaja da iranski operativci traže razgovore sa SAD kako bi okončali rat, koji remeti energetske tokove na Bliskom istoku, piše Rojters.

Cijena nafte marke “Brent” pala je za 50 centi, ili 0,6 odsto, na 80,90 dolara po barelu do 13.18 časova, nakon što je ranije tokom trgovanja dostigla maksimum od 84,48 dolara.

Američka nafta marke “West Texas Intermediate” pala je za 88 centi, ili 1,2%, na 74,96 dolara, dan nakon što je dostigla najviši nivo od juna.

Njujork tajms je objavio da su operativci iranskog Ministarstva obavještajnih poslova signalizirali otvorenost Centralnoj obaveštajnoj agenciji SAD za razgovore o okončanju rata, pozivajući se na zvaničnike upoznate sa tim pitanjem.

Američki ministar odbrane Pit Hegset izjavio je danas da Sjedinjene Države pobjeđuju u ratu protiv Irana i da američka vojska može da se bori koliko god je potrebno.

– Iako je protok nafte kroz Ormuski moreuz i dalje poremećen, učesnici na tržištu izgleda očekuju deeskalaciju sukoba i nastavak protoka nafte – rekao je analitičar banke UBS Đovani Staunovo.

Evropski berzanski indeksi su danas neujednačeni, dok cijene gasa i nafte nadalje rastu zbog krize na Bliskom istoku i rasplamsavanja sukoba između Irana i savezničkih snaga Sjedinjenih Američkih Država i Izraela koji je ušao u peti dan.

Fjučersi evropskih cijena gasa su danas u jednom trenutku skočili na 61 evra za megavat-sat, što je najviša vrijednost za posljednje tri godine, a cijene nafte Brent je premašila 84 dolara po barelu.

Katar je u ponedjeljak obustavio kompletnu proizvodnju tečnog prirodnog gasa nakon iranskih napada dronovima na ključna postrojenja u Ras Lafanu i Mesaidu.

Na ovaj način je sa tržišta uklonjeno oko 20 odsto svjetske ponude LNG.

Pored toga, Iran je blokirao transport energenata kroz ključnu rutu preko Ormuskog moreuza, što je povećalo zabrinutost za snabdijevanje.

Nivo popunjenosti evropskih skladišta gasa iznosi 31 odsto, znatno manje u odnosu na 40 odsto u isto vrijeme prošle godine.

Indeks Frankfurtske berze DAX je danas u 9.30 časova porastao za 0,65 odsto na 23.892,25 poena, francuski CAC 40 za 0,23 odsto na 8.122,03 poena, dok je britanski FTSE 100 pao za 0,02 odsto na 10.477,76 poena, moskovski MOEX za 0,22 odsto na 2.819,56 poena.

Vrijednost američkog berzanskog indeksa Dow Jones je na sinoćenjem zatvaranju berzi pala za 0,83 odsto na 48.501,27 poena, S&P 500 za 0,94 odsto na 6.816,63 poena, a vrijednost indeksa Nasdaq za 1,02 odsto na 22.516,69 poena.

Evropski fjučersi gasa za april su se danas na otvaranju berze TTF prodavali po cijeni od 58 evra za megavat-sat.

Prema aktuelnim podacima, cijena sirove nafte je porasla na 76,186 dolara, a cijena nafte Brent na 83,225 dolara.

Cijena zlata je porasla na 5.156,02 dolara za trojsku uncu, a cijena pšenice na 5,7226 dolara za bušel (bušel iznosi 27,216 kg).

Vrijednost evra u odnosu na dolar na valutnoj berzi Foreks iznosi 1,16059 dolara, što je za 0,08 odsto manje nego na početku trgovine.

Banke u Bosni i Hercegovini očekuju da će u prvom kvartalu ove godine doći do povećane potražnje preduzeća za kratkoročnim, te dugoročnim kreditima ili kreditnim linijama.

