VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Potrošačima u Srpskoj 12 mjeseci roka da traže zamjenu proizvoda

    Potrošačima u Srpskoj 12 mjeseci roka da traže zamjenu proizvoda

    Potrošači u Republici Srpskoj će ubuduće, umjesto šest, imati 12 mjeseci roka od dana kupovine da od trgovca zahtijevaju da im se da novi umjesto kupljenog proizvoda na kojem su uočili nedostatak.

    “Svaki nedostatak na proizvodu koji se pojavi u roku do 12 mjeseci od kupovine, smatra se da je postojao u trenutku prelaska rizika na potrošača, osim ako trgovac stručnim mišljenjem ne dokaže suprotno”, navedeno je, između ostalog, u Prijedlogu zakona o zaštiti potrošača u Republici Srpskoj, koji je nedavno utvrdila Vlada Republike Srpske.

    Bitno za sve kupce
    Borci za zaštitu potrošača kažu da je riječ o pravu koje je veoma bitno za sve kupce u Republici Srpskoj te dodaju da ovakva zakonska regulativa postoji i u drugim evropskim zemljama.

    “Potrošač može da zahtijeva novi proizvod za proizvod sa nedostatkom koji bude otkriven u periodu do 12 mjeseci. To je, s jedne strane, veoma važno za potrošača, a sa druge strane, to će natjerati sve dobavljače i trgovce da zaista nabavljaju što kvalitetniju robu za naše tržište”, kaže Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor.

    Sve ovo se, kako je dodala Marićeva, najviše odnosi na proizvode kao što su obuća i bijela tehnika.

    “Ovo je iz evropskih direktiva, kojima se približava naše zakonodavstvo. U evropskim zemljama su potrošači, koji su mnogo bogatiji od nas, zaštićeni na isti način – u prvih 12 mjeseci potrošač ne treba dokazivati da li je postojao nedostatak, nego je taj rizik na trgovcu”, rekla je Marićeva za “Nezavisne novine”.

    Šta to znači u praksi
    Kako je objasnila, u praksi to znači da kupac, recimo, patika, nakon kupovine ima rok od 12 mjeseci da ih vrati i zahtijeva nove, a na trgovcu je dokazivanje je li taj proizvod ispravan, odnosno da li je imao nedostatak ili ne.

    “Mi kupujemo, recimo, patike i kada počnemo da ih nosimo, pukne đon. Do koga je? Oni uvijek kažu da je do potrošača. Sada je trgovac taj koji dokazuje. Trgovac je odgovoran za nedostatak na proizvodu”, rekla je Marićeva.

    U prijedlogu zakona je pojašnjeno i kakva je procedura nakon što potrošač iznese zamjerku.

    “Ako trgovac u odgovoru, u pisanoj formi, osporava nedostatak nakon roka od 12 mjeseci, a ne duže od dvije godine, potrošač može da zatraži stručno mišljenje o nedostatku, a troškove izdavanja mišljenja snosi trgovac ukoliko se dokaže nedostatak. Stručno mišljenje o nedostatku na proizvodu može dati ovlašteni sudski vještak, ovlašteni servis ili za to ovlaštena ustanova”, navedeno je u Prijedlogu zakona o zaštiti potrošača u Republici Srpskoj.

    Visok stepen zaštite
    U obrazloženju ovog zakonskog rješenja, navedeno je da je, zapravo, prihvaćena sugestija narodnog poslanika Ognjena Vukojevića da se u članu 28. rok od šest mjeseci preinači u rok od 12 mjeseci, a u cilju usklađivanja sa Direktivom Evropske unije 2019/771, što ima za cilj da osigura visok stepen zaštite potrošača.

    Podsjećanja radi, kao su “Nezavisne novine” ranije objavile, novi zakon o zaštiti potrošača u Republici Srpskoj propisuje da ćete trgovcima od kojih robu ili usluge kupite onlajn moći kupljeno da vratite u roku od 14 dana, a ako vam on na vrijeme ne vrati pare – plaćaće penale.

    Osigurana je i zaštita potrošača od lažnih sniženja i popusta i to na način da je propisano da se prilikom sniženja ili akcije mora iskazati najniža cijena u posljednjih 30 dana, čime se sprečava pojava lažnih sniženja. Takođe, propisano je da ambalaža proizvoda ne može biti uslov trgovcu za prihvatanje reklamacije i garancije.

