Kategorija: Ekonomija

Cijena nafte Brent raste i bliži se granici od 90 dolara za barel zbog rata na Bliskom istoku.

Prema podacima sa berzi, cijena nafte Brent je u 14 časova iznosila 89,384 dolara za barel, dok je američka nafta WTI dostigla 86 dolara po barelu, što je najviše od aprila 2024.

U Sjedinjenim Američkim Državama, prosječna cijena galona (3,785 litara) običnog benzina porasla je skoro 27 centi u posljednjih sedam dana, na 3,25 dolara, prenosi CNBC.

Ministar energetike Katara Sad al-Kabi upozorio je danas, 6. marta, da bi cijene nafte mogle da dostignu i 150 dolara po barelu ako tankeri ne budu mogli da prolaze kroz ključni Ormuski moreuz, koji je trenutno blokiran zbog ratnih dejstava.

Sukob između Irana i Sjedinjenih Američkih Država je ušao u sedmi dan, a američki ministar odbrane Pit Hegset rekao je da su SAD “tek počele da se bore”.

“Iran se nada da ovo ne možemo da izdržimo, što je zaista loša procjena”, napomenuo je Hegset na konferenciji za novinare.

Stručnjaci upozoravaju da dalje eskalacije sukoba mogu da izazazovu globalne nestašice i dodatno podignu cijene energenata, prenosi Tanjug.

Svjetske cijene hrane su u februaru porasle na najviši nivo za četiri mjeseca, objavila je danas, 6. marta, Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).

FAO indeks cijena hrane porastao prvi put nakon pet mjeseci

FAO indeks cijena hrane (FFPI), koji prati mjesečna kretanja cijena osnovnih poljoprivrednih proizvoda na svjetskom tržištu, porastao je prvi put nakon pet mjeseci, na 125,3 poena, što je za 0,9 odsto više u odnosu na januar.

Povećanje indeksa cijena žitarica, mesa i biljnih ulja više je nego nadoknadilo pad cijena mliječnih proizvoda i šećera, napominje se u izvještaju.

Indeks cijena žitarica porastao je za 1,1 odsto u odnosu na januar, na 108,6 poena, pošto su cijene pšenice porasle zbog mrazeva i rizika od oštećenja usjeva u dijelovima Evrope i Sjedinjenih Američkih Država, kao i zbog logističkih problema u Rusiji i tenzija u regionu Crnog mora.

Biljna ulja na najvišem nivou od juna 2022. godine

Pored toga, indeks cijena biljnih ulja porastao je za 3,3 odsto i dostigao 174,2 poena, što je najviši nivo od juna 2022, uglavnom zbog rasta cijena palminog, sojinog i ulja repice, dok su cijene suncokretovog ulja blago pale.

Indeks cijena mesa porastao je za 0,8 odsto na mjesečnom nivou na 126,2 poena i sada je za oko osam odsto više nego prije godinu dana, uz značajan rast cijena goveđeg i ovčijeg mesa, dok su cijene svinjskog i živinskog mesa tek neznatno porasle.

FFPI i dalje ispod prošlogodišnjeg i rekordnog nivoa

Vrijednost indeksa cijena mlječnih proizvoda pala je za 1,2 odsto na 119,3 poena, uglavnom zbog nižih cijena sira, dok su cijene šećera pale za 4,1 odsto na 86,2 poena i dostigle najniži nivo od oktobra 2020. godine zbog očekivanja obilne globalne ponude.

Vrijednost FFPI je dalje niža za jedna odsto u odnosu na februar 2025. i za 21,8 odsto u odnosu na rekordne vrednosti zabilježene u martu 2022, dodaje se u izvještaju na veb stranici FAO.

Azijske berze u petak su imale mješovit učinak nakon blagih padova na Volstritu, dok je cijena nafte oslabila za više od jednog dolara nakon što je dostigla najviši nivo od ljeta 2024. godine. Istovremeno, rast cijena zlata i srebra pokazuje da investitori i dalje traže sigurnija utočišta usljed geopolitičkih tenzija.

Cijene nafte u petak su pale, donoseći kratkotrajan predah nakon naglih skokova ranije ove sedmice, dok rastu strahovi u vezi sa proizvodnjom i snabdijevanjem zbog rata s Iranom.