Krediti stanovništva

Ovo se navodi u anketi Centralne banke BiH, te se dodaje da banke očekuju da će u prvom kvartalu potražnja stanovništva za kreditima ostati na istom nivou kao i u prethodnom kvartalu.

“Rezultat iz prikupljenih odgovora osam najvećih banaka u BiH, u odnosu na četvrti kvartal prošle godine, ukazuje da banke ne očekuju promjene u kreditnim standardima, kako za stanovništvo, tako i za preduzeća”, naveli su iz Centralne banke BiH.

Šta je pokazala anketa

Istakli su da je anketa pokazala da je potražnja preduzeća za kratkoročnim i dugoročnim kreditima nastavila da raste i u četvrtom kvartalu 2025. godine.

“Neto procenat prikupljenih odgovora banaka u četvrtom kvartalu ukazao je na to da su uslovi za odobravanje kredita preduzećima ostali nepromijenjeni u odnosu na kvartal prije. U četvrtom, u odnosu na prethodni kvartal, neto rezultat iz prikupljenih odgovora ukazuje da je došlo do neznatnog povećanja odbijenih zahtjeva za kredite preduzećima”, piše u saopštenju Centralne banke BiH.

Potražnja stanovništva za stambenim kreditima

Dodali su da su banke navele da je potražnja stanovništva za stambenim kreditima nastavila da raste u četvrtom kvartalu, dok je potražnja za nenamjenskim kreditima ostala na nivou od prethodnog kvartala.

“Uslovi odobravanja kredita stanovništvu u četvrtom kvartalu lani ostali su nepromijenjeni u odnosu na prethodni kvartal. U posljednjem kvartalu 2025, u odnosu na kvartal prije, nije bilo promjene u pogledu učešća odbijenih zahtjeva za odobrenje kredita stanovništvu”, kazali su iz Centralne banke.

Ekonomista Igor Gavran kaže da je sigurno da su banke u jako komotnoj situaciji jer na depozite plaćaju bijedne kamate daleko ispod inflacije.

“Trećina prihoda banaka je iz naknada koje su abnormalno, sramotno, ekstremno visoke, te ih regulator ne ograničava ni na koji način. Plaća im i sama Centralna banka BiH kamatu za dio sredstava iznad obavezne rezerve kod njih, zarađuju na tržištima izvan BiH… i zato i mogu imati stroge kriterije i visoke kamate za kredite”, rekao je Gavran za “Nezavisne novine”.

Kamate i naknade bi trebali biti niži

Prema njegovim riječima, iz ugla interesa privrede sigurno je da bi ti kriteriji, kao i kamate i naknade trebali biti niži.

“S druge strane (posebno kada su građani u pitanju) ne bi se kriteriji trebali ni previše spustiti jer bi to moglo potaknuti na nepotrebna i pretjerana zaduženja, što dalje vodi u probleme same dužnike. Mislim da bi naknade morale biti drastično niže, a mnoge ukinute, kamate na kredite također niže, a na depozite više, dok kriteriji za odobravanje kredita moraju biti realni i usklađeni sa stanjem na tržištu i realnim karakteristikama aplikanata. Nemoguće je reći da li je to sada slučaj ili ne samo na osnovu broja odbijenih zahtjeva, ali s obzirom na situaciju u kojoj su banke, logično je pretpostaviti da ima prostora za fleksibilniji pristup”, naglasio je Gavran.

Od tri hidroelektrane u Republici Srpskoj koje posluju u okviru “Elektroprivrede RS”, dvije su prethodnu godinu završile u plusu, a jedna u minusu.

“Hidroelektrane na Trebišnjici”

Kako se vidi u podacima koji su objavljeni na Banjalučkoj berzi, “Hidroelektrane na Trebišnjici” iz Trebinja su prošle godine imale ukupne prihode od 70.167.744 KM, dok su ukupni rashodi bili 64.955.678 KM.

Tako je neto dobit HE na Trebišnjici nakon oporezivanja iznosila 2.815.736 KM.