  • Minimalac u BiH najniži u regionu, čak i nakon povećanja

    Minimalac u BiH najniži u regionu, čak i nakon povećanja

    Prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenom u Bosni i Hercegovini je u konstantnom porastu i za mjesec juli iznosila je 1.601 marku.

    Ipak, u poređenju sa susjednim zemljama, ona je značajno manja, gotovo upola manja od one u Sloveniji. Sindikati upozoravaju da bi prosječna plata morala biti najmanje 2.000 maraka ako se želi zaustaviti masovno iseljavanje, naročito mladih, koji zbog niskih primanja u Bosni i Hercegovini spas traže u zemljama Evropske unije.

    Prosječna plata u BiH prošle godine u julu iznosila je 1.388 KM, dok je u julu ove godine dostigla 1.601 KM, što predstavlja povećanje od 213 KM. Na rast prosječne plate uticao je i rast minimalnih plata u entitetima – u Republici Srpskoj one sada iznose 950 KM, a u Federaciji BiH 1.000 KM. Ipak, i sa ovim povećanjima, BiH i dalje ima najniže minimalce u regionu.

    Minimalac u Srbiji iznosi 1.078 KM, u Crnoj Gori 1.173 KM, u Hrvatskoj 1.467 KM, a u Sloveniji čak 1.760 KM, izvještava BHRT. Razlike su još izraženije kada se uporede prosječne plate u Bosni i Hercegovini one iznose 1.601 KM, dok je u Srbiji 1.821 KM, Crnoj Gori 1.985 KM, Hrvatskoj 2.810 KM, a u Sloveniji čak 3.114 KM.

    Dodatni problem, upozoravaju sindikati, jeste to što prosječna plata od oko 1.600 maraka ne odražava realno stanje, jer dvije trećine radnika u zemlji zarađuje manje od tog iznosa.

    Spor privredni rast

    “Platu od 1.555 maraka i više prima tek svaki treći radnik u Republici Srpskoj. Dvije trećine radnika tu platu ne može ni da sanja”, ističe Goran Stanković, predsjednik Saveza sindikata RS.

    Prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, sindikalna potrošačka korpa za mjesec septembar 2025. godine iznosila je 3.431,60 KM, što znači da četvoročlana porodica sa jednom prosječnom platom ne može podmiriti ni polovinu osnovnih troškova života. Građani smatraju da plate moraju rasti i da bi prosječna plata morala iznositi barem 2.000 maraka.

    Iako je svima jasno da su povećanja plata neophodna, stručnjaci upozoravaju da bez privrednog rasta nema ni većih zarada.

    “Mi to, nažalost, nikada nećemo stići. Nemamo privrednog rasta, nemamo ozbiljna investiciona i strateška ulaganja u razvoj privrede. Kod nas je važnije zadužiti se i napraviti koji kilometar autoputa, nego pomoći realnom sektoru”, ističe Zoran Pavlović, ekonomski analitičar.

    Zaključak je jasan da bi se u Bosni i Hercegovini preživio mjesec sa prosječnom platom, koja je za većinu građana nedostižna, treba biti pravi čarobnjak. Oni koji to nisu svoj spas traže daleko odavde, piše biznisinfo.ba.

  • Najavljene pojačane kontrole tržišta peleta u Republici Srpskoj, građani se žale na cijene

    Najavljene pojačane kontrole tržišta peleta u Republici Srpskoj, građani se žale na cijene

    U narednom periodu biće pojačane kontrole tržišta peleta sa ciljem otkrivanja eventualnih nepravilnosti i špekulativnog formiranja cijena, poručeno je danas, 20. oktobra, nakon sastanka Denisa Šulića, ministar trgovine i turizma Srpske sa predstavnicima Asocijacije proizvođača peleta u BiH.

    Na sastanku, kojem je prisustvovala i pomoćnica ministra za trgovinu Dušanka Tegeltija, istaknuto je da je Ministarstvo u proteklom periodu zaprimilo veći broj pritužbi građana zbog otežane dostupnosti i, kako navode, neopravdano visokih cijena peleta.

    Šulić je poručio da će svi privredni subjekti koji budu kršili propise biti sankcionisani u skladu sa zakonom, naglašavajući da je cilj osiguranje stabilnog snabdijevanja i fer uslova za sve učesnike na tržištu, kako kupaca, tako i proizvođača koji posluju u skladu sa zakonom.