Američka referentna nafta WTI rano u petak je oslabila 1,2 odsto, na 80,07 dolara po barelu, nakon što je u četvrtak dostigla 81,01 dolar.

Brent, međunarodni referentni tip nafte, pao je jedan odsto, na 84,59 dolara po barelu, nakon što je dan ranije dostigao 85,41 dolar.

Analitičari upozoravaju da bi dodatni rast cijena nafte mogao ozbiljno opteretiti globalnu ekonomiju. Ukoliko bi cijena dostigla 100 dolara po barelu i zadržala se na tom nivou, pojedini investitori i ekonomisti smatraju da bi to predstavljalo veliki pritisak za svjetska tržišta.

Neizvjesnost u vezi sa daljim razvojem situacije ove sedmice izazvala je snažne i česte oscilacije na finansijskim tržištima, ponekad i iz sata u sat.

Pad cijena nafte u petak uslijedio je nakon što su Sjedinjene Američke Države odobrile privremeno, tridesetodnevno izuzeće Indiji za kupovinu ruske nafte, naveli su analitičari ING-a Voren Paterson i Eva Mantej u bilješci upućenoj klijentima. Kako ističu, to nije „prekretnica“, ali pokazuje nastojanje Vašingtona da ograniči rast cijena nafte.

Dalje kretanje cijena zavisiće od stabilnog obnavljanja protoka kroz Hormuški moreuz nakon poremećaja u kretanju tankera u tom području. Procjenjuje se da oko petine svjetske pomorske trgovine naftom prolazi kroz ovaj tjesnac između Irana i Omana.

Terminski ugovori na američke indekse blago su porasli dok rat s Iranom ulazi u sedmi dan, a izraelski vazdušni napadi pogađaju prijestonice Irana i Libana. Fjučersi na indeks S&P 500 porasli su 0,2 odsto, dok su fjučersi na Dau Džons industrijski indeks bili viši 0,3 odsto.

Na azijskim tržištima, južnokorejski Kospi oslabio je 0,8 odsto, na 5.536,40 poena, nakon veoma turbulentne sedmice. Indeks je u srijedu potonuo 12 odsto, da bi u četvrtak gotovo izbrisao taj pad skokom od skoro 10 odsto.

Tokijski Nikkei 225 porastao je 0,4 odsto, na 55.518,63 poena.

Hongkonški Hang Seng skočio je 1,6 odsto, na 25.713,49 poena, dok je šangajski kompozitni indeks ojačao 0,1 odsto, na 4.113,70 poena.

Australijski S&P/ASX 200 pao je 1,1 odsto, na 8.845,30 poena.

Tajvanski Taiex zabilježio je pad od 0,4 odsto, dok je indijski Senseks oslabio 0,6 odsto.

Na Volstritu je u četvrtak indeks S&P 500 pao 0,6 odsto, na 6.830,71 poen. Industrijski Dau Džons oslabio je 1,6 odsto, na 47.954,74 poena, dok je Nasdaq kompozit skliznuo 0,3 odsto, na 22.748,99 poena.

Akcije proizvođača čipova Brodkoma skočile su 4,8 odsto nakon što je kompanija objavila kvartalnu dobit i prihode iznad očekivanja, što je pomoglo da se ublaže ukupni gubici na Volstritu.

Akcije aviokompanija bile su među najvećim gubitnicima jer su više cijene nafte povećale troškove goriva, dok su stotine hiljada putnika ostale zaglavljene širom Bliskog istoka zbog rata.

Akcije American Airlinesa pale su 5,4 odsto, United Airlinesa pet odsto, a Delta Air Linesa 3,9 odsto.

U drugim ranim jutarnjim trgovanjima u petak, američki dolar ojačao je na 157,80 jena sa 157,56 jena. Evro je ostao gotovo nepromijenjen na 1,1611 dolara.

Cijena zlata porasla je 1,1 odsto, dok je srebro skočilo 2,7 odsto.

Od osam banaka kojima je sjedište u Republici Srpskoj, njih sedam je povećalo svoju dobit u prošloj godini u odnosu na 2024, pokazuju finansijski izvještaji banaka koji su objavljeni na Banjalučkoj berzi.