Ovo je lošiji rezultat u odnosu na 2024. godinu, kada su ukupni prihodi “Hidroelektrana na Trebišnjici” iznosili 74.498.666 KM, a ukupni rashodi 67.542.599 KM, te je nakon oporezivanja neto dobit bila 4.541.229 KM.

“Hidroelektrane na Vrbasu”

Kada su u pitanju “Hidroelektrane na Vrbasu”, čije je sjedište u Mrkonjić Gradu, one su tokom prošle godine imale ukupne prihode od 23.120.626 KM, a rashode 18.230.503 KM.

Ova hidroelektrana je nakon oporezivanja, prošle godine imala neto dobit od 4.479.830 KM.

Za HE na Vrbasu je prošla godina bila uspješnija od 2024. godine, kada su imale prihode od 21.474.780 KM, a rashode 17.191.623 KM, te dobit od 3.833.830.

“Hidroelektrane na Drini”

Sa druge strane, za “Hidroelektrane na Drini”, sa sjedištem u Višegradu, 2025. godina bila je dosta lošija u odnosu na 2024.

HE na Drini su prošle godine imale ukupne prihode od 36.091.483 KM, a ukupne rashode od 38.136.860 KM.

Nakon oporezivanja ova hidroelektrana je prošlu godinu završila sa minusom od 2.346.036 KM.

I 2024. godinu su nakon oporezivanja završili u minusu, ali minimalnom, i to ukupno 90.680 KM.

Tada su imali ukupne prihode od 37.264.831 KM, a rashode 36.815.058 KM.

Nedeljko Perišić, direktor HE na Drini, rekao je prije nekoliko dana da je hidrologija bila veoma nepovoljna u prethodne dvije godine i jako je uticala na rezultate.

Na proizvodnju utiču dva faktora

“Na samu proizvodnju u jednoj hidroelektrani utiču dva faktora. Na jedan mi možemo uticati, a to je pogonska spremnost, odnosno da li mi možemo svu tu prispjelu vodu da obradimo, preradimo i proizvedemo električnu energiju. Sve ove godine koliko radi hidroelektrana, pogonska spremnost je na maksimalnom nivou. Drugi važan faktor je hidrologija, odnosno da li imamo dovoljnu količinu vode da pokrenemo čitav sistem i pogon i proizvodimo električnu energiju”, objasnio je Perišić.

Prema njegovim riječima, oni u prethodne dvije godine nisu uspjeli da ispune plan proizvodnje.

“Ovo je prvenstveno zbog nepovoljnih hidroloških prilika. Ova godina je sušta suprotnost, te od početka godine imamo velike količine padavina. Na planinama oko rijeke Drine i njenih pritoka je još dosta snijega i mi se iskreno nadamo da ćemo ove godine uspjeti ispuniti plan proizvodnje, te stvoriti određene viškove kako bismo koliko-toliko amortizovali prethodne dvije godine koje su bile neuspješne”, naglasio je Perišić.

Rastuće tenzije na Bliskom istoku već se reflektuju i na domaće tržište, gdje su primjetna nova poskupljenja. Građani sa zebnjom prate razvoj situacije, svjesni da bi talas rasta cijena mogao tek da uslijedi.

U proteklih nekoliko dana gorivo je poskupjelo za oko deset feninga po litru, a iz sektora naftne industrije najavljuju dodatno povećanje cijene dizela od približno 20 feninga. Istovremeno, u trgovinama se obavljaju nove kalkulacije i popisi robe, što upućuje na moguće korekcije cijena i u maloprodaji.

Distributeri ističu da je rast cijena praktično neizbježan jer je nabavna cijena goriva već viša za oko 20 feninga. Kao razlog navode smanjenu ponudu sirove nafte na svjetskom tržištu, što se direktno odražava na cijene naftnih derivata.