    Predstavnici Asocijacije istakli su da su u sklopu analiza, takođe, evidentirali poremećaje na tržištu peleta, ali da navedeni problemi ne dolaze od strane proizvođača peleta već pojedinih preprodavaca koji ovim aktivnostima nanose štetu poslovanju i ugledu proizvođača.

    Naglasili su da proizvođači peleta imaju dobre odnose i saradnju sa domaćim kupcima, ističući da će sve prethodne narudžbe kupcima biti isporučene po dogovorenim i utvrđenim cijenama.

    Govoreći o špekulativnim cijenama, iz Asocijacije su pozdravili najavljene inspekcijske kontrole, ističući da iste neće koristiti samo zaštiti potrošača, već i proizvođača od nelojalne konkurencije.

  • Svijet još ne osjeća posljedice carina, udar tek dolazi

    Svijet još ne osjeća posljedice carina, udar tek dolazi

    Predsednica Evropske centralne banke (ECB) Kristin Lagard izjavila je danas da globalna ekonomija još uvek nije osetila pune posledice carina koje je uveo predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp ističući da “udar tek dolazi”.

    Govoreći za emisiju “Face the Nation” američke televizije CBS, Lagard je ocenila da će u nekom trenutku izvoznici i uvoznici, koji trenutno snose najveći teret carina, morati da prenesu troškove na potrošače.

    “Dve trećine troškova carina trenutno snose dve strane, izvoznik i uvoznik, kroz smanjenje svojih profita. Pitanje je koliko dugo će pristajati na smanjene marže. Kada odluče da ne mogu više da trpe pritisak, trošak će pasti na potrošače. To je samo pitanje vremena”, istakla je Lagard.

    Lagard je navela i da su carine jedan od dva ključna faktora koji su doveli do “transformacije” svetske ekonomije, dok je drugi ubrzan tehnološki napredak, naročito u oblasti veštačke inteligencije.

    “Ova transformacija je posledica dve stvari. Prva su carine koje su promenile globalnu trgovinsku mapu, stvorile nove saveze i reformisale načine na koje međusobno trgujemo. Druga je veštačka inteligencija, koja utiče na sve, od upravljanja podacima do upoznavanja i svega između”, navela je predsednica ECB.

    Komentarišući trenutne trgovinske tenzije između Sjedinjenih Američkih Država i NR Kine, Lagard je ocenila da deo toga predstavlja pregovaračko pozicioniranje obe strane.

    “Mislim da treba uzeti s rezervom deo onoga što se trenutno dešava, jer je to tipična taktika pregovaranja, pokazujete mišiće i poručujete da ste spremni na sve. Preterujem, naravno, ali u nekom trenutku moraće da sednu za sto, jer je to u interesu obe ekonomije, bez obzira na neprijateljsku retoriku”, zaključila je Lagard.

    Lagard, koja je na čelu Evropske centralne banke od 2019. godine, prethodno je bila ministarka za spoljnu trgovinu u Vladi Francuske i direktorka Međunarodnog monetarnog fonda.

  • Srpska i FBiH još čekaju ponudu uslova ugovora o snabdijevanju gasom sa ruskim “Gasprom eksportom”

    Srpska i FBiH još čekaju ponudu uslova ugovora o snabdijevanju gasom sa ruskim “Gasprom eksportom”

    Republika Srpska i FBiH još čekaju ponudu novih uslova ugovora o snabdijevanju gasom sa ruskim “Gasprom eksportom”.

    Prethodni je aneksom produžen na mjesec dana, a pretpostavka je da će novi biti zaključen po uzoru na najave za snabdijevanje Srbije, do kraja godine.

    Od kuvanja, prevoza, do industrije. Gas se odavno smatra ekološkim, ali i cjenovno prihvatljivim energentom. Kotlovnice Toplane u Istočnom Novom Sarajevu prije dvije godine prešle su sa mazuta na gas. Dejan Berjan kaže – najbolja odluka ikada.

    – Mogu reći da je to najveći energetski projekat. Benefiti su, ima ih više. Kada je u pitanju ekologija, možda je to najvažnije, kada je u pitanju održavanje sistema, mnogo je lakše upravljati, lakše održavanje, ekologija, uštede – rekao je Dejan Berjan, direktor Toplane, Istočno Novo Sarajevo.