Ukupna dobit banaka u RS porasla na 267 miliona KM

Podsjećamo, kako je ranije objavila Agencija za bankarstvo Republike Srpske, dobit banaka u Srpskoj je u odnosu na 2024. godinu povećana za 20 miliona KM, te je iznosila ukupno 267 miliona KM.

Nova banka ostvarila najveći profit

Najveću dobit je imala Nova banka, koja je povećala dobit za više od devet miliona KM u odnosu na 2024. godinu.

Dobit najveće banke u RS je 2025. godine iznosila 95.363.244 KM, dok je 2024. godine bila 86.042.057 KM.

NLB i Atos banka takođe povećale zaradu

Slijedi NLB banka, koja je tokom prošle godine uvećala dobit za nešto manje od milion KM, jer je 2025. godine imala dobit 57.346.075 KM, a 2024. godine 56.401.770 KM.

Atos banka je tokom prošle godine imala dobit od 35.032.629 KM, dok je 2024. godine imala dobit od 34.063.162 KM.

Ovo znači da je ova banka za godinu dana povećala zaradu za skoro milion KM.

UniCredit jedina banka sa padom dobiti

Jedina banka koja je smanjila dobit tokom prošle godine je UniCredit, i to za oko 450.000 KM.

Ipak, kada se pogleda da je dobit ove banke prošle godine iznosila 32.809.559 KM, ne radi se o značajnijem gubitku.

Rast dobiti kod Addiko, MF i drugih banaka

Slijedi Addiko Bank, koja je za godinu dana povećala dobit za više od 5,5 miliona KM.

Tako je ova banka prošle godine imala dobit 26.872.661 KM, a 2024. godine 21.257.633 KM.

MF banka je u prošloj godini takođe povećala zaradu za više od dva miliona KM.

Sa 12.460.644 KM, koliko su imali 2024. godine, dobit u 2025. godini je povećana na 14.710.282 KM.

Naša banka je prošle godine imala dobit od 2.432.872 KM, a 2024. godine 2.218.587 KM, što znači da je povećala zaradu za oko 200.000 KM.

Banka Poštanska štedionica imala je 2025. godine zaradu od 2.359.699 KM, a 2024. godine 1.449.445 KM.

Ova banka je povećala zaradu za oko 900.000 KM.

Bankarski sektor među najprofitabilnijim u privredi

Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da banke vjerovatno najviše zarađuju od svih sektora.

“Kod nas generalno privreda je slaba, i kada imate bankarski sektor koji je zahvaljujući konzervativnim investicijama visoko likvidan i sa niskim nekvalitetnim kreditima, onda dođete u situaciju da praktično bankarski sektor odudara od svih drugih sektora. Na primjer, kada pogledate plate, vidite da su one mnogo veće u bankarskom sektoru nego u trgovini, koja je najveći sektor u privredi Republike Srpske i Bosne i Hercegovine. U trgovini je plata bliska minimalnoj, a u bankarstvu iznad prosjeka, a daleko iznad minimalne. Bankarstvo je jedna od najzdravijih privrednih grana u RS i BiH i ova dobit to pokazuje”, objasnio je Đogo.

U 2026. godini, finansijska pismenost i pametno ulaganje postaju ključni za povećanje lične štednje i sigurnu zaradu. Ekonomisti i finansijski savjetnici izdvajaju nekoliko pravila koja mogu pomoći običnim ljudima da bolje rasporede svoje novčane resurse i ostvare stabilan prihod.

1. Štednja je temelj

Prije nego što razmišljate o investiranju, važno je da imate solidnu finansijsku rezervu. Preporučuje se da uštede pokrivaju najmanje tri do šest mjeseci osnovnih troškova. To daje sigurnost i sprečava da vas neočekivani troškovi izbace iz ravnoteže.

2. Diverzifikacija ulaganja

Ne stavljajte sva jaja u jednu korpu. Kombinacija štednih računa, državnih obveznica, akcija i fondova omogućava stabilniji rast kapitala i smanjuje rizik od gubitaka. Stručnjaci upozoravaju da diverzifikacija štiti investitore od tržišnih turbulencija.

3. Ulaganje u digitalne i inovativne sektore

Tehnologija i zelena energija i dalje dominiraju globalnim tržištima. ETF fondovi ili akcije kompanija iz ovih sektora mogu donijeti solidan prinos dugoročno, posebno ako imate strategiju ulaganja od nekoliko godina.