Ipak, naglašavaju da snabdijevanje za sada funkcioniše bez zastoja i da su zalihe na domaćim pumpama stabilne. Prema njihovim tvrdnjama, nema naznaka nestašice, a očekuju da bi poremećaji mogli biti kratkoročni i da bi tržište uskoro moglo da se smiri.

Građani, međutim, imaju svježe sjećanje na poremećaje izazvane rusko-ukrajinskim sukobom prije četiri godine. Tada su cijene pojedinih proizvoda naglo rasle, pa je litar ulja dostizao i šest maraka, dok je gorivo koštalo oko 3,5 KM. Trenutno je cijena dizela približno 2,4 KM, a jestivog ulja oko 3,2 KM.

Svaka globalna kriza u pravilu pokreće i talas kupovine iz straha. Potrošači tada stvaraju zalihe osnovnih namirnica, pokušavajući da se zaštite i od eventualne nestašice i od novih poskupljenja, koja u nestabilnim okolnostima mogu uslijediti veoma brzo.

Sličan scenario bilježi se i ovih dana u Srpskoj, gdje su pojedini građani sa kanisterima dolazili na pumpe kako bi obezbijedili dodatne količine goriva. Ukoliko trgovci najave nova povećanja cijena, izvjesno je da bi se isti obrazac ponašanja mogao prenijeti i na kupovinu hrane i drugih potrepština.

Rudnik i Termoelektrana Ugljevik prošlu godinu je završila sa 27,8 miliona KM minusa, pokazuju rezultati poslovanja za 2025. godinu koji su objavljeni na Banjalučkoj berzi.

Kako se navodi u dokumentu koji je potpisao Žarko Novaković, v.d. direktora RiTE Ugljevik od 1. januara do 31. decembra 2025. godine ostavrili su ukupne prihode od 165.728.618 KM, odložene poreske prihode 666.659 KM, te ukupne rashode u iznosu od 194.282.700 KM.

“Ostvaren je negativan rezultat poslovanja u iznosu od 27.887.423 KM. Najznačajniji razlog za ostvarenje negativnog rezultata poslovanja u 2025. godini su manje ostvareni poslovni prihodi preduzeća u odnosu na planirane. Prihod od prodaje električne energije je smanjen zbog manjeg ostvarenog obima proizvodnje električne energije u odnosu na planirani obim, te manje ostvarene jedinične cijene električne energije u odnosu na planiranu”, piše u rezultatima poslovanja.

Navodi se da je ostvaren i manji prihod od prodaje komercijalnog uglja u odnosu na planirani zbog manje ostvarene količine proizvedenog uglja.

Republika Srpska preuzela koncesiju i omogućila iskop na “Ugljevik istok 2”

Podsjećamo, Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva Republike Srpske prije nekoliko dana rekao je da je uplaćeno 58,6 miliona KM kompaniji “Comsar Energy Group Limited” za otkup jedne četvrtine preostalog vlasničkog udjela koje je Rašid Serdarov imao nad koncesijom privrednog društva “Comsar Energy Republika Srpska”.

To znači da Republika Srpska napokon ima vlasništvo nad ovom koncesijom, te je dozvoljen iskop uglja na ležištu “Ugljevik istok 2”.

Zbog sukoba na Bliskom istoku cijena plina skočila je za 75 odsto kazao je za “Nezavisne novine” Almir Bečarević, stručnjak za energetiku.

“Ide se ka povećanju od 100 odsto kako sada stvari stoje”, kazao je Bečarević.

Dodao je da je u petak plin koštao 32 evra po megavat-satu, dok mu je sadašnja cijena 57 evra po megavat-satu.

“A što se tiče cijene nafte ona je trenutno nešto preko 80 dolara po barelu i nije doživjela takav skok cijene kao plin”, kazao je Bečarević.

Podsjetimo, veliki dio svjetskog snabdijevanja energijom dolazi s Bliskog istoka, pa je pomorski transport nafte i gasa u fokusu tržišta.