    Međutim, riječ je o energentu koji je, posebno od početka rusko-ukrajinskog sukoba, postao izuzetno geopolitičko oružje. Tako ga Evropa kupuje po jednim, berzanskim cijenama, a neke zemlje po drugim, povlaštenim. BiH je, zajedno sa Srbijom, u drugoj grupi, ali i dalje čeka produžetak ugovora.

     

    – Mi smo do sada imali sa našim partnerom, Gasprom eksportom, jednogodišnji ugovor. Sada, zbog novonastale geopolitičke situacije, mi smo produžili, aneksirali ugovor na mjesec dana i evo kako vidimo, informacije koje dolaze iz Srbije, da li će njima zbog situacije sa NIS-om ugovor biti produžen samo do kraja ove godine, što će se vjerovatno reflektovati i na situaciju na gasnom tržištu Republike SRpske – kaže Nikica Vranješ, v.d. direktora GAS-RES.

    Očekuje se da će Republika Srpska i Federacija, cjenovno, ostati u povlašćenom položaju. Do sada je to značilo računanje cijene gasa po 100 odsto naftnoj formuli. To znači da se prati cijena nafte, te uz dodavanje određenih proizvodnih i transportnih parametara dobija cijena gasa.

    – Cijena transporta možda najviše utiče na cijenu gasa. Ona se dogovara sa svakom zemljom pojedinačno i onda dobijete cijenu gasa u BiH. Na to se doda cijena PDV-a – naveo je Nedeljko Elek, direktor “Sarajevo gasa”.

    BiH godišnje troši nešto više od 300 miliona kubnih metara gasa. Zbog razvijenije infrastrukture, većina, oko 250 miliona kubnih ide na Federaciju, a oko 60 miliona na Srpsku. Zanemariva količina, poredi li se sa godišnjom potrošnjom u Srbiji od oko dvije i po milijarde kubnih metara. Snabdijevanje je do sada bilo kontinuirano, kaže Nikica Vranješ, pa nema bojazni da bi moglo da bude drugačije.

    I Srbija i BiH tokom pregovora priželjkivale su višegodišnji ugovor o snabdijevanju sa Rusijom. Sada je, međutim, jasno da bi nova godina mogla da donese i nove pregovore, jer ugovor koji prekoračuje 31. decembar 2025. godine za sada niko ne spominje.

  • Očekuje se novi talas poskupljenja stanova u Srpskoj

    Očekuje se novi talas poskupljenja stanova u Srpskoj

    Cijene stanova u Srpskoj u konstantnom su porastu, a takav trend može se očekivati i do kraja ove godine.

    Kako ističu naši sagovornici, razlog tome je svakako velika potražnja.

    Ali uprkos visokim cijenama, pomama za stanovima ne jenjava, te se rasprodaju nakon što se samo počne sa kopanjem za zgradu.

    Saša Kondić, investitor iz Banjaluke, kazao je za “Nezavisne novine” da se do kraj godine očekuje rast cijena stanova za pet do sedam odsto.

    “Manjak radne snage, ali i usluga izvođenja je poskupjela, tako da će to uticati na rast cijena, pogotovo u ranim fazama gradnje”, kazao je Kondić.

    Prema njegovim riječima na rast cijena stanova utiče i to što su od sedmog mjeseca ove godine poskupjele i građevinske dozvole.

    “Najvažniji aspekt je to što je potražnja sve veća i veća, pa se i to koristi da dođe do viših cijena”, kazao je Kondić.

    Dodaje da je to zakon tržišta.

    “Nemoguće je u ponudi naći stanove od 40 i nešto metara kvadratnih, jer zgrada bukvalno i ne izađe iz zemlje, ti stanovi su prodati”, kazao je Kondić.

    Ističe da je stanove od 60, ali i više metara kvadratnih još i moguće naći u izgradnji.

    Kako je pojasnio, što se tiče kupca, najvećim dijelom su i iz dijaspore.

    “Jako puno kupaca ima iz okolnih opština, Prnjavor, Derventa, Doboj”, kazao je Kondić i istakao da je većina tih stanova prazna, ali po njegovim riječima, razlog tome je što ljudi stanove kupuju kao investiciju.

    “Rentaju, izdaju kao stan na dan, ali uglavnom to je najbolji vid investiranja”, kazao je Kondić.