4. Kontrola troškova i budžetiranje

Pametno upravljanje ličnim finansijama je neophodno. Vođenje budžeta i praćenje mjesečnih troškova omogućava da dio prihoda ostavite za štednju i investiranje. Male uštede u svakodnevnim troškovima mogu se pretvoriti u značajan kapital na duži rok.

5. Edukacija i konsultacije sa stručnjacima

Investiranje bez osnovnog znanja može biti rizično. Redovno pratite finansijske savjete, kurseve ili stručne članke i razmislite o konsultaciji sa finansijskim savjetnikom, posebno kod većih ulaganja.

6. Strpljenje i dugoročna strategija

Najvažnije pravilo je da ulaganje zahtjeva vrijeme i disciplinu. Kratkoročne fluktuacije tržišta nisu razlog za paniku, a dugoročna strategija i redovno ulaganje mogu donijeti značajan profit.

Zaključak

Za obične ljude u Srbiji i regionu, 2026. godina može biti prilika za povećanje štednje i sigurnu zaradu ako se pridržavaju osnovnih pravila finansijske pismenosti: štednja, diverzifikacija, kontrola troškova, pametna ulaganja i dugoročna strategija. Pametan pristup finansijama može učiniti razliku između prosječne i stabilne ekonomske budućnosti.

Telegraf.rs

Dok je nekoliko privrednih giganata u BiH na ivici ambisa, zbog čega je ugrožena egzistencija više desetina hiljada ljudi, na sceni imamo ili nikakvu, ili potpuno “mlaku” reakciju nadležnih institucija.

Ugašene peći u “Koksari” Lukavac

Proizvodne peći u lukavačkoj “Koksari” su nedavno zvanično ugašene, a time i oko 800 radnih mjesta. Ako toj cifri dodamo i članove njihovih porodica, ispostaviće se da zbog ovakvog razvoja situacije ispaštaju hiljade ljudi. Međutim, gašenje “Koksare” pokreće lančanu reakciju, a posljedice će se preliti na “Novu Željezaru Zenica, rudnik u Prijedoru, entitetske željeznice, lokalne preduzetnike…

Rizik od obustave rada – Nova Željezara Zenica

Frapantni podaci proističu iz rizika da “Nova Željezara Zenica” prestane sa radom. Prema podacima sa sajta ovog zeničkog giganta, imaju više od 1.900 direktno zaposlenih, te 12.000 indirektno zaposlenih putem saradnje, a kada na to dodamo njihove porodice, cifra je višestruko veća. Desi li se to, ispaštaće i zaposleni u “Željeznicama Republike Srpske”.

“Ako ‘Nova Željezara Zenica’ stane s radom, posljedice će biti nesagledive i biće ugrožena egzistencija 1.700 ljudi”, upozorio je u otvorenom pismu Dragan Zelenković, vršilac dužnosti generalnog direktora “Željeznica Republike Srpske”, nakon što su, kako je naveo, 27. februara obaviješteni od strane “Nove Ljubije” iz Prijedora da se zbog problema u poslovnim aktivnostima “Nove Željezare Zenica” obustavlja transport željezne rude na relaciji Omarska – Zenica.

Stečaj – Nova Ljubija

Samo nekoliko dana kasnije zabrinjavajuće informacije stižu i iz Prijedora. Stečaj u firmi “Nova Ljubija”, nekadašnji “ArcelorMittal” iz Prijedora, trebalo bi da bude pokrenut u narednim danima i to će ugroziti 600 radnih mjesta.

“Pripremamo dokumentaciju i u narednim danima podnijećemo zahtjev za otvaranje stečajnog postupka u ‘Novoj Ljubiji'”, kazala je za “Nezavisne novine” Suzana Gašić, zamjenica direktora ovog preduzeća, te pojasnila da se “Željezara Zenica” već duže vrijeme nalazi u teškoj situaciji i ne izmiruje svoje obaveze prema rudniku u Prijedoru.

Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, kaže da su razočarani dešavanjima, prije svega u “Koksari”, te da je oko 800 zaposlenih ostalo bez posla.