Iranska revolucionarna garda proglasila je zatvaranje Hormuškog moreuza i zaprijetila napadima na sve brodove koji pokušaju proći, dok istovremeno američko-izraelski zračni udari na Iran podižu cijene nafte i otvaraju pitanje političkih posljedica po administraciju predsjednika Donald Trump. Najnovija eskalacija sukoba prijeti globalnoj ekonomiji, ali i unutrašnjim političkim prilikama u Sjedinjenim Američkim Državama uoči novembarskih izbora.

Iz Islamic Revolutionary Guard Corps (IRGC) saopćeno je da je Hormuški moreuz zatvoren za sav pomorski saobraćaj. Brigadni general Sardar Ebrahim Jabbari poručio je da će „svaki brod koji pokuša proći biti zapaljen“, uz upozorenje da „ni jedna jedina kap nafte“ neće stići do Zapada.

Hormuški moreuz predstavlja jednu od najvažnijih svjetskih energetskih ruta, kroz koju dnevno prolazi oko 15 miliona barela nafte, što je trećina globalnog pomorskog transporta ovog energenta. Iako je Teheran kasnije ublažio tvrdnje navodeći da formalna blokada nije proglašena, rizici su naglo porasli – ometanje navigacije, napadi na plovila i rast cijena osiguranja već utiču na tokove isporuke.

Cijena sirove nafte tipa Brent crude porasla je na više od 82 dolara po barelu, što je rast od 13 posto od 27. februara, da bi se potom blago spustila na oko 80 dolara. Analitičari upozoravaju da bi nastavak napada i eventualna dugotrajnija blokada mogla pogurati cijenu i prema 100 dolara, pa i znatno više.

Eskalacija je uslijedila nakon što su Sjedinjene Američke Države i Izrael 28. februara započeli nove zračne napade na Iran, osam mjeseci nakon ranijeg bombardovanja iranskih nuklearnih postrojenja. Trump je najavio da će operacije biti nastavljene „snažno i precizno“ dok se ne ostvare zacrtani ciljevi, dok je iranski odgovor uključivao napade na američke baze i infrastrukturu u regiji.

Tržišta su dodatno uznemirena napadima na energetska postrojenja u Zaljevu, uključujući rafinerije i plinska postrojenja, te privremenim obustavama proizvodnje u pojedinim državama. Osiguravajuće kuće drastično su povećale premije ili u potpunosti povukle pokriće za prolaz kroz Hormuz, dok su pojedini tankeri promijenili rutu ili ostali usidreni.

Organizacija zemalja izvoznica nafte OPEC i njeni saveznici blago su povećali proizvodnju, ali kapaciteti alternativnih naftovoda ostaju ograničeni i potencijalno izloženi napadima. Analitičari ističu da bi dugotrajniji prekid transporta kroz Hormuz imao znatno veći uticaj na cijene od dosadašnjih udara.

Rast cijena nafte direktno se prelijeva na cijene goriva u SAD-u. Prema procjenama Federalnih rezervi Dallasa, poskupljenje Brenta od 10 dolara po barelu može povećati cijenu galona benzina za 0,25 dolara u roku od nekoliko dana, dok se pojeftinjenja prenose znatno sporije.

U takvim okolnostima, Trump bi mogao posegnuti za strateškim rezervama nafte, koje trenutno iznose oko 415 miliona barela. Ipak, procjene pokazuju da bi pri značajnom dnevnom trošenju te rezerve mogle trajati svega nekoliko mjeseci, dok neizvjesnost sukoba može potrajati znatno duže.

Ishod krize zavisit će od tri ključna faktora: obima iranskih napada na energetsku infrastrukturu u Zaljevu, mogućnosti sigurnog transporta nafte do tržišta i političkog razvoja unutar samog Irana. Bez obzira na scenarij, jasno je da se energetska i geopolitička kriza međusobno prepliću, stvarajući rizike koji daleko nadilaze granice Bliskog istoka.