    I Dragan Milanović, direktor agencije za nekretnine “Remax” iz Banjaluke, slaže se s prognozama o rastu cijena.

    “Sve dok postoji velika potražnja, cijene će rasti. To je osnovna ekonomska logika, kada nečega nema dovoljno, cijena raste”, rekao je Milanović.

    Istakao je i primjetan i hronični nedostatak radne snage u građevinskom sektoru.

    “Mnogo se gradi, a sve manje mladih ljudi se odlučuje da se bavi tim poslom. Zbog toga su investitori prinuđeni da plaćaju radnike više, a onda to utiče na samu cijenu kvadrata”, pojasnio je Milanović.

    Dodao je da je potražnja za stanovima posljednjih godina stabilna, dok se kod poslovnih prostora bilježi pad.

    “Raste interesovanje za manje stanove, to je trend koji je posebno izražen posljednjih mjeseci”, rekao je Milanović.

    Cijene stanova u Banjaluci
    Pojasnio je da se cijene stanova u Banjaluci trenutno kreću od 2.800 KM po metru kvadratnom u naselju Šargovac pa sve do 7.000 KM u samom centru grada.

    Kod nas je ulaganje u nekretnine i dalje najsigurnija investicija”, zaključio je Milanović.

    Dragan Gruban, izvršni direktor Agencije za nekretnine “Agent Enex” Prijedor, u razgovoru za “Nezavisne novine” kaže da se cijena nove gradnje u ovom gradu kreće oko 3.500 KM.

    “Kod nas se konkretno ne mogu očekivati više cijene, iako je u pojedinim gradovima, a posebno u Banjaluci, to realno očekivati upravo zbog većeg priliva stanovnika”, kazao je Gruban.

    Kako je pojasnio, i u Prijedoru veliki broj ljudi iz dijaspore kupuju stanove kao vid investiranja.

     

  • Zlato bi moglo da dostigne 10.000 dolara

    Zlato bi moglo da dostigne 10.000 dolara

    Zlato bi moglo da skoči na 10.000 dolara po unci, jer ponovo dobija na popularnosti kao sigurno utočište usred inflacije i globalnih tenzija, kaže izvršni direktor “Džej Pi Morgana” Džejmi Dajmon.

    Plemeniti metal, koji se dugo smatrao zaštitom od inflacije i pada valute zahvaljujući svojoj nezavisnosti od vlada i centralnih banaka, probio je istorijsku granicu od 4.000 dolara ranije ovog meseca i nastavio je da raste.

    U sredu je vrednost zlata porasla za 58 odsto od početka godine na rekordnih 4.218,29 dolara – više nego dvostruko u odnosu na cenu iz 2023. godine, kada se trgovalo ispod 2.000 dolara po unci.

    “Nisam kupac zlata – posedovanje košta četiri procenta”, rekao je Dajmon.

    “Ali lako bi mogao da dostigne (cenu) 5.000 ili čak 10.000 dolara u ovakvom okruženju”, dodao je.

    On je napomenuo da se globalna ekonomija suočava sa višestrukim preprekama, uključujući američke carine, rastuće deficite, inflaciju, prelazak na veštačku inteligenciju i geopolitičke tenzije poput remilitarizacije, što podstiče investitore da se okrenu zlatu kako bi smanjili rizike, prenosi RT internešenel.

    Srebro premašilo višedecenijski nivo, zlato “puca” na novi rekord

    Dajmon je izbegao da komentariše da li je zlato precenjeno, ali je rekao da je ovo “jedan od retkih trenutaka u mom životu kada je poluracionalno imati ga u svom portfoliju”.

    Drugi tržišni stručnjaci su izrazili slična mišljenja.

    Milijarder Rej Dalio nedavno je rekao da zlato vidi kao “odličan diverzifikator portfolija” u vreme rastućeg državnog duga, geopolitičkih tenzija i gubitka poverenja u stabilnost nacionalnih valuta.

    “Dakle, ako biste gledali samo sa perspektive strateške alokacije imovine, verovatno biste kao optimalnu kombinaciju imali nešto poput 15 posto vašeg portfolija u zlatu”, rekao je Dalio.

    Anketa Banke Amerike u oktobru pokazala je da 43 odsto menadžera fondova vidi klađenje na rast cena zlata kao najpopularniju trgovinu na svetu, ispred ulaganja u “sedam veličanstvenih” američkih tehnoloških giganata (Alfabet, Amazon, Epl, Meta, Majkrosoft, Envidija i Tesla).

    Osnivač hedž fonda “Sitadel” Ken Grifin, nedavno je primetio da investitori sve više smatraju zlato bezbednijim od američkog dolara, koji se dugo smatrao globalnom rezervnom imovinom. Dolar je ove godine oslabio u odnosu na sve glavne valute nakon neizvesnosti oko povećanja carina od strane američkog predsednika Donalda Trampa.

  • Privredna komora Srpske zatražila od Vlade smanjenje minimalca

    Privredna komora Srpske zatražila od Vlade smanjenje minimalca

    Privredna komora Republike Srpske traži od Vlade Republike Srpske da najniža plata za narednu godinu ostane ista ili da se čak smanji.

    Oni su to predložili kao kratkoročnu mjeru koja je kako tvrde usmjerena na ublažavanje opterećenosti privrede i sprečavanja daljeg odlaska radne snage.

    Minimalna plata u Srpskoj je ove godine prvi put vezana za stručnu spremu i kreće se između 900 i 1.300 KM.

    U Komori navode da je veliki broj preduzeća u prerađivačkom sektoru pogođen negativnim efektima ekonomske krize u Srpskoj, regionu i svijetu.

    Njihovo pojašnjenje zahtjeva za stagnacijom i smanjenjem minimalca je posebno zanimljivo.

    Naime, tvrde oni, osnovni problem daljeg povećanja minimalne plate je to što bi došlo do izjednačavanja plata svih zaposlenih u preduzeću jer poslodavci nisu u  mogućnosti da isprate povećanje najniže plate povećanjem plate rukovodećim radnicima, a koji takođe imaju svoje zahtjeve.

    – Sve navedeno prijeti da Republika Srpska, u slučaju daljeg povećanja iznosa najniže plate, ostane bez visokokvalifikovanih kadrova koji predstavljaju ključne kadrove u privrednim društvima – navodi se u Prijedlogu ekonomskih reformi koje Komora upućuje Vladi RS.

    Traže smanjenje zbirne stope doprinosa

    Takođe, oni predlažu i pojednostavljenje svih procedura kod zapošljavanja strane radne snage.

    Kažu da sve više privrednih društava nalazi način da uveze nedostajuću radnu snagu iz zemalja poput Turske, Filipina, Bangladeša, Indije, Nepala tako da su se na tržištu pojavila domaća privredna društva koja čak iznajmljuju strane radnike.

    Poslovna zajednica predlaže i izmjenu Zakona o radu tako da se briše član koji definiše da se najniža plata uvećava po osnovu radnog staža.

    – Takođe smatramo da u najnižu platu moraju biti uračunata sva uvećanja plate, kao što je slučaj u javnom sektoru, u cilju izjednačavanja radnika u realnom i javnom sektoru – stoji u prijedlozima PKRS.

    Iz Komore traže i da država za određene kategorije zaposlenih preuzima obaveze po osnovu poreza i doprinosa za određeni period kao i da se smanjenje zbirne stope doprinosa sa 31 na 29 odsto.

    – Smanjenje zbirne stope može amortizovati ozbiljno povećanje troškova poslovanja prethodnih nekoliko godina u Republici Srpskoj koji se ogledaju najčešće kroz povećanje cijena repromaterijala i sirovina, povećanje najniže plate, povećanje cijena električne energije, nepovoljna geopolitička kretanja ali i druge negativne uticaje na poslovanje što bi dovelo do očuvanja i daljeg razvoja privrede – zaključuju oni.

    Nisu oduševljeni idejom da se oporezuje dividenda, jer po njima to predstavlja kontraproduktivnu i destimulativnu mjeru za potencijalne ulagače i investitore.

    Među zanimljivim prijedlozima se izdvaja sistem privlačenja i zadržavanja talentovanih i perspektivnih radnika kroz mjere osiguranja stambenog pitanja, profesionalnog razvoja i pružanja dodatnih edukacija.

    Podsjećamo, Milorad Dodik je u avgustu najavio da će minimalna plata za zaposlene sa srednjom stručnom spremom sa 900 biti povećana na 1.100 KM, dok će oni sa visokom stručnom spremom primati 1.400 KM.

    Međutim, kasnije je predsjednik Vlade RS Savo Minić najavio da će se mijenjati Zakon o radu kroz koji će se definisati iznos minimalca, a gdje će se uspostaviti ekonomski kriteriji za određivanje najniže plate, prenosi CAPITAL.

  • Paradoks zelene energije: Holandija proizvodi previše struje, ali je nema dovoljno

    Paradoks zelene energije: Holandija proizvodi previše struje, ali je nema dovoljno

    U kampanji holandske vlade koja se emituje na televizijama pod nazivom „Okrenite prekidač“, glumica upozorava gledaoce na njihovu potrošnju električne energije.

    „Kada svi istovremeno koristimo struju, naša elektroenergetska mreža se preoptereti. To može izazvati kvarove. Zato koristite što manje struje između četiri i devet sati“, navodi se u kampanji, prenosi BBC.

    Ova poruka ukazuje da je, u jednoj od najnaprednijih ekonomija svijeta, nešto pošlo po zlu sa snabdijevanjem energijom.

    Holandija je bila jedan od najentuzijastičnijih korisnika električnih automobila i ima najveći broj stanica za punjenje po glavi stanovnika u Evropi.

    Kada je riječ o proizvodnji električne energije, Holandija je zamijenila gas iz svojih velikih rezervi u Sjevernom moru energijom vjetra i sunca – toliko da prednjači u Evropi po broju solarnih panela po osobi. Više od trećine holandskih domaćinstava danas ima ugrađene solarne panele.

    Zemlja takođe planira da do 2030. godine priobalne vjetroelektrane postanu njen najveći izvor energije.

    Iako je to povoljno sa ekološkog aspekta, energetska tranzicija stavlja holandsku elektroenergetsku mrežu pod ogroman pritisak, a posljednjih godina zabilježeno je više nestanaka struje.

    „Problem je zagušenje mreže“, objašnjava Kees-Jan Rameau, glavni izvršni direktor holandske kompanije za proizvodnju i distribuciju energije Eneco, čijih 70 odsto kapaciteta sada dolazi iz solarnih i vjetroelektrana.

    „Zagušenje mreže je poput saobraćajne gužve. Nastaje kada je potražnja za energijom u nekom području prevelika ili kada se u mrežu isporučuje više struje nego što ona može da podnese“, kaže on.

    Rameau dodaje da je infrastruktura projektovana u vrijeme kada je postojalo samo nekoliko velikih, uglavnom gasnih elektrana.

    „Izgradili smo mrežu sa velikim dalekovodima oko tih elektrana, a manjim kako se približavate domaćinstvima. Danas, kada energiju sve više dobijamo iz obnovljivih izvora, mnogo struje ulazi u mrežu upravo na njenim periferijama, gdje postoje samo manji dalekovodi“, ističe on.

    Ti manji dalekovodi sada se teško nose sa količinom energije koja dolazi iz vjetroturbina i solarnih panela raspoređenih širom zemlje.

    Profesor elektrotehnike na Univerzitetu u Liježu, Damien Ernst, jedan od vodećih evropskih stručnjaka za električne mreže, smatra da je riječ o skupom problemu koji Holandija mora riješiti.

    „Oni imaju krizu mreže jer nisu dovoljno ulagali u distributivne i prenosne sisteme. Suočavaju se sa uskim grlima svuda, a biće potrebno mnogo godina i milijarde eura da se to riješi“, navodi on.

    Profesor Ernst dodaje da je to problem cijele Evrope.

    „Instalira se ogromna količina solarnih panela, ali brzinom koja je mnogo veća od one kojom se mreža može prilagoditi.“

    U sjedištu kompanije Eneco u Roterdamu, Rameau pokazuje veliku kontrolnu ploču koju zovu „virtuelna elektrana“ i „mozak našeg poslovanja“. Ona se koristi za balansiranje mreže i sprečavanje nestanaka struje.

    Kada je proizvodnja električne energije prevelika, Eneco može da isključi vjetroturbine i solarne panele.

    U situacijama kada je potražnja prevelika, kompanija smanjuje isporuku onim kupcima koji su pristali da im se u takvim trenucima ograniči snabdijevanje u zamjenu za niže cijene.

    Međutim, za domaćinstva i preduzeća koja žele da povećaju potrošnju električne energije instaliranjem novih uređaja ili većih priključaka, to sve češće nije moguće.

    „Potrošači žele da instaliraju toplotne pumpe ili da pune svoja električna vozila kod kuće, ali to zahtijeva veći priključak, a sve češće ga ne mogu dobiti“, kaže Rameau.

    Još je teže za kompanije. „Mnoge žele da prošire poslovanje, ali jednostavno ne mogu dobiti dodatne kapacitete od operatora mreže“, dodaje on.

    Situacija je došla do tačke da čak i izgradnja novih stambenih naselja postaje teža, jer nema dovoljno kapaciteta za njihovo priključenje na mrežu.

    Mnogi, i fizička i pravna lica, završavaju na listama čekanja koje traju godinama. Istovremeno, postoje liste čekanja i za one koji žele da isporučuju višak električne energije u mrežu, poput domaćinstava sa solarnim panelima na krovovima.

    Državna agencija Tennet, koja upravlja nacionalnom mrežom, navodi da trenutno 8.000 kompanija čeka dozvolu za isporuku električne energije, dok 12.000 drugih čeka odobrenje za veću potrošnju.

    Dio privrede upozorava da to koči ekonomski rast zemlje.

    „Zagušenje mreže ugrožava budućnost holandske hemijske industrije, dok će u drugim zemljama ulaganja biti lakša“, izjavila je predsjednica Holandskog hemijskog udruženja Nienke Homan.

    Ona podsjeća da se nakon Pariškog sporazuma iz 2015. godine mnogo pažnje posvetilo razvoju obnovljivih izvora, ali da je „podcijenjen uticaj koji će to imati na elektroenergetsku mrežu“.

    Tennet sada planira ulaganja od 200 milijardi eura u jačanje mreže, uključujući postavljanje oko 100.000 kilometara novih kablova do 2050. godine.

    Iako je riječ o ogromnim ulaganjima, cijena nečinjenja može biti još veća. Prema izvještaju Boston Consulting Groupa iz 2024. godine, zagušenje mreže godišnje košta holandsku ekonomiju i do 35 milijardi eura.

    Eugene Beijings iz Tenneta, zadužen za upravljanje preopterećenjem mreže, kaže da je potrebno strpljenje.

    „Da bismo ojačali mrežu, moramo udvostručiti, utrostručiti, pa čak i deset puta povećati njen kapacitet“, objašnjava on.

    „Prosječno je potrebno oko deset godina da se takav projekat realizuje, od čega prvih osam odlazi na dobijanje dozvola i prava za postavljanje kablova, a tek posljednje dvije na samu izgradnju.“

    Beijings dodaje da energetska tranzicija napreduje takvom brzinom da se Holandija više ne može nositi s njom uz postojeću infrastrukturu.

    Finansijski podsticaji za građane koji višak solarne energije vraćaju u mrežu sada su gotovo nestali. U nekim slučajevima, građani će čak morati plaćati za isporuku solarne energije nazad u sistem.

  • “Svi napuštaju BRIKS zbog američkih carina”

    “Svi napuštaju BRIKS zbog američkih carina”

    Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da su sve zemlje koje su želele da budu deo BRIKS-a odustale od tih ambicija zbog američkih carinskih tarifa.

    “Rekao sam svima koji žele da budu u BRIKS-u da je to u redu, ali da ćemo mi uvesti tarife njihovim zemljama. Svi su istupili. Svi su odustali od BRIKS-a. BRIKS je napad na dolar i rekao sam ‘ako želite da igrate tu igru, uvešću tarife na sve vaše proizvode koji ulaze u SAD’. Kazali su, kao što sam rekao, ‘napuštamo BRIKS'… Više o tome ni ne pričaju…”, rekao je Tramp u utorak na konferenciji za medije, a prenela je  azijska novinska agencija ANI, pozivajući se na snimak iz Bele kuće.

    Tramp je istakao da je američka politika uz pretnju tarifama bila odlučujući faktor u odustajanju zemalja od planiranog članstva u ekonomskom savezu BRIKS.

    Oglasio se Kremlj

    Kremlj je u sredu saopštio da grupa zemalja BRIKS nikada nije bila usmerena protiv trećih zemalja niti njihovih valuta, odbacujući tvrdnju predsednika SAD Donalda Trampa da je taj blok stvoren kako bi potkopao dolar.

    Tramp je kazao da BRIKS kao “napada dolar” i govorio o svojoj pretnji da će uvesti carine članicama tog saveza.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima da je BRIKS savez zemalja koje povezuje zajednička vizija saradnje i prosperiteta.