“Ti uposlenici su posebni radnici, koji imaju, da kažem, znanje kakvo rijetko ko ima. Vrlo je malo radnika koji su se bavili poslom koji su oni radili. Mi smo pokrenuli određene aktivnosti preko Zavoda za zapošljavanje da tražimo odgovarajuća rješenja. Mi kao sindikat stvarno ne možemo vjerovati da se gase tako jake firme, a da nemaju kvalitetnu komunikaciju sa kantonalnim vladama i Vladom FBiH, da se pokuša nešto riješiti”, ističe Kurtović za “Nezavisne novine”.

Veliki privredni šok

Ovo što se dešava, ocjenjuje naš sagovornik, veliki je privredni šok za državu kao što je BiH.

“Mi kao sindikat tražimo odgovarajuća rješenja u smislu šta uraditi kada hiljade radnika ostanu bez posla. Mora se utvrditi i šta je razlog tome”, poručio je Kurtović.

Ermin Halilović, predsjednik Sindikata radnika “Koksare”, dijeli zabrinutost zaposlenih u ovom gigantu koji su ostali bez posla. Svjetlo na kraju tunela se, čini se, ne nazire.

“Bio je sastanak u Vladi kantona da premijer krene od firme do firme u Lukavcu da vidi gdje treba radnika i da se on navodno pobrine za to. Ja sam mu dao spisak svih radnika, pa da vidimo koji su najugroženiji, da se prvo njima pomogne. Prema onome što sam do sada vidio, nisam neki optimista da će se nešto postići. Ima puno radnika sa oko 30 godina staža, oni nisu prispjeli nigdje”, rekao je Halilović za “Nezavisne novine”.

Svih pet distributivnih preduzeća u Republici Srpskoj koja posluju u okviru “Elektroprivrede RS” su prethodnu godinu završila pozitivno, pokazuju podaci o rezultatima poslovanja koji su objavljeni na Banjalučkoj berzi.

“Elektrokrajina” značajno popravila rezultat u odnosu na 2024.

Nagomilani problemi u dva najveća proizvođača električne energije u Republici Srpskoj, Rudniku i Termoelektrani Gacko i Rudniku i Termoelektrani Ugljevik, doveli su do toga da Vlada Srpske planira tražiti finansijera koji bi im dao po 150 miliona KM, ukupno 300 miliona, u cilju stabilizacije poslovanja i nastavka proizvodnje.

Nejasni uslovi i plan traženja finansijera

Kako se planira tražiti finansijer, da li putem javnog poziva ili na drugi način, te pod kojim uslovima se uopšte neko može prijaviti kao finansijer – ključna su pitanja na koja iz Ministarstva energetike i rudarstva RS nisu odgovorili, a kad pošalju, objavićemo njihove odgovore.

Jedino što je dosad poznato jeste izjava resornog ministra Petra Đokića, koji je kazao da je plan da se finansijer nađe u 2026. godini.

“Vlada RS je u ovoj godini planirala da, ukoliko se pronađe finansijer, odobri i izda garanciju od 150 miliona KM za Ugljevik, 150 miliona KM za Gacko, da bi ušli u proces revitalizacije. Gatačka elektrana je u 42. godini eksploatacije, Ugljevik je ušao u 41. godinu, dakle, to su objektivno stari objekti. Mnogi takvi objekti su u Evropi isključeni. Mi ne želimo da naše elektrane budu isključene, nego činimo napor da one što duže rade”, izjavio je Đokić.

RiTE Ugljevik: Gubici rastu, proizvodnja obustavljena

Najava finansijske injekcije u RiTE, ukoliko se pronađe finansijer, nije poznata rukovodstvu ugljevičkog preduzeća. Ipak, ne kriju da bi im novac i te kako dobro došao.

“Nisam upoznat o tome, a značilo bi jako puno jer zbog situacije u kojoj se nalazimo prijeko su nam potrebna ulaganja, što u rudnik, što u termoelektranu”, poručuje za “Nezavisne” Žarko Novaković, vršilac dužnosti direktora RiTE Ugljevik.

Da im je prijeko potrebna pomoć, bilo je jasno i nakon što je objavljen finansijski izvještaj o poslovanju za 2025. godinu, a prema kojem su RiTE Ugljevik prošlu godinu završili u minusu od 27,8 miliona KM.

Proizvodnja uglja trenutno je problem broj 1 u Ugljeviku, s obzirom na to da je preduzeće već duže vremena van pogona, a kako je saopšteno u srijedu, 4. marta, RiTE Ugljevik neće krenuti sa radom najmanje do 20. aprila ove godine.

To će, prema procjenama nadležnih, dovesti do toga da gubitak RiTE Ugljevik poraste na čak 50 miliona maraka.

Da bi se problemi suzbili što prije, Uprava preduzeća je odlučila da 1. marta krenu u remont preduzeća, umjesto 15. aprila, kako je prvobitno bilo planirano.

“Remont bi trebalo da traje oko 50 dana. U međuvremenu očekujem da završimo otkrivku sa polja Istok 1 i 2 i da dođemo do potrebnih količina uglja za start TE”, rekao je Novaković.

Nadležni su svjesni da će se gubici nastaviti sve dok Ugljevik ne počne sa radom.

“Nemamo višak prihoda u preduzeću RiTE Ugljevik, jer 100 dana neće imati ni marku od proizvodnje struje. Svjesni smo da moramo ići u minus, ali svi moramo biti svjesni da moramo iznijeti situaciju da se Ugljevik vrati”, kaže Luka Petrović, generalni direktor “Elektroprivrede Republike Srpske”.

Prema procjeni Petrovića, početak eksploatacije uglja na ležištu Ugljevik – Istok 2 mogao bi značiti oporavak preduzeća već od jeseni ove godine.

“Ako budu izdržljivi, mislim da u septembru i oktobru možemo doći do ozbiljnih količina uglja kojim može da se vrati sve u plus i da se izravna situacija u ovoj godini. Da nije bilo Istoka 2, garantujem da bi se ova elektrana vrlo brzo ugasila”, upozorio je Petrović.

RiTE Gacko: Pozitivan bilans, ali potrebna ulaganja

Stanje u Gacku je mnogo bolje u poređenju sa Ugljevikom, ali daleko od toga da je idealno.

Finansijski bilans pokazuje da su RiTE Gacko 2025. završili u plusu od 2.517.980 KM.

Ukupni prihodi preduzeća na kraju prošle godine bili su 182.201.798 KM, dok su rashodi bili 181.500.785 KM, što je u bilansu plus od 701.013 KM. Ipak, kada se na dobit od 701.000 KM dodaju odloženi poreski prihodi, a oni iznose 1.816.967 KM, dobije se da je prošla godina završena pozitivnim saldom od 2,5 miliona KM.

Što se tiče potencijalnih 150 miliona KM, i u Gacku kažu da ne znaju nikakve detalje o tome, te da će narednih dana tražiti pojašnjenje od ministra Đokića. Ali, i oni tu namjeru pozdravljaju.

“Bili bismo izuzetno zadovoljni ako bi došlo do takvog aranžmana s obzirom na to da su obje elektrane u radu preko 40 godina i da je neophodna revitalizacija u rudniku i dijelovima termoelektrane kako bi mogle da produže radni vijek. Mi smo još krajem 2024. proslijedili dopis Matičnom preduzeću i resornom ministarstvu gdje smo prezentovali kakva su minimalna ulaganja potrebna u RiTE Gacko da bi se produžio rad za još nekih stotinak hiljada sati, do 2050, za kada je po Zelenoj agendi precizirano gašenje termoelektrana”, kaže za “Nezavisne” Maksim Skoko, v.d. direktora RiTE Gacko, te dodaje da svako ulaganje u TE produžava njihov životni vijek, što je važno za energetsku i socijalnu stabilnost u Srpskoj.

Posljedice po Elektroprivredu RS

Kompletna situacija u dvije termoelektrane, naročito ugljevičkoj, odraziće se na “Elektroprivredu Republike Srpske” u cjelini, upozoravaju iz ERS.

“‘Elektroprivreda’ će 20. aprila biti stotinu dana bez električne energije iz Termoelektrane Ugljevik. Ukoliko bi ta situacija potrajala, morali bismo da kupujemo energiju. Međutim, uvjeren sam da ćemo izdržati mart bez kupovine energije i sopstvenim kapacitetima je nadoknaditi. Matično preduzeće će sigurno negativno poslovati, što zbog kupovine struje, što zbog prestanka rada i loše prošle hidrološke godine”, kazao je Luka Petrović, prvi čovjek ERS-